Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

medonosnih. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. aromatiþnog. Krke i Zrmanje. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. Adriatik jadransku kršku platformu. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. gdje i izvire kroz Vruju.kolijevke þovjeþanstva. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. mahunarke. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. kao i Dinarik. Omblu. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. ali i ugroženosti. Osim zbog opüe bioraznolikosti. iii . Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). medonosnog. zaþinskog. pasmina i sojeva. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. najveüi podmorski izvor Mediterana. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. veüinu od 1246 otoka i hridi. zaþinskih. ratarskih i povrtnih kultura. odnosno sorti. Dalmacija zaranja u Jadransko more. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. povrtnice te voüke. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. Takoÿer. ljekovitog. duboko preko 500 metara. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. dijela Mediterana . zaštiüena. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. južne i istoþne Europe. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina).Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. oþuvana. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. ljekovitih. prvenstveno za žitarice.

pronaüi model održavanja izabranih. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. udrugama i proizvoÿaþima. staništa i ukupne bioraznolikosti. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. Nažalost. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. zaštitu. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. oþuvanom okolišu. promociju. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare.

Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. vino. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Slavonija). srednja i južna Dalmacija. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. promociju i zaštitu. meso i mesne preraÿevine. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. 1482. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. Lastovka. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. odjeüa. svojoj izvornosti. 8 ima vrlo male populacije. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna.000 v . Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Prema svojim gospodarskim. mlijeþne preraÿevine. ali i širu regiju Mediterana i Europe. Levantinka i Drobnica. zajedno s Ministarstvom znanosti. ekstrakti. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. Poljiþki statut. mlijeko. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. prirodni pesticidi. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Paštrica. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. jestivo ulje. kruh. proizvode od jaja. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. duhan. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. stanišnim vrijednostima. selekcijskim. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. Bjelica. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. Primorje i Kvarner. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. poticanje proizvodnje. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. pogaþa. 1. meda. Ministarstvo poljoprivrede. obrazovanja i sporta. beškot. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. prirodne boje. dok su druge namjene manje prisutne. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. Središnja Hrvatska. 1214. kvasina. sirevi. jedna sorta je nestala. eteriþna ulja. genetskim. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. Dužica. kulturno-povijesnim. a slijede lastovka i levantinka. manje od 1.. Lika.). zaþini. žestoka piüa. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. krajobraznim.

000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. Šezdesetih godina 20. vi . smokva (200 000 stabala). uglavnom na okuünicama. 7 ima populacije izmeÿu 1. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. nakon masline. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. restorana. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. maraska (1 200 000 stabala). godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. stoljeüe. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena.000 i 10. Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. izmeÿu kojih i smokva. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. poticalo se voüarstvo. dok se šipak. 2. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. u okviru hotela. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. mandarina (1 250 000 stabala). smokve i bajama. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. Bajam. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka.). Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. U Statutu grada Nina iz 12.000 stabala. rogaþ. trešnje. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji.stabala. te šipak s 20. slijedi smokva s 29. naranþa. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. srednja i južna Dalmacija. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. privatnih kolekcija. radio i TV emisija itd. bajam (150 000 stabala). Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina.

Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. 31 je kritiþno ugrožena. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. ukljuþujuüi i maslinu. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. selekcijskim. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. a za 14 sorti nema podataka. Ministarstvo poljoprivrede. Ipak. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. stanišnim vrijednostima. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. tri sorte maraske (Braþ-2. restorana. Korþule ili Dubrovnika. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. 3.). genetskim. kao i u prošlosti. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. smatra se da su ilirska plemena Liburni. U Dalmaciju 1894. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. u okviru hotela. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. dolazi filoksera te vii . Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. krajobraznim. kulturno-povijesnim. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. Uz maslinu. obrazovanja i sporta. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. jedna je izgubljena. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. zajedno s Ministarstvom znanosti. svojoj izvornosti. putem radio i TV emisija itd. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. što rezultira i boljom kvalitetom vina. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). privatnih kolekcija. Braþ-6 i Recta). Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih.Prema svojim gospodarskim. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste.

kišovitim zimama. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. ostalo je još puno posla na oþuvanju. te eventualno formirati repozitorije in vitro. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. svjetskog rata. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. dopuniti postojeüe kolekcije. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. od kojih je po svojim gospodarskim. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Malvasija dubrovaþka. karakterizaciji. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. Glavinuša. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. kada su brojne kvalitetne. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. Muškat ruža. Plavac mali te Zlatarica blatska. Dobriþiü. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. Tla su þesto škrta i kamenita. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. unijeti podatke u elektronsku bazu. selekcijskim. a pojedini lokaliteti. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. stanišnim vrijednostima. kulturno-povijesnim.vinogradi poþinju propadati. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. koja dominira u sortimentu Dalmacije. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. specifiþni okolišni uvjeti. Maraština. izolirana. genetskim. krajobraznim. a za neke su utvrÿeni sinonimi. a osobito susjednih. þesto otoþna podruþja. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. svojoj izvornosti. homonimi ili pak roditelji. Krajem 19. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. izoliranost pojedinih podruþja. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. Ninþuša. Grk. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. viii . Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. specifiþnih samo za uža.

a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. paprika i salata. ix . Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. mahunarke i lukovi. Neke su donesene iz drugih krajeva. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. 4. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. Takoÿer. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. kupusnjaþe. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. lubenice i dinje.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. Nadalje. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. krastavac. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. Dalmacija. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. kao dio Mediterana. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. rajþica te luk. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe.

industrijske kulture (duhan. škrobne i uljane kulture (krumpir. sirak zrnaš). oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. na Dinari i Biokovu x . Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. trogirska srednje rana cvjetaþa. domaüi bob i domaüa sjekirica. djeteline. jeþam. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. sjekirica). ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. proso. mijenjalo se ulje. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. što je potrebno hitno provesti. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. sirak metlaš). genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. lan. vino ili sol za brašno. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. sezam). treba osmisliti model njihove registracije. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. domaüa raštika. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. održavanje kolekcija. stoþni bob. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. polaþki ozimi þešnjak. predivo bilje (brnistra. kozjak domaüa ljutika. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. prikupljanje. 5. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. endivija dalmatinska kopica. a to su: hvarska artiþoka. konoplja) i krmno bilje (lucerka. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. a neke su vjerojatno i trajno nestale. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. Ipak. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. kukuruz. buhaþ. mak. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. raž. salata dalmatinska ledenka. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. stoþni kelj. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam).

odnosno livade i pašnjaci. dalmatinski buhaþ. Mosor i Biokovo. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. potrebno je provesti mjere za promociju. brnistra i mediteranska lucerka. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. krumpir poþiteljka. Meÿutim. ulja. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. Kao i kod prethodnih kultivara. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. krumpir Škuljevac. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura.preko 1000 m nadmorske visine. veü i nestaju prateüe biljke. genetskim. selekcijskim. kulturno-povijesnim. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. duhan Ravnjak. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. divlji duhan Ružiü. stoljeüu. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila.000 hektara pašnjaka i livada. Prema svojim gospodarskim. domaüa raž. usjevi-mješavina travnjaka i šikara.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. Nestankom stoke. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. svojoj izvornosti. No. odjeüe itd. kukuruz brnda. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. 6. stanišnim vrijednostima. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. primjerice u Podgori pod Biokovom. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. krajobraznim. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. Svilaju. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. kruha. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Kamešnicu. dalmatinska bijela brkulja.

a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. odnosno kao aromatiþno bilje. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). pa tako i livada i pašnjaka. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. selekcijskim. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). ekstremne vruüine i suše. 7. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. teško je za xii . kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. medonosnog. ali i kao zaþin. U ovom floristiþkom bogatstvu. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). Takoÿer. stanišnim vrijednostima. genetskim. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. oko 6 % vrsta su endemi. vrlo plitak pedološki supstrat. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. ukrasno i divlje jestivo bilje. ljekovito bilje. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. krajobraznim. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. promociju. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno.stoþari izdižu svoja stada. ljekovito. zaþinsko. Kao posljedica navedenog. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. zaþinskog. svojoj izvornosti. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. Aromatiþno. medonosno. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. medonosnog. ljekovitog. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. zaþinsko. U isto vrijeme. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Izrazita okršenost. a posebno aromatiþnog. Iz tih razloga. zaþinskog. iza Slovenije i Albanije. medovi). medonosno. ljekovito. osim rijetkih iznimaka. Prema svojim gospodarskim. kulturno-povijesnim. ujedno su medonosne biljke. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. ljekovitog. Takoÿer. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. bezvodnost. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. pravi pþelinji rajski vrt.

8. oþuvanje. ljekovitog. od þega preko milijun ovaca i koza. promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). genetskim. þak pet po glavi stanovnika. svojoj izvornosti. medonosnog. matar (Chritmum maritimum). aromatiþne. kulturno-povijesnim. estetska vrijednost. ljekovitog. ljekovitog. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. medonosna vrijednost. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. Prema popisu iz 1781. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. zaþinske i ljekovite biljke. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. a sjeme kadulje. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). prehrambena vrijednost. Meÿutim. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. ljekovitog. selekcijskim. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. U odnosu na broj stanovnika (250 000). stanišnim vrijednostima. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. planika (Arbutus unedo). Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. Tradicijske sorte aromatiþnog. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. ukrasnog i jestivog bilja. medonosnog. obiþna agava (Agave americana). predive. selekcijska vrijednost. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. goveda i psi. ekstremne vruüine i suše. a što znaþi ovca. gospodarska vrijednost. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. stoljeüu. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. Ipak. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. mirta (Myrtus communis). a posebno povrtne. Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. Iznimka je budrovka. medonosnog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. medonosnog. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. krajobraznim. oko pet puta manje nego prije 200 godina.2 milijuna grla stoke. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. budrovka (Lavandula hybrida). ljekovitog. zaþinskog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. zaþinskog. a širi se u 18. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). kadulja. kadulja i lavanda. okršenost. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. a þesto su neke vrste kao npr. Prema svojim gospodarskim. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. koze. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . medonosnog. pa tako i proizvodnje aromatiþnog.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. Prema najnovijem popisu iz 2007. zaþinskog.

osnovan 1994. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). golubovi i psi. kuniüi. drimorsko-dinarski magarac. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. te 8 izvornih divljih vrsta. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. Mediteranska siva pþela. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. godine. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. po kojima Dalmacija i dobiva ime. sireva. koze. stanišnim vrijednostima. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. klimatski. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. te salmonidna riba glavatica. dudov prelac. kojima je pridodana jedna novostvorena. xiv . golub zadarski prevrtaþ. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. od 1808. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. krajobraznim. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. Kao posljedica. te Ministarstvo zaštite okoliša. a neke su veü izumrle. meda. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. mlijeka. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. te pþelarstvo. svojoj izvornosti. biljni pokrov. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. odjevnih i drugih predmeta. svinje.primat preuzimaju ovce. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. jaja. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. pure. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. pþele. posebno na otocima. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. a kasnije poþinje uzgoj svinja. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. kulturno-povijesnim. konji. magarci s križancima. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. posebno vidljivo kroz sukcesiju. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. osnovan 2003. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. goveda. selekcijskim. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. godine. genetskim. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. kokoši. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. godine. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. Okolišni uvjeti (pedološki. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. odnosno Dalmatinsku zagoru. peradarstvo i golubarstvo. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. dinarska šarena koza.

in particular the industrialization of agriculture. protected. Furthermore. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. leguminous plants. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. this number would have increased even further. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. Krka and Zrmanja. vine with 82 varieties. In all probability. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. breeds and species. including the well of Vruja. nor is it sufficiently preserved. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. on the border connecting the Central. medicinal herbs. with a total of 37 varieties. and the introduction of specific-purpose hybrids. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). and are beginning to vanish at a rapid pace. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. together with the extent to which they are endangered. arable crops and vegetable varieties. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. and it also encompasses the Adriatic karst platform. vegetables and fruit varieties. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. promoted and used in xv . plants important for the production of honey. but also due to intense historical and socioeconomic factors. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. surveyed. in particular when it comes to cereal crops. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. as well as a number of aromatic plants. conducted within the COAST project. the shortest river in the world Ombla. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. In addition to its overall biodiversity. olives and other types of fruit-trees. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. as well as Crveno jezero. as well as aromatic and ornamental plants. or varieties. plants important for the production of honey. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. the lake over 500 meters in depth. the biggest submerged well of the Mediterranean. as well as the delta of the Neretva river. spices. ornamental plants and edible wild herbs. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. medicinal herbs. South and Eastern Europe. spices. the domination of monocultures. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. other fruit species with 94 varieties. and edible wild herbs. Dalmatia covers a wide range of habitats. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. as well as 328 cultivars. In addition.

Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. original. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds.further selection. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. created within the framework of the COAST project. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. as well as research involving the promotion. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. xvi . and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. in addition. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. Therefore. Recommendations for further activities Old. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. due to the new Law on Seed. well preserved environment. habitats and overall biodiversity. with the implementation of the Law. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. breeds and species of domestic animals. and there is. Unfortunately. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. protection. primarily in their original. which takes care of the preservation of its genetic identity. which are highly recognizable. and. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. x Design and implementation of research programs. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. together with the model aimed at the preservation of selected. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. in addition. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. high-quality agricultural products. 13 percent of the surface). it is quite likely that. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. a model of their registration should be developed.

b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. Slavonia). zwieback "beškot". with proposals for further research and support for the production. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. the provision of financial and technical expert assistance. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. but also beyond. Central Croatia. in situ. fruit and vegetable products. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. Kvarnerski zaljev bay. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. eteric oils. meat and meat products. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. natural pesticides. not only in Croatia. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. clothes. liquor. footwear. on the basis of the report with the same title. Establishment of the bank of plant and animal genes. promotion and protection. in other words. edible oil. bread. natural colors. The catalogue would constitute a compass of sorts. wine. spices. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. unleavened round cake. dairy products. Support for the establishment of cultivation organizations. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. associations and producers. xvii . such as ornamental plants. cheeses. egg and honey products. extracts. tobacco. Support for the cultivation of varieties and breeds. and other animal and plant products. serving the agricultural workers and entrepreneurs. vinegar. Development of management plans for each individual variety and breed. Lika. milk. through the Green Business Support Program. in cooperation with all the relevant institutions. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture.

in Poreþ.000 trees. 1214). xviii . northern Dalmatia. 12 cultivars are dramatically endangered. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory.000 trees. Bjelica.000 and 10. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. private orchards or collections. one cultivar is lost. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. These collections are in a rather poor condition. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume.500. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). with only several trees remaining. There are approximately 3. Education and Sports. Dužica. Lastovka. In the Dalmatian area. and based on the endemic nature of cultivars. which means that a data bank needs to be created for them.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). the level of endangerment and the influence on overall biodiversity.1. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease.000 trees. and its cultivation began centuries before Christ. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. In order to preserve the biodiversity. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. 7 cultivars have populations ranging between 1. with a marked tendency of growth. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. 8 cultivars have very small populations with less than 1. and the existing gene fund should be reproduced. native varieties of Dalmatian tree fruits. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. There are also several smaller. Data bank must be created and made available to all the interested parties. with over 50 percent of the sortiment. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. the Dalmatian hinterland. According to their economic. along with the introduction of endangered varieties. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. historical. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. At the same time. 1482. followed by Lastovka and Levantinka varieties. their importance in the context of landscape and habitat. while other types of usage are less prominent. The Ministry of Agriculture. cultural. Levantinka and Drobnica. with the exception of wine grape. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. rising to as many as 93% of families living on islands. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. and the Neretva valley. genetic and selection value. Split and Dubrovnik. Paštrica. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. Statute of Korþula. central Dalmatia.

fig and almond. 2. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. and in the hinterland. mostly in house yards. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. fig (200. for example. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. high schools and colleges). and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. lemon and nespola are grown sporadically. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. after olives. at a time when. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. and. the most relevant ones are: cherry (2. the Dalmatian hinterland.). various TV programs. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market.000. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. Olive is dominant with 37 traditional varieties. carob. northern Dalmatia. including the fig. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions. with approximately 130 traditional varieties. etc.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. and the Neretva valley.000 trees). while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. along with the organization of workshops. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. In the 1960s. The Statute of the City of Nin from the 12th century. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. In total. Almond. seminars and other activities. marasca (1. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties.000 trees). for example. almond (150. on the other hand. tangerine (1. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. Carob (St.000 trees). The edict of Emperor Diocletian of 301 AD.250. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. central Dalmatia. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. while pomegranate. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing.000 trees). The golden age of marasca occurred in the 1970s. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774.200. restaurants and other establishments. publications on traditional products made on the basis of olives. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. xix . in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. cherry. orange.000 trees).

one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. 31 cultivars are dramatically endangered. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. together with the Ministry of Science. Slatki barski). Split and Dubrovnik. Zamorþica). The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. There are several smaller private orchards or collections. along with the inclusion of endangered varieties. landscape. habitat and selection value. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. Most favorable environmental factors. For the purpose of preserving the biodiversity. In addition to olives. publications on traditional products made on the basis of fruits. along with the organization of workshops.On the basis of values such as economic. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. which is why a data bank needs to be created. various TV programs. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. 3. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. along with the development of management plans. etc. The Ministry of Agriculture. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. one cultivar is lost. the level of authenticity and endangerment. genetic cultural-historical. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. in Poreþ. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. high schools and colleges). three marasca cultivars (Braþ2. and it needs to be available to all the interested parties. Knez ýrnomir). through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). Nevertheless. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. Braþ-6 i Recta). including olives. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). and there is no data on 14 cultivars. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels.). the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. same as in the past. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. some varieties are particularly relevant. seminars and other activities. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. Education and Sports. Database needs to be created. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. restaurants and other establishments. two cultivars of almond (ýarski kasni. These collections are in a rather poor condition.

A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. and Zlatarica blatska. rainy winters. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. The most widespread of these is plavac mali variety. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. dominating the scope of varieties in Dalmatia. However. Malvasija dubrovaþka. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). Soils in the area are typically sparing and stony. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. as well as strong demand for high grape yields after World War II. as skilled seafarers. Plavac mali. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. cultural and historical. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them.a moderate growth of cultivated land. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. this area constitutes an ideal environment for grapevine. selection-based. are famous for the superb quality of produced wines. which results in better quality of wine. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. typically those on slopes facing the sea. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. with hot and dry summers and mild. and Middle and south Dalmatia on the other. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. Glavinuša. with a corresponding decline of vineyards. xxi . Muškat ruža. the following ten varieties are particularly important due to their economic. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. became acquainted with wine-growing even earlier. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. Today. genetic. Korþula or Dubrovnik. Major crisis resulted. Ninþuša. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. having learnt about it in neighboring areas. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. Of these varieties. At the end of the 19th century. Regardless of social and economic changes. and developed their own wine-growing tradition. the isolation of certain areas. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. Grk. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. specific only for narrow. landscape and habitat values. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. specific climatic conditions. isolated areas. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. Due to an abundance of heat and sunlight. in addition to direct sunlight. Several specific localities. Maraština. frequently located of islands. while others have arisen through spontaneous crossing. Dobriþiü. The long history of winegrowing. Liburns and Histers.

and to create the system of selection and production of plant material. With the depopulation of rural areas. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. have a high-quality potential in terms of their economic value. to fill the electronic database with additional data. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. especially neighboring ones. cucumber. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. with the ultimate aim of improving the quality of wines. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. with the possibility to improve the production. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. In the production structure in the area of Dalmatia. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. economic evaluation and revitalization. watermelon and melon.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. which are now neglected in production. pepper and lettuce. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. characterization. and synonyms. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. and its annual production stands at approx. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. many traditional varieties xxii . to complete the collections. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. are tomato. cabbages. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. In accordance with that. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. When it comes to the commercial production of vegetables for the market.000 tons. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. especially the islands and the Dalmatian hinterland. as well as modernization of the winemaking technology. 4. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. tomato and onion. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. a lot remains to be done when it comes to its preservation. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. 360. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. and are intended for consumption in own households.

Due to the favorable climate and the variety of soils. which ought to change urgently. eventually leading to new names arising for such varieties. kale Domaüa raštika. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. With the introduction of other types of vegetables. For example. potato. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. and the careful choice of growers. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. with the automatic implementation of the law. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. shallot Domaüa ljutika. leguminous plants and onions. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. and that is largely the case today as well. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. cultural and historic values. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. particularly prominent were cabbages. Historically speaking. Some vegetable varieties. Among these. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. On the other hand. In case of all traditional varieties. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. garlic Polaþki ozimi þešnjak. and some have likely already gone extinct. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. which were abundant in the Mediterranean area. the name frequently contains the adjective "domestic". endive Dalmatinska kopica. According to the new Law on Seeds. xxiii . near the town of Knin. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. due to the level of endangerment. If that were to happen. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. which is cultivated throughout Dalmatia. nor engaged in the selling of these seeds. compared to continental areas. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. latuce Dalmatinska ledenka. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. In the past. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. As part of the Mediterranean. genetic.

where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. despite the relatively poor conditions.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. the preservation of collections. such as the Day of the Artichoke of Hvar. sirak zrnaš). millet. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. corn. or where the production of these crops was insufficient. sesame). from time to time. goat pea). when tobacco became a more pronounced culture. starch and oil cultures (potato. through the media and various events. cattle green beans. but almost solely for human consumption. In addition to wine growing and olive growing. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. but also from almost all parts of Europe. had major importance for the area. for example those in Podgora. industrial cultures (tobacco. With the global changes in the textile markets. pyrethrum. on the foothills of the Biokovo mountain. Upon the definition of individual varieties. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. barley. rye. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. along with the production of commercial seeds. and gathering. clover. cattle borecole. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. 5. one of the fundamental sources of earnings and survival. constituting the essential staple food for the inhabitants. wine or salt for flour. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. Arable crops Until the beginning of the 20th century. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). poppy. Nevertheless. crop farming. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. xxiv . spinnable plants (Spanish broom. without relying on cattle farming. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. flax. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. The similar situation existed when it comes to flour mills. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. sirak metlaš). including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. hemp) and animal feed plants (alfalfa. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. As of recently. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory.

unfortunately. did not survive till the present day. genetic and selection value.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. oil. crops and urban areas. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. crops – mixture of grasslands and coppice. together with all the corresponding secondary products: flour. Throughout history. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. From times immemorial. They were almost never investigated in terms of the economy. However. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. level of endangerment. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. and impact upon the overall biodiversity. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. and Ružiü. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. 6. With the disappearance of cattle. 600. domestic rye. and crops with water surfaces. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. Škuljevac. these are the richest plant communities in Europe. which is why the Dalmatian karst pastures. however. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. etc. Kamešnica. habitat and landscape value. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . although such production. bread. clothes. Mosor and Biokovo. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. Svilaja. As in the case of previous cultivars. there were approx. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara.however. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. However. mais Brnda. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. or meadows and grasslands. fodder plants disappeared from production as well. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. In terms of the number of plant species. the process of succession began. and why the corresponding plant and other species are also endangered. Ravnjak.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. According to the characteristics such as the economic value. including irrigated areas). given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. measures need to be implemented in relation to the promotion. potatoes: Poþiteljka. but in addition to that. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. cultural and historical value. the originality. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia.

In Dalmatia.elevation" of their cattle. 7. At the same time. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). and 6 percent for grass varieties – which is. In this floral wealth. and the same can be said of scientific research and selection. ornamental and wild edible plants. Croatia is currently on the seventh position in Europe. genetic value. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. As in the previous examples. or 5347 plant taxa with subspecies. there is no relevant production of xxvi . If we were to extract Dalmatia alone. honeys). with a very narrow distribution. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). spices. 12 percent. healthy and honey plants. unfortunately. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. 8 percent for leguminous plants. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. culture. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. herbs. It is a genuine paradise for bees. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). selection value. lack of precipitation. In respect to that. including those that belong to the sphere of the economy. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. nor is there a single strategic document that would cover these issues. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. honey plants. lack of water. On the basis of various values. habitat value. spices. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. quite shallow pedological substrate. Aromatic plants. in fact. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. most of which are located in Dalmatia. landscape value. There is no description of the status of their populations. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). medicinal herbs. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. including pastures and meadows. such as original medicinal. which are represented with approx. and having in mind the endemic nature. and there were almost no tertiary products. the estimate of their value and the level of endangerment. In addition to that. Extreme karst nature of the terrain. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. including a substantial number of stenoendemic species. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. the description of traditional usage. cosmetic or edible products. there is a need for further research in this particular category. the highest share after Compositae. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. approximately 6 percent of species are endemic. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. medicinal and honey plants. ornamental and wild edible plants. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). approx. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). following Slovenia and Albania. As a consequence. In terms of the number of species. as well as the need to engage in promotion. history. extreme heat and draughts.

selection value. genetic value. history.Budrovka (Lavandula hybrida). in particular. century plant . nutritional value. wild rucola .ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). medicinal herbs. spices. spices. such as.Mirta (Myrtus communis). industrial value and landscape value. medicinal herbs. That is the reason why cultivars are typically imported. On top of that. On the basis of the defined criteria. medicinal herbs. decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. they are also used in the production of honey. landscape value. significant karst aspect.Obiþna agava (Agave americana). spices. habitat value. lavander . vegetable cultivation plants. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. culture. for example. With the exception of only several species and varieties. in particular on the islands of Hvar and Šolta. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. rosemary . winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). strawberry tree . even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. but they also serve as spices and medicinal herbs.Planika (Arbutus unedo). medicinal herbs.Matar (Chritmum maritimum). However. The most important aromatic cultures are rosemary. the level of endemism. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. honey plants. ornamental and wild edible plants. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. and. there is no official production of seeds. samphire . bigroot geranium .Primorska kadulja (Salvia officinalis). However. myrte . honey plants.Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). and their esthetic character is also pronounced. including the production of aromatic plants. spinnable plants. esthetic value. herbs. spices and medicinal herbs. ornamental and wild edible plants. ornamental and edible plants. honey plants.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. and some species. endangerment and influence on the general biodiversity. honey plants. honey-production value. Due to this fact. honey plants. and the seed of sage. all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. such as the shallow pedological substrate. That has to do with several key factors: biodiversity.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. extreme heat and draughts. The value and the potential of aromatic herbs and spices. aromatic plants. medicinal herbs. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. spices. sage and lavender. healthy and honey plants. The cultivation and use of aromatic herbs. ten cultivars and species were analyzed: sage . selection value. Unfavorable conditions. on the basis of a single purpose. For example. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. sage. lack of precipitation. including issues such as the economy. The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. with only some rare exceptions.

rabbits.000 BC). horse . with the addition of one recently produced breed. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. as well as preservation. became more intensive during the Austro-Hungarian times. ornamental and wild edible plants require further research. which covers the coastline and the islands. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. the pigeon zadarski prevrtaþ. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. In relation to the human population (250. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. and the Dalmatian hinterland.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep.000). The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. and can be bought. which is approximately five time less compared to 200 years ago. habitat value. cattle and dogs. 8. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. historical. which can be used in fish farming. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. vegetable covertures. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. goats. the breeding of horses and donkeys began. with pig farming developing later on. Since the beginning of civilization. Among the traditional cultivars (breeds). turkeys. donkeys with bastards. including over one million sheep and goats. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. These breeds are: cattle . poultry farming and pigeon farming. donkey xxviii . different cross breeding approaches. the level of endangerment. cattle. only 250.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). the cattle was dominating. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. or Dalmatinska zagora. According to latest livestock inventory of 2007. honey plants. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. Dalmatia had a total of about 1. The exception is Lavandula hybrida. goats. genetic and selection value. Efforts to improve the merino qualities. but also the isolation of populations. since 1808. the most dominant are sheep with nine cultivars. horses. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. for private purposes. promotion and economic revitalization.populations. even borrowing their name to Dalmatia. which means "sheep". landscape value. pigs. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. climatic. 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. cultural. together with bee-keeping. pigeons and dogs. The traditional varieties of aromatic plants. and the influence on general biodiversity. medicinal herbs. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. silk worm. The environmental factors (pedological. In Roman times. their endemic nature. According to the inventory of 1781. spices. together with other measures of improving the cattle farming. which is the result of long-term. In total. which can even be seen in the very name Dalmatia.2 million livestock. bees. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. hens.000 livestock remain. especially on the Adriatic islands.

autochthonous Dalmatian cattle heritage. and salmonid fish Glavatica. nor are there gene banks for traditional breeds. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. Fisheries and Rural Development. as part of traditional and cultural heritage. milk. dog . The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. especially through succession and the development of bushes (makija). cheeses. for whom a database ought to be created. As a consequence. as well as the support for breeding. some even critically and with a genuine threat of disappearance. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. Traditional domestic breeds. together with their secondary products: meat and meat products.Dinarska šarena koza. and the Ministry of Environmental protection. and some breeds have already gone extinct. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. eggs. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. as well as the status of cattle breeding in this region in general.Primorsko-dinarski magarac.Mediteranska siva pþela. xxix . honey. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. are covered by the Ministry of Culture. Physical Planning and Construction. habitats and general biodiversity is in progress. established in 2003. honey bee . The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. There are a number of smaller and medium-sized breeders. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). clothes and other products. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. covered through the Croatian Livestock Centre. the devastation of landscapes. through the State Institute for Nature Protection. goat . established in 1994. and the overall biodiversity of Croatia. through the Directorate for Environmental Management.

xxx .

kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. žitarice te ovce. jadransku kršku platformu. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. uši. voüe. takoÿer su nestali. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. lasice. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. vodenjake. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. maslina. a lokve su dom za kornjaþe. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. kozlad. Iako se. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. hrana su za lešinarske vrste. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. perad. vuka. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. buha. Adriatik. livade. tvora. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. bakterija. Stari maslinici. vretenca. osobito uzgajivaþima. trakavice. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. Janjad. komaraca. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. virusa. divlje maþke. zbog pada s litica. pauþnjaka. orla i drugih. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. jer uz njih raste moþvarno bilje. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. protista. nestali i supovi u Dalmaciji. pri okotu. koze i goveda njen su temelj. spušta u kanjone krških rijeka. te zaranja u Jadransko more. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. vodencvjetove. vodene kornjaþe. kukaca. povrüe. kukaca. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). a vinova loza. oranice. vrtovi. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. kostoberina i sup starješina. Graÿeni su suhozidi i torovi. koje u njih polažu jaja. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. kuniüi i golubovi. štrkova. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. virusa. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. Naš ornitološki ponos. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. vinogradi. Staništa lokvi su posebno znaþajna. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. te napasnika: muha. 1 . kao i Dinarik. tulare. žabe. ptica i sisavaca. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. te dodatnu hranu i vodu. obada. pa su nestankom stada. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. prvenstveno ptica i sisavaca. biljke i životinje. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. lisice. posebno šišmišima. zmije. ugriza zmije i drugih uzroka. glista. Strvinama se hrane kukci. kune. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. pašnjaci. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. pijavica. veüinu od 1246 otoka i hridi.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. plijen su manjih predatora: þaglja. krpelja.

Pomalo pogrdno. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. voska. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. 2 . u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. Simbol Dalmacije. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. ali s najtvrÿim kopitima. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. možda i zasebna vrsta. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. peluda. te najstariji golub na svijetu. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. obožavan u drevnom Egiptu. Tvrde. Za držanje i zaštitu stada. zlatna dalmatinska zimovka. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. te ih razmnažaju i proširuju. po omiljenoj povrtnici. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. ali su ujedno i njen simbol. prilagoÿen na krška podruþja. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). ustrajan. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. zakapa i u nju polaže jaja. što zovemo zoohorija. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. dinarskim i biokovskim vrhovima. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. matiþne mlijeþi i drugog. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. Dalmatinci se nazivaju blitvarima.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. Tako je naš plavac mali. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. ujedno oprašuje biljke. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. odnosno krška osnova. mjesecima bez oborina.

Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. Oplemenjivaþki materijali 2. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. godine. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. Prema Konvenciji. Divlje vrste i njihove populacije. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. s više podgrupa: 1. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici.c. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. godine u Rio de Janeiru. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992.c. ali ih ne uzgaja) 2. biljne i životinjske vrste. kultivirane i divlje gljivlje. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. a koju je Hrvatska potpisala 1996.b. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje.a. 3 . Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti.b. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. pasmine i populacije) 1. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. ni ne uzgaja. mahunarke i kupusnjaþe. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. ali i kabinetskim radom. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. ni ne uzgaja. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). stalno korigirati i dopunjavati. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi.a. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama.

Na podruþju Dalmacije. korekcije i dopune popisa. kukuruz brnda. prvenstveno agronoma. meÿe. Suradnjom znanstvenika raznih profila. lupina. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. vinograda. šumarke. jer moderna. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. Ipak. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. þinkvatin. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. poljske putove. kelj. prethodnici plemenitih pšenica. mozaiþki rasporeÿene površine. Slijede daljnja istraživanja. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. zob. ali i povijesniþara i arheologa. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. ne samo nestale s proizvodnih površina. brnistra. buhaþ. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. jeþam. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. predavanja. sikirica. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. morac. djeteline. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. vrtova. travnjake. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. škuljevac. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. lucerka. stoþna mrkva. 4 . Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. i kada. biologa ekologa i genetiþara. ali i SVU prateüu faunu. ruževac. sirak. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. lan i konoplja. pašnjake i lokve. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. Tako su kukuruz.

000 2. kulturnih. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. smokva. agrumi.000 stabala masline s tendencijom porasta. Tablica 1.000 1. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Druge voüne vrste (bajam. i drugi).500. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije.000 32.000 150. 1482.000 3.000 200. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. maraska. drugi put u maslininom ulju.000.000 1. prvi put u moru.000 100. 1214. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice.500. Korþulanski statut. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom. MASLINA 1. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju.250. Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1. a treüi put u vinu». Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom. rogaþ. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut.200.1. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda.1. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline.000 30.000 2.1 UVOD 1. trešnja.

srednja i južna Dalmacija.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. 1. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. a prvenstveno za pšenicu. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. 6 . Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. Mogorjelu kod ýapljine. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. rogaþ. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. šipak. a najþešüe prekomorske zemlje. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.1.1.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». rujna 1565.broju crkvenih obreda. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. višnja i drugo) te vinova loza.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. Bijaüi kod Solina. (27. Piramatovci i Graþac kod Skradina. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). Bosna i Hercegovina. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. 1.

Uljarica. Kalamata. Lumbardeška.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Paštrica. Murgulja. Oblica.1. Oštrica. Levantinka. Jeruzalemka.2. Karbunþela. Drobnica. Divljaka. Krvavica. Mezanica. Šljivaþa. Sitnjaka velika. Piculja. Dužica. Sitnica. Crnica. Mezanica šipanska. Buharica. Sitnica. Velika lastovka. Krivulja. Kamasa. Puljka. Lastovka. Grozdaþa. Zuzorka. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Kosmaþa.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Želudarica. Pujizica. Dubravka. ýesvinka. Brindiüanka. Lituša. Žabarka.

godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». podruþje Šibenika. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Trogira. Dubrovaþko primorje 60-75 %.2. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». Zadra. podruþje Skradina-Sladunica. Kaštela. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. communis. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. otok Lopud oko 95 %. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Benkovca. podruþje Kune-Orbulaþa. Biograda. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Knina i Imotskog-Orkula. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Igrana. Paga. Postira. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica.2. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. u mjestu Postire-Braþka. Šibenik 75-90 %. Maroko. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. Tunis. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. Hvara i Makarske. Podgore i Puþišüa-Krupnica. Skradina.1. podruþje Šibenika. Murtera.2. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . Makarske. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Makarska i Puþišüa-Našinka. podruþje Makarske. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. Podgore. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. Torkula debela ili Debela.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. Klisa. Splita. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Raba. Prema prof. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. podruþje Janjine-Srkulaþa. podruþje Istre-Debela maslina. poluotok Pelješac 70-80 %. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. podruþje Splita oko 98 %. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. Preka. podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška. podruþje Mljeta. podruþje Cavtata oko 80 %. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka.Naša. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. Brusja. podruþje Braþa. Od 2007. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Preko i Biograd oko 60 %. podruþje Igrana. Iža. otok Korþula 80 %. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. podruþje Stona-Makura ili Mekura.

5 grama. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. zatim u Crnoj Gori. Lastovka i Levantinka.5 do 14. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. 9 . Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. dobro je otporna na jake udare vjetra. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Drobnica. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. Ascolana Tenera. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. Pored ostalog. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. skeletnim i plitkim tlima. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama.Dalmacije 60-90 %. a može se preraÿivati u ulje. godine uvezena u Japan iz Kalifornije. Deblo je srednje razvijeno. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. Masa ploda varira u rasponu od 2.

10 .

a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. SINONIMI Lastovka nema sinonima. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. Šolti. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Od 2007. communis. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. 11 . Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu. otoka Mljeta i Šipana. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2. Hvaru. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Tunis. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. otocima Braþu. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte.2. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. Maroko. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Pored uzgoja u Hrvatskoj.1. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Dubrovaþkom primorju i Konavlima.

List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. prosjeþne mase oko 3. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. Lastovka ima sitni list. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. kopljastog izgleda. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka.0 g. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. Cvate obilno. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. a što je bliže puna zrioba. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. 12 . a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. Plod je intenzivno zelene boje. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. Kut grananja je oštar. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. Obod lista je ravan kao i sami list. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. Plod je srednje krupan. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen.5 grama. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje.

13 .

Ova sorta ima 14 . Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. communis. Konavala. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Bjelica stvara mali panj. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Elafitskih otoka.1. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Deblo je visoko.2.2. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Kuna. dug i uzak. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. Koloþepa i Korþule.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. Potomje. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Od 2007. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. Prema Bakariüu. Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. List je kopljast. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Maroko. Prema Zecu. Mihaniüi. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. a ne uvija se po dužini. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. Krvavica (Janjina). þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. Trpanj. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). SINONIMI ýesvinka (Janjina). Trstenik. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). Metkoviü. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. Janjina. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. poluotoku Pelješca. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. Ston). Paštrica (Orebiü. Koloþep). Mesnica (Brseþine). Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. Vrtunšþica. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».

0 grama. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature. 15 . prosjeþna masa ploda je oko 3.5 grama. Godišnje se proizvodi oko 10.sitne plodove. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. Prednosti: Otporna je na rak masline. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. a koštica je prosjeþne mase 0. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Sadržaj ulja u plodu 24. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja.5 % i ulje je dobre kvalitete.

Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Lastovka velika (Makarska. Lopud. Lastovka (Cavtat. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. 2002). Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Ladrunka (Sali). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. Talijanka (Sutivan. Kaprijeska (Braþ). Žman. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Sadržaj ulja u plodu je mali.0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Španjolka (Zadar). cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. Vrisnik).0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta.01 % od ukupnog broja stabala masline. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. Pelješac). Mljet). Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). Koloþep. Makarska). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. Šipan. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. srednje visokog debla i kuglaste krošnje.2. Mudara (Konavle). Braþ). plod podsjeüa na plod šljive. Kut grananja je dosta oštar. Duška (Murter). Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu.2. pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Oblikom. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Samorest (Blato). Krfkinja (Reževiü). a ulje je slabije kvalitete. Prosjeþna masa plod je oko 9. Prema Bakariüu. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Sali. Puljiška ili Puljizica (Hvar. Brusje. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Španjolica (Zadar. Orgula (Žuljan). dugi i kopljastog izgleda. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. Zaton. Krivaja (Šipan). Korþula).1. communis. Talijanka (Makarska. Mihaniüi). Starigrad).4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. 16 . Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke.

Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. Levantinka. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. a ima i slabu otpornost na sušu. biološko i gospodarsko vrednovanje. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). Naime prema Zecu. Uljarica). Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. 17 . Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala.

18 .

Deblo je uspravno i srednje visoko. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima.2. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. paunovo oko. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. sklonost alternativnoj rodnosti. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19.5 % i ulje je dobre kvalitete. 19 . otporna na rak. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. communis.1. Grozdanka. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. Ston. Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. SINONIMI Pastrica. niske temperature i sušu. Prema Bakariüu. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston).2. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». rodnost velika. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Oskorušno. uzak i kopljast. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. velikim dijelom samooplodna sorta. List je dugaþak. prosjeþne mase 3. Grozdenjaþa. Janjina. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika.0 g ljubiþasto crne boje. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. stiskati). Prednosti: Kasna cvatnja. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Ova sorta raÿa u grozdovima. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Grozdaþa. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. a smatra se domaüom sortom masline. biološkog i gospodarskog aspekta. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. communis. 1. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. 20 . Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi.2. Maroko. SINONIMI Levantinka. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno).2. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Tunis. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. Šoltanka.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. Od 2007. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje.

U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Kora grana je glatka. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. a ulje je dobre kvalitete.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. Prosjeþna masa ploda je oko 4. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. Deblo je visoko i glatko. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. 21 . STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. Ova sorta raÿa u grozdovima. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Po dužini je blago uvijen. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. Cvatnja je obilna. Srednje je otporna na napad maslinine muhe.5 grama. širok i dugaþak. Ima slabu sposobnost rizogeneze. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. Obod lista je blago nazubljen. List: List Levantinke je velik. Plod: Plod je srednje krupan. a krošnja je kuglasta. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %.

22 .

Sitna (Hrvatsko primorje). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.1. Kaštel Lukšiü). Mastrinka (Braþ i Kaštela). Trpanj. Ciculja (Krk i Pag). Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Od 2007. Deblo je veoma visoko. Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Drobinka (Krk. List: Razvija kratke. uske i na vrhu zaoštrene listove. Maroko. Biograd. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. SINONIMI Drobnica (Benkovac. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju.5 grama. Piculja (Krk. prosjeþne mase oko 2. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. Krk.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Orkulica (Primošten). Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju.2. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Rab. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Drobnjaþa (Zadar.2. Zadar. Murter. Dubrovnik). Sitnica (Zadar. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . Žutka (Tisno. Korþula. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Šibenik. Rab. Crikvenica. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. Cvatna resa je kratka. Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. Crikvenica. Preko. Izbojci su dugaþke. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. 23 . Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Plod: Plod je sitan. Benkovac. Ime je dobila po plodu koji je sitan. Preko). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Biograd. Senj. Senj. communis. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Knin). Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). Drobnica ima uspravan rast. Rab). Preko. a listovi rijetki. Biograd). Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. Krošnja je veoma bujna i uspravna.

Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. 24 . može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10.000 kom. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu.

Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1. sc.2. sc. sc. sc.3. Frane Strikiü dr.2. Postojeüe stanje. sc.1.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1.2.1.3.3. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . Slavko Perica dr.3.2. Mirella Žanetiü 1. Zlatko Šatoviü prof.3. 1. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu. sc. zaštita i upotreba genetskih resursa masline.2.1.3. dr. dr. Gabriela Vuletin Selak mr. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. ani Benþiü mr. sc. Barbara Sladonja prof.

formiranje i dopuna kolekcija.4. 26 . detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. promotivni materijal. predavanja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. publikacije. izložbe.1 Prijedlog mjera za promociju. poboljšanje državne strategije. razrada bussines planova. oplemenjivaþki rad.1.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. daljnja selekcija.

250. smokva.000 200. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. 2.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. višnja i drugo) te vinova loza. poslije obavljene selekcije. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.000 150.500. trešnja. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa. šipak. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. agrumi.1.000 2.1 UVOD 2.500. maraska i trešnja dok se nešpola. rogaþ. bajam. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. uglavnom u okuünicama. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.1. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. a najþešüe prekomorske zemlje.000 1. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.200.000 100.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam. Tablica 1. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. maraska.000 2.000 1. šipak. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva.000 30. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. VOûNE VRSTE 2. Rezultat ovoga je poveüanje 27 .000. rogaþ. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji.2.000 stabala masline s tendencijom porasta. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve.000 32. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. a prvenstveno za pšenicu. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.000 3.

nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. 2. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. bajam. maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti.1. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. srednja i južna Dalmacija. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Maslina. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. 28 .3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. trešnje. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju.

Smokviþki polumekiš. Vladimirska krupna crna. Bujaka crna. Crna patlidžanka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Zemnjica. Talijanski kasni. Lopudka. Zamorþica.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Padovanka bijela. Carigradska rezavica. Zimica. Debelokori krupni. Priceza smokviþka. Princeza korþulanska. Lješnjak. Tremenjaþa. Zlatulja crna. Bjelica. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Vodenjaþa.2. Crna sušilica. Bružetka. Sultanija crna. Cigulica. Bujaka. Bružetka crna. Zlatulja. Dubrovaþki. Župski. Marina. Crna rezavica. Petrovaþa crna. Karginja. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . ýarski kasni. Šaraguja. Crna smirnska. Sutivanski. Knez ýrnomir. Modrulja. Vladimirska krupna bijela. Bijela sultanija.

Medunac. Crni zub. Šipanski. 14O. Komiški. Sladun krupnozrni. Mojdeški krupnozrni. Glavaš. Konjski zub. Slatki tankokorac. 14L. 23R. Mekiš. Sokoluša. Vodica. Zorica rana. Braþ-6. Stonska kratke peteljke. 8R. Tugarka. Barski. Visulja. Slatki barski. Recta. Braþ-1. Široko korþulanski. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Stonska. Ciparski. Gomiliþka. Domaüa naranþa. Katarinka. Bogliüev. Puljiški. Karaderviš. Kuparka. Šerbetaš. 27R. Dubrovaþki sitnozrni. Žuta naranþa. Dubrovaþki kasni. Pendula. Slatki sitnozrni. Poljiþka.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Dividiš. Domaüi þetrun.

Medun. Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. 31 . Domaüa oskoruša.Dubrovaþki rani. Zamorski. Sladun. Šipak crnog zrna.

2.2. B.000 komada. pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Zadar. a smatra se domaüom sortom smokve. vulgaris). Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. Trkva (Split). a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Bonboni. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. Benkovac. undulata. 32 . Split. Korþula. B. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. težine do 170 grama. jestivi plod. Balunjaþa (Dubrovnik). takozvani „plod cviþak“. Bletkinja. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20. Split).2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje). vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. Šibenik). Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Šolta.2. Hvar. Mljetkinja (Dubrovnik. pa je tipiþna dvorotka. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. Korþula. Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika.2.Zuccherini (Istra). Cukerini . Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Hvar. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje.

Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. 33 . Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. radionice u osnovnim i srednjim školama. radionice. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

34 .

tada je držak kraüi i obratno. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. 35 . vrlo soþno i slatko. Inaþe je tanka. Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Ako je mesnat vrat duži. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. mogu sušiti plodovi. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. Adriatic (Kalifonija).2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica.000 komada. List je srednje veliþine. Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. odnosno.2. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. Manjukva (Hrvatsko primorje). Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ). a lagano se odvaja od mesa. a što ukazuje na njeno podrijetlo. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. Suševka (Korþuli). Tenica (Hercegovina). Dobra smokva. dok ima dosta topline i sunca. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. SINONIMI Zamojþica. a dozrijevanje traje oko mjesec dana. mekoüe i finog okusa. a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. Tjenica (neretvanski kraj). U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. Barsanica. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. Dalmatskaja (Krim). RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. koje je ispod kože bijelo-žuükasto. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. Hvarska smokva (u literaturi). a u sredini medenoružiþasto.2. ugodne arome. Plod je izrazito kruškolika oblika. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. a posebno na podruþje otoka Krka. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza.2. Poljarica (okolica Splita). Hvara i Korþule. Visilica (Hvaru). Sušelica. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika.

Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. a posebno za sušenje. 36 . odliþna kvaliteta plodova opüenito. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. Na dubljim tlima. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. otpornost na sušu i niže temperature. veüa je bujnost i rodnost. koja dobro gospodare vlagom. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. radionice u osnovnim i srednjim školama. radionice.

37 .

Krošnja je kuglastog oblika. Ljuska ploda je polumekana. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. 38 . mjesto ýara. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. prosjeþne mase oko 4. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. Prednosti: Kasna cvatnja. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. (Prunus amygdalus). Zreli plod je ovalnog oblika.2. otpornost na sušu i bolesti bajama.000 sadnica. a dozrijeva srednje rano. a list je zelene boje. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. dug i kopljast. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. visokog debla. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH.2.2. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske.2 grama.

39 . Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija.

kasna cvatnja. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. (Prunus amygdalus). List je dug i uzak. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3. otporna na sušu.000 sadnica. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. Prednosti: Polumekana ljuska. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. a jezgra je takoÿer duguljasta. Ovo je srednje rodna sorta bajama.2. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama.2.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . dobar randman jezgre. Nedostatci: Manja rodnost. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. Poveüati 40 .4 grama. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. nema dvostrukih jezgri u plodu. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze.2. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. Plod ima polutvrdu ljusku.

proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte. Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama. 41 .

BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. mjesto Selca.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. likere i marmelade.000 sadnica. var. veoma gust i aromatiþan. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975.2.8 grama. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. sirupe. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. srcolikog oblika. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. Koštica je sitna. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 .2. marasca (Cerasus vulgaris Mill. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. Plod je srednje krupan. prosjeþne mase 0. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. sitniji od kontinentalne višnje. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine.2. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . var. prosjeþne mase oko 3 grama. Sok ploda je zagasito crvene boje.

a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. likera. Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. marmelada i sl. 43 . Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima.). PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar).prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda.

uspravnih grana. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti.2. var. a može varirati i do 28 %. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj).5 grama.7 grama. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. godine. Redovito i obilno raÿa. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. prosjeþna masa ploda je oko 3. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. var.2. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.000 sadnica. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. 44 . marasca (Cerasus vulgaris Mill. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. Razvija kuglastu krošnju. maraska je praktiþki nestala. Plod je pravilnog srcolikog oblika. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa.2. Izbojci su bujni i uspravni. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje.

visokog stupnja samooplodnje. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. Izraditi planove oplemenjivanja. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. 45 . Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina.

a kao aperitiv liker maraskino). Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. Od preraÿevina (sok. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte.2. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. Prednosti: Otporna je na niske temperature. 46 . Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika.2.000 sadnica. Ime je dobila po tipu rasta. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. naime ova sorta raste dosta uspravno. godine u podruþju Poljica. var. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi.9 grama. sušu i visok sadržaj suhe tvari. sušu i moniliju. (npr. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. marasca (Cerasus vulgaris Mill. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti. Krošnja je kuglastog oblika. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. SINONIMI Nema sinonima. a grane imaju uspravan rast. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20.2. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. var. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. sirup. a taj tip rasta se zove recta rast. prosjeþne mase oko 2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. Sok ploda je aromatiþan.

47 . Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu.

2. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. Plod: Razvija veoma velike plodove. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. Na granama su izraženi trnovi. 48 .8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. jarko crvene boje.000 sadnica. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. a ima perspektivu širenja. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. Plod je pravilnog okruglog oblika.2. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. grmolikog izgleda. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda.2. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. (1952) uvezena iz Italije. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). poliedriþnog oblika. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. U plodu je krupno zrnje. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda.

49 .

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa.000 komada.2. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. a u zrnu ima oko 80 % soka. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. 50 . a zrno je veliko. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala. prosjeþne mase oko 500 grama. Plod je srednje velik. Randman zrna iznosi oko 65 %. Mljetu i Lastovu. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4.2. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. tamnocrvene boje. Sorta je otporna na sušu. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje. Lopudu. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima.2. vrlo soþno i slatko. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda.

10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. žuto zlatne boje kožice. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika.2. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana.000 komada. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Zorici Velagiü. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. SINONIMI Nema sinonima. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. podruþje Trogira i otok Braþ. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. inž. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik.2. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Plod: Plod je srednje krupan. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. slatko kiselog okusa i dobre arome. Kaštelansko podruþje.2. Rodnost je velika i redovita. Ime je dobila po gosp. Kožica ploda je priliþno tanka. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. 51 . dipl. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja.

52 . Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada.

3. Postojeüe stanje. sc. sc. sc. dipl. sc. Katarina Hanþeviü dr. Zlatko ýmelik mr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. sc. Katja Žaniü dr. Jakša Rošin mr.1. Frane Strikiü dr. inž. sc. dr. sc. Mira Raduniü prof. Jasmina Družiü prof.2. dr. sc. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. Slavko Perica dr. dr. dr. sc. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . Zlatko ýmelik mr. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1.1. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Frane Strikiü mr. sc. sc. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b. Jasmina Družiü mr. sc. Frane Strikiü mr. sc. Mira Raduniü prof. Frane Strikiü dr. sc. Živko Gatin Mate Kaleb. sc. sc. sc.3. sc.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 .Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro. Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.

formiranje i dopuna kolekcija. razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. 55 . izložbe.1 Prijedlog mjera za promociju. promotivni materijal.1. poboljšanje državne strategije. publikacije.4. predavanja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oplemenjivaþki rad.

Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. 56 . navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. meÿutim.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. šumske loze.. Pharos. Korkyrae. što rezultira i boljom kvalitetom vina. þesto manja od 1 ha. Unatoþ tome.1. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. udaljenim dalmatinskim otocima. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. štetnik koji napada korijen europske loze. Korþule ili Dubrovnika.. Epidaurus na Jadranu u 4..3. Prosjeþna površina posjeda mala je. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. Vitis vinifera ssp. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). U razdoblju mletaþko-turskih ratova. Krajem 19. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. Vitis vinifera ssp. 3. interes za uzgoj vinove loze raste. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. Smatrali su. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. da je neprimjeren tehnologija prerade. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe. poput novþiüa. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje.1 UVOD 3. Trogira i Zadra. Traguriona. stoljeüu prije Krista. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. razvila se od svog divljeg pretka. sativa. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. VINOVA LOZA 3. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. Pa tako.1. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. Bogatstvo autohtonih sorata. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. sylvestris. Šibenika. Brojni arheološki nalazi. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja.

a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). cijene padaju. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. specifiþni okolinski uvjeti. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. specifiþnih samo za uža. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. masline…). dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. 3. svjetskog rata. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. Na razvoj sortimenta. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). Vinska klauzula. kišovitim zimama. No. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. te filoksere iz Amerike. Obnova ide dosta sporo. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. Vugava…). te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. stoljeüa. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. tzv. pa su tu 57 . meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. izoliranost pojedinih podruþja. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. a zalihe vina rastu. Reljef je tipiþno krški. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima..1. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. izolirana. Vinogradi poþinju propadati. dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. þesto otoþna podruþja. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. kao i na pristrancima uz more. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. U vrijeme planske privrede nakon 2. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. zanemarujuüi kakvoüu vina. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. Prva polovica 20. a plamenjaþa 1885. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. Konaþno i u Dalmaciju 1894. prema nalazu Stjepana Buliüa. na obroncima planina. uzgajalo oko 200 sorta. Tla su þesto škrta i skeletna. i prouzroþila velike štete u vinogradima. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Krajem 19. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. Nakon 2.

a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more.Sjeverna Dalmacija. . Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže.4 °C). kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. poput onih u okolici Primoštena.1 °C. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko.Srednja i južna Dalmacija. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske. te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. Ravnih Kotara. Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. Drniša i Benkovca. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova.vinogradi u pravilu rodniji. dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. Zadar16. a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. Knina.

Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. Hvar. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti. Konavala. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. Reljef je tipiþno krški. Šolta. Lastovo. Vis. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Korþula. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup . i dr. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. a vinograde nalazimo u krškim poljima. Mljet. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. te poluotok Pelješac.poluotok Pelješac. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. Ivan Dolac. Veliki i Mali Drvenik. Braþ. Sv. pa do krajnjeg juga Hrvatske.. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Nedjelja – otok Hvar…).

3.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .2.

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. 66 .Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata.

Grozd srednje velik.Rahmnales Porodica . velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. na Šolti. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. u okolici Omiša. 67 .3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red .3. eliptiþna. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima. Rodnost joj osrednja ali redovita. blago rastresit. u zrelosti blago posuta maškom. Meso þvrsto. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. peterodijelan. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. plitko urezanih postranih sinusa. Botaniþki opis: Trs bujan. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. srcolik. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. Glavinka.2. piramidalan. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom.Vitaceae Latinsko ime . Bobica srednje velika ili velika.2. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. Kakvoüa iznad prosjeþna. hrskavo. te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. Kožica crvenkasto-plava. Zbog rastresitog grozda. sativa Sinonimi: Okatac. užitno. Izražena osjetljivost prema pepelnici. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. List srednje velik. Lice glatko. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. Cvijet hermafroditan.Vitis vinifera ssp.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

naliþje vunasto dlakavo. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. kožica posuta toþkicama. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama. okrugao ili srcolik. Višana. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. ali redovite rodnosti. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. najþešüe u mješovitim nasadima. rastresitost i oblik grozda. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. 2007. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština.Rahmnales Porodica . Populacija sorte uglavnom stagnira.). priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. sitne. Grozd srednje velik do velik. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja.. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. Meÿutim. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. Bobice okrugle.3. sativa Sinonimi: Rukatac. Dozrijeva srednje kasno do kasno. te dob dozrijevanja.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . donji plitki i otvoreni. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu.2. Krizol.2. zlatno žuta. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. peterodijelan. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. rastresit do srednje zbijen. List srednje velik do velik. Koristila se i za proizvodnju prošeka. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. Maraškin. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. Malvasia bianca lunga. cilindriþan. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. Malvasia del Chianti. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. iz Italije. Maraskin. Malvasia del Chianti. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. Sinus peteljke zatvoren. No bilo je i mišljenja (Buliü. dug. srednje. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. Lice mjehurasto naborano. kod grozdova izloženih suncu jantarna. 74 . Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice.Vitaceae Latinsko ime . odnosno gdje je sorta nastala. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. Jako osjetljiva prema pepelnici.Vitis vinifera ssp. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte.

prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. prikupiti sve uoþene „tipove“. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. 75 . te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. a nedostaju na tržištu. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima.

76 .

te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. crveno plava. karakteristiþne muškatne arome. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. okrugao. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. meso soþno. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški. Kožica debela. 77 . Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. 1999). Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. Visoke je kakvoüe. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. dug. piramidalan. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala.2. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama. što je posljedica problema u oplodnji. Buliü (1949. a prema ostalim bolestima osrednje. najþešüe rastresit.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Rodnost je niska i neredovita. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi.Rahmnales Porodica . Jako je osjetljiva prema pepelnici. List srednje velik. Grozd je srednje velik.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. Muškat ruža poreþki. trodijelan ili peterodijelan.Vitis vinifera ssp.3. nakuplja puno šeüera. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta. po þemu je dobila i ime. Lice tamnozeleno. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno.Vitaceae Latinsko ime . Dozrijeva rano. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. Rosenmuskateller.2. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.

Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. zbog þega. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. 78 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. uslijed izoliranog uzgoja. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. unatoþ nekim „manama“. Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. ima visoku reputaciju iz prošlosti. jer je za oþekivati da je kod nje. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet).

piramidalan. ali malu koliþinu kiselina grožÿa.2.Vitis vinifera ssp. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. srednje zbijen. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. okolici Omiša i na otoku Braþu.3. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. Meso mekano. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Lice glatko.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . ne nalazimo ju u þistim nasadima. te u okolici Sinja. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. a ne kakvoüa vina. peterodijelan. tamno zeleno. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. Kakvoüa vrlo dobra.Rahmnales Porodica . soþno i slatko. po kome je dobila ime. Dozrijeva srednje rano. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. Buliü. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. Ninþuša se vinificirala þista. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. Bobica okrugla. pronašao u okolici Solina. Cvijet hermafroditan. te ju je izvjesni „Ninþeviü“. a sok bezbojan. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. prinosi srednje visoki ali redoviti. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . Vinþuša. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. srednje velika do velika. srednje dubokih. Linþevac. pentagonalan. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. Linþuša. S obzirom na veliki. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. Grozd srednje velik do velik. Kožica tanka. zatvorenih postranih sinusa. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. sativa Sinonimi: Ninþevac. List velik. þesto s krilcem. tamnoplava. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose.2. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. Prema predaji sorta je samonikla.Vitaceae Latinsko ime . Nema gospodarsko znaþenje. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. u zrelosti posuta maškom.

evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. Populacija sorte time se malo poveüala. U populaciji Ninþuše.ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. 80 . no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. 2006). ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü.

. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. što se odražava na lošiju kakvoüu. prvenstveno dobre i redovite rodnosti. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. Crvenak. Greštavac.2. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. Pelješac i Korþula. a donji pliüi i otvoreni. Zelenac. Grozd malen do srednje velik. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. Zelenak. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno. srednje zbijen. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. okrugla. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“.3. pentagonalan. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. tipiþna sorta toplog juga. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. a osobito na vinogorjima Braþ. þesto s krilcem. a osobito ako su okrenuti moru. piramidalan. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Potencijal kakvoüe je visok. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. no sadržaj šeüera. na podruþju Kaštela.Rahmnales Porodica . 81 . Hvar. relativno mlada sorta. izraženih žila. a naliþje vunasto dlakavo. peterodijelan. Bobica srednje velika. sativa Sinonimi: Crljenak mali. þvrsta.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. Ivan Dolac…). Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. þesto preklopljen.Vitis vinifera ssp. Lice lista mjehurasto naborana. prinosi su niži. Konavala i u makarskom primorju. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. Plavac mali raširen je i u priobalju. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel.Vitaceae Latinsko ime . Postup. Pagadebit crni. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. zbog kasnog dozrijevanja. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. mekog. 2004). Rodi redovito i dobro. po sadašnjim saznanjima. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. Kožica tamnoplavo-crna. S obzirom na to smatra se da je. Sv. List srednje velik. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe.2. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. Nedjelja. koji je u vremenu prije filoksere. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Rasprostranjenost: Plavac mali je. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. tamnozeleno. no jako varira u odnosu na položaj. soþnog mesa i neobojenog soka. oprašena maškom. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.

Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. 82 . vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. pa je trend populacije uzlazan. i podloga je svemu. ili gotovo sve vinograde. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. Obzirom na starije literaturne navode. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. Nažalost. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. „Ona je prekrila sve. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli.Buliü (1949). a i novija iskustva. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima.

83 .

koja se uzgaja u tom podruþju. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. piramidalan. prinosi niski do srednje visoki. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. þesto s dobro razvijenim krilcima. obrnuto jajolike. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi.Rahmnales Porodica . Opis: Trs srednje bujan do bujan. prozirna. S vremenom je potpuno zapostavljena. Lice glatko.2. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. Nema proizvodnih nasada ove sorte. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. Kožica tanka. sativa Sinomimi: nisu poznati.Vitaceae Latinsko ime . godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. a funkcionalno ženski. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Peteljka duga i krhka. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. uz Bratkovinu bijelu. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora.3. pentagonalan. Cvijet morfološki hermafroditan. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. sortna aroma. Službeni status: Od 2002. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru.2. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. kao „zaþin“. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. Osjetljiva prema plamenjaþi. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. Bobice srednje velike do velike. Grozd malen do srednje velik. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. Rodi redovito. Pouzdano se zna da je sorta. kakvoüa izuzetna. rastresit. a karakterizira ju fina. roditelj sorte Pošip. List srednje velik. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka.Vitis vinifera ssp. peterodjelan. dug. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. žuta. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 .

Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. 85 . Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. jaka. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. svježa.dalmatinskih sorata. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. u protivnom moglo dogoditi. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. naglašene sortne arome. ekstraktna. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. Prikladna su i za duže þuvanje. puna. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. harmoniþna. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja.

Pošip bijeli. Debit. Prþ. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. Osim sortnom listom. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. Bratkovina. dok za one lokalne važnosti. Grk. Mladenka. Babiü. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Bogdanuša.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Debit. Za sorte 86 . Vigava.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Lasina.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština.3. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. Debit. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Cetinka.1 Postojeüe stanje. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. Plavina. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija.3. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Ninþuša. Pošip bijeli. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Drnekuša. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. podiüi sanitarno provjerene. Dobriþiü. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Crljenak. Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Plavina. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Muškat ruža crni. kao gospodarski znaþajna kultura. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. Zadarka i Svrdlovina crna . Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Zlatarica. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. Okatac crni. Vlaška. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. Plavac. Malvasija dubrovaþka bijela. Kurtelaška bijela. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Babiü.

te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. sc.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Maletiü et al. prof. Goran Zduniü dr.3. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. sc.dr. sc. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. Piljac i sur. sc. provedeni ili su još u tijeku. Jasminka Karoglan Kontiü. 2004. Babiü=Rogozniþka.2. Ministarstva poljoprivrede.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. 2006. koji su uz potporu Ministarstva znanosti.2 Projekti inventarizacije. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije.dr.3. Maletiü i sur. Maletiü et al. 2008…).ing. ing. 87 . Edi Maletiü.sc. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. Ivan Pejiü Silvio Šimon. Nikola Miroševiü Darko Preiner. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). koje je osobito bogato autohtonim sortama. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. 2002). ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). Nažalost.3. sc.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. dr. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat.. dr. 1999. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. Crespan et al. dipl. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp.. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. prof. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. 3. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr. 3. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. kojem se 1998. 2004. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu. Zduniü et al. dipl.2. biometriku i oplemenjivanje: prof. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. Ivan Pezo.

te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. 2008.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Za podizanju kolekcije u Splitu. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Kolekcija danas broji 120 genotipova. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze.. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju. 88 . godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske.2. 3. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. Zduniü i sur. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4.. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova.3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu.3. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. Utemeljena je 2001. 2006. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša..

popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. kao i kod ostalih. Kod ovih sorata.4.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. aromi. Debit.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije.1. virusom mozaika gušarke ArMV. u odnosu na prosjek sorte). Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. Pošip).4 3.. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. Vugava. prinosu. razlika u dobi dozrijevanja. Maraština. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. Malvasija dubrovaþka. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. meÿu kojima vina od autohtonih. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe.4. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 .3. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. sadržaju šeüera. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. Za održavanje ovog matiþnog nasada. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. Grk. Plavina. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. 2006). a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. Brojna predavanja. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. a porasla je i njihova potražnja na tržištu. niti u Republici Hrvatskoj. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. obojenosti kožice i sl. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa.

x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte.1. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. rodnost. šira javnost).2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. otpornost prema gljiviþnim bolestima. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika.selekciju vinove loze. U ovom nasadu provodit üe se. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. Provesti mikrovinifikaciju sorte. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice.4. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. u suradnji sa znanstvenom institucijom. na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora. 90 . Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. 3. fenološke karakteristike…). daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima.

Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala.3. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. a uvoÿenjem novih metoda. krioprezervaciji i þuvanju. javlja više problema pri razmnožavanju. dopuniti postojeüe kolekcije. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. mraz. poput krioprezervacije. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. karakterizaciji.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. dr. virusi. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti.1. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. a osobito susjednih. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. ali i drugih voünih vrsta. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji.4. tuþa…). Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. jer je poznato da se kod loze. kao i njihove fotografije izradio prof. 91 . a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. Zbog toga je. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. ostalo je još puno posla na oþuvanju. unijeti podatke u elektronsku bazu. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. te eventualno formirati repozitorije in vitro. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. sc Edi Maletiü (EM). te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade.

lubenice i dinje. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe.000 tona. 4. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. rajþica te luk. krastavac.1. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. mahunarke i lukovi. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo.1 UVOD 4. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina.1. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica.4. POVRûE 4. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. 92 . uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. rimske uprave pa do današnjih dana. paprika i salata.

93 . Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone. Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi.1. 4. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. te manjim i veüim poljima. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. vrtaþe i rjeÿe manja polja. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte.

4. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .2 4.2. acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var.

Cvjetne glavice su dosta krupne. uspravnom.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Odlikuje se bujnom. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju.2. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja.2. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled.4. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu.2. 95 . Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Po dospijevanju pripada ranim sortama. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.

a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Pojedina dalmatinska podruþja. 96 . U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala.

97 .

obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. var. 98 . Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Populacija. Cvjetovi su tetramerni. C.4. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. vremenu sadnje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. promjera do 3 mm. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Ima je na veüini nastanjenih otoka. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. þetiri sumporasto žute latice. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama.2. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. acephala D. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Plojka je naborana.2. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. obalnom podruþju i zaleÿu. podruþju uzgoja. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. lisnati kelj. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu.

Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. . Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. . priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupiti uzorke sjemena. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. Sve do poþetka 20. slanutak ili krumpir. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte.Inventarizacija. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. . Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. 99 . Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob.Zasnivanje kolekcijskog polja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . . Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. prikupljanje. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. . Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus.

100 .

Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. Listovi su eliptiþno prošireni. var.2. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. 101 . kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti.4. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Introdukcijom novih stranih sorti.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. plavkasto su zelene boje gornje strane.2. Populacija. a sivkasto zelene donje. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji.8 kg. botrytis L.

Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.

2.2. a trend populacije je izrazito silazni. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . Tijekom inventarizacije 2007. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. Ovojni su listovi uspravnog položaja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje.4. bjelkasto srebrnaste boje. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Populacija. a glavno rebro prošireno. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Rub lista je valovit i nazubljen. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu.

Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe. 104 . prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice . Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija.ekonomski znaþaj. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena.

zelene je boje. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova.2. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke.2. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. Populacija. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. poluuspravnog do ležeüeg položaja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. Glavica je srednje veliþine. S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka.4. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Rozeta joj je srednje bujna. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. a trend populacije je izrazito silazni. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Ovalno okruglog su oblika. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije. 105 . a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena.

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . 106 .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju. utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju .Inventarizacija.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. 112 . Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije.Inventarizacija. grah mahunar ili grašak. Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani. . raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova.Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. . posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . gospodarska vrijednost. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije.Pokretanje ekološke proizvodnje.

u presjeku uglasta i razgranata. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa.2.2. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. leptiraste su graÿe. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. dio proizvedenih se koliþina. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. spljošteno. zaslanjena tla niske plodnosti. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. Listovi su parno perasti. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo.4. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. da bi se zadnjih 113 . Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Sjeme je þetvrtastog oblika. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Stabljika joj je šuplja. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. Populacija.

prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. 114 . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena.Inventarizacija. .nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. . . Sama vrsta. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.Pokretanje ekološke proizvodnje.Trajno održavanje populacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .

godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4. dr.3.2. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. Dr. Smiljana Goreta. Trogirska rana cvjetaþa. sc. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. Dr.3. dr. 4. godine.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti. Dean Ban. Dr. Zdravko Matotan. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi. sc. dr. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. Prof. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 . zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4.4. Nada Paraÿikoviü.1 Postojeüe stanje.2 Projekti inventarizacije. Od 2008. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. sc.3.2. Vesna Samobor Mr. sc. sc.3. a neke kao Hvarska artiþoka. Josip Borošiü. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. sc. Prof. sc. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.

Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima. Agronomski fakultet iz Zagreba.3. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007. 4. Podravka iz Koprivnice. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. 116 . Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. matiþna stada.3 Institucije.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Povrtlarski centar iz Zagreba. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba.3. 4. banke gena. rasadnici.2. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.2. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.4 Kolekcijski nasadi.

Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.4. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti.1 Prijedlog mjera za promociju. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. 117 . oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti.4. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta.

sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. stoþni bob. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. Danas se kukuruz. þakalj. a daleko manje. na Dinari i Biokovu i na preko 1. jeþam. sjekirica. konoplja.000 m visine. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. grahorice. danas. sirak zrnaš duhan. þiþoka. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. veü iz gotovo cijele Europe. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. broü krumpir. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. Vrgoraþko). primjerice u Podgori pod Biokovom. te veüih krških polja (Sinjsko. Meÿutim. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. raž. grahorica. lan. šafran. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. stoþni kelj. djeteline. kukuruz. buhaþ. stoþna repa. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. Dakle. uz vinogradarstvo i maslinarstvo. RATARSKO BILJE 5. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. kao što je Dalmacija. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. sirak metlaš. stoljeüa. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. Sliþno kao i kod stoþarstva.1. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. šafranika.1 UVOD 5.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. proso. djeteline. sezam brnistra. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Ipak. pamuk lucerka. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala.5. mak. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske.

obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. godine (Tablica 1).1.bogatstva ostalo oþuvano do danas.002 900 119 .207 20. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice.441 0. zlo i naopaþac. 5.980 37. I danas se u Dalmaciji uz stara.0 3.579 12.0003 0.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85.6 0. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20.7 1. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji.62 UKUPNO (t) 19. rjeÿe magarci. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900. Žetva žitarica se vršila srpom. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini.586 37. kad je na ukupno oko 110.01 0.540 Napolica2 Površina (ha) 27.093 Proso 3. a gdje je plug i brana.443 Prinosi (t/ha) 0.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi). veü i nestaju prateüe biljke.28 940 Raž 7. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900.55 4. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. životinje i gljive.540 1. gdje je uznaþac.000 tona zrna.93 5.358 0.337 1. tu je hrana.

prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice.231 5. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. broj sadnica 81. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. tvrda pšenica (Triticum durum). Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. prvenstveno kao stoþna krma. plastiþnost. bila sijana na preko 3.77 82 UKUPNO (t) 2. starinsko ili misirsko žito. pir dvoredac (Triticum dicoccum). pleüaš. stoljeüu veü 1910. 120 . Raž se uzgajala za brašno. Dolaskom kukuruza u 16. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. pir jednoredac (Triticum monococcum). ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte.359 0.181 44. šuljak. velike klasove. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. stoljeüa. ali i za ljudsku hranu.500 ha. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). vino ili sol za brašno. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja.264 1 Za 1908.6 2. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. a dvozrni dvozrnac. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. velja pšenica. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. Za istu namjenu sijala se i napolica.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19.583 186 5002 14. najþešüe rogosija. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). Ipak. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. Tek od kraja 19. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. godinu. Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. tolerantnost na sušu. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. posebno Zagoraca. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. mijenjalo se ulje. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. Za njima je slijedio jeþam. bijela i obiþna). jednozrni pir je šilj.533 Prinosi (t/ha) 1. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. vrlo snažne i þvrste biljke. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna.

Proizvodne površine znatno variraju. Biokovo. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. Mosor.000 ha. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Kozjak. neuzgojenih populacija. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. bezvodnost. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. stoljeüa. za jelo koristili dobiveni stoþni. þak i sjemenski krumpir. stoþni bob. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. Lan i konoplja. posebno u gladnim godinama. Uzgajale su se: lucerka. 5. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. crvena i bijela djetelina. ekstremne vruüine i suše. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. pa tako i ratarstva. uzgajani od davnina u Dalmaciji. sjekirica. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. Vrgorac i Poljica.000 ha.1. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. stoljeüu. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Buhaþ je. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. vrlo plitak pedološki supstrat. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. stoþna repa. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. stoljeüa premašuju 8. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. osim u manjem dijelu. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. korištenjem divljih. stoþni kelj.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. grahorica i sirak. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. Korištenje traje daleko duže. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. godine te krajem tridesetih godina 20. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. stoljeüa u okolici Dubrovnika. 121 . Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri.

stoljeüa bitno smanjeno. Vrana. dijelom u potpunosti nestalo.Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Imotsko. 122 . prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Vrgoraþko polje. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. krških polja. Sinjsko. dolina Neretve i Konavle. þak snježne planinske klime. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .2.5.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

brkaþa.2. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. U klasu ima 22 do 26 klasiüa.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. Vrlo snažne.5 mm i debljine do 3. listovima i klasu. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. Iako visoka. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. u više tipova. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje. dugaþak. List je izrazito zelene boje. stoljeüa u proizvodnji. Vlat je vrlo visoka. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.5 mm. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. starinsko žito. ujednaþen. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. dobro ozrnjen. Srednje kasna do kasna sorta. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.5. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. Tilletia). rijetko 4 plodna. Vršni listovi dužine do 28 cm. þak do 18 cm. zajedno zvane rogosija. Oni uzgajaju: pšenicu. zbog gotovo zatvorenih pljevica. dugaþko oko 8 mm. cilindriþan. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. stoljeüu. od 130-150 cm s 5-6 internodija. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. široko do 3. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. misirska pšenica. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. jeþam.2. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. Težina 1. Caklavost zrna je gotovo potpuna. zob. raž i proso.2. velja pšenica. Klas je krupan. širine 15-18 mm. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. bijele boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. EX/CR. Hercegovina. od kojih su 2 do 3 cvijeta. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. hektolitarska oko 80 kg. te znatno otporna na snijeti (Ustilago.

koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. 3. 7. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. poljski miševi. 8. znaþajnu za oplemenjivanje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 5. etnoloških. domaüa tjestenina. kako brašno. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. 4. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. s kamenima pokretanim vodom. 126 . Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. tako i pekarski proizvodi. Inventarizacija. Meÿutim. PP Biokovo). žitne stjenice. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. medije. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. ekoloških. prikupljanje. domaüi kruh. 6. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. brojne gljive). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. kušaonice. kako domaüeg izvornog kultivara. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. socioloških. 2. Popularizacija povijesnih. makovi. domaüi poprženac-brgatski beškot). Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. najprije na zaštiüenim podruþjima. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. predavanja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. uz eko sela i drugdje.

stoljeüu. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije. Iako iznimno visoka.5 mm. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. EX/CR. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija.5. ali postoji populacija crvenkaste boje. bijele boje. listovima i klasu. stoljeüa u proizvodnji. Srednje kasna do kasna sorta. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. jeþam. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana.2. Tilletia). raž i proso. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.2. zob. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. velja pšenica. misirska pšenica. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. brkuša. Hercegovina. ujednaþen. brkaþa. dugaþko oko 8 mm. ovalno. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. U klasu ima do 29 klasiüa. dobro ozrnjen. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. hektolitarska oko 70 kg. Oni uzgajaju: pšenicu. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana.8 mm i debljine oko 3. Vršni listovi dužine do 28 cm. Vlat je izuzetno visoka. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. široko do 3. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. Vrlo snažne. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Težina 1. starinsko žito. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. a dosiže þak i 20 cm. od 150-170 cm s 6-7 internodija. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. Caklavost zrna nije izražena. zbog gotovo zatvorenih pljevica. zajedno zvane rogosija. u više tipova. cilindriþan. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje.2. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. Zrno je vrlo krupno. belija. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. 127 . a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. List je izrazito zelene boje. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. širine 15-18 mm. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Klas je krupan. Odliþno otporna na lisne rÿe. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije.

Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 8. prikupljanje. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. 3. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. kako domaüeg izvornog kultivara. kušaonice. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. PP Biokovo). Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. 4. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. žitne stjenice. socioloških. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. Inventarizacija. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. s kamenima pokretanim vodom. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. poljski miševi. domaüi kruh). posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 2. Meÿutim. uz eko sela i drugdje.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. 7. 128 . brojne gljive). 5. predavanja. Popularizacija povijesnih. makovi. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. 6. medije. znaþajnu za oplemenjivanje. ekoloških. tako i pekarski proizvodi. kako brašno.

129 .

nerijetko i više. s kamenima pokretanim vodom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. Boja zrna izuzetno varijabilna. žitne stjenice.000 zrna 20 do 28 gr. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Dužina 7 do 8. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. kako domaüih kultivara. raž i proso. glatko. ali je s vremenom opadao. kratak. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. kamenitim i pjeskovitim tlima. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. Uspravnog do poluuspravnog rasta. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. debljina do 2. hektolitarska težina 69 do 73 kg. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.2-2. štala i drugih gospodarskih objekata. usko. uz eko sela i drugdje. Vegetacija vrlo rana. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. kako brašno. slijedeüih karakteristika. PP Biokovo). posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Daje solidan prinos i na najlošijim. EX/CR. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa.5. širina 2. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. Oni uzgajaju: pšenicu. smeÿa. kukolj.5 mm. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. do 8 cm. Klas je vretenast. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. žuükasta. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.2. zelenkasta. tako i pekarski proizvodi. Imaju visoku sterilnost. Visina vlati iznosi oko 150 cm. ali podložne napadu ražene glavnice. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. rjeÿe prizmatiþan. Osje 1-4 cm. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Zrno dugo. makovi. þak do 40 %. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. zob. poljski miševi). Listovi su kratki i uski. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Težina 1.5 mm. stoljeüu. ranija od svih oplemenjenih sorti.3. suhim. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. na kraju zašiljeno. Izuzetno otporne na sušu. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca.2. domaüi raženi kruh). jeþam. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . sivkasta.5 mm. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla.

131 . socioloških. medije. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. 4.1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. 6. najprije na zaštiüenim podruþjima. etnoloških. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kušaonice. 5. Inventarizacija. prikupljanje. 3. Popularizacija povijesnih. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. 2. predavanja.

eventualno i raženog brašna. preko 3 % šeüera. srednje krupno do krupno. uz eko sela i drugdje. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.000 biljaka na hektar. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. Srednje razvijena. kako brašno. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. Uz proizvodnju brnde. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. do 40. pura). Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. jazavac).2. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. þvrst i bijele boje. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. pa tako i u Dalmaciji.2. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. EX/CR. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. do 2 % celuloze i 1. PP Biokovo). kako domaüih kultivara. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. Podnosi gušüu sjetvu. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. odliþno za ljudsku hranu. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila.5. 132 . 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. do 60 % škroba. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. a sigurno 1572. hrþak. Metlica srednje razvijena. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. godine. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. Oklasak jak. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. Zrno okruglo. veü u 17. s kamenima pokretanim vodom. stoljeüa. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. 5 % ulja. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. prvenstveno za kukuruzno brašno. Klip izduljen. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16.4. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati.3 % pepela. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. a hektolitarska težina oko 75 kg.

4. najprije na zaštiüenim podruþjima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. 7. socioloških. kušaonice. Izrada marketinškog plana za brndu. 6. medije. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. prikupljanje. etnoloških. 8. 3. predavanja. 133 . prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.m) 1. ekoloških.

S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa.5. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. 134 . Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. kaša i buhaþev sapun. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj.2. a sjeme izrazito sitno. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. mase 1. brmljina. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus.1 grama. iznimno i do 100 cm. starigradski. kaštelanski i trogirski. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a praškom se posipala i stoka. šibenski. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. Tako imamo: crnogorski. postelje. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. VU.000 sjemenki 0. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta.000 do þak 6. obiþno 6-12 godina. šoltanski. Plod buhaþa je sivožuta ahenija.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. dalmatinska ivanþica. U rekordnoj 1926.8-1. arbanaski. Posipale su se pukotine u podu.000 ha buhaþa. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije.2. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama. peljen g) Status: h) Populacija. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. stoljeüa kad se godišnje sadi 1. zidovi. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji.

Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. 5. koji je 1920. Pyrozin).4-0. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. Inventarizacija. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. 135 . kao prašak (Piretrin. medije. 6. Popularizacija povijesnih. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. 9. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). etnoloških. 8.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. tekuüine (Solutax. njih þak šest. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ekoloških. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. buhaþ je svakako biljka buduünosti. 4.400 kg suhog cvijeta po hektaru. 3. 7.8 % piretrina. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. predavanja. Chemotox). dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. kušaonice. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. Konaþno. socioloških.

136 .

a meso gomolja je bijelo. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. veliþine oraha. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. uz eko sela i drugdje. buduüi PP Donja Neretva). þak preko 1 kg. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 137 . EX/CR. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 3. godine. Mogu biti vrlo krupni. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. Pokožica je žuükaste boje. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Klice su nježno ružiþaste boje. stoljeüa. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. prikupljanje. ljubiþaste boje. posebno u prvoj berbi. ali zbog otpora. jela od domaüeg krumpira. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. uspravnim stabljikama. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. 2. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira.5.2. a vadila u srpnju. stoljeüu. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Sadila se vrlo rano. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. otpornosti na bolesti i štetnike. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. u uzgoju tek od 1767. a cvijet je srednje veliþine. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. 4. kvaliteti i drugom. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima.2. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. veü u veljaþi. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Konaþno 2008. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini.

6. 7. ekoloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. 8. etnoloških. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. medije. kušaonice. predavanja.5. Popularizacija povijesnih. socioloških.

Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. škuljevac je dobio ime. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. veü u veljaþi. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. stoljeüa. prikupljanje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. jela od domaüeg krumpira. Neoploÿeni masovno otpadaju. kvaliteti i drugom. uspravnim i visokim stabljikama. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. a cvijet je srednje veliþine. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. stoljeüu. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. godine. ali zbog otpora. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. škuljama. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve.2. buduüi PP Donja Neretva). Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. ljubiþaste boje. 2. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. Sadila se vrlo rano. a vadila u srpnju. u uzgoju tek od 1767. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije.2. Inventarizacija.5. EX/CR. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. Gomolji škuljevca su dugoljasti. Po tim dubokim okcima. 4. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. otpornosti na bolesti i štetnike. Pokožica je žuükaste boje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. 139 . Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. a meso gomolja je bijelo. Klice su nježno ružiþaste boje. veliþine oraha. 5. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. uz eko sela i drugdje. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. 3. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17.

Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. predavanja.6. medije. etnoloških. 7. kušaonice. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. ekoloških. Popularizacija povijesnih. socioloških. 140 . 8. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije.

predavanja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. etnoloških. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. socioloških. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. prikupljanje. Vrgorac. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 3. glatki i tanki. Podstranje. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stoljeüa i veü je 1665. Runoviü. Napuštanjem duhana. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. vrijednosti ružiüa kroz publikacije.2. Stabljika je niža od obiþnog duhana. Popularizacija povijesnih. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 141 . Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. virginija duhana. Podbablje. Danas. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Slivno. medije. 6. Glavina. 2. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Listovi su jajasti. 4. U poþetku je bio više proširen ružiü. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. ali su prednjaþile opüine: Poljica. okruglog vjenþiüa. Cvijet je zelenkastožut. EX/CR. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. a potom je primat preuzeo pravi duhan.2. Vinjani. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). m) 1. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. kušaonice.5. Riþice. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. ekoloških. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Pojavio se polovicom 17. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. 8. Dubrovnik i Cavtat. nekadašnjih punila. 7. 5. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. Imotski.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije.

142 .

Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. Slivno. Danas.2. Dugaþki su preko 40 cm. Podstranje. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. Izrada marketinškog plana za ravnjak. ali su prednjaþile opüine: Poljica. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Biljka je košastog izgleda. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Imotski. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. virginija duhana. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Glavina. Riþice. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. Vinjani. Cvijet je izduljen i valjkast. Pojavio se polovicom 17. Podbablje. prikupljanje. U poþetku je bio više proširen ružiü. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. Vrgorac. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih.2. 5. stoljeüa i veü je 1665. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. EX/CR. Dubrovnik i Cavtat. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. široki oko 20 cm. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. 3. a potom je primat preuzeo pravi duhan. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). 4. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. prijatnog okusa i specifiþne arome. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. 2. o) 1. crvene boje. 143 . na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija.5. nježnog su tkiva i finih žilica. Runoviü. nekadašnjih punila.

Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. 144 . medije. socioloških. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. 7. kušaonice. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. 8.6. etnoloških. ekoloških. predavanja.

0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. izradu odjevnih predmeta. izradu brodskih konopa. pletu ograde oko imanja. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. Meÿutim u Omišu je 1919. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. vezanje loze i svežnjeva drva. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. promjera do 20 cm.5. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine.300 m nadmorske visine. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. U Grþkoj. U 19. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . tipiþnim za porodicu Fabaceae.2. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji.2. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. Nakon 2. stabljika za vezanje loze. a u statutu otoka Braþa iz 1656. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. Španjolskoj. U statutu grada Korþule iz 1214. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. stoljeüa. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. Brazil i Boliviju. iz brnistre se izraÿuju metle. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima. godine osnovana tvornica za preradu. godine u Splitu. koja je ubrzo propala. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. košare. ali je ubrzo sve propalo. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. Plod je mahuna. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. Imaju izrazit slatkast miris. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. Cvjetovi su izrazito žute boje. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. Putopisac Fortis spominje 1774. Meksiko. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. osobito u Kaliforniju. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije.

etnoloških. 5. PP Biokovo). Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. svjetskog rata. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. medije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. 2. od kojih je jedan i grad Split. 146 . odjevnih predmeta. 6. 4. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. 3. ekoloških. socioloških. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. Popularizacija povijesnih. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. obuüe). predavanja. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. m) 1. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. Meÿutim.Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2.

kao nijedna druga biljka. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. mediteranska ima brži poþetni porast.5 m. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. tolerantnost na sušu i drugo.2. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. kamenita i pjeskovita tla. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. Koristi se za napasivanje. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. ali i korovskih te parazitskih biljaka. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. lucerkina buba mara i dr. manje je otporna na hladnoüu.). kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka. tako i nekih prateüih kukaca. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Za vrijeme Rimskog carstva. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Andrena. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu.000 godina. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije.5. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile. osušena ili samljevena u brašno. ali više na sušu. pokošena svježa. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. ovaca i druge stoke. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama.2. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka.). posebno vezanih za prilagodbu na loša. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. VU. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. 147 . Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. odakle je prenesena u Grþku. kao dio travnjaþke flore.

Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. socioloških. predavanja. medije. Popularizacija povijesnih.Konaþno. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 4. 2. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. 5. 148 . etnoloških. prikupljanje. 6. 7. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. na podruþjima uzgoja stoke. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. Inventarizacija. kušaonice. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. ekoloških.

iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. banke gena. matiþna stada. naþin þuvanja.2. populacije. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.5.2.o.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr. nositelj Bioaromatica d. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu.3.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. lokacija.2. Bioaromatica d.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5. sc.3. rasadnici. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije.2 Projekti inventarizacije.1 Postojeüe stanje. banke gena. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. kulture/kultivari. sc. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.o. 5. ing. 5.3 Institucije. Meÿutim. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj. sc.3. 149 .2.o. rasadnici. 5.4 Kolekcijski nasadi. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.3.o.

1. predavanja. promotivni materijal. publikacije. razrada bussines planova. formiranje i dopuna kolekcija.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5.5. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oplemenjivaþki rad. izložbe.4. 150 . daljnja selekcija. Prijedlog mjera za promociju. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. poboljšanje državne strategije.

Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice.2. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana.28 tona po hektaru.1.583 ha lucerišta. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. dlakava grahorica. bilo je 3. dalmatinska vlasulja. crvena djetelina. dalmatinska grahorica. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10. u Dalmaciji zvana ljekarica. Osim u botaniþkom smislu. sitna vlasulja. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. domaüa grahorica. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. opora tvrdika. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. Tako dalmatinski krški travnjaci. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. U isto vrijeme.772 hektara livada. bijela djetelina. dunjica. obraÿene su u okviru krmnih. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. jesenska šašika. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna.1.500 ha livada. bijeli kokotac. 1910. iza Slovenije i Albanije. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. LIVADE I PAŠNJACI 6. ratarskih kultura.000 hektara.6. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. tvrda vlasulja. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. Veü do 1910. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. livada s pretežnim udjelom lucerne. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. godine þak na 6. dok je pašnjaka bilo þak 594. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 .1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. odnosno s podvrstama. stoljeüa. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. svinÿuša rogata. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. ratarskoj proizvodnji. dalmatinska djetelina. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. svijetla smilica. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. djeteljnjak perasta kostrika. odnosno livade i pašnjaci.1 UVOD 6. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. 6. 5347 biljnih svojti. granata kostrika. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. domaüa vuþika. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi.

prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara. 6. þak snježne planinske klime. odnosno planinske travnjake. Konaþno. Vrana. 152 . Biokovo. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. pa tako i livada i pašnjaka. Imotsko. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe.planine: Dinaru. kominom maslina i grožÿa. ekstremne vruüine i suše. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Kamešnicu. Mosor. Vrgoraþko polje. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Kozjak. Mosor. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom.1. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. bezvodnost. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. Biokovo. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20.000 tona. godine kod Knina i Sinja. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Sinjsko. krških polja. vrlo plitak pedološki supstrat. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva.3. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Svilaju. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. obustavili su daljnje pokušaje. stoljeüa bitno smanjeno. Krajem 19. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. dolina Neretve i Konavle. Nažalost. Ne baš povoljni rezultati pokusa.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.2.1 Pregledni popis vrsta 6.1.6.2.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .

2 Trave (Poaceae. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .1.6.2.

Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. na podruþjima uzgoja stoke. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 8. medije. ali i parazitskih biljaka. kušaonice. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. mahune i sjemenke. 7.2.2. Andrena. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.).1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Listovi jajoliko izduženi. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. predavanja. Zajedno s lucernom. kamenita i pjeskovita tla. tolerantnost na sušu i drugo. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 5.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.6. 155 . Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. 4. 3. Inventarizacija. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. VU. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. þesto omotane najvišim listovima. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama.2. izmjeniþni. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. 6.

autor M. Miloviü 156 .Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database.

Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. 3. Popularizacija povijesnih.2. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. Danas je proširena po cijelom svijetu. 8. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. Italiji. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. jajoliko izdužen. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije.). kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2.2. predavanja. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. ali i parazitskih biljaka. 4. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. ekoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 157 . 9. etnoloških. Francuskoj. maslina i vinove loze. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. 6. prikupljanje. 7. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. List je trodijelan. Cvate u svibnju ili lipnju. ex Hornem. Njemaþkoj i Španjolskoj. izmjeniþno postavljeni na stabljici. 5. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. tolerantnost na sušu i drugo.6. VU. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. Andrena. Inventarizacija. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. kamenita i pjeskovita tla. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. lijepe intenzivno crvenkaste boje. mahune i sjemenke. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. na podruþjima uzgoja stoke.) Syme. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.1. osobito u USA.

158 .

Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. 2. Može doseüi dužinu preko 1 metra. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. dugi do 2 cm. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. mahune i sjemenke. Inventarizacija. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. tolerantnost na sušu i drugo. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. 5. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. kušaonice.3. kamenita i pjeskovita tla. VU. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. na podruþjima uzgoja stoke. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije.2. 8. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije.1. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Cvjetovi veliki. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 4. 6. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. 3. ljubiþasti. viseüi. 7. 159 . posebno vezanih za prilagodbu na loša. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. Andrena. prikupljanje. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. predavanja. smješteni na dugom dršku.6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

160 .

LC. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. medije. na podruþjima uzgoja stoke. 3. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe. 161 .2. t) Status: u) Populacija.) P. kušaonice. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. nasipima i brežuljcima. 5. prikupljanje. 2. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. osunþanim padinama. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Rukavci su mekani i dlakavi. planinskim livadama i toþilima. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika.1. posebno vezanih za prilagodbu na loša. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. 7. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. tup i rascjepkan. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije.6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.4. Raste na prisojnim. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Azija. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. u svijetlim bukovim i borovim šumama. 4. Jeziþac je kratak. visoku tolerantnost na sušu i drugo.). predavanja. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. a lisne plojke þvrste. n) 1. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 6. kamenita i pjeskovita tla. ravne ili žljebaste.

162 .

Metlica velika. prikupljanje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. posebno vezanih za prilagodbu na loša.5. brkaš g) Status: h) Populacija. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. medije. predavanja. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete.2. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. gusti bus. obrasli dugim dlakama. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. tolerantnost na sušu i drugo. Listovi su uski. 4. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. 7. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. EX/CR. izdužena. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. 8. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Inventarizacija. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim.1. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. posebno njihovi rukavci. 163 . na podruþjima uzgoja stoke. Promocija nove kulture na svjetskoj razini.) Trin. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.6. vijugavim osjem. kamenita i pjeskovita tla. 3. 6. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada.

164 .

na podruþjima uzgoja stoke. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. 165 . 6. g) Status: h) Populacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. kamenita i pjeskovita tla. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. predavanja. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. 8.6. kušaonice. var. Inventarizacija. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 4. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 7. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. dalmatica Hack. medije. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 3.6.2. 2. subsp. LC. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. prikupljanje. posebno vezanih za prilagodbu na loša. tolerantnost na sušu i drugo. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Tankih je vlasti i zbijenog busa. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku.1. sulcata Hack.

166 .

3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. banke gena. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije. 6.2. 167 . uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.3.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. populacije.6. 6.4 Kolekcijski nasadi.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6. matiþna stada. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije. lokacija. 6. banke gena.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.2.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. rasadnici.2 Projekti inventarizacije.3. rasadnici.1 Postojeüe stanje. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.3 Institucije.2. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.3. kulture/kultivari. naþin þuvanja. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. Meÿutim. 6. niti se sjeme može kupiti na tržištu.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. ljekovitog. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. zaþinskog. Imotsko. R. medonosnog. dolina Neretve i Konavle. Mosor. Ipak.i drveüa. medonosnog. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. Sinjsko. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. krška polja. Wettstein 1906. vrlo plitak pedološki supstrat. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. zaþinskog. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Službena rajonizacija aromatiþnog. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Vrana. godine. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.1. klimarskom dragulju. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ekstremne vruüine i suše. ljekovitog. Vrgoraþko polje. ali možemo. 7. zaþinskog. a posebno u Župi dubrovaþkoj. ukrasnog i jestivog bilja. ljekovitog. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. 173 . ukrasnog i jestivog bilja. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. medonosnog. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. ljekovitog. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Biokovo.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. bezvodnost. zaþinskog. þak snježne planinske klime. Kozjak. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog.

2. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja.7.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. Aromatiþno.

macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G. dalmaticum x G.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .

ljekovita. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. destilerija. zimrad. gusto prekrivenih listovima. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. tako i sekundarni. LC. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. godine i prva ružmarinska zadruga. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. rusmarin. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. ukrasna i krajobrazna vrsta. a širi se u 18. þemu se protive pþelari. 176 . kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. sapuni) na bazi ružmarina. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. žmurod. Hercegovina. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462.2. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Listovi su mu vrlo uski.7.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. Primarni proizvodi su suho lišüe.2. lužmarin. zaþinska.2. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. ružmarinovi medenjaci).2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. kako primarni. zimorad. visok do 2 m. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. kad je prvenstveno služio kao zaþin. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. sušara. malo svinuti na rubovima. kao važna aromatiþna. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. medonosna. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. stoljeüu. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. Posebno se intenzivira od 1740. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Tek krajem 19. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. Visu i Šolti. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. godine. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. vodice.

Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 3.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. prikupljanje. 7. edukativne i turistiþke obilaske. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. kušaonice. farmaceutskih. ekoloških. 11. 2. Ukljuþenje plantaža. etnoloških. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. medije. 177 . 4. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. socioloških. predavanja. Inventarizacija. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 5. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. 6.

Postojale su kulture prave lavande. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. svjetloplave boje. lavandula. Danas je na tržištu je sve prisutnija. (L. vera DC x L.). poznata još iz starog vijeka. stoechas. intermedia). a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. Italija. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. Grþka i Engleska (Norfolk).2. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. te L. L. (L. lavendl.). latifolia Vill. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. LC. dentata. a i ulje mu je kvalitetnije. officinalis. Maÿarska.2. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. Uzgoj lavande. Otkriven je 1948. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. Braþu i Visu te u Zagori. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). Listovi su mu izrazito tamnozelene boje.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. francuska Lavandula angustifolia Mill.7. Argentina i Tasmanija. Od 13. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. 178 . godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . Španjolska. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. Požari su 1999. a u 16. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. ali i lavandina: Francuska (Provansa). officinalis. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. despik. ali i križanaca na otocima Hvaru. L. vera) ili prava lavanda. a na drugim kontinentima SAD. L. odnosno lavandin. Alžir. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. vera DC x L. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. Ukrajina. latifolia Vill.) poznatija kao lavandin. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. Bugarska. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. hybrida.modrulja. temeljem znaþajnih državnih poticaja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.

predavanja. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. medije. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. 5. edukativne i turistiþke obilaske. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Popularizacija povijesnih. destilerija. farmaceutskih. a suhi cvijet lavandina. 4. kao važna aromatiþna. 179 . pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. dio za prodaju u svježem stanju. u prigodnoj vreüici. Lavandini su jaþeg mirisa. 3. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. sapuni) na bazi lavande. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). Ukljuþenje plantaža. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. etnoloških. ekoloških. kušaonice. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. socioloških. medonosna. Od 2000. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. ukrasna i krajobrazna vrsta. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. koristi se za zaštitu od moljaca. zaþinska. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. vodice. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. 2. ljekovita. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. sušara.

180 .

Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Primarni proizvodi su suho lišüe. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. u faraonskim grobnicama u Egiptu. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi.7. kako primarni. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. proširena na podruþju Mediterana. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. Hercegovina. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. 181 . Ston. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. Slano. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. duž cijele naše obale. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. Malinska na Krku. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. stoljeüa na otoku Hvaru. slavulja. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae).3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. te Boka Kotorska. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje.2. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. pa djeluju sive boje. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Izvanredna je aromatiþna. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. žalfija. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. Još prije njih. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. kuš. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. tako i sekundarni. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. ali se koristi i kao zaþin. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. osim možda u manjoj mjeri. sušara. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. osobito u razdoblju cvatnje. za osobne potrebe na otoku Hvaru. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. sapuni) na bazi kadulje. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. zaþinska i ljekovita biljka. Proizvodi primorske kadulje.2. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. LC. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. destilerija. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. vodice. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija.

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Popularizacija povijesnih. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. 7. farmaceutskih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. ekoloških. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. Ukljuþenje plantaža. 3. 5. predavanja. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. etnoloških. Inventarizacija. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. 11. medije. prikupljanje. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. 182 . Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. edukativne i turistiþke obilaske. socioloških. 4. kušaonice. 8. 6.

Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. zaþinska i ljekovita biljka. Izvanredna je aromatiþna. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. a Dalmacija. osoguz. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. LC. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. primorski þubar. ribama. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. zašiljeni. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. 183 . bresina g) Status: SLRH h) Populacija. destilerija. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. W. kako primarni.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. proširena na podruþju Mediterana. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. Listovi su mali. duž cijele naše obale. vodice. cijelog ruba. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. Stabljika i ogranci su okrugli. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. osobito u razdoblju cvatnje. tako i sekundarni. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. ali se koristi i kao ljekovita biljka.7. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. gusto razgranan polugrm. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. a za pice je možda i bolji od origana. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. Primarni proizvodi su suho lišüe. najvažnija pþelinja paša. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. te izvanredan med. obrasli finim kratkim dlakama.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. Hercegovina. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. sušara. visok 20-40 cm. Listovi su se koristili za lijeþenje.2. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. uski. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. zaþin mesu. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija.

11. socioloških. Ukljuþenje plantaža. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. 184 . medije. ekoloških. prikupljanje. 4. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. edukativne i turistiþke obilaske. 8. Popularizacija povijesnih. farmaceutskih. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 5. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. 7. kušaonice. predavanja. 2. 10. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. 3. Inventarizacija.

gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. po cvatnji cijela biljka ugiba. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. osobito uz more. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima.2. ponekad punih 40. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. smokva glušica. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.2. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. meÿutim ima karakteristike ljekovite. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. pa þak Visiani poþetkom 19. medonosne i krajobrazne vrste. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 185 . dalmatinske þipke. Hercegovina. mesnatim. LC. Iznimno je pogodna za svježe nasute.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. aromatiþne. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. godine iz istoþnog Meksika. kao diuretik. a u Italiji i neke grublje vrste papira. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. dugaþkim preko metra. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. Odavno se proširila. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. ali i kao insekticid. soþnim listovima sivozelene boje.7. industrijske. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. loparina. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. hvarska i viška. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. Pred jesen. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. od kojih su najpoznatije: paška. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja.

Propagacija agave u Dalmaciji. medije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 7. prikupljanje. Izrada marketinškog plana za agavu. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. 186 . etnoloških. ekoloških. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. Popularizacija povijesnih. 10. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 5. edukativne i turistiþke obilaske. 8. Inventarizacija. predavanja. 3. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. socioloških. 2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 9. farmaceutskih. kušaonice. vrijednosti agave kroz publikacije. 6.

na Biokovu. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. 5. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . 4. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. etnoloških. Inventarizacija. 10. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije.2. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. 9. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. Nije poznato da li postoji u prirodi. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. 8. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. socioloških. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Popularizacija povijesnih. te organizirati pokusno polje.7. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. promjera oko 2 cm. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. 2. 3. predavanja. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0.2. 7. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. edukativne i turistiþke obilaske. medije. 6. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. prikupljanje. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije.

188 .

jagodica g) Status: 0 h) Populacija. Listovi su izduženo jajasti. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. debljine oko 2 cm. dekorativnih elemenata i drugog. do 300 mg u 100 grama ploda. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože.2. planiþac. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa.2. rodnosti. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. 2–3 cm široki. Njezina jestivost je poznata od davnina. maginje su okrugli. samo dolaze kasno. nezrele plodove i bijele cvjetove. preradu u marmeladu. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. ali i dublje u kontinentu. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. sastavni dio mediteranske makije. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. nejednolike puti. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. hormonskih poremeüaja i sl. Plodovi planike. Taj se proces odvija postupno. dugi 6–9 cm. zamjena za listove lovora. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. naranþasto crveni. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. kod nas od Istre do Dalmacije. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. Plodovi dozrijevaju u listopadu. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. LC. Oplemenjene kulture planike 189 . na 3–10 mm dugoj peteljci. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. jagodnjak. prpak. pjega nastalih od izlaganja suncu. otpornosti na hladnoüu i sušu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. industrijska kultura. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. naranþastu i žarko crvenu. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. a u Italiji. Cvate od listopada do kraja prosinca. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. veliþine i ukusnosti ploda. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. kad nijedna druga biljka ne cvate. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. raznih izraslina.7. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. jagodiþnica. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. peþenje rakije.

pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. Ukljuþenje prirodnih sastojina. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za planiku. Popularizacija povijesnih. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. Inventarizacija. 3. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Proizvodi. prikupljanje. 8. medije. etnoloških. socioloških. 11. Propagacija planike u Dalmaciji. 9. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. 190 . plodovi i preraÿevine. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. ekoloških. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 12. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. edukativne i turistiþke obilaske. 4. 10. 2. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. 5. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. 6. plantaža.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. kušaonice. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. 7.

191 .

Cvate od lipnja do polovice kolovoza. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. kod nas od Istre do Dalmacije. ali je osobito cijenjena. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. dekorativnih elemenata i drugog. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. otpornosti na hladnoüu i sušu.2. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. Proizvodi. veliþine i ukusnosti ploda. kožasti. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. prema vrhu suženi i sjajni.2. s ostacima þaške na vrhu. LC.7. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. Koristili su je veü stari Grci . 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. Plodovi mirte su okrugle. na kratkoj peteljci. sliþno kao i lovor. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. Zreli plodovi su ugodnog. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. dugaþki do 3 cm. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. slatkastog i pomalo smolastog okusa. tamnomodre. plodovi i preraÿevine. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. Bijeli. industrijska kultura. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. mesnate bobe. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. usko jajasti. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. 192 . veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. rodnosti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.

Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za mirtu. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. Popularizacija povijesnih. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 12. plantaža. medije. 10. 7. 9. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. ekoloških. prikupljanje. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. 5. Propagacija mirte u Dalmaciji. 11. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. 2. 6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Inventarizacija. socioloških. Ukljuþenje prirodnih sastojina. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. 8. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 3. kušaonice. etnoloških. 4. 193 .m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. edukativne i turistiþke obilaske. predavanja.

194 .

razgranata u gornjem dijelu. ali sve rjeÿa. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija.. Listovi su rasperani. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. omaþalj.. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca. petrovac.. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. motrika.delicija da ne more bit veüa.2.prije se u Dalmaciji puno duperela. kod nas od Istre do Dalmacije. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom.. petrovo zelje. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. visoka do 50 cm.2. koliþine eteriþnih ulja. Smatra se specijalitetom kao i kapari. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade.. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 .. LC. Visu. Raste neposredno uz more. šüulac.. Upotrebljava se u prehrani.. ukiseljena i za umake.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus.. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. Braþu. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe. sirotinjska šparoga. s kojima se þesto zajedno konzervira. za salate. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima.bar ga ja tako zoven.. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. posebno Hvaru. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar. kao prilog jelima u octu ili u ulju. a more i koja fetica pršuta. sad je u EU zaštiüena biljka. a ja u njoj guštan veü godinan.. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.raste i na sjeveru. ýiovu. Koristi se još od pretpovijesnog doba.. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik.7.beren ga na južnoj strani otoka ýiova..na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren..9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. obalac. proširena gotovo svim europskim obalama. plavozeleni.

socioloških. Inventarizacija. 3. 2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. 4. 11. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. predavanja. 9. 7. plantaža. 5. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. medije. edukativne i turistiþke obilaske. Popularizacija povijesnih. kušaonice. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. Propagacija matra u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. ekoloških.1. 12. 8. Izrada marketinškog plana za matar. prikupljanje. 10. 6. Ukljuþenje prirodnih sastojina. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 196 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.

197 .

Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. uskolisni dvoredac. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. prikupljanje. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. 198 .2. posebno u Dalmaciji. Inventarizacija. Poznata je i ljekovitost divlje rige. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena.)DC. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. Listovi su debeli i soþni. od koje je nutricionistiþki vrjednija.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. na identiþan naþin kao i poznatija riga. tradicionalni proizvod Dalmacije. LC.2. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. rigula. kao diuretik i antiskorbutik. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. za iskašljavanje. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. 3. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. divlji kupus. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. u dva reda složenih sjemenki. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. plavozeleni. 2. tvrdoüe i ukusnosti listova.7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. razgranjeni dvoredac. moguünosti uzgoja. divlja rikula. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. 4. od Istre do primorja Crne gore. divlja salata. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. kod nas u obalnom dijelu. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena.

6. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. predavanja. 7. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. etnoloških. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. 9. 199 . Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. kušaonice. socioloških.5. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. 11. 10. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. Popularizacija povijesnih. 8. medije.

1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. 7.3. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. sc. sc. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. medonosnog. Iznimka je budrovka. zaþinskog. Meÿutim.2.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 .2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. ljekovitog. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti.3.1 Postojeüe stanje. sc.7. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. sc.3. sc. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. a sjeme kadulje.

Kvaternikova 12 21 000 Split 7. rasadnici.o. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7.3 Institucije. 201 .3. lokacija. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.2. matiþna stada. populacije.3. banke gena.7. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije.o.o. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d. naþin þuvanja.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.4 Kolekcijski nasadi. kulture/kultivari.2. banke gena.2. rasadnici.2 Projekti inventarizacije.o.

202 .1 Prijedlog mjera za promociju. formiranje i dopuna kolekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. daljnja selekcija. publikacije. oplemenjivaþki rad. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.7. izložbe.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7.4. razrada bussines planova. poboljšanje državne strategije predavanja. promotivni materijal. opisi kultivara.

026 53.000 360 0 412 **8.706 50. što je u odnosu na broj stanovnika (250. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. DOMAûE ŽIVOTINJE 8.166 105. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.938 1.238 70.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.756 228.176 27.000 600. što znaþi ovca. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1). Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma).348 179. Danas.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12.000 203 . dakle Dalmacija je zemlja ovaca.000 1. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda.8.131 650.1 UVOD 8.793 1. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2.000 ? ? ? 700. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe.1. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela).2 milijuna grla stoke.000 1. odnosno ovþara.627 538.978 320.500 235.000 Pþele*** 7. od þega preko milijun ovaca i koza.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje.738 6.827 U Hrvatskoj 15. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. Prema popisu iz 1781.207 kninska Splitsko413 213 351 48.473 0 ? 5.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.261 Šibensko28 125 1.000 167. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. kao što je Dalmacija. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.571 70. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija. koje prema najnovijim popisima iz 2007.950 9.200.264 52 ? 7.820 29.534 313.

Krajem 19. kornatska. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su.1. više ili manje križanih s drugim pasminama. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. Kasnije. po kojima Dalmacija i dobiva ime. psi. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. a od poþetka 19. kuniüi. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. Afriþki. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. magarci s križancima. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. koja se od davnina. te pþelarstvo. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. vlašiüka ovca. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. olibska. da bi njihov broj do kraja 19. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. sorthdown ovca. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. radi dobivanja kvalitetnije vune. od 1808. posebno na otocima. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. svinje. stoljeüa. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. koze. golubovi. kokoši. peradarstvo i golubarstvo. zvanog bušak. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. silbska. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem.8. romanovska. dudov prelac. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. goveda. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. uslijed izoliranosti populacija. braþka. godine. konji. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. 204 . koze. sinjska. a vjerojatno i drugih pasmina. Od polovice 19. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. uvozi rasplodni materijal. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. goveda i psi. pure. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. izraÿuju i provode planovi. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. pþele. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. poniji. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. Kornati). Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije.

koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. gladi i oskudica. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. na osnovi populacija pogrmuša. preci današnjeg tornjaka. Daleko manje su bile proširene patke i guske. nažalost. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. ratnog psa. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. S preko 400 000 grla polovicom 19. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. Uz kokoši. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. iz doba Ilira. Zbog nekontrolirane paše i brsta. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. Cetinu. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. a još manje bisernice. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. Krku. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. dio Ravnih kotara. Nažalost. ovþarskih pasa. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. svelo u Dalmaciji na minimum. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. stoljeüu. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. psi Dalmacije gotovo nestaju. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. dok je u Dalmaciji nestala. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. prvenstveno uz krška polja. godine Zakon o zabrani držanja koza. bukoviþka koza. a struka i statistika prestale su. donesen je 1954. pratiti. Ipak. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. kako se u Dalmaciji nazivalo. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. smanjilo na oko 250 000 grla. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. Nestankom stoke gube se još 205 . Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. vjerojatno još od predgrþkih vremena. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. ilirsko doba. da bi se do 1930. psa þuvara. gotovo nije bio moguü bez koze. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. pa tako ni þovjeka. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. ekstenzivna pasmina šiška. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore.

jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. izgraÿen još 1905. a 1905.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. godine. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. otkriüem umjetne svile u 20. stoljeüu. stoljeüa. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. godine bilo tek oko 36 000 košnica. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. mediteranska pþela. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. a koji je u potpunosti neiskorišten. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. posebno na otok Hvar. koji je tada pripadao Dalmaciji. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. Splita. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Ipak. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. Ipak. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. tako da je 1938. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. Davne 1780. ali se rabe za potpuno druge svrhe. nedovoljna podrška vlasti za loših. Trogira. veü 1875. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. Konaþno. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. odnosno ubijala. Šibenika. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. Dubrovnika i Kotora. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. a od 2007. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. 206 .

207 . odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. bezvodnost. þak snježne planinske klime. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ali je polovicom 20. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. Biokovo. ovce i koze. pa tako i stoþarstva. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. krška polja. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. Okolišni uvjeti (pedološki. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona.1. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete.8. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Kozjak. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. klimatski. ekstremne vruüine i suše.3. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. vrlo plitak pedološki supstrat. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Mosor. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke.

1 Pregledni popis vrsta.8. pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o.2. salonitana): Solinska mekousna 208 . oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.

Dubrovaþka ruda 4.4. Magarci soja: 3. 5. Hrvatski hladnokrvnjak 3. Crna slavonska 6.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10. Rapska ovca. Zagorski puran 209 . Ovce pasmine: 4. Istarska ovca 4.12. Turopoljska 7. Hrvatska bijela koza 6. Koze pasmine: 5.1.1. Krþka ovca 4.2.7.3 Buša 2.1998 .05. Dalmatinska pramenka 4. Purani pasmine: 7.3.2.3.1. Istarski magarac 3.2006 . Goveda pasmine: 1.1.1.2003 .1.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06. Svinje pasmine: 6.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. 4. Paška ovca 4. Sjeverno-jadranski magarac. Primorsko-dinarski magarac 3.3.6.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1.2.4. Lipicanac 2.1. Slavonsko srijemski podolac 1.1.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . Konji pasmine: 2.2.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10. Meÿimurski konj 2. Hrvatski posavac 2.9.1. Creska ovca 4.10. Cigaja 4. Istarsko govedo 1.2.8.04. Perad vrste: 7. Hrvatska šarena koza 5.2.5. Liþka pramenka 4.

Siva pþela.2. dalmatinska pogrmuša.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr. ribe) . Šiška. bukoviþka koza. Braþka koza.1.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. Bosanski brdski konj) . domaüa tuka) . pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. pa predstavljaju potencijalne kultivare. Kokoš hrvatica *8. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: . golub. u njemu se nalazi veüi broj vrsta.2.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti. golub Zadarski prevrtaþ) .u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr.1. a ne postojeüe pasmine. 210 . konj Alkar. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. Dalmatinski poni) . Kokoši pasmine: 7. sitni magarac.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas.7. mediteranska siva pþela) . Pþele pasmine: *8.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. a ne samo izvorne pasmine (npr.

Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno.2. bosanska buša i druge.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. þak do 6 %. a razliþiti okolišni uvjeti.2. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. uz podolsko govedo. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. jer ju je našao sve do Albanije.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. odnosno potrošnju hrane. Do prije stotinjak godina buša je. Liþka buša. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Boja dlake je razliþito pigmentirana. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. Dalmatinska buša g) Status: HSC. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. pa sve do gotovo bijele boje. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. buše mogu biti crne. Iako je u pravilu vime buše kratko. 211 . plitko i maleno. U svakom sluþaju. Odabrane buše (Gospiü 1955. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. dalmatinska buša. Za bušu je karakteristiþna tzv. svjetlosive. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. CR. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka.8. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. tamnije i svjetlije smeÿe. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. relativno široki. Ilirsko govedo. Adametz. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice.2. NN 73/2003 h) Populacija.

Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. brst. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. Popularizacija povijesnih. medije. uz eko sela i drugdje. 212 . skuta. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. 2. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. kukuruzovina. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. 6. 9. socioloških. m) 1. 7. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. 4. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. mladi i punomasni sir. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. staništa i prateüe bioraznolikosti. slama) pri þemu bi zimi smršavile. vrhnje. 8. etnoloških. 5. 3. ekoloških. PP Biokovo). predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada marketinškog plana za bušu. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša.

Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. do 1975. doline rijeke Neretve i Konavle. jednobojno sive boje dlake. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. sir. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Sliþno kao kod buše. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. CR. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas.2. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Do kraja 19. Od 1947. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. 213 . vrhnje). Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije.8. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda.2. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). Sivo govedo. s nešto boljim okolišnim uvjetima. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. godine. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. Vranskog jezera. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno.2. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. uz eko sela i drugdje. zakonom je 1908. Vrgoraþkog polja. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu.

8. Popularizacija povijesnih. predavanja. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. ekoloških. 5. Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. 214 . etnoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. PP Biokovo). Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. socioloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.m) 1. 7. 3. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. 9. 6. medije.

Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. a hod izdašan. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. CR. leÿa i spoj srednje dugi i široki. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. a noge þvrste. raskoljene i spuštene. obraslih putica. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. jakih kostiju. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. Meÿutim. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. i 19. ranozreli i dobre plodnosti. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. osobito u pogledu ishrane. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. greben je relativno dug i izražen. rjeÿe šarci. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. Meÿutim. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. a sapi mišiüave. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. turskih i arapskih konja. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. uglavnom ravnog profila. Moslavine. Vrat je kratak i snažan.3.2. Mirni su i dobroüudni u radu. odnosno transport roba. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. nešto teže. U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. Veüinom su dorati. Prsa su široka i duboka.8. a rijetko sivci i alati. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. Kopita su široka i þvrsta. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija.2. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. jer su se u ergelama u Drnišu. bijelci i vranci. izdržljivi i ustrajni. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. 215 .

kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. Mosoru. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. gdje su postojale veüe obradive površine. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. m) 1. Popularizacija povijesnih. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. medije i druge oblike promocije. bušaka.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. bušaka širom Dalmacije. Biokovu i drugdje. predavanja. 216 . vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. 9. bušaka kroz publikacije. bušaka. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. etnoloških. bušaka na podruþju Dalmacije. socioloških. 4. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. ali i na dalmatinskim planinama. 3. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. 8. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. ekoloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. PP Biokovo). osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. Dinari. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 2. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. 7. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. prvenstveno na veüim krškim poljima. 5. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. 6.

ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. Kopito je malo. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. kenjac. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. obrastao kratkom stršeüom grivom. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. kolutovi. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. osel i dr. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. na kojoj su istaknute uške.). a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. þvrst.) i Dubrovnika (1272. kolijevci europske civilizacije. okruglo i vrlo tvrdo. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. Pulad je tamnija. NN 39/06 h) Populacija. Greben je slabo izražen.8. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. Polovicom 19. uz uvažavanje uzgojne povijesti. ponekad blago uleknuta.4. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. Boja tijela je pepeljasto siva. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). dakle više od vlastite težine. Trbuh je svjetliji. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. Marinkoviü i brojni drugi. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju.2. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. više produkt prirodne selekcije. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. CR. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. Držiü.. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. u narodu zvanom tovar. Osim u Dalmaciji. skladno povezan. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . a sapi spuštene i slabo mišiüave. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo.2. proširen je u Hercegovini. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. koje se fenotipski i genetski razlikuju. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. Prsa su uska. Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. no vremenom posivi. Na nogama su tamnije pruge. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. Vrat je srednje dug. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. þesto smeÿa. leÿa uska. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna.

što dovodi do polaganog. medije. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. trke magaraca. PP Biokovo. zatim eko centre. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. 9. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. etnoloških. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca.000 grla. PP Vransko jezero. najprije na zaštiüenim podruþjima. PP Lastovo). 2. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. 6. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. predavanja. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. otoci magaraca i drugo. 218 . te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. 8. 4. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. 5. dakle smanjila se gotovo 30 puta. 7. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. socioloških. Popularizacija povijesnih. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. etno sela i drugdje. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. ali sigurnog smanjenja populacije. 3. ekoloških.

otporna i dugovjeþna. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti.8. U brdskim selima ovog podruþja. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. smeÿe ili sivo-bijele boje.5-3 kg. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja.. te se poþetkom 20. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. Sredinom 19. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. g) Status: HSC. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. 219 . dinarska šarena koza. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. u narodu þesto zvana krava siromaha. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. nažalost. Domaüa šarena koza. a prsa i zdjelica uska. CR. Domaüa koza.2.000 koza. donesen je 1954. pratiti ovu granu stoþarstva. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. þvrstom i dugaþkom dlakom. stoljeüa uzgaja manje od 200. NN 39/2006 h) Populacija. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. osim sporadiþnih pokušaja. kostrijet.. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza.000. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. Vrat je uzak i plosnat. crno-bijele. Vrlo je skromna. a rjeÿe je jednobojna. Glava je nešto manja. Zbog nekontrolirane paše i brsta. bukoviþki. Veüinom ojari jedno jare težine 2. godine Zakon o zabrani držanja koza. neretljanski i drugi. dalmatinski.2. Vrlo je živahna. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. a veüa stada imali su planinski stoþari.000 koza. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. Dalmatinska koza. godine svega oko 115. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. Noge su þvrste. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. Vime je slabije razvijeno. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. a struka i statistika prestale su. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. a 1939. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. Dinare i Dalmatinske Zagore.5.

Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. Popularizacija povijesnih. predavanja. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). nešto boljih proizvodnih osobina. 8. 7. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. vrhnje). Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 220 . 3. medije. NP Krka. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. s masnoüom do 4 %. socioloških. PP Biokovo). naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. sir. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. 9. staništa i prateüe bioraznolikosti. 4. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu.Po svemu. ekoloških. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. uz eko sela i drugdje. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. 6. 5. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg.

sinjska. CR. a pramenovi šiljati. do 1. doveli su dugorepe ovce. od kojeg najveüi dio posiše janje. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 .6. a kod nekih i trbuh. sorthdown ovca.63 28 . Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. miješanom vunom. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. Ovce su veüinom šute. U pojedinim dijelovima Dalmacije. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve.38 Ovnovi 65 . þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. braþka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Za razliku od drugih pramenki. vlašiüka ovca. NN 39/2006 h) Populacija. olibska. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama.68 40 . Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje.8. To su ovce s grubom. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. mlijeko. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. kornatska.2. Od ove 221 . obrasli su kratkom dlakom. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu.2. žuto mrke ili crne boje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. izvornom obliku.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. Izrazito je otporna. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Kelti i Slaveni. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom.5 kg. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. uslijed izoliranosti populacija. dužine do 20 cm. Runo je otvoreno. Glava i noge dalmatinske pramenke. romanovska. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima. ponekad i šareni. posebno na otocima. Poþetkom 19. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. radi dobivanja kvalitetnije vune. vrlo gruba i malog prinosa. karakul ovca i brojne druge. þesto bez jasnog plana i cilja. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije.

Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 222 . etnoloških. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. 2. 8. 9. uglavnom kukuruza i jeþma. 7. medije. ekoloških. 6. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. 3. Popularizacija povijesnih. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. predavanja. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima.

NN 39/2006 h) Populacija. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava.2. te na poluotoku Pelješcu. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). a vuna najkvalitetnija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. tzv. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. koja su relativno duga i široka. Vrat je dosta dug i tanak. a u manjem udjelu i vune. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. Španjolske i Francuske. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. Ovce su uglavnom bez rogova. Uzgaja se na uskom. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. Greben je nešto viši od križnog dijela. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. ukljuþujuüi otoke Lopud. Runo je veüinom zatvorenog tipa. prvenstveno vune. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije.8. a prsa mišiüava i zaobljena. a leÿna linija se blago spušta prema sapima.7. i 19. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. Daje od 1 do 1. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Šipan i Koloþep. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. a manje u zaleÿu Dubrovnika. Glava. merinizacijom dalmatinskih pramenki. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje.2. CR. odnosno daje oko 90 l.5 kg 223 .

Randman vune je 50 % . Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ekoloških. salamuri i dimi. predavanja. medije. 6. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. 8. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. 2. 3. 5. 224 . a starija ovþetina se soli. najprije na zaštiüenim podruþjima. Popularizacija povijesnih. 7. te jede suha. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. socioloških. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije.bijele vune. 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. kvalitetnije od ostalih pramenki. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. zvana kaštradina. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju.

pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. osjeüajan i privržen þovjeku. godine objavio njegov opis i crtež. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. Visok je 5560 cm. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. Veü u 14. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . Voli trþanje i velike površine. izduljene. Pas Sv. godine. stoljeüa. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. danski pas.8.8. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. dok sitnije nisu poželjne. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. tako i djece. pratilac koþija i konjanika. repu i ekstremitetima. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. kao þuvar. priljubljenih ušiju. proširena po cijelom svijetu. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. rad nepoznatog autora iz polovice 18. a najviše u Dalmaciji. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719. vretenasta tijela i šiljata repa. pratilac koþija i osobni þuvar. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju.04 1999. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. dalmatinski ptiþar. a težak do 30 kg. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. te kao vojniþki i lovaþki pas. Upadljivo je tamnih oþiju. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. dok je 1999. Disney-a «101 Dalmatinac». Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima.kako þovjeka uzgajivaþa. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. LC. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. Dalmatinski pas je inteligentan. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. 225 . dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. ali vrlo temperamentan. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). Florijana. rjeÿe smeÿim toþkama. no uzgaja ga i ostali narod. snažan i uporan. h) Populacija. gdje je engleski kinolog T. a manje su na glavi.2. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. stoljeüa. srednje velike glave.2. Bewick 1792. bengalski goniþ.

Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. socioloških. Nažalost. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . primorsko-dinarskim magarcem. Popularizacija povijesnih. Izložbe dalmatinskih pasa. ovisi o trendu i pomodarstvu. 2. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. manifestacije.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. na podruþju Dalmacije. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. ali jak. njegove domovine. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. medije. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. Bal dalmatinaca. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. etnoloških. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. prepoznatljiv širom svijeta. predavanja. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. dalmatinskom zimovkom. 3. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. 4. Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije.

BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Glava je klinasto izdužena.2 cm). mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. podruþju sinjskih ovþara. Djeluje smireno i opušteno. Uši su velike i preklopljene. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. prvenstveno vukova i medvjeda. vrlo þesto podignut. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. a vrat dug. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. Iako velik. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. bosanski tornjak.05 2007. a naknadno i u Tomislavgradu. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . te za osobnu zaštitu. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. duge i þvrste dlake. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. težine i preko 50 kg.2. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. izdržljiv i skroman. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. Rep je izrazito dug i þupav. Kozjaka. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. Svilaje. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. dok je pasmina službeno priznata 2007. snažno i þvrsto. VU. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. Golije.2. h) Populacija. Tijelo je kvadratnog okvira. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. U Zagrebu je 1982. koji se proširio i do Like. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova.8.9. ali i šire u Europi. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Himalaje. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. te križanjem sa lokalnim pasminama. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. tornjak g) Status: FCI 355 /16. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. odnosno ograÿeni prostor za stoku. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. godine. Ženke visine 60-65 cm. iznimno je žilav. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. godine. Grobniþkog polja iznad Rijeke. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje.

medije. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. manifestacije. Popularizacija i promocija povijesnih. najprije uz stada i eko sela. posebno uz stada eko sela. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. posebno Dalmatinske Zagore. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. te troškovi naknade šteta. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. 3. 5. 2. socioloških. 4. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. þime bi se izbjegli gubici stoke. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo.podruþjima. predavanja. 228 . m) 1. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak.

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50. subalpski. brdo kod Atene). proširen na podruþju gorske Hrvatske. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. odnosno kontinentalne Hrvatske. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. na podruþju Hrvatske.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. mediteranski. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela.8.-79.8 mm.) hvali med zvan Olintio (Olynta.Kr. 25 % na mediteranskom podruþju.35 mm.1 12-14 Trut 0. proširen na podruþju mediterana i submediterana. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. a svega 5 % u gorskom podruþju. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. djelu Maÿarske. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije.000. BIH. ali i Hrvatske.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. prije oko 8 000 godina. dinarski. Oni su sive boje.2. Ima široki tomentum. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. panonski. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. bez Dalmacije. proširena je u Sloveniji. odnosno dužine 0. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC.2 15-17 Matica 0. Godine 1905. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. dinarski tip.4-6.25-0.000 košnica. odnosno naše obale i otoka.) Duljina (mm) Radilica 0. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. bilo je 96. 229 . koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta. VU. a vjerojatno ih ima i više. Osim kod nas. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku. Austriji.2. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. Obilježja Masa (gr. NN 126/07 h) Populacija. n. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos.000 košnica mediteranske pþele. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina. po þemu je ova pþela i dobila ime. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa.

2. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. kušaonice. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. propolis.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. lavanda). Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. kadulja. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. etnoloških. Prezime s relativno malo hrane. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. 3. ružmarin. te da matice imaju visoku plodnost. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. Od 1994. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. a 1997. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. 4. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. pþelinji otrov i dr. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. peluda i meda. 230 . i imaju brzi proljetni razvoj. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. medije. predavanja. ekoloških. vrcanog i u saüu. m) 1. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. Popularizacija povijesnih.

silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. Glava velika. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. kao i biologiji se vrlo malo zna. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke.2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Slovenija. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. 231 . ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. CR. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. Koliko je poznato. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. išarano je tamnim prugama i šarama. Inventarizacija. Konavoski dvori). l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. pa liþe na šare mramora. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. Crna gora. 4. odnosno prikladnost za uzgoj. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. Hrvatska. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta.2. a veliþini populacije. Makedonija. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. a oþi razmjerno male. BIH. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. koje su na glavi nepravilno svinute.8. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. na podruþju BIH. proširena od Italije do Albanije. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. 2. 3. prikupljanje. Boja tijela je vrlo karakteristiþna. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. odnosno pastrva.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. kao i usta s velikim zubima. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba.

najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 8. 6. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. buduüi PP Donja Neretva). 232 .5. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. ekoloških. etnoloških. gdje postoje prikladni uvjeti. 9. predavanja. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. socioloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. Popularizacija povijesnih. 7. manifestacije. publikacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije.

osnovan 1994. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. NN 126/07 7. 2006. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. 22 6 233 . a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. 2003. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. godine 1.3. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture.1 Postojeüe stanje. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. 1999. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. NN 39/06 6.8. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). osnovan 2003. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. NN 73/03 5. godine. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. a neke su veü izumrle. Vlada RH MZOPU 1998. knjige. NN 127/98 2. ribarstva i ruralnog razvoja. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. Službene publikacije (popisi. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. 26 8 HSC 2008.

Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8. Isto tako. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina. Sc.3.3. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta.t-com. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 . Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. Sc. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. Sc. Sc. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4. Sc.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.hr Dr. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef.caput@zg.3. Izrada strategije na državnoj razini 2.hr Mr. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza.t-com. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. Izrada menadžment planova sve. Ne postoji službeni gen centar.ernoic@varazdinska-zupanija. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. 8. Podrška kod promocije 9. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina.barac@zd.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1.hr Dr.hr Dr.

3 Institucije. Put Vodica 11. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. 21 412 Puþišüa.t-com. A. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE.hr Dr. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37.3. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori. PUT PORTIRNE 1. Sunkovci. BRUNE BUŠIûA BB. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". Sc. izrada zapoþinje 2008. Starþeviüa 5. Sc. otok Braþ.hr Mr. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA. Marijan Posavi University of Wisconsin. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK". karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1.3.2 Projekti inventarizacije.ozimec@zg.hr 8. USA posavi@wisc. godine. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac. Kuna.poljak@kc.aivankovic@agr. 21260 IMOTSKI 235 .hr Dr. 8. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA". 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj .3.htnet.3.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. Sc. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. Gornji Humac. 10 040 Zagreb roman.

PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA".3. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA". lokacija.4 Kolekcijski nasadi. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". MLINSKA 47.TESLE 30. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. banke gena. kulture/kultivari. populacije. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. 21230 SINJ 8. N. GRUDA BB. rasadnici. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. VRLIýKA 17. matiþna stada. naþin þuvanja.3. Postoje brojni sitni. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". 236 .

razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8. formiranje i dopuna kolekcija. promotivni materijal.1 Prijedlog mjera za promociju. izložbe. 237 . daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. poboljšanje državne strategije. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara.4.8. publikacije. oplemenjivaþki rad. terenska istraživanja.

Zbornik Župe Dubrovaþke.. Zemaljsko gospodarsko vijeüe.. Dubrovnik. 1996.. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari. Vlastita naklada. 1949. and D. Zagreb. E.. Romano.L. M. 2005. 1923. Greco di Gerace. Šibenik. Sarajevo. Tisk. Žita Jugoslavije. Zagreb.. Puþko gospodarstvo.). Dubrovnik..LITERATURA Adamoviü.).. S. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. 2006. Scuderi.. 1948. M. I. 1-376.. Sarajevo. Crespan. Šumarski list. Malvasia di Sardegna. L. Buliü. Giannetto. 2007. O uzgoju i njegovanju cvieüa. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj.. Teodoroviü.. Bakariü. Zbornik Župe Dubrovaþke. Zagreb. Kinologija. (ur. 1991. 2005.. 1882. P. Vitaliani.Rodriguez-Torres. Brzica. 238 . M. Š. 1979. P.. Dubrovnik. P.. Bakariü. Zagreb. Lit. D. Bakariü. Svijetlost.. Bakariü.L. Brnistra-Uzgoj. IGRO Svjetlost. 1-72. 1-64. Karoglan Kontiü. 2/4-6:161-216. M.. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. 1889.... 1-135. P.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. Disertacija. P. I. V. Neke južne kulture. Dubrovnik.. Caput. Buhaþ.. M.. Pejiü. K.... Specijalno voüarstvo. Bauer... Poljoprivredni nakladni zavod.. Sjemenarstvo. M. 1888. Milohniü. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. S. 1884. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj. Bekriü. preradba i upotreba. Voüarstvo za svakog. 2002. Naprijed. Bobanoviü. 61:240-249. Gospodarski list. Zagreb. 1997. Zagreb. Maletiü. Beograd.. 1998.. Zbornik Župe Dubrovaþke.. Predivno bilje. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. P. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH.. Bakariü.). S.. M. Matica Hrvatska... Bakariü. P. Catara.. Šibenik Biankini. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj.. Vitis 45:69-73. L. Odl.. P.. 1970. Buüan. S. Biankini.L. F. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb... 1-46. Benko. 1-62. 1921. 1989. (Ur. D. Aniü. (ur. Zadar Biankini. Zagreb.. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva.. Zavod za udžbenike. Šibenik. Zavod E. 2000. B.. Buliü. K. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. 1997.). (Prilog povijesti) Uz 90. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L. Karloviü.. P.. Bakariü. P. Aganoviü. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. uresnog grmlja i drveüa.. P. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva. Seþen..L.-1998.. Alfa 2. Alfa 2. Braica. N. S. J. 1946.. S. Školska knjiga. 1956. S. Zagreb. 2:131-152. Ibanez..Otok Hvar: 301-305. Dubrovnik. Split.. J. Rasadnik ýibaþa (1908. 1-36.. Bubiü. Baliü. Cabello. J. Zagreb. Narodni list. 1-79... Borojeviü. 23/1:67-80. U: Mihoviloviü.. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. Narodni list.. 1995. Poljoprivredni informator.. Zagreb. 3:135-159. 1977..1887. Blatski ljetopis. Zadar Biankini. 11116. Dalmatinska ampelografija... Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941. 1937.. Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi. 4:164-190.... Jugoslovenski fond za žita.. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca. P.

Grbiü. 1981. Devetak. Zagreb.. Zagreb. Maletiü. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. L. V... Zagreb.. Poljoprivredni nakladni zavod.. Gelenþir. Horvath... Vršek.. Sveuþilište u Zagrebu. Pavloviü. Zagreb. Z.. Gabriela (ur. 1-140. D. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. Dražiü.. Višegodišnje povrüe.. 1-323. Lj... Staro blago novi sjaj. J. Ivaniševiü. Zagreb. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. D. 1996.. Rako. A.Udine : ISHS. Devetak. Enrico . Frangeš. 338. B.. Zagreb.C. Poljica – narodni život i obiþaji.... Zagreb. U: Mihoviloviü. Bubalo. Mediteranska poljoprivredna biblioteka. 1-415..). I. J. F.. Kadulja i njeno iskorištavanje. Zagreb.. mjera ex situ oþuvanja. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Hrasnica.. J. . Peradarstvo.. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. Zagreb. A. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. 1.. 2003. Diplomski rad. Horvath. 1986. Zagreb.... 2002. 71-75. Konjogojstvo. Karloviü. 1970. 34. 1-737. Hrvatske baštinjene pasmine. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša.. Š. Š. Dalmatinski zadružni prvijenci. Grliü. 1956. Fadiü. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji.. Farmaceutski glasnik. 2... Slobodna Dalmacija.. Zagreb.. i sur.. Naše samoniklo jestivo bilje. Proizvodnja krmnog bilja. Sjemenarstvo. Golovþenko. ITRO August Cesarec. 1996. Diplomski rad. 12/14:241-261... Šmalcelj. 1903. Opatija Elezoviü D. Praktiþno maslinarstvo. Huljiü. 1906.. 1-504. JAZU. 14:1-190.. Lavanda (Lavandula vera D.. 2008... Devetak. Š. Zagreb... 1-612. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger. Gizdiü... Zbornik za narodni život i obiþaje. M. Grliü. Die Buša. 1:1-448. 2008. Lj. 1977. 1-97. Š. 1991. Specijalno stoþarstvo. M. Sladonja. Znan. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. J.. R... Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A. 1958. F. 1-202. 1966. 2004. I.. Zadružni savez Dalmacije. Katiü.. M. Z. J. Keziü. I. 2. Zagreb (Agram).. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”. Zagreb.. Povijest u kršu. Ilanþiü. Sarajevo. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. latifolia Vill. Ivankoviü. 1950... 1-. 1998. 1998. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 7/2:423-427... Hrvatsko Agronomsko društvo. Prosvjeta. D. M. izdanje. Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Zagreb. Pejiü. Vokurka. Gelenþir. Zagreb. Agronomski glasnik.. 1-372..). Di Gaspero. 1-262. Z. Hrvatske izvorne pasmine. Split.. Natura Montenegrina. Podgorica Gotlin. Dalmatinski pas. E.. Domac.. Zagreb. Beograd. N.. Keziü. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. R. 1963.ýižek. 2004. Školska knjiga. Suvremena proizvodnja kukuruza. Jurin. 1997. M. Kralj. (ur. D. Poljoprivredni nakladni zavod. E. i sur. 1-213. Z. (2006). Zagreb 239 .. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. 1967.. Matica Hrvatska.carnica). I. Gizdiü. Skup Hrv..Otok Hvar: 305-314. V.. Jo. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu... 1995. 1-392. Atlas ljekovitog bilja. Devetak. Split. O. Zagreb Karoglan Kontiü. S.. K. Složna braüa. Hajoš.m. O.. Zagreb. Agronoma. Ruehl. Dakiü.. 1949. Zagreb. Odak. Barbat.. Ja. Židovec. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Split. Moriü. A.. 2002. Farmaceutski glasnik. S.. 20/1-2:37-45. D. Ivoš.. Grupa autora.)..

Seljaþka sloga. Sjemenarstvo... I. Vokurka. S.. Kontiü. Trave ..P.. 1997. Matotan. Z. 1788. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions.. Hrvatsko agronomsko društvo. Zagreb.. Rukavina.. I. 2002.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima.. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. 2008. Osijek. 1-100. Seljaþka sloga. Kovaþeviü I. 13/1-2:113-116. Kolak. Farmakognozija – Fitofarmacija. 1999.. Sjemenarstvo.. N... 1951.. 1996. Zbornik radova Meeting of experts.. 1950. 2003.Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena... Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population.. Zagreb Kvakan. V. Rošin J. Sefc.. Antoliü. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L.. Matotan. E. Zagreb. Avium. Kolak. G. Zagreb Kolak. A. V. Luk i þešnjak. Zagreb. 14/5-6:341-353. Pšenica. I.. Suvremeno maslinarstvo. ýakovec.. Kuštrak.. Meredith. magistarski rad. i sur. Povrüarstvo. Kuštrak. Ljubljana. Bogdanuša.. 1938. R. Sjemenarstvo. 1998. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog.. Beograd. V.M. Roziü. Margeta.. 1948. J. H. B./Sch. I. Poljoprivredni fakultet. and Pejiü.. Rukavina. mediteranean agriculture and olive growing. Sveuþilište u Mostaru. F. V. I. 1-506. 13/5-6:423-432. 1994. Mandekiü. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. P. Strikiü F. Zagreb... Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia... 1953. K. Paviü. J. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. Krmno bilje. I.. 1-452... G. Mikolþeviü. Zagreb. Enol. I. (2004) Zinfandel.) – Monografija... Dangl... Split.. Zagreb. Mladar N. 20/1-2:47-54.. Lavanda u krajobrazu. Kozarstvo. Z. Zagreb. Miroševiü. 55(2): 174-180..).. I. Sjemenarstvo. Perica S. Okopavine. Kralik. Biološki i zootehniþki principi.. Sjemenarstvo. Kolak... 2002... E.. V. B. Micheli Vitturi R. Sjemenarstvo. 1999. 1986. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta... Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia. Z. Lešiü. J. Kušan. Steinkellner H. Venezia. Kvakan. 7:1-332. 1997. e sulla loro coltivazione. Zagreb. Maletiü.. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština.... H. Lucerka. Zeljasto povrüe. Lacombe. Hrvatska mljekarska udruga. Svinjogojstvo.K. C.... Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet.. 1-352. G.. Miškoviü. Poljoprivredni nakladni zavod. 1949. Biokovo 2:127-139. Vlastita naklada.. Zagreb. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. H. Vitis 38: 79-83.Kolak.. 14/3-4:203-229. Kušec... Maletiü E.. 1996. Poljoprivredni nakladni zavod. Pejiü. T. D.Bip. Mikolþeviü. Seljaþka sloga.) u uvjetima Ravnih Kotara. 1-503. I. A. D... Z... 2007.. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir.. Piljac. 1-300. Izola. Slovenija. A. Zagreb. Šatoviü. Filipaj. 27-36 240 . 2005. Šatoviü. Zrinski. 1999. P. Introdukcija sorti povrtnih kultura. D.. Ekološke monografije. Maletiü.). Šatoviü.. Zagreb.. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. Bjelovar. 16/5:425-440. Vršek. Šatoviü. Neron. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. 2000. 1993.. Šatoviü. Nauþna knjiga. Mioþ... Kurtela. M.. Zagreb. Mandekiü. B. Rukavina. Kolak. I.. Karoglan Kontiü. V.. Vuþika (Lupinus spp. Z.. Kralik. 1982. Vitic.. S. Am J. Struþna poljoprivredna knjižnica. Nella Stamperia Coleti.

Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. 1930. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). Lj. Paviüeviü. Meridijani. Ozimec. A... Nauþna knjiga. Zagreb. A. R. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Makarska rivijera info. EuroCity. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. Zadar... Ožaniü.Uzgoj goveda. Poljoprivreda.. Ogrizek. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar.). Pavlek.-16. Maslinarstvo 1:5-10.. EuroCity. Zagreb. Mustafiü. Zagreb. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu.. 1930. P. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. 1-11. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Split.. Samobor. Turkoviü. D. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske... 105:66-73.. Zagreb.. N. A. Zagreb. Ogrizek. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Meridijani. Lj. B. R.. 1986. Zagreb. Z. Prirodoslovna istraživanja 40. 1938. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima. 1:1-118. Ozimec. Maslinarstvo 6: 13-14. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša. Meridijani. Agronomski glasnik. Beograd. 1.. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. Zagreb. Zagreb Ožaniü.. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. Ogrizek. Topiü. DZZP. R. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Zagreb Miroševiü. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Ampelografski atlas. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. Buj. A. Dalmacija Spomen knjiga. 1955. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. R. 13/46:70-73. 2005.. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Ozimec. Znanje. 1-291. Ožaniü.. 241 . Ozimec.Miljkoviü I.. Zagreb. P. 1375.. 2006. Ožaniü S. ûaleta. 2002. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Split. 2003. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Brigiü. 1985.. Modun E. studenog 2007. 2:1-184.. Modun E. Meridijani.. R.. Povrtljarstvo.. F... Tornjak klub Šibenik. 13. 1956. Zagreb Nakiü-Petrina. Ožaniü. Ovþarstvo... Poljoprivredni nakladni zavod.. Ozimec.. 1941. Zagreb. T. S. A. 85:82-85. 1957. S. Ozimec. 1923. Specijalno stoþarstvo. Samobor.. 1975. Specijalno povrüarstvo. Zagreb. Jugoslavenska štamparija. Zagreb. Šibenik Nikoliü.. Knjiga sažetaka:201-205. Ozimec. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat.. Ministarstvo kulture. Maslinarstvo u starim zapisima. 1952. M. Ogrizek.. Beograd.. R. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. Samobor... Krmno bilje.. Trgovaþka tiskara Desman i drug.. Ogrizek.. Hrasnica. S.. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. 6:14-15. dio Uzgoj konja. Poljoprivredni nakladni zavod. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije.C.Uzgoj goveda. Split. J.. Suvremeno voüarstvo. 1-417. Hrvatski planinski pas tornjak.. M.. 96:26-29.. A. 12/42:56-59. S. 2005: Lavanda s Hvara. R. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. Zagreb. Miškoviü. Zagreb. Mrakovþiü. & Zanella. 1940. R. I. 1902. Acta biologica 7/3:217-307. Ozimec... 105:13.. 1991.. 1948.

Poljoprivreda i šumarstvo. 1980... F. Posavi. Ugarkoviü. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. R. M. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. F. 1-217. J. Ramírez. Periþiü. Posavi.. 1-237. Podvrste i sorte kukuruza. 1988. pp. Zbornik Veterinarski dani 2001.. & Poljak. Split. Pejiü I. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske.. Endemiþne biljke. M.. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. Radiü. Zagreb.). Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. & Poljak.. I. Makarska.Otok Hvar: 266-291. F. diplomski rad. . Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi.Perica S. (ur. Zagreb Pešev. J.. I.). Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. vinifera L.. M. N. M.). F. M. M. Preiner D. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. U: Mihoviloviü.. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. 1995. F.. Svjetlost. G. Piljac. Posavi. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. Uremoviü. M. Kukuruz. Matica Hrvatska. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941... 2006.. Zagreb Skokandiü. 240...... 1983. 1976.. Ozimec. 37/7-8:163183.. Zagreb.. Ernoiü. Strikiü F. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Ernoiü. Zagreb. Institut Planina i more. Karoglan Kontiü J. Kacic. Preiner. I. 34/2-3:61-77. M. Naše medonosno bilje.-J.. Vitis 41/2:83-89. Pejiü. Šiliü... Lan u prošlosti i sadašnjosti.. The parentage of cv. 1989. 2002. Ozimec.. Maletiü. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189.. Kolak. pp.. Dangl G. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. DZZP. Šimiü. 1999. 1984... Poljoprivredne aktualnosti. Posavi. Zagreb.) celuloznovlaknata mediteranska biljka. R. D. Zagreb..) Proceedings...P.. M. Milan (ur.... 1914.. M. M. U: Grupa autora.. Gómez-Ayala. 2008. Šatoviü.. N. Bilten poljodobra. Strikiü F. U Besendorfer. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj.. Ozimec.. Slaus-Kantshieder G. Perica S. Zagreb. 35/11-12. Znanje. Šimon.. Opatija. Croatia / Pospišil. and Vázquez. Š. M. Pošip bijeli. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. Ernoiü.. Titograd. Medna bijela (*Vitis vinifera* L. & Ernoiü. R.. Šatoviü. Šatoviü. Rošin J. Spalato. Zdunic... I. Ampelografska istraživanja cv. Maletiü E. Varaždin.. Beograd Pezo. 240.) . 1965. Hernández.. J. Katarina Zrinski. 2003. Tipografia Sociale Spalatina. Food tecnology and biotechnology.. 873-876. R.. 1987.. Miroševiü N. C.. M..S. 2003.. Šikiü. M. V. Bilje Biokova. N.. Zagreb. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). Zagreb.. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji .Ampelographic properties. S. Ozimec. I. ý. Sarajevo... 44/4:545-551. 2006. Bilten poljodobra. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja. Kopjar.1976. (eds.. Z.. 20/4-5:375a-432a.. 242 . Opatija. F. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja». and Meredith C. Brnistra (Spartium junceum L. E. Zagreb. Budic Leto... a major white wine cultivar of Croatia.. S.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. 2006. F.. Mirosevic..) / diplomski rad. Ernoiü.... Rošin J. Posavi. 2002. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja... Poljak.. Šatoviü. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. 133-146..A. F. Šatoviü.. R.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397.

Diplomski rad. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. Ljetopis JAZU.. 1952. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. 2007. B. Ljetopis JAZU. 1955. 64:321-324.. 1999.. A. 1957. 2000.. A. 1967. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. Teskeredžiü. Taler. E. Jugoslovenske rase pasa... D. Škegro.. A. Ljetopis JAZU. 2008. LJ. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Italy.. Zagreb.. Rako..... & Ozimec.. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. M. A... A.. Zagreb.... 57:210-214. Zagreb. J.. Turina. 60:309-314. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. A.. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. 1932. Ljetopis JAZU.. JAZU. Poljoprivredna knjižnica Kr. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god.. Cv. Salina. Ljetopis JAZU. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. Spomenica. 2007.... Župa Vincek. Hrvatski studiji. Maraština – a New Member of Malvasia Group. 1-145.. Hrvatska kinološka baština. Ernoiü. J. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre.. A. 63:388-395. Govedarstvo. M. Tomiü. Šoliü. Državni zavod za zaštitu prirode. E. Crespan. Tavþar. Pejiü. 2007. Tavþar.. Sveuþilište u Zagrebu. Ljetopis JAZU. A. Zagreb. Tavþar. R.. 61:359-362.. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. 62:323-328. Schneider. 1955. 2000. 65:56-59. 1956.. 1966. Tavþar. Knjiga sažetaka : 274-275.. Z.. M. Tavþar.Šimon. Minerva. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god. A.. 1977. Karoglan Kontiü.. P. and I. A. E. magarþe.. Zagreb. A.. 2001.. Tavþar. Biokovo 2:91-101. Tavþar.. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu. Zbornik Župe Dubrovaþke. D.. Valiü. 1-353. 1-800. Tavþar. Špoljariü. Maletiü. Ljetopis JAZU.. Ljetopis JAZU. 59:122-129. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. 3:93-101. Ljetopis JAZU. A. Mesariü. 2:156-176.. A. Poljoprivredni nakladni zavod. A. Demin. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu.. B. A. Zagreb.. Tadiü. 1959. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. Šmalcelj. Hrvatski kinološki savez.. Ljetopis JAZU. 1963. Zagreb. 1956. Tavþar. A. M.. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. Veramenta-Paviša. Tavþar. Nolit. Tavþar.. M. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu. Ekološke monografije. SuboticaBeograd. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. S. 1954. Šimunoviü.. 1984. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja. 67:218-220. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. 243 . 1960.. 1-175. Hrvatski Zemljopis. Zagreb. 1960.. 1932. 71:289-293. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi.. 72:423426. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. 2002: Quo vadis. 1953. Beograd. 4:1221...

.. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. Zagreb. Pezo. Zagreb Znidarþiü. Kolak. 1:1-75. Vokurka. Split. Sjemenarstvo.. 1995. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 2006. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. 1963. Mirisava kadulja. Diplomski rad.. I. Kurtela. ýakavski sabor.). I. N. 1964. Zdanovski. Znidarþiü. 2004. Split. 2007.. Kurtela. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini. M.. Vršek. 244 . 1958. Institut za jadranske kulture. Agriculture & Environment. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 2001.. Institut za jadranske kulture..).. R. Journal of Food... Visiani. (1826. J. A. Zadar.. 10/6:457-462. and E. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Zdilar. Zduniü.. 1901. M. Dalmatinska kopica. 23/1:45-56. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske.. Vuna naših ovaca. D. Maslinarstvo i uljarstvo za puk. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. Vukiþeviü. 2 (Reprint):1-207.. Vlašiü A. Nagragjena tiskarnica Vitalijani. Vrsaloviü M. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. Agronomski glasnik. Z.Vinceljak-Toplak. Pejiü. G.. 1978. G.. Vlašiü A. Biblioteka prirodne znanosti. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Maletiü. Zagreb. 12/6:465-469. Židovec. 2005. vinifera L. Sjemenarstvo.... 1946.. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji... I. Liber. Zima..) u podruþju Kaštela. 1-278.. Sortna lista za 2004. V... Maslinarstvo 3:9-18. Vršek.. Vršek. Z. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen). I. Osijek.. Zagreb.. godinu-rukopis. 6(2): 333-336... Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. Sjemenarstvo. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings).. Institut za jadranske kulture. Zduniü. M. D. godinu (National list of varieties).. 1993.. Zagreb. Magistarski rad. 2:147-160. M. I.. Šatoviü. Split. 2008.. Karoglan Kontiü.. M. V. 1960. I.. Split.

.

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). To su (1) Pelješac. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. tvrtkama i pojedincima. područje uz Novigradsko i Karinsko more. prvenstveno na području Dalmacije. ribarstvu i marikulturi. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša.hr/coast . Planirano trajanje projekta je 7 godina. Dubrovačko primorje.hr http://www. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. (3) šire područje ušća rijeke Krke. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale.undp. kroz promicanje održivog razvoja. županijskoj i lokalnoj razini. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. izravno i kroz bankarski sektor. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. poljoprivredi. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. (2) Vis i viški akvatorij. Šibensko-kninske. kao i svih zainteresiranih strana. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Malostonski zaljev i Mljet. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful