P. 1
dalmacija bilje

dalmacija bilje

|Views: 367|Likes:
Published by Zdravko Lučić
O bilju Dalmacije
O bilju Dalmacije

More info:

Categories:Types, Recipes/Menus
Published by: Zdravko Lučić on Feb 20, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/02/2014

pdf

text

original

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

kolijevke þovjeþanstva. Takoÿer. dijela Mediterana . medonosnog. ratarskih i povrtnih kultura. odnosno sorti. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). povrtnice te voüke. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. medonosnih. pasmina i sojeva.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. zaþinskog. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. ali i ugroženosti. iii . najveüi podmorski izvor Mediterana. ljekovitog. južne i istoþne Europe. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. Adriatik jadransku kršku platformu. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. prvenstveno za žitarice. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. zaþinskih. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. zaštiüena. duboko preko 500 metara. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. Osim zbog opüe bioraznolikosti. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. Dalmacija zaranja u Jadransko more. Krke i Zrmanje. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. mahunarke. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. gdje i izvire kroz Vruju. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. aromatiþnog. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. Omblu. kao i Dinarik. oþuvana. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. veüinu od 1246 otoka i hridi. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. ljekovitih. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza.

Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. oþuvanom okolišu. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. staništa i ukupne bioraznolikosti. udrugama i proizvoÿaþima. Nažalost. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. pronaüi model održavanja izabranih.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. promociju. zaštitu. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.

Dominantna sorta Dalmacije je oblica. svojoj izvornosti. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. poticanje proizvodnje. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu.000 v . selekcijskim. 1482. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. Lika. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. kulturno-povijesnim. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. proizvode od jaja. jestivo ulje. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. a slijede lastovka i levantinka. Primorje i Kvarner. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. eteriþna ulja. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. Lastovka. 1. sirevi. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. duhan. zajedno s Ministarstvom znanosti. pogaþa. odjeüa. promociju i zaštitu. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. zaþini. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. srednja i južna Dalmacija. žestoka piüa. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. mlijeþne preraÿevine. vino. Poljiþki statut. kvasina. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. genetskim. Dužica. kruh.). beškot. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Slavonija). Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. Bjelica.. dok su druge namjene manje prisutne. Ministarstvo poljoprivrede. stanišnim vrijednostima. Središnja Hrvatska. Levantinka i Drobnica. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. prirodni pesticidi. meda. obrazovanja i sporta. prirodne boje. meso i mesne preraÿevine. Paštrica.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. 1214. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. mlijeko. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. manje od 1. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. jedna sorta je nestala. ali i širu regiju Mediterana i Europe. 8 ima vrlo male populacije. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. krajobraznim. ekstrakti. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. Prema svojim gospodarskim.

Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. srednja i južna Dalmacija. radio i TV emisija itd. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. Šezdesetih godina 20. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. te šipak s 20. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. u okviru hotela. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.000 stabala. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. 7 ima populacije izmeÿu 1. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. mandarina (1 250 000 stabala). Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. vi . sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova.). a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. smokva (200 000 stabala). slijedi smokva s 29. Bajam. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. naranþa. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. privatnih kolekcija. poticalo se voüarstvo. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. trešnje. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. stoljeüe. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. dok se šipak.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. nakon masline.000 i 10. rogaþ. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. 2. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. izmeÿu kojih i smokva. restorana. smokve i bajama. U Statutu grada Nina iz 12.stabala. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. maraska (1 200 000 stabala). bajam (150 000 stabala). Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. uglavnom na okuünicama. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija.

Uz maslinu. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. kulturno-povijesnim. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. restorana. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim.Prema svojim gospodarskim. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. kao i u prošlosti. selekcijskim. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. a za 14 sorti nema podataka. Ipak. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. 31 je kritiþno ugrožena. jedna je izgubljena. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. obrazovanja i sporta. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. 3. stanišnim vrijednostima. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. U Dalmaciju 1894. putem radio i TV emisija itd. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. svojoj izvornosti. smatra se da su ilirska plemena Liburni. zajedno s Ministarstvom znanosti. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. Braþ-6 i Recta). Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. genetskim. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. tri sorte maraske (Braþ-2. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. što rezultira i boljom kvalitetom vina. dolazi filoksera te vii . Korþule ili Dubrovnika. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. Ministarstvo poljoprivrede. ukljuþujuüi i maslinu. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. privatnih kolekcija. u okviru hotela. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti.). proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. krajobraznim.

Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. kada su brojne kvalitetne. od kojih je po svojim gospodarskim. viii . Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. selekcijskim. kišovitim zimama. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Malvasija dubrovaþka. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. kulturno-povijesnim. specifiþni okolišni uvjeti. a pojedini lokaliteti. svjetskog rata. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. Tla su þesto škrta i kamenita. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. homonimi ili pak roditelji. a za neke su utvrÿeni sinonimi. þesto otoþna podruþja. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski.vinogradi poþinju propadati. genetskim. svojoj izvornosti. a osobito susjednih. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. Dobriþiü. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. Muškat ruža. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. dopuniti postojeüe kolekcije. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. karakterizaciji. specifiþnih samo za uža. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Ninþuša. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. koja dominira u sortimentu Dalmacije. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. izoliranost pojedinih podruþja. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. krajobraznim. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. ostalo je još puno posla na oþuvanju. unijeti podatke u elektronsku bazu. izolirana. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Grk. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. te eventualno formirati repozitorije in vitro. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Plavac mali te Zlatarica blatska. Glavinuša. Maraština. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Krajem 19. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. stanišnim vrijednostima.

Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. rajþica te luk. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. kupusnjaþe. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. krastavac. lubenice i dinje. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. ix . kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. Nadalje. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. 4. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. mahunarke i lukovi. Takoÿer. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. kao dio Mediterana. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. Neke su donesene iz drugih krajeva. paprika i salata. Dalmacija. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja.

salata dalmatinska ledenka. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. raž. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. jeþam. sirak metlaš). Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. stoþni bob. treba osmisliti model njihove registracije. Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. 5. mak. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. održavanje kolekcija. buhaþ. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. na Dinari i Biokovu x . sezam). industrijske kulture (duhan. konoplja) i krmno bilje (lucerka. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). kukuruz. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. domaüi bob i domaüa sjekirica. domaüa raštika. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. proso. stoþni kelj. a neke su vjerojatno i trajno nestale. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. prikupljanje. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. djeteline. polaþki ozimi þešnjak. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. sjekirica). a to su: hvarska artiþoka. škrobne i uljane kulture (krumpir. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. što je potrebno hitno provesti. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. trogirska srednje rana cvjetaþa. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. vino ili sol za brašno. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. lan. mijenjalo se ulje. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. Ipak. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. kozjak domaüa ljutika. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. sirak zrnaš). endivija dalmatinska kopica. predivo bilje (brnistra. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena.

Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. Prema svojim gospodarskim. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. No. veü i nestaju prateüe biljke. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. divlji duhan Ružiü. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. ulja. primjerice u Podgori pod Biokovom. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. krajobraznim. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. stoljeüu. Svilaju. potrebno je provesti mjere za promociju. stanišnim vrijednostima. brnistra i mediteranska lucerka.000 hektara pašnjaka i livada. Kao i kod prethodnih kultivara. Kamešnicu. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. domaüa raž. duhan Ravnjak. svojoj izvornosti. selekcijskim. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. krumpir poþiteljka. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. Nestankom stoke. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600.preko 1000 m nadmorske visine. genetskim. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. odjeüe itd. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. krumpir Škuljevac. kruha. odnosno livade i pašnjaci. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. 6. Meÿutim. Mosor i Biokovo. kulturno-povijesnim. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. kukuruz brnda. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. dalmatinska bijela brkulja. dalmatinski buhaþ. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka.

zaþinskog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Kao posljedica navedenog. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. a posebno aromatiþnog. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. medonosnog. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. zaþinsko. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). vrlo plitak pedološki supstrat. kulturno-povijesnim. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). ljekovitog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. ljekovito bilje. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. iza Slovenije i Albanije. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. U isto vrijeme. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. medonosnog. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. ekstremne vruüine i suše. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. medovi). ljekovito. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Prema svojim gospodarskim. odnosno kao aromatiþno bilje. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. krajobraznim. zaþinsko. zaþinskog. ali i kao zaþin. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. promociju. stanišnim vrijednostima. pravi pþelinji rajski vrt. svojoj izvornosti. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. bezvodnost. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. osim rijetkih iznimaka. ljekovitog. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. Iz tih razloga. ujedno su medonosne biljke. U ovom floristiþkom bogatstvu. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. Aromatiþno. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. ljekovito. 7.stoþari izdižu svoja stada. medonosno. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. genetskim. oko 6 % vrsta su endemi. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. pa tako i livada i pašnjaka. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. Izrazita okršenost. Takoÿer. ukrasno i divlje jestivo bilje. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. Takoÿer. teško je za xii . medonosno. selekcijskim. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii).

Prema popisu iz 1781. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). matar (Chritmum maritimum). genetskim. medonosnog. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. ljekovitog. ukrasnog i jestivog bilja. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. stanišnim vrijednostima. medonosnog. kadulja.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. zaþinskog. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. zaþinskog. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. okršenost. planika (Arbutus unedo). budrovka (Lavandula hybrida). Ipak. Iznimka je budrovka. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). kadulja i lavanda. estetska vrijednost. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. a posebno povrtne. Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. svojoj izvornosti. medonosna vrijednost. oþuvanje. prehrambena vrijednost. þak pet po glavi stanovnika. predive. ljekovitog. stoljeüu. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. ljekovitog. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. zaþinskog. Meÿutim. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. selekcijska vrijednost. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. medonosnog. goveda i psi. ekstremne vruüine i suše. medonosnog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH.2 milijuna grla stoke. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. obiþna agava (Agave americana). a širi se u 18. 8. Prema najnovijem popisu iz 2007. koze. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. a sjeme kadulje. Tradicijske sorte aromatiþnog. a þesto su neke vrste kao npr. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). od þega preko milijun ovaca i koza. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. oko pet puta manje nego prije 200 godina. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. aromatiþne. a što znaþi ovca. zaþinske i ljekovite biljke. krajobraznim. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. medonosnog. Prema svojim gospodarskim. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. U odnosu na broj stanovnika (250 000). ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. mirta (Myrtus communis). kulturno-povijesnim. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. selekcijskim. gospodarska vrijednost. ljekovitog. ljekovitog. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17.

kokoši. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. osnovan 2003. peradarstvo i golubarstvo. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. golub zadarski prevrtaþ. klimatski. jaja. pþele. Mediteranska siva pþela.primat preuzimaju ovce. posebno vidljivo kroz sukcesiju. stanišnim vrijednostima. Okolišni uvjeti (pedološki. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. meda. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. odnosno Dalmatinsku zagoru. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. kuniüi. kulturno-povijesnim. odjevnih i drugih predmeta. sireva. krajobraznim. biljni pokrov. drimorsko-dinarski magarac. godine. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. selekcijskim. dudov prelac. magarci s križancima. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. te 8 izvornih divljih vrsta. pure. genetskim. kojima je pridodana jedna novostvorena. dinarska šarena koza. posebno na otocima. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. te pþelarstvo. te salmonidna riba glavatica. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. goveda. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. Kao posljedica. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. konji. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. osnovan 1994. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. po kojima Dalmacija i dobiva ime. koze. golubovi i psi. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. mlijeka. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. xiv . a kasnije poþinje uzgoj svinja. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. te Ministarstvo zaštite okoliša. godine. svojoj izvornosti. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). od 1808. svinje. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. a neke su veü izumrle. godine. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije.

this number would have increased even further. or varieties. ornamental plants and edible wild herbs. the domination of monocultures. spices. breeds and species. plants important for the production of honey. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. arable crops and vegetable varieties. conducted within the COAST project. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. as well as the delta of the Neretva river. promoted and used in xv . Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. medicinal herbs. Krka and Zrmanja. as well as aromatic and ornamental plants. the biggest submerged well of the Mediterranean. and it also encompasses the Adriatic karst platform. plants important for the production of honey. and are beginning to vanish at a rapid pace. on the border connecting the Central. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. In addition. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. in particular when it comes to cereal crops. olives and other types of fruit-trees. leguminous plants. including the well of Vruja. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. in particular the industrialization of agriculture. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. vegetables and fruit varieties. the shortest river in the world Ombla. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. vine with 82 varieties. Dalmatia covers a wide range of habitats. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. surveyed. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. In all probability. with a total of 37 varieties. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. but also due to intense historical and socioeconomic factors. In addition to its overall biodiversity. South and Eastern Europe. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. and edible wild herbs. together with the extent to which they are endangered. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. other fruit species with 94 varieties.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. as well as Crveno jezero. protected. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). as well as a number of aromatic plants. as well as 328 cultivars. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. and the introduction of specific-purpose hybrids. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. nor is it sufficiently preserved. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. the lake over 500 meters in depth. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. medicinal herbs. spices. Furthermore. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered.

preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. which takes care of the preservation of its genetic identity. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. due to the new Law on Seed. breeds and species of domestic animals. original. it is quite likely that. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. created within the framework of the COAST project. in addition. well preserved environment. primarily in their original. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. together with the model aimed at the preservation of selected. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. x Design and implementation of research programs. Recommendations for further activities Old. which are highly recognizable. 13 percent of the surface). as well as research involving the promotion. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. in addition. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. and there is. a model of their registration should be developed. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. habitats and overall biodiversity. high-quality agricultural products. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. with the implementation of the Law. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. xvi . When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. protection. Unfortunately. Therefore. and.further selection.

x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. in situ. milk. The catalogue would constitute a compass of sorts. but also beyond. meat and meat products. b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. edible oil. bread. in other words. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. vinegar. the provision of financial and technical expert assistance. Support for the cultivation of varieties and breeds. zwieback "beškot". eteric oils. tobacco. wine. promotion and protection. extracts. through the Green Business Support Program. in cooperation with all the relevant institutions. Kvarnerski zaljev bay. not only in Croatia. Central Croatia. cheeses. associations and producers. xvii . unleavened round cake. liquor. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. Establishment of the bank of plant and animal genes. and other animal and plant products. footwear. with proposals for further research and support for the production. Support for the establishment of cultivation organizations. egg and honey products. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. Development of management plans for each individual variety and breed. Lika. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. Slavonia). dairy products. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. on the basis of the report with the same title. such as ornamental plants. natural pesticides. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. clothes. fruit and vegetable products. natural colors. serving the agricultural workers and entrepreneurs. spices.

Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. private orchards or collections. native varieties of Dalmatian tree fruits. with the exception of wine grape. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. Data bank must be created and made available to all the interested parties.500. Dužica. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). followed by Lastovka and Levantinka varieties. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. According to their economic. which means that a data bank needs to be created for them. in Poreþ. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. northern Dalmatia. 7 cultivars have populations ranging between 1. There are approximately 3. with over 50 percent of the sortiment. central Dalmatia. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. the Dalmatian hinterland. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). Education and Sports. 1214). the level of endangerment and the influence on overall biodiversity. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease. genetic and selection value. In the Dalmatian area. These collections are in a rather poor condition. along with the introduction of endangered varieties. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. xviii .000 trees. and its cultivation began centuries before Christ. Paštrica. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. Split and Dubrovnik. and the Neretva valley. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. cultural. At the same time. their importance in the context of landscape and habitat. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia.1. Bjelica. Levantinka and Drobnica. In order to preserve the biodiversity. with only several trees remaining. 12 cultivars are dramatically endangered. Statute of Korþula. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. 8 cultivars have very small populations with less than 1. The Ministry of Agriculture. with a marked tendency of growth. and based on the endemic nature of cultivars. and the existing gene fund should be reproduced. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. 1482.000 trees.000 and 10. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. while other types of usage are less prominent. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity.000 trees. one cultivar is lost. There are also several smaller. Lastovka. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. historical. rising to as many as 93% of families living on islands.

mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. restaurants and other establishments. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. 2. the most relevant ones are: cherry (2.000 trees). the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. seminars and other activities. carob. while pomegranate. various TV programs. The Statute of the City of Nin from the 12th century. publications on traditional products made on the basis of olives. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. central Dalmatia. tangerine (1. high schools and colleges).). Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. including the fig. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. etc. along with the organization of workshops. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. Olive is dominant with 37 traditional varieties. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. lemon and nespola are grown sporadically. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. on the other hand. fig (200. northern Dalmatia. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. the Dalmatian hinterland. in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. and. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry.000 trees). and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. almond (150. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. cherry. Carob (St. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots.000 trees). at a time when. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. with approximately 130 traditional varieties. for example. In total. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. Almond. marasca (1. and in the hinterland.000. xix . pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. after olives. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing. and the Neretva valley.250.000 trees). although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. fig and almond. The golden age of marasca occurred in the 1970s.200. orange. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. In the 1960s.000 trees). for example. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. mostly in house yards.

one cultivar is lost. Education and Sports. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. various TV programs. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate.On the basis of values such as economic. genetic cultural-historical. Database needs to be created. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. which is why a data bank needs to be created. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. etc. and it needs to be available to all the interested parties. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. Nevertheless. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). habitat and selection value. Split and Dubrovnik. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. 3. in Poreþ. high schools and colleges). and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. 31 cultivars are dramatically endangered. three marasca cultivars (Braþ2. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. In addition to olives. along with the development of management plans. two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. including olives. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. landscape. There are several smaller private orchards or collections. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. Knez ýrnomir). Most favorable environmental factors. along with the organization of workshops. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. same as in the past. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. publications on traditional products made on the basis of fruits. two cultivars of almond (ýarski kasni. and there is no data on 14 cultivars. together with the Ministry of Science. These collections are in a rather poor condition. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. Braþ-6 i Recta).). For the purpose of preserving the biodiversity. along with the inclusion of endangered varieties. restaurants and other establishments. Slatki barski). some varieties are particularly relevant. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. The Ministry of Agriculture. the level of authenticity and endangerment. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. seminars and other activities. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. Zamorþica).

which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. Soils in the area are typically sparing and stony. frequently located of islands. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. Today. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. xxi . and Middle and south Dalmatia on the other. specific only for narrow. Due to an abundance of heat and sunlight. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. Plavac mali. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. typically those on slopes facing the sea. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. while others have arisen through spontaneous crossing. Liburns and Histers.a moderate growth of cultivated land. Malvasija dubrovaþka. the isolation of certain areas. isolated areas. Muškat ruža. rainy winters. having learnt about it in neighboring areas. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). Major crisis resulted. Ninþuša. as skilled seafarers. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. in addition to direct sunlight. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. this area constitutes an ideal environment for grapevine. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. with hot and dry summers and mild. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. Korþula or Dubrovnik. became acquainted with wine-growing even earlier. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. The long history of winegrowing. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. Maraština. with a corresponding decline of vineyards. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. However. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. Several specific localities. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. and Zlatarica blatska. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. genetic. At the end of the 19th century. Glavinuša. Of these varieties. cultural and historical. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. the following ten varieties are particularly important due to their economic. Dobriþiü. Grk. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. specific climatic conditions. Regardless of social and economic changes. as well as strong demand for high grape yields after World War II. which results in better quality of wine. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. and developed their own wine-growing tradition. dominating the scope of varieties in Dalmatia. selection-based. are famous for the superb quality of produced wines. landscape and habitat values. The most widespread of these is plavac mali variety. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. Some of them were introduced into this area from neighboring countries.

and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. pepper and lettuce. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. and are intended for consumption in own households. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). 360. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. cucumber. cabbages. In accordance with that. When it comes to the commercial production of vegetables for the market. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. and synonyms. watermelon and melon. a lot remains to be done when it comes to its preservation. especially the islands and the Dalmatian hinterland. With the depopulation of rural areas. many traditional varieties xxii . Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. and to create the system of selection and production of plant material. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. characterization. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. economic evaluation and revitalization. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. and its annual production stands at approx. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. with the ultimate aim of improving the quality of wines. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. In the production structure in the area of Dalmatia. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. 4. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. especially neighboring ones. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. to complete the collections. to fill the electronic database with additional data. with the possibility to improve the production. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. have a high-quality potential in terms of their economic value. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. are tomato. as well as modernization of the winemaking technology. tomato and onion. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. which are now neglected in production. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas.000 tons. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties.

eventually leading to new names arising for such varieties. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. In the past. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. potato. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. leguminous plants and onions. the name frequently contains the adjective "domestic". endive Dalmatinska kopica. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. According to the new Law on Seeds. which ought to change urgently. Some vegetable varieties. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. Among these. which is cultivated throughout Dalmatia. and that is largely the case today as well. For example. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. latuce Dalmatinska ledenka. nor engaged in the selling of these seeds. shallot Domaüa ljutika. and the careful choice of growers. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. near the town of Knin. compared to continental areas. which were abundant in the Mediterranean area. garlic Polaþki ozimi þešnjak. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. particularly prominent were cabbages. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. and some have likely already gone extinct. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. If that were to happen. xxiii . potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. In case of all traditional varieties. genetic. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. As part of the Mediterranean. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. Due to the favorable climate and the variety of soils. due to the level of endangerment. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. with the automatic implementation of the law. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. On the other hand. cultural and historic values. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. Historically speaking. kale Domaüa raštika. With the introduction of other types of vegetables.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area.

such as the Day of the Artichoke of Hvar. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. constituting the essential staple food for the inhabitants. rye. spinnable plants (Spanish broom. wine or salt for flour. pyrethrum. cattle borecole. Upon the definition of individual varieties. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. on the foothills of the Biokovo mountain. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. starch and oil cultures (potato. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. without relying on cattle farming. barley. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. flax. one of the fundamental sources of earnings and survival. In addition to wine growing and olive growing. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. or where the production of these crops was insufficient. for example those in Podgora. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. goat pea). Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. but almost solely for human consumption. xxiv . along with the production of commercial seeds. As of recently. despite the relatively poor conditions. 5. clover. The similar situation existed when it comes to flour mills. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. industrial cultures (tobacco.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. the preservation of collections. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. sirak zrnaš). spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. had major importance for the area. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. crop farming. sirak metlaš). even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. but also from almost all parts of Europe. sesame). Nevertheless. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. hemp) and animal feed plants (alfalfa. from time to time. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. poppy. Arable crops Until the beginning of the 20th century. millet. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. With the global changes in the textile markets. and gathering. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. cattle green beans. when tobacco became a more pronounced culture. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. through the media and various events. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. corn.

With the disappearance of cattle. However. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. these are the richest plant communities in Europe. In terms of the number of plant species. Kamešnica. habitat and landscape value. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. the originality. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . They were almost never investigated in terms of the economy. or meadows and grasslands.however. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. As in the case of previous cultivars. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. crops and urban areas. and impact upon the overall biodiversity. and why the corresponding plant and other species are also endangered. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. and crops with water surfaces. mais Brnda.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. According to the characteristics such as the economic value. Ravnjak. etc. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. including irrigated areas). however. From times immemorial. clothes. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. bread. there were approx. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. 6. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. together with all the corresponding secondary products: flour. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. potatoes: Poþiteljka. although such production. but in addition to that. Throughout history. However. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. Mosor and Biokovo. crops – mixture of grasslands and coppice. did not survive till the present day. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. the process of succession began. genetic and selection value. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. cultural and historical value. domestic rye. Škuljevac. measures need to be implemented in relation to the promotion. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. and Ružiü. 600. level of endangerment. which is why the Dalmatian karst pastures. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. fodder plants disappeared from production as well. Svilaja. unfortunately. oil.

On the basis of various values. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. quite shallow pedological substrate. extreme heat and draughts. following Slovenia and Albania. history.elevation" of their cattle. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. honeys). The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. and there were almost no tertiary products. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). as well as the need to engage in promotion. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). healthy and honey plants. with a very narrow distribution. approximately 6 percent of species are endemic. Extreme karst nature of the terrain. 8 percent for leguminous plants. honey plants. there is a need for further research in this particular category. selection value. spices. spices. nor is there a single strategic document that would cover these issues. In Dalmatia. Aromatic plants. the description of traditional usage. the estimate of their value and the level of endangerment. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. genetic value. landscape value. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. and having in mind the endemic nature. habitat value. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. medicinal herbs. including pastures and meadows. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. ornamental and wild edible plants. Croatia is currently on the seventh position in Europe. most of which are located in Dalmatia. lack of water. culture. which are represented with approx. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. including a substantial number of stenoendemic species. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. If we were to extract Dalmatia alone. ornamental and wild edible plants. such as original medicinal. In respect to that. lack of precipitation. the highest share after Compositae. In terms of the number of species. cosmetic or edible products. there is no relevant production of xxvi . In addition to that. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. herbs. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. In this floral wealth. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). At the same time. in fact. As in the previous examples. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. approx. As a consequence. and 6 percent for grass varieties – which is. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. and the same can be said of scientific research and selection. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. 7. It is a genuine paradise for bees. including those that belong to the sphere of the economy. medicinal and honey plants. unfortunately. There is no description of the status of their populations. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. or 5347 plant taxa with subspecies. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. 12 percent.

herbs. including the production of aromatic plants.Primorska kadulja (Salvia officinalis). even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. spices and medicinal herbs. honey plants.Matar (Chritmum maritimum). winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. ornamental and wild edible plants. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. However.Budrovka (Lavandula hybrida). myrte . ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia.Mirta (Myrtus communis). decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. endangerment and influence on the general biodiversity. history. medicinal herbs. sage and lavender. ten cultivars and species were analyzed: sage . The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. medicinal herbs.Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). they are also used in the production of honey. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. century plant . honey plants. selection value. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. in particular. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . The most important aromatic cultures are rosemary. in particular on the islands of Hvar and Šolta. healthy and honey plants. Unfavorable conditions. medicinal herbs. all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. medicinal herbs. On top of that. The value and the potential of aromatic herbs and spices. wild rucola . ornamental and wild edible plants. such as. including issues such as the economy. honey plants. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. spices. spinnable plants. selection value. rosemary . aromatic plants. lavander . despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. culture. genetic value. lack of precipitation. On the basis of the defined criteria. industrial value and landscape value. The cultivation and use of aromatic herbs. habitat value. sage. with only some rare exceptions. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. extreme heat and draughts. and some species. such as the shallow pedological substrate. honey-production value.Planika (Arbutus unedo). Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. honey plants. samphire . bigroot geranium . but they also serve as spices and medicinal herbs. With the exception of only several species and varieties. there is no official production of seeds. significant karst aspect. and. esthetic value. spices. on the basis of a single purpose. That is the reason why cultivars are typically imported. For example. for example. the level of endemism.Obiþna agava (Agave americana). landscape value. and their esthetic character is also pronounced.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. That has to do with several key factors: biodiversity. vegetable cultivation plants. spices. However. spices. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. ornamental and edible plants. strawberry tree . Due to this fact. honey plants. and the seed of sage. nutritional value.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). medicinal herbs.

became more intensive during the Austro-Hungarian times. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. pigs. cultural. The environmental factors (pedological.000). the pigeon zadarski prevrtaþ. which is the result of long-term. promotion and economic revitalization. 8. goats. The exception is Lavandula hybrida. since 1808. ornamental and wild edible plants require further research. spices. which can be used in fish farming. habitat value. climatic. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. According to the inventory of 1781. which is approximately five time less compared to 200 years ago. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. Since the beginning of civilization. only 250.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. vegetable covertures. together with other measures of improving the cattle farming. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep.2 million livestock. In relation to the human population (250. donkey xxviii . the breeding of horses and donkeys began. genetic and selection value. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. even borrowing their name to Dalmatia.000 BC). Efforts to improve the merino qualities. In Roman times. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. landscape value.populations. poultry farming and pigeon farming. silk worm. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. the level of endangerment. with the addition of one recently produced breed. but also the isolation of populations. the most dominant are sheep with nine cultivars. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. medicinal herbs. Among the traditional cultivars (breeds). which means "sheep". which can even be seen in the very name Dalmatia. different cross breeding approaches. honey plants. cattle and dogs. bees. as well as preservation. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. horse . and the Dalmatian hinterland. rabbits. These breeds are: cattle . dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. donkeys with bastards. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. the cattle was dominating.000 livestock remain. goats. turkeys. including over one million sheep and goats. especially on the Adriatic islands. and can be bought. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. for private purposes. together with bee-keeping. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. According to latest livestock inventory of 2007. or Dalmatinska zagora. historical. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. cattle. Dalmatia had a total of about 1. The traditional varieties of aromatic plants. and the influence on general biodiversity. which covers the coastline and the islands. hens. In total. which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. their endemic nature.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. with pig farming developing later on. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). pigeons and dogs. horses.

honey. There are a number of smaller and medium-sized breeders. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. autochthonous Dalmatian cattle heritage. cheeses. and some breeds have already gone extinct. through the State Institute for Nature Protection. Physical Planning and Construction. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). together with their secondary products: meat and meat products.Mediteranska siva pþela. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. as well as the status of cattle breeding in this region in general. established in 2003. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. are covered by the Ministry of Culture. covered through the Croatian Livestock Centre. honey bee . the devastation of landscapes. nor are there gene banks for traditional breeds. As a consequence. Fisheries and Rural Development. through the Directorate for Environmental Management. some even critically and with a genuine threat of disappearance. as well as the support for breeding. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. milk. dog . and the overall biodiversity of Croatia.Primorsko-dinarski magarac. Traditional domestic breeds. especially through succession and the development of bushes (makija).Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. goat . which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. eggs. xxix . as part of traditional and cultural heritage. for whom a database ought to be created. clothes and other products. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. habitats and general biodiversity is in progress. and the Ministry of Environmental protection. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. and salmonid fish Glavatica. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. established in 1994.Dinarska šarena koza.

xxx .

Graÿeni su suhozidi i torovi. bakterija. komaraca. 1 . veüinu od 1246 otoka i hridi. vodene kornjaþe. zbog pada s litica. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). Staništa lokvi su posebno znaþajna. kune. kuniüi i golubovi. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. jadransku kršku platformu. hrana su za lešinarske vrste. zmije. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. tulare. oranice. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. pauþnjaka. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. uši. Janjad. žitarice te ovce. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. te dodatnu hranu i vodu. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. kao i Dinarik. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. protista. maslina. prvenstveno ptica i sisavaca. osobito uzgajivaþima. biljke i životinje. voüe. virusa. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. Stari maslinici. glista. kukaca. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. žabe. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. vuka. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. štrkova. virusa. koze i goveda njen su temelj. jer uz njih raste moþvarno bilje. Adriatik. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. Iako se.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. posebno šišmišima. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. tvora. lasice. divlje maþke. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. perad. kukaca. Strvinama se hrane kukci. vrtovi. te zaranja u Jadransko more. pijavica. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. spušta u kanjone krških rijeka. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. povrüe. obada. vodenjake. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. pašnjaci. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. orla i drugih. plijen su manjih predatora: þaglja. a lokve su dom za kornjaþe. kozlad. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. vretenca. Naš ornitološki ponos. ptica i sisavaca. livade. vodencvjetove. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. takoÿer su nestali. pri okotu. koje u njih polažu jaja. a vinova loza. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. te napasnika: muha. buha. ugriza zmije i drugih uzroka. kostoberina i sup starješina. pa su nestankom stada. lisice. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. nestali i supovi u Dalmaciji. trakavice. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. vinogradi. krpelja.

prilagoÿen na krška podruþja. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. ali s najtvrÿim kopitima. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. te najstariji golub na svijetu. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. Za držanje i zaštitu stada. te ih razmnažaju i proširuju. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). zakapa i u nju polaže jaja. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. dinarskim i biokovskim vrhovima. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. odnosno krška osnova. ustrajan. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. Simbol Dalmacije. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. po omiljenoj povrtnici. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. ujedno oprašuje biljke. obožavan u drevnom Egiptu. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. zlatna dalmatinska zimovka. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. 2 . koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. možda i zasebna vrsta. Tako je naš plavac mali. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. Tvrde. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. mjesecima bez oborina. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. matiþne mlijeþi i drugog. voska. Pomalo pogrdno. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. što zovemo zoohorija. peluda. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. ali su ujedno i njen simbol.

pasmine i populacije) 1. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. ali ih ne uzgaja) 2. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. ali i kabinetskim radom. ni ne uzgaja. s više podgrupa: 1.c. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja.b. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. godine u Rio de Janeiru.a. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2.b. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe.a. ni ne uzgaja. 3 . Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. Divlje vrste i njihove populacije. stalno korigirati i dopunjavati. godine. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. mahunarke i kupusnjaþe. biljne i životinjske vrste. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. a koju je Hrvatska potpisala 1996. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. Oplemenjivaþki materijali 2. kultivirane i divlje gljivlje. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno.c. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. Prema Konvenciji.

lan i konoplja. korekcije i dopune popisa. vinograda. þinkvatin. stoþna mrkva. biologa ekologa i genetiþara. i kada. predavanja. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. djeteline. Slijede daljnja istraživanja. jeþam. prethodnici plemenitih pšenica. škuljevac. sirak. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. buhaþ. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. kukuruz brnda. poljske putove. kelj. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. šumarke. Tako su kukuruz. travnjake. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. ruževac. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. lucerka. vrtova. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. morac. ali i povijesniþara i arheologa. mozaiþki rasporeÿene površine. sikirica. brnistra. 4 . Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. ne samo nestale s proizvodnih površina. Suradnjom znanstvenika raznih profila. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. zob. meÿe. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. lupina. jer moderna. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. prvenstveno agronoma. ali i SVU prateüu faunu. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. pašnjake i lokve. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva.Na podruþju Dalmacije. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. Ipak. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji.

rogaþ.000 2. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju.000 stabala masline s tendencijom porasta. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. a treüi put u vinu».1.250. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta.1 UVOD 1. Korþulanski statut. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost. trešnja.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije. maraska.000 32.. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji.000 200. prvi put u moru.500.000 1. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih.000. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom.500. 1214. Tablica 1.000 150. MASLINA 1. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.200. kulturnih. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . i drugi). Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina».000 30. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda.000 1. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini.000 3. 1482. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. agrumi. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. drugi put u maslininom ulju. Druge voüne vrste (bajam.000 100. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo.1. smokva.000 2. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka.

uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. a prvenstveno za pšenicu. (27. 6 . Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. rogaþ. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. 1. srednja i južna Dalmacija. Piramatovci i Graþac kod Skradina. Maslina se uzgaja u svih pet podregija.broju crkvenih obreda. a najþešüe prekomorske zemlje. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. višnja i drugo) te vinova loza.1. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). Mogorjelu kod ýapljine. rujna 1565.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu.1. Bosna i Hercegovina. 1. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. Bijaüi kod Solina. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. šipak. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva.

Brindiüanka. Pujizica. Uljarica. Lituša. Murgulja. Krvavica. Buharica. Kosmaþa. Žabarka. Mezanica. Lastovka. Velika lastovka. Oštrica. Oblica. Kamasa.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica.1. Karbunþela. Zuzorka. Želudarica. Puljka. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Dubravka. Grozdaþa. Lumbardeška. Jeruzalemka. Levantinka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Sitnica. Kalamata. ýesvinka. Crnica. Divljaka. Paštrica. Drobnica. Sitnica. Piculja. Sitnjaka velika.2. Dužica. Krivulja. Šljivaþa. Mezanica šipanska.

Iža. communis. podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška.Naša. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Preka. otok Korþula 80 %. podruþje Stona-Makura ili Mekura. Kaštela. Torkula debela ili Debela. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika.1. Od 2007. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. Podgore. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. podruþje Braþa. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. Murtera. podruþje Igrana. Igrana. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica. Dubrovaþko primorje 60-75 %. podruþje Janjine-Srkulaþa. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja. Knina i Imotskog-Orkula. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Biograda. Makarske. podruþje Cavtata oko 80 %. u mjestu Postire-Braþka. Prema prof. podruþje Mljeta. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. Brusja. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. podruþje Makarske.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Tunis. podruþje Istre-Debela maslina. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. Splita. Benkovca. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. poluotok Pelješac 70-80 %. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. otok Lopud oko 95 %. Hvara i Makarske.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. podruþje Kune-Orbulaþa. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Podgore i Puþišüa-Krupnica. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. podruþje Skradina-Sladunica. Šibenik 75-90 %.2. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Zadra. Maroko. Postira. Raba. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Preko i Biograd oko 60 %. Skradina.2. Makarska i Puþišüa-Našinka. podruþje Šibenika. Paga. podruþje Šibenika. Trogira. podruþje Splita oko 98 %. Klisa.

Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Deblo je srednje razvijeno. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. Bosni i Hercegovini i Sloveniji.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Lastovka i Levantinka. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. skeletnim i plitkim tlima.5 do 14. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. zatim u Crnoj Gori. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. godine uvezena u Japan iz Kalifornije. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. dobro je otporna na jake udare vjetra. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.5 grama. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. Masa ploda varira u rasponu od 2. 9 . BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo.Dalmacije 60-90 %. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. Drobnica. a može se preraÿivati u ulje. Pored ostalog. Ascolana Tenera. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost.

10 .

Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Hvaru. Tunis. otoka Mljeta i Šipana. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. SINONIMI Lastovka nema sinonima. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. 11 . Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Od 2007. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira.2. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Šolti. Maroko. communis. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke.1. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte.2. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. otocima Braþu.

Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. prosjeþne mase oko 3. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline.5 grama. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka.0 g. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. Plod je intenzivno zelene boje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Kut grananja je oštar. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. a što je bliže puna zrioba. 12 . Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. Obod lista je ravan kao i sami list. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. Plod je srednje krupan. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. Lastovka ima sitni list. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. kopljastog izgleda. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. Cvate obilno.

13 .

Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli).1. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. Mesnica (Brseþine). (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. Vrtunšþica. Trpanj. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. a ne uvija se po dužini. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Maroko. Metkoviü. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. dug i uzak. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Deblo je visoko. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. Potomje. Elafitskih otoka. Kuna. Trstenik. poluotoku Pelješca. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Prema Bakariüu. Koloþepa i Korþule. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. communis. Krvavica (Janjina). a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Ova sorta ima 14 . List je kopljast. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Prema Zecu. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. Konavala. Janjina.2. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja. SINONIMI ýesvinka (Janjina). Paštrica (Orebiü. Ston). Od 2007. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. Bjelica stvara mali panj. Mihaniüi. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Koloþep). godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».

U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. Godišnje se proizvodi oko 10. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja. Prednosti: Otporna je na rak masline.5 % i ulje je dobre kvalitete. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte.5 grama. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. 15 .0 grama. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti.sitne plodove. a koštica je prosjeþne mase 0. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. prosjeþna masa ploda je oko 3. Sadržaj ulja u plodu 24. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature.

Puljiška ili Puljizica (Hvar. a ulje je slabije kvalitete. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Brusje. Lastovka velika (Makarska. pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. Zaton. Starigrad). Koloþep. Talijanka (Makarska. Makarska). Sali. Lastovka (Cavtat. Korþula). Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Samorest (Blato). 16 . 2002). Prema Bakariüu. a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. Kut grananja je dosta oštar. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Orgula (Žuljan). communis. srednje visokog debla i kuglaste krošnje. Krfkinja (Reževiü). Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije.1. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Ladrunka (Sali). Krivaja (Šipan). Mljet). Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Talijanka (Sutivan.0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Španjolica (Zadar. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. Žman.0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta.01 % od ukupnog broja stabala masline. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. Lopud. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Braþ). Duška (Murter). Mudara (Konavle). Prosjeþna masa plod je oko 9. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. Kaprijeska (Braþ). plod podsjeüa na plod šljive. Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. Prosjeþna dužina cvata je oko 30.2. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Španjolka (Zadar). Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Vrisnik). Šipan. Oblikom. Pelješac). dugi i kopljastog izgleda.2. Sadržaj ulja u plodu je mali. Mihaniüi).

a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda. a ima i slabu otpornost na sušu. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. Naime prema Zecu. 17 . (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). biološko i gospodarsko vrednovanje.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. Levantinka. U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. Uljarica). Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.

18 .

koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. Grozdanka. Prednosti: Kasna cvatnja. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. Janjina. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. paunovo oko. otporna na rak.5 % i ulje je dobre kvalitete. niske temperature i sušu. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. communis. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca.1. Ston. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. 19 . Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var.2. Deblo je uspravno i srednje visoko.0 g ljubiþasto crne boje. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. List je dugaþak. Prema Bakariüu. prosjeþne mase 3. Oskorušno. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. stiskati). SINONIMI Pastrica.2. Ova sorta raÿa u grozdovima. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. Grozdenjaþa. Grozdaþa. rodnost velika. sklonost alternativnoj rodnosti. uzak i kopljast. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. velikim dijelom samooplodna sorta.

2. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. 20 . Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. SINONIMI Levantinka. a smatra se domaüom sortom masline. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno).GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. biološkog i gospodarskog aspekta. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. communis. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. Tunis. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. 1. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu.2. Maroko. Od 2007. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Šoltanka. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».

Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. Prosjeþna masa ploda je oko 4. Plod: Plod je srednje krupan.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. List: List Levantinke je velik.5 grama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. a ulje je dobre kvalitete. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. 21 . S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Cvatnja je obilna. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Kora grana je glatka. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. Obod lista je blago nazubljen. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Po dužini je blago uvijen. Deblo je visoko i glatko. Ima slabu sposobnost rizogeneze. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. a krošnja je kuglasta. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. Srednje je otporna na napad maslinine muhe. širok i dugaþak. Ova sorta raÿa u grozdovima. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje.

22 .

RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Piculja (Krk. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Preko. Sitnica (Zadar. Trpanj. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. Preko. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Cvatna resa je kratka. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Rab. Crikvenica. prosjeþne mase oko 2. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Deblo je veoma visoko. Drobinka (Krk. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. Ime je dobila po plodu koji je sitan. Žutka (Tisno. Sitna (Hrvatsko primorje). communis. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Izbojci su dugaþke. Rab). Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Krk. Preko). Murter. Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. Maroko. Krošnja je veoma bujna i uspravna. Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Ciculja (Krk i Pag). Jadrnjaþa i Uljarica (Iž).5 grama.1. SINONIMI Drobnica (Benkovac. Biograd. Mastrinka (Braþ i Kaštela). O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . List: Razvija kratke. Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. Korþula. 23 . Od 2007. Rab. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Senj. Orkulica (Primošten). Benkovac. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Drobnica ima uspravan rast. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. Knin). Dubrovnik). a listovi rijetki. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Biograd). Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split.2. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Šibenik. uske i na vrhu zaoštrene listove. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Crikvenica.2. Senj. Zadar. Drobnjaþa (Zadar. Plod: Plod je sitan. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Biograd. Kaštel Lukšiü).

osobito kada se radi i ruþnoj berbi. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. 24 . ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka.000 kom. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu.

dr.2. sc. dr.2.1.3. sc. Zlatko Šatoviü prof. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1.2. Slavko Perica dr.3. sc. ani Benþiü mr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. sc. sc. Barbara Sladonja prof. Postojeüe stanje.3.3.2. Frane Strikiü dr.1.3. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu. Gabriela Vuletin Selak mr.2. 1.3. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. zaštita i upotreba genetskih resursa masline. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr.1. sc. Mirella Žanetiü 1.

26 . formiranje i dopuna kolekcija. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.1.1 Prijedlog mjera za promociju. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. izložbe.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1.4. predavanja. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. poboljšanje državne strategije. razrada bussines planova. publikacije. promotivni materijal. oplemenjivaþki rad. daljnja selekcija.

nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. rogaþ. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji.500. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. trešnja. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. smokva.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske.1 UVOD 2. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja.250.2. poslije obavljene selekcije.000 200. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.000 stabala masline s tendencijom porasta. Rezultat ovoga je poveüanje 27 .000 30. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.1. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.000 2. VOûNE VRSTE 2. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima.000 100. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa.200. 2. višnja i drugo) te vinova loza.500. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. rogaþ. a prvenstveno za pšenicu. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. šipak.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. šipak.000 150.000 1. agrumi.000 1.000.000 2. bajam. Tablica 1.1.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena.000 3.000 32. a najþešüe prekomorske zemlje. uglavnom u okuünicama. maraska i trešnja dok se nešpola. maraska.

a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. bajam. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. 28 . maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Maslina. trešnje. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. srednja i južna Dalmacija.1. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. 2. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura.

Sutivanski. Padovanka bijela. Vladimirska krupna crna. Petrovaþa crna.2. Lopudka. Vladimirska krupna bijela. Princeza korþulanska. Župski. Dubrovaþki. Modrulja. Bujaka. Zlatulja crna. Vodenjaþa. Carigradska rezavica. Bijela sultanija. Crna sušilica. Bjelica. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Zamorþica. Bujaka crna. Šaraguja. Marina. Crna smirnska. Zimica. Sultanija crna. Lješnjak.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Zemnjica. Crna patlidžanka. Smokviþki polumekiš. Cigulica. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Karginja. ýarski kasni. Crna rezavica.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Bružetka. Debelokori krupni. Priceza smokviþka. Zlatulja. Bružetka crna.2. Talijanski kasni. Tremenjaþa. Knez ýrnomir.

Mojdeški krupnozrni. Crni zub. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Stonska kratke peteljke. 14O. Sokoluša. Domaüi þetrun. Dubrovaþki sitnozrni. Slatki tankokorac. Recta. Mekiš. Visulja. Ciparski. Slatki barski. Gomiliþka. Stonska. Braþ-6. Slatki sitnozrni. Šipanski. Braþ-1. Kuparka. Konjski zub. Medunac.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Bogliüev. Komiški. Zorica rana. Žuta naranþa. Domaüa naranþa. Puljiški. 23R. Tugarka. Karaderviš. 27R. Vodica. Dividiš. Pendula. Šerbetaš. Barski. Poljiþka. Široko korþulanski. Glavaš. 14L. Dubrovaþki kasni. Sladun krupnozrni. Katarinka. 8R.

Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola.Dubrovaþki rani. Zamorski. Šipak crnog zrna. Sladun. 31 . Domaüa oskoruša. Medun.

000 komada. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. B. Balunjaþa (Dubrovnik). Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2.2. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. Korþula. 32 . U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. težine do 170 grama. Hvar. Cukerini . Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje). Korþula. vulgaris). Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. jestivi plod. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Trkva (Split). Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. takozvani „plod cviþak“. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. pa je tipiþna dvorotka. Benkovac. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. Šibenik). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a smatra se domaüom sortom smokve. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Hvar. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. Šolta. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. Bonboni. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. Split).2.2. Split. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke.2. Bletkinja. Zadar. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju.Zuccherini (Istra). SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik. Mljetkinja (Dubrovnik. dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). undulata. B.

Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. radionice u osnovnim i srednjim školama. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. radionice. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. 33 . Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu.

34 .

Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. Sušelica. Poljarica (okolica Splita). Ako je mesnat vrat duži.000 komada. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. mogu sušiti plodovi. a što ukazuje na njeno podrijetlo. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. Visilica (Hvaru). a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. 35 . Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. Tenica (Hercegovina). Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. a dozrijevanje traje oko mjesec dana. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. Inaþe je tanka. a posebno na podruþje otoka Krka. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. Hvarska smokva (u literaturi). tada je držak kraüi i obratno. vrlo soþno i slatko. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. Manjukva (Hrvatsko primorje). Hvara i Korþule. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. ugodne arome. Dobra smokva. dok ima dosta topline i sunca.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. Adriatic (Kalifonija). Tjenica (neretvanski kraj).2.2. SINONIMI Zamojþica. a u sredini medenoružiþasto. mekoüe i finog okusa. odnosno. Suševka (Korþuli). koje je ispod kože bijelo-žuükasto. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. a lagano se odvaja od mesa. Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). List je srednje veliþine. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ). a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. Plod je izrazito kruškolika oblika. Barsanica. Dalmatskaja (Krim). Bilica (Makarsko primorje i otok Krk).

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. radionice u osnovnim i srednjim školama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. koja dobro gospodare vlagom. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. a posebno za sušenje. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. odliþna kvaliteta plodova opüenito. 36 . Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. veüa je bujnost i rodnost. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. Na dubljim tlima. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. radionice. otpornost na sušu i niže temperature.

37 .

2 grama. Ljuska ploda je polumekana.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock.2. a dozrijeva srednje rano. otpornost na sušu i bolesti bajama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. Krošnja je kuglastog oblika. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. (Prunus amygdalus). a list je zelene boje. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta.2. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. mjesto ýara.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % .2. dug i kopljast. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. Prednosti: Kasna cvatnja. Zreli plod je ovalnog oblika. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla.000 sadnica. visokog debla. 38 . Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. prosjeþne mase oko 4. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

39 . Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija.

Nedostatci: Manja rodnost. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1.2. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. otporna na sušu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla.2.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. a jezgra je takoÿer duguljasta. List je dug i uzak. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3.2. nema dvostrukih jezgri u plodu.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama.4 grama. Ovo je srednje rodna sorta bajama. (Prunus amygdalus). Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3. Poveüati 40 . Plod ima polutvrdu ljusku. dobar randman jezgre. Prednosti: Polumekana ljuska. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju.000 sadnica. kasna cvatnja. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara.

proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte. 41 . Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama.

Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. Sok ploda je zagasito crvene boje. var. srcolikog oblika. mjesto Selca. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. veoma gust i aromatiþan. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % .2. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. sirupe. var. prosjeþne mase 0.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose.8 grama. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte. marasca (Cerasus vulgaris Mill. sitniji od kontinentalne višnje. likere i marmelade. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. Koštica je sitna. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Plod je srednje krupan.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.2. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH.000 sadnica. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. prosjeþne mase oko 3 grama.

Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. 43 . Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. marmelada i sl. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost.). likera.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar).

godine. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. Plod je pravilnog srcolikog oblika.2. Izbojci su bujni i uspravni. 44 .5 grama. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. marasca (Cerasus vulgaris Mill.2. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju.000 sadnica. uspravnih grana. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. Redovito i obilno raÿa. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. var. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. maraska je praktiþki nestala. prosjeþna masa ploda je oko 3. Razvija kuglastu krošnju. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.2. var. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a može varirati i do 28 %. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje.7 grama. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj).

45 . Izraditi planove oplemenjivanja. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. visokog stupnja samooplodnje. Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina.

SINONIMI Nema sinonima. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. a grane imaju uspravan rast. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. 46 . sušu i moniliju. (npr. var. Sok ploda je aromatiþan. a kao aperitiv liker maraskino). a taj tip rasta se zove recta rast. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa).7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.2.2. Krošnja je kuglastog oblika.9 grama. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. sirup. marasca (Cerasus vulgaris Mill. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. Od preraÿevina (sok. SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. godine u podruþju Poljica. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. prosjeþne mase oko 2. var. naime ova sorta raste dosta uspravno. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. Izdvojena je selekcijskim radom 1976.2. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika. Prednosti: Otporna je na niske temperature. sušu i visok sadržaj suhe tvari. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti.000 sadnica. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. Ime je dobila po tipu rasta.

47 . Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.

a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. 48 . Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima.2. (1952) uvezena iz Italije. grmolikog izgleda.2. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda. Plod: Razvija veoma velike plodove. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Na granama su izraženi trnovi. a ima perspektivu širenja. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5.2. U plodu je krupno zrnje. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. jarko crvene boje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. poliedriþnog oblika. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. Plod je pravilnog okruglog oblika. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama.000 sadnica.

49 .

50 . BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. Mljetu i Lastovu. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). a u zrnu ima oko 80 % soka. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje. prosjeþne mase oko 500 grama. a zrno je veliko.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Lopudu.000 komada. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. vrlo soþno i slatko. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala.2. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Randman zrna iznosi oko 65 %. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. Sorta je otporna na sušu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. tamnocrvene boje.2. Plod je srednje velik. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH.

Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju.2. dipl. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. podruþje Trogira i otok Braþ. Ime je dobila po gosp. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje.2. SINONIMI Nema sinonima.2. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja.000 komada. inž. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. Kaštelansko podruþje. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. Plod: Plod je srednje krupan. 51 . slatko kiselog okusa i dobre arome. žuto zlatne boje kožice. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. Kožica ploda je priliþno tanka. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. Rodnost je velika i redovita. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. Zorici Velagiü.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda. 52 . Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj.

Postojeüe stanje. Frane Strikiü dr. sc. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr. inž. sc. Jakša Rošin mr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. sc. Jasmina Družiü mr. Jasmina Družiü prof. dipl. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b. sc. sc. sc. sc. sc. sc. sc.3. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. dr. sc. Katarina Hanþeviü dr. Mira Raduniü prof. Slavko Perica dr. dr. sc. Živko Gatin Mate Kaleb. sc.1. Zlatko ýmelik mr. Katja Žaniü dr.1. dr. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 .3. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a.2. sc. Zlatko ýmelik mr. Frane Strikiü dr. Frane Strikiü mr. sc. sc. Frane Strikiü mr. sc. dr. Mira Raduniü prof.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 . Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro.

formiranje i dopuna kolekcija.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. 55 . poboljšanje državne strategije.1. oplemenjivaþki rad. razrada bussines planova. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. daljnja selekcija. promotivni materijal. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. izložbe. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.1 Prijedlog mjera za promociju. publikacije. predavanja.4.

Vitis vinifera ssp. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. Brojni arheološki nalazi. Pharos. Pa tako.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. stoljeüu prije Krista. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Bogatstvo autohtonih sorata. razvila se od svog divljeg pretka. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Prosjeþna površina posjeda mala je. Trogira i Zadra. da je neprimjeren tehnologija prerade. šumske loze. sativa.. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. Traguriona. 56 . Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza.1. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. 3. štetnik koji napada korijen europske loze. meÿutim. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. Vitis vinifera ssp. þesto manja od 1 ha.1.. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni.. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Korþule ili Dubrovnika. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom.1 UVOD 3.3. Epidaurus na Jadranu u 4. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. što rezultira i boljom kvalitetom vina. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. Krajem 19. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. poput novþiüa. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). interes za uzgoj vinove loze raste. VINOVA LOZA 3. Smatrali su. Unatoþ tome. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. udaljenim dalmatinskim otocima. sylvestris. Šibenika. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. Korkyrae. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe.

Nakon 2. Vinska klauzula. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. No. tzv. cijene padaju. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. kao i na pristrancima uz more. stoljeüa. masline…). s vruüim i sušnim ljetima i blagim. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. kišovitim zimama. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. Na razvoj sortimenta. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. pa su tu 57 . Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. specifiþni okolinski uvjeti. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Konaþno i u Dalmaciju 1894. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. 3. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. na obroncima planina. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). o povlaštenom uvozu talijanskih vina. Krajem 19. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. Reljef je tipiþno krški. uzgajalo oko 200 sorta. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. U vrijeme planske privrede nakon 2. þesto otoþna podruþja. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). svjetskog rata. dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost.. Vinogradi poþinju propadati. Tla su þesto škrta i skeletna. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. i prouzroþila velike štete u vinogradima. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. specifiþnih samo za uža.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. zanemarujuüi kakvoüu vina. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. a plamenjaþa 1885. izolirana. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge.1. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. te filoksere iz Amerike. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. Obnova ide dosta sporo. a zalihe vina rastu. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. prema nalazu Stjepana Buliüa. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. Prva polovica 20. izoliranost pojedinih podruþja. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. Vugava…). no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala.

Srednja i južna Dalmacija.4 °C). Zadar16. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. Drniša i Benkovca. te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara.Sjeverna Dalmacija. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . Ravnih Kotara. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. . Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. poput onih u okolici Primoštena. Knina. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske.1 °C. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more.vinogradi u pravilu rodniji. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova.

sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. te poluotok Pelješac. i dr. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. Mljet. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti.poluotok Pelješac. Vis. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina.Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. Nedjelja – otok Hvar…). pa do krajnjeg juga Hrvatske. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Konavala. Hvar. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. Braþ. Veliki i Mali Drvenik. Sv. a vinograde nalazimo u krškim poljima. Lastovo. Šolta. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup . Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Reljef je tipiþno krški. Ivan Dolac.. Korþula.

2.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .3.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata. te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. 66 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja.

Botaniþki opis: Trs bujan. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela.2. Lice glatko.Vitaceae Latinsko ime . sativa Sinonimi: Okatac. peterodijelan. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima. Grozd srednje velik. užitno. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. Zbog rastresitog grozda. hrskavo. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte.Rahmnales Porodica . velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. Cvijet hermafroditan. blago rastresit. te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. Bobica srednje velika ili velika.2. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. eliptiþna. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. Meso þvrsto. srcolik. na Šolti. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. 67 . u okolici Omiša. Kakvoüa iznad prosjeþna. plitko urezanih postranih sinusa.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. u zrelosti blago posuta maškom. Kožica crvenkasto-plava. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. List srednje velik. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. Glavinka. piramidalan. Rodnost joj osrednja ali redovita.3.Vitis vinifera ssp. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. Izražena osjetljivost prema pepelnici. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

iz Italije. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Grozd srednje velik do velik. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. Lice mjehurasto naborano. Višana. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. Meÿutim. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Malvasia bianca lunga. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. donji plitki i otvoreni.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . List srednje velik do velik. rastresit do srednje zbijen. te dob dozrijevanja. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena.). Maraškin. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. srednje.Vitaceae Latinsko ime . Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost.3. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. sitne. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. Koristila se i za proizvodnju prošeka. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. okrugao ili srcolik. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte.. odnosno gdje je sorta nastala. Botaniþki opis: Trs srednje bujan.Vitis vinifera ssp. 74 . Maraskin. Dozrijeva srednje kasno do kasno. Jako osjetljiva prema pepelnici. naliþje vunasto dlakavo. kožica posuta toþkicama. cilindriþan. 2007. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština.2. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice. Sinus peteljke zatvoren. kod grozdova izloženih suncu jantarna. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. zlatno žuta. rastresitost i oblik grozda. peterodijelan. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). ali redovite rodnosti. Krizol. Populacija sorte uglavnom stagnira. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. Malvasia del Chianti. najþešüe u mješovitim nasadima.Rahmnales Porodica . Bobice okrugle.2. sativa Sinonimi: Rukatac. Malvasia del Chianti. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. No bilo je i mišljenja (Buliü. dug. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama.

a nedostaju na tržištu. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. prikupiti sve uoþene „tipove“. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. 75 . Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti.

76 .

piramidalan. 1999). a prema ostalim bolestima osrednje. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže. Visoke je kakvoüe. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški. Rodnost je niska i neredovita. Jako je osjetljiva prema pepelnici.Rahmnales Porodica . karakteristiþne muškatne arome. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. Kožica debela. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama.2. crveno plava.2. trodijelan ili peterodijelan. 77 .7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. Buliü (1949. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta. što je posljedica problema u oplodnji. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. List srednje velik. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü.Vitaceae Latinsko ime . pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. Lice tamnozeleno. Dozrijeva rano.Vitis vinifera ssp. Rosenmuskateller. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. po þemu je dobila i ime. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. meso soþno. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi. Muškat ruža poreþki. najþešüe rastresit. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. okrugao.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka.3. dug. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Grozd je srednje velik. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. nakuplja puno šeüera.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.

unatoþ nekim „manama“. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. jer je za oþekivati da je kod nje. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. zbog þega. Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. ima visoku reputaciju iz prošlosti. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. 78 . vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. uslijed izoliranog uzgoja. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet).

3. List velik.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. Kakvoüa vrlo dobra. pronašao u okolici Solina. srednje dubokih.Vitis vinifera ssp. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. S obzirom na veliki. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. Bobica okrugla. zatvorenih postranih sinusa. Linþuša.2. ne nalazimo ju u þistim nasadima. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. te u okolici Sinja. srednje zbijen. Cvijet hermafroditan. ali malu koliþinu kiselina grožÿa. soþno i slatko. te ju je izvjesni „Ninþeviü“. okolici Omiša i na otoku Braþu. Buliü. a sok bezbojan. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. peterodijelan. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. tamnoplava. tamno zeleno. Prema predaji sorta je samonikla. Kožica tanka. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. Lice glatko. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. prinosi srednje visoki ali redoviti. pentagonalan. Nema gospodarsko znaþenje. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. srednje velika do velika. Grozd srednje velik do velik. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. piramidalan. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. Dozrijeva srednje rano. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele.Vitaceae Latinsko ime . sativa Sinonimi: Ninþevac. Ninþuša se vinificirala þista. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. Meso mekano. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. þesto s krilcem. Linþevac. a ne kakvoüa vina. po kome je dobila ime.Rahmnales Porodica .2. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. u zrelosti posuta maškom. Vinþuša. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 .

2006).ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. Populacija sorte time se malo poveüala. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. 80 . kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. U populaciji Ninþuše. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa.

Nedjelja. zbog kasnog dozrijevanja.Vitis vinifera ssp. soþnog mesa i neobojenog soka. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. Grozd malen do srednje velik. piramidalan. Rasprostranjenost: Plavac mali je. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. Greštavac. S obzirom na to smatra se da je. srednje zbijen. sativa Sinonimi: Crljenak mali. þvrsta.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . a osobito na vinogorjima Braþ. Zelenac. tamnozeleno. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe.2.Rahmnales Porodica . mekog.Vitaceae Latinsko ime . Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Pelješac i Korþula. no sadržaj šeüera. relativno mlada sorta. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. peterodijelan. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. no jako varira u odnosu na položaj. þesto s krilcem. List srednje velik. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. prinosi su niži. Plavac mali raširen je i u priobalju. Sv. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno. Kožica tamnoplavo-crna. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. izraženih žila. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. Konavala i u makarskom primorju. 2004). þesto preklopljen. pentagonalan. Postup. Crvenak. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Pagadebit crni. Potencijal kakvoüe je visok. po sadašnjim saznanjima. na podruþju Kaštela. koji je u vremenu prije filoksere. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.3. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. a osobito ako su okrenuti moru. a naliþje vunasto dlakavo. što se odražava na lošiju kakvoüu. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. Zelenak. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. prvenstveno dobre i redovite rodnosti.2. 81 . obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. okrugla. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. oprašena maškom. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. a donji pliüi i otvoreni. Rodi redovito i dobro. Bobica srednje velika. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. tipiþna sorta toplog juga. Ivan Dolac…). Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Lice lista mjehurasto naborana.. Hvar.

jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Nažalost. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. 82 . ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. pa je trend populacije uzlazan. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj.Buliü (1949). Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. „Ona je prekrila sve. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. i podloga je svemu. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. a i novija iskustva. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. Obzirom na starije literaturne navode. ili gotovo sve vinograde. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja.

83 .

Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika.2. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. piramidalan. uz Bratkovinu bijelu. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule.3. žuta. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. List srednje velik. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. sortna aroma. dug. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. Pouzdano se zna da je sorta.Vitaceae Latinsko ime . rastresit. sativa Sinomimi: nisu poznati. prinosi niski do srednje visoki. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli.2. koja se uzgaja u tom podruþju. Opis: Trs srednje bujan do bujan.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red .Rahmnales Porodica . gdje se navodi pod imenom Zlatarica. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. Cvijet morfološki hermafroditan. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. prozirna. Bobice srednje velike do velike. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. kao „zaþin“. a karakterizira ju fina. Osjetljiva prema plamenjaþi. kakvoüa izuzetna. pentagonalan. peterodjelan. Peteljka duga i krhka. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Grozd malen do srednje velik. Nema proizvodnih nasada ove sorte. þesto s dobro razvijenim krilcima. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. Kožica tanka. S vremenom je potpuno zapostavljena. Lice glatko. obrnuto jajolike. a funkcionalno ženski.Vitis vinifera ssp. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Rodi redovito. roditelj sorte Pošip. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Službeni status: Od 2002. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 .

Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. naglašene sortne arome. svježa.dalmatinskih sorata. u protivnom moglo dogoditi. Prikladna su i za duže þuvanje. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. harmoniþna. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. jaka. ekstraktna. puna. 85 . kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte.

Zlatarica.1 Postojeüe stanje. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Muškat ruža crni. Pošip bijeli. Cetinka. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). Na pragu ulaska u Europsku uniju. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. Bratkovina. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Debit. podiüi sanitarno provjerene. Bogdanuša. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. Plavina. Plavac. Zadarka i Svrdlovina crna . Debit. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. Lasina.3. Vigava. Plavina. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. Mladenka.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština. Debit. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka.3. dok za one lokalne važnosti. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Okatac crni. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Osim sortnom listom. Za sorte 86 . Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. Prþ. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Grk. Vlaška. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Ninþuša. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. kao gospodarski znaþajna kultura. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Babiü. Pošip bijeli. Dobriþiü. Babiü. Malvasija dubrovaþka bijela. Drnekuša. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Crljenak. Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Kurtelaška bijela. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac.

Crespan et al. 2008…).“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. sc. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. provedeni ili su još u tijeku. Maletiü i sur. sc.2. Nažalost. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. 2004. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. Nikola Miroševiü Darko Preiner. 87 .ing. dipl. sc. sc. prof.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. dipl.. biometriku i oplemenjivanje: prof. 2006. 3. Jasminka Karoglan Kontiü. prof. Goran Zduniü dr. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. Piljac i sur. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata.3.3.sc. ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. Ivan Pezo. Zduniü et al. Ivan Pejiü Silvio Šimon. dr. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). koji su uz potporu Ministarstva znanosti. 2004. Babiü=Rogozniþka. Maletiü et al.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Maletiü et al. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat.. 3.3.2.2 Projekti inventarizacije. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. 1999.dr.dr. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu. 2002). Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). ing. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. sc. Edi Maletiü. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. dr. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. kojem se 1998. Ministarstva poljoprivrede. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata. koje je osobito bogato autohtonim sortama.

3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Zduniü i sur. Utemeljena je 2001. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. Kolekcija danas broji 120 genotipova. 88 . vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove.3. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet.2. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Za podizanju kolekcije u Splitu.. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. 3.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. 2006. 2008...

obojenosti kožice i sl. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. virusom mozaika gušarke ArMV. 2006). Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa. Maraština. aromi.1. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 . meÿu kojima vina od autohtonih. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. niti u Republici Hrvatskoj. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. Grk. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. a porasla je i njihova potražnja na tržištu.4. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. Debit. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. Kod ovih sorata.. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. Plavina. sadržaju šeüera. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. Pošip). a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur.4 3. Za održavanje ovog matiþnog nasada.3. prinosu. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. kao i kod ostalih. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3).4. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. Brojna predavanja. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. u odnosu na prosjek sorte). razlika u dobi dozrijevanja. Vugava. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata. Malvasija dubrovaþka.

U ovom nasadu provodit üe se. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima.1. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika.4. rodnost. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. Provesti mikrovinifikaciju sorte. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora.2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. u suradnji sa znanstvenom institucijom. na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala. otpornost prema gljiviþnim bolestima. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. šira javnost). fenološke karakteristike…). 90 . Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. 3. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad.selekciju vinove loze.

Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. tuþa…).1. virusi. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. kao i njihove fotografije izradio prof. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. ali i drugih voünih vrsta.4. a osobito susjednih. javlja više problema pri razmnožavanju. a uvoÿenjem novih metoda. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. mraz. te eventualno formirati repozitorije in vitro. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. jer je poznato da se kod loze.3. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. ostalo je još puno posla na oþuvanju. unijeti podatke u elektronsku bazu. 91 . U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. poput krioprezervacije. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. dopuniti postojeüe kolekcije. krioprezervaciji i þuvanju. karakterizaciji. dr. sc Edi Maletiü (EM). da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. Zbog toga je. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji.

dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. POVRûE 4. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. paprika i salata. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. rimske uprave pa do današnjih dana. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir.000 tona.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. 92 . Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. rajþica te luk. lubenice i dinje.1. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. 4. krastavac. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. mahunarke i lukovi. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti.1 UVOD 4.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu.4. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva.1. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene.

93 . Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine.1.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. vrtaþe i rjeÿe manja polja. Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. te manjim i veüim poljima. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. 4.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone.

1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 . acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.4.2 4.2.

Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled.2. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. uspravnom.4. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke.2. Cvjetne glavice su dosta krupne. Odlikuje se bujnom. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj.2. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Po dospijevanju pripada ranim sortama. 95 . Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm.

Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. Pojedina dalmatinska podruþja. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. 96 . Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje.

97 .

promjera do 3 mm. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Populacija. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. C.2. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. podruþju uzgoja. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. obalnom podruþju i zaleÿu. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima.2. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. Cvjetovi su tetramerni. 98 . þetiri sumporasto žute latice. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. Ima je na veüini nastanjenih otoka. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. vremenu sadnje. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. var. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. acephala D. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. lisnati kelj. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa.4. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Plojka je naborana. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju.

Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. .Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. 99 . Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. slanutak ili krumpir. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. .Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje.Inventarizacija. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. . . Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. prikupiti uzorke sjemena. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. Sve do poþetka 20.Zasnivanje kolekcijskog polja. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus.

100 .

botrytis L. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Populacija. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. var. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. plavkasto su zelene boje gornje strane. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. Introdukcijom novih stranih sorti. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji.2.2. Listovi su eliptiþno prošireni. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova.4. a sivkasto zelene donje. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa.8 kg. 101 .

Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 . njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima.

Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Tijekom inventarizacije 2007. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. Populacija. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu.2. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. Rub lista je valovit i nazubljen. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa.4. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca.2. a glavno rebro prošireno. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . bjelkasto srebrnaste boje. a trend populacije je izrazito silazni. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. Ovojni su listovi uspravnog položaja.

Inventarizacija.ekonomski znaþaj. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice . 104 . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.

tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova.2. zelene je boje. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja.2. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Rozeta joj je srednje bujna. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. poluuspravnog do ležeüeg položaja. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. Populacija. Glavica je srednje veliþine. a trend populacije je izrazito silazni. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. 105 . Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L.4. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. Ovalno okruglog su oblika.

Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. 106 . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju. prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju . Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.Inventarizacija.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. .Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati. Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. gospodarska vrijednost. . 112 . . grah mahunar ili grašak.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati.Inventarizacija. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.Pokretanje ekološke proizvodnje. a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije.

da bi se zadnjih 113 . Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara.2. Stabljika joj je šuplja. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. Listovi su parno perasti. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Sjeme je þetvrtastog oblika. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske. leptiraste su graÿe. u presjeku uglasta i razgranata. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. zaslanjena tla niske plodnosti. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv.2.4. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. dio proizvedenih se koliþina. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. spljošteno. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. Populacija.

Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Pokretanje ekološke proizvodnje. Sama vrsta. . Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije. ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava.Trajno održavanje populacije.nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti. . Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama.Inventarizacija. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. . 114 .

Dean Ban. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu. Dr. sc. dr. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. Dr.1 Postojeüe stanje. godine. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. dr. sc. Nada Paraÿikoviü. sc. Trogirska rana cvjetaþa. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju.2 Projekti inventarizacije.2. sc. Prof. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 . Josip Borošiü.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste. Od 2008. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4. a neke kao Hvarska artiþoka. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi. Smiljana Goreta. Dr. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. sc. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007.3. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4.2. Prof. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj.4.3. sc. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. dr. sc. 4.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. Zdravko Matotan.3. Vesna Samobor Mr.

3 Institucije.4 Kolekcijski nasadi. matiþna stada. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.3. 4. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka.3. Agronomski fakultet iz Zagreba. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. 116 . Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.2.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom. 4. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka.2. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007. Podravka iz Koprivnice. banke gena. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. rasadnici. Povrtlarski centar iz Zagreba. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima.

Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.1 Prijedlog mjera za promociju.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti.4.4. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti. 117 .

broü krumpir. Danas se kukuruz. danas.000 m visine. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. sezam brnistra. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. a daleko manje. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. te veüih krških polja (Sinjsko. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. uz vinogradarstvo i maslinarstvo. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . sjekirica. Sliþno kao i kod stoþarstva. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. na Dinari i Biokovu i na preko 1.1 UVOD 5. Dakle. þiþoka. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. mak. lan. raž. šafranika. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. djeteline. RATARSKO BILJE 5. kukuruz. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. sirak zrnaš duhan. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. Meÿutim.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. stoljeüa. šafran. stoþni kelj. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. grahorica. jeþam. proso. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. primjerice u Podgori pod Biokovom. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. grahorice. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. Ipak. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). kao što je Dalmacija. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. stoþna repa. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. buhaþ. pamuk lucerka. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. sirak metlaš. stoþni bob. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. veü iz gotovo cijele Europe.1. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Vrgoraþko).5. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. djeteline. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. konoplja. þakalj.

I danas se u Dalmaciji uz stara.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba.337 1. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8. Žetva žitarica se vršila srpom. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900. godine (Tablica 1). plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije.540 Napolica2 Površina (ha) 27.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice.93 5. životinje i gljive.443 Prinosi (t/ha) 0. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju.0003 0.bogatstva ostalo oþuvano do danas. kad je na ukupno oko 110. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja).6 0.0 3. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini. 5. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi). na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima.28 940 Raž 7. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo.980 37.579 12.55 4. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice.358 0.000 tona zrna.1.01 0.002 900 119 .093 Proso 3.7 1.441 0.62 UKUPNO (t) 19.586 37. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20. gdje je uznaþac. tu je hrana. zlo i naopaþac. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.540 1. rjeÿe magarci. veü i nestaju prateüe biljke. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. a gdje je plug i brana. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke.207 20.

120 . pir dvoredac (Triticum dicoccum).533 Prinosi (t/ha) 1. pleüaš. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. Raž se uzgajala za brašno. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti.359 0. posebno Zagoraca.77 82 UKUPNO (t) 2. starinsko ili misirsko žito.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. bijela i obiþna). Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva.264 1 Za 1908. šuljak. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. godinu.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. stoljeüu veü 1910. stoljeüa. Za istu namjenu sijala se i napolica.231 5. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana.6 2. tolerantnost na sušu. velike klasove. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. Ipak. tvrda pšenica (Triticum durum). Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. bila sijana na preko 3. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. mijenjalo se ulje. prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. pir jednoredac (Triticum monococcum). jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. prvenstveno kao stoþna krma. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja. ali i za ljudsku hranu. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. vrlo snažne i þvrste biljke. jednozrni pir je šilj. velja pšenica. plastiþnost. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. najþešüe rogosija.181 44. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). vino ili sol za brašno. a dvozrni dvozrnac. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. broj sadnica 81.500 ha. Za njima je slijedio jeþam. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. Tek od kraja 19. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje.583 186 5002 14. Dolaskom kukuruza u 16.

osim u manjem dijelu. Korištenje traje daleko duže. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. posebno u gladnim godinama. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. þak i sjemenski krumpir. stoljeüa u okolici Dubrovnika. Uzgajale su se: lucerka. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije.000 ha. stoljeüa. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6. stoljeüa premašuju 8. godine te krajem tridesetih godina 20. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. stoljeüu. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina.1. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. neuzgojenih populacija. Kozjak. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. crvena i bijela djetelina.000 ha. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. uzgajani od davnina u Dalmaciji. korištenjem divljih. Biokovo. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. 121 .Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. stoþni kelj. Mosor. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. za jelo koristili dobiveni stoþni. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. ekstremne vruüine i suše. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. vrlo plitak pedološki supstrat. Lan i konoplja. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. pa tako i ratarstva. sjekirica. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. stoþna repa. Proizvodne površine znatno variraju. grahorica i sirak. bezvodnost. Buhaþ je. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. Vrgorac i Poljica. 5. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. stoþni bob.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji.

Sinjsko. dolina Neretve i Konavle. 122 . Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. Vrgoraþko polje. dijelom u potpunosti nestalo.Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. þak snježne planinske klime. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. krških polja. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Vrana. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. stoljeüa bitno smanjeno. Imotsko.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .2.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. EX/CR. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka.5 mm.5 mm i debljine do 3. brkaþa. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Vlat je vrlo visoka. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. zob. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Caklavost zrna je gotovo potpuna. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. Vrlo snažne. u više tipova. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. Iako visoka. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. Klas je krupan. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. zbog gotovo zatvorenih pljevica. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Srednje kasna do kasna sorta. Oni uzgajaju: pšenicu.2. stoljeüa u proizvodnji. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija.5. Vršni listovi dužine do 28 cm. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. stoljeüu. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. raž i proso. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. široko do 3. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov.2. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. hektolitarska oko 80 kg. Težina 1. cilindriþan. Tilletia). ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Hercegovina. misirska pšenica. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. jeþam. dobro ozrnjen. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. rijetko 4 plodna. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. velja pšenica.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5.2. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. od 130-150 cm s 5-6 internodija. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. bijele boje. starinsko žito. dugaþak. listovima i klasu. širine 15-18 mm. zajedno zvane rogosija. þak do 18 cm. List je izrazito zelene boje. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. dugaþko oko 8 mm. od kojih su 2 do 3 cvijeta. ujednaþen.

etnoloških. Popularizacija povijesnih. kušaonice. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. ekoloških. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. makovi. poljski miševi. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. znaþajnu za oplemenjivanje. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 8. Meÿutim. uz eko sela i drugdje. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. 7. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. 2. domaüi poprženac-brgatski beškot). dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. tako i pekarski proizvodi. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. najprije na zaštiüenim podruþjima. Inventarizacija. 3. 6. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. kako brašno. prikupljanje. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. brojne gljive). žitne stjenice. PP Biokovo). kako domaüeg izvornog kultivara. domaüa tjestenina. socioloških. s kamenima pokretanim vodom. 126 . domaüi kruh. predavanja.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti.

belija. ovalno. Tilletia). zajedno zvane rogosija. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. hektolitarska oko 70 kg. Težina 1. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. List je izrazito zelene boje. dugaþko oko 8 mm. jeþam. Vršni listovi dužine do 28 cm. 127 . DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. zob. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. širine 15-18 mm. ali postoji populacija crvenkaste boje. široko do 3. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije. brkuša. stoljeüu. Vlat je izuzetno visoka. EX/CR. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. u više tipova. U klasu ima do 29 klasiüa. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. Odliþno otporna na lisne rÿe. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. Vrlo snažne. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. Zrno je vrlo krupno.2. od 150-170 cm s 6-7 internodija. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. misirska pšenica. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova.2. bijele boje. ujednaþen. dobro ozrnjen. Klas je krupan. stoljeüa u proizvodnji. listovima i klasu. Caklavost zrna nije izražena. raž i proso.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. zbog gotovo zatvorenih pljevica.8 mm i debljine oko 3. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis.2. velja pšenica. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. Oni uzgajaju: pšenicu. starinsko žito. Hercegovina. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. Srednje kasna do kasna sorta. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti.5 mm. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. brkaþa. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. cilindriþan. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja.5. Iako iznimno visoka. a dosiže þak i 20 cm. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati.

bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. žitne stjenice. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. prikupljanje. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. Popularizacija povijesnih. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kako brašno. 2. 4. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. poljski miševi. najprije na zaštiüenim podruþjima. socioloških. znaþajnu za oplemenjivanje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. 6. Meÿutim. s kamenima pokretanim vodom. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. 8. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. kušaonice. 128 . kako domaüeg izvornog kultivara.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 5. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. makovi. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. PP Biokovo). uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. brojne gljive). uz eko sela i drugdje. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. tako i pekarski proizvodi. ekoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 3. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 7. Inventarizacija. etnoloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. domaüi kruh). medije. To su prvenstveno otpornost na polijeganje.

129 .

tako i pekarski proizvodi.2. Listovi su kratki i uski. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. þak do 40 %. zelenkasta. ranija od svih oplemenjenih sorti. nerijetko i više. Visina vlati iznosi oko 150 cm. štala i drugih gospodarskih objekata. Klas je vretenast. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. Uspravnog do poluuspravnog rasta.5 mm. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. Vegetacija vrlo rana. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. slijedeüih karakteristika. Osje 1-4 cm. Zrno dugo. hektolitarska težina 69 do 73 kg. žitne stjenice. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. domaüi raženi kruh). ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. Imaju visoku sterilnost. žuükasta. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. debljina do 2. ali podložne napadu ražene glavnice. kako brašno. kukolj. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. EX/CR. ali je s vremenom opadao. zob. na kraju zašiljeno. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. suhim. glatko.5 mm. sivkasta. s kamenima pokretanim vodom. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. smeÿa. kratak.000 zrna 20 do 28 gr. stoljeüu. PP Biokovo). raž i proso. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. rjeÿe prizmatiþan. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. Dužina 7 do 8. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa.5. kako domaüih kultivara. jeþam. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije.2-2. uz eko sela i drugdje. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. do 8 cm. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. poljski miševi).2.3. Težina 1. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. širina 2. kamenitim i pjeskovitim tlima.5 mm. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. Oni uzgajaju: pšenicu. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. usko. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Boja zrna izuzetno varijabilna. makovi. Daje solidan prinos i na najlošijim. Izuzetno otporne na sušu. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji.

6. 2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 8. 4. prikupljanje. najprije na zaštiüenim podruþjima. kušaonice. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. Inventarizacija. 7. ekoloških. 3.1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. etnoloških. predavanja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. socioloških. 131 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 5. medije. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. Popularizacija povijesnih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije.

Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. kako domaüih kultivara. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. stoljeüa. a sigurno 1572. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. odliþno za ljudsku hranu.4. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati.000 biljaka na hektar. a hektolitarska težina oko 75 kg.3 % pepela. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. jazavac). do 2 % celuloze i 1. kako brašno. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. prvenstveno za kukuruzno brašno. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. PP Biokovo). Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. 132 .2. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. þvrst i bijele boje. 5 % ulja. do 60 % škroba. uz eko sela i drugdje. Podnosi gušüu sjetvu. veü u 17. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. Klip izduljen. Metlica srednje razvijena. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda.2. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. srednje krupno do krupno. do 40. s kamenima pokretanim vodom. Zrno okruglo. EX/CR. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. Oklasak jak. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. eventualno i raženog brašna. hrþak. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. pura).5. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. preko 3 % šeüera. Srednje razvijena. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. pa tako i u Dalmaciji. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. Uz proizvodnju brnde. godine.

5. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 133 . kušaonice. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. predavanja. prikupljanje. 6. ekoloških.m) 1. Popularizacija povijesnih. 4. medije. etnoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. 3. 7. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za brndu. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. socioloških. 2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. kaša i buhaþev sapun. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama. stoljeüa kad se godišnje sadi 1. brmljina. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. Tako imamo: crnogorski.2. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske.2. Posipale su se pukotine u podu. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe.000 ha buhaþa. mase 1. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. iznimno i do 100 cm. dalmatinska ivanþica. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju.1 grama. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. a sjeme izrazito sitno. a praškom se posipala i stoka. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru. šibenski. zidovi.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. VU. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme. peljen g) Status: h) Populacija. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. postelje. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. kaštelanski i trogirski.8-1. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. starigradski.000 do þak 6. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. arbanaski.000 sjemenki 0. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. šoltanski. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta.5. 134 . obiþno 6-12 godina. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. U rekordnoj 1926.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja.

ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2.400 kg suhog cvijeta po hektaru. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. socioloških. buhaþ je svakako biljka buduünosti. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. Konaþno. tekuüine (Solutax. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka.4-0. prikupljanje. predavanja. etnoloških. 8. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. 6. njih þak šest. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. 135 .8 % piretrina. kao prašak (Piretrin. Inventarizacija. ekoloških. 7. Popularizacija povijesnih. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. 5. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. koji je 1920. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. Pyrozin). 9. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. kušaonice. Chemotox).l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. 4. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. medije.

136 .

Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. ljubiþaste boje. otpornosti na bolesti i štetnike. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. stoljeüu. kvaliteti i drugom. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. u uzgoju tek od 1767.5.2. þak preko 1 kg. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. Inventarizacija. Pokožica je žuükaste boje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. buduüi PP Donja Neretva). Klice su nježno ružiþaste boje. 4. Konaþno 2008. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Mogu biti vrlo krupni. 3. a meso gomolja je bijelo. a cvijet je srednje veliþine. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. posebno u prvoj berbi. veü u veljaþi. a vadila u srpnju. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. veliþine oraha. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. godine. 137 . 2. Sadila se vrlo rano. EX/CR. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. stoljeüa. uz eko sela i drugdje. ali zbog otpora. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. uspravnim stabljikama. jela od domaüeg krumpira. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju.2.

socioloških.5. medije. Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. 8. kušaonice. 6. etnoloških. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. Popularizacija povijesnih. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . ekoloških. predavanja. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. 7.

Klice su nježno ružiþaste boje.5. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. otpornosti na bolesti i štetnike. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. a vadila u srpnju. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. a meso gomolja je bijelo. kvaliteti i drugom. Pokožica je žuükaste boje. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 2. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. škuljevac je dobio ime. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. ali zbog otpora. 4. prikupljanje. Inventarizacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 139 .7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Gomolji škuljevca su dugoljasti. ljubiþaste boje. 3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. škuljama. buduüi PP Donja Neretva). Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 5. uz eko sela i drugdje. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj.2. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Sadila se vrlo rano.2. stoljeüu. u uzgoju tek od 1767. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. stoljeüa. Neoploÿeni masovno otpadaju. jela od domaüeg krumpira. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. veü u veljaþi. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. Po tim dubokim okcima. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. veliþine oraha. uspravnim i visokim stabljikama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. a cvijet je srednje veliþine. EX/CR. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. godine. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije.

medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. predavanja.6. socioloških. 140 . 8. kušaonice. 7. etnoloških. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. ekoloških.

ekoloških. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). stoljeüa i veü je 1665. Pojavio se polovicom 17. Podstranje. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. Stabljika je niža od obiþnog duhana. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. Vrgorac. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Danas. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije.2. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Napuštanjem duhana. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. virginija duhana. prikupljanje. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Runoviü. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana.5. Glavina. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. reže i priprema na razne naþine za pušenje. EX/CR. Imotski. kušaonice. Cvijet je zelenkastožut. nekadašnjih punila. ali su prednjaþile opüine: Poljica. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). etnoloških. okruglog vjenþiüa. 6. medije. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. predavanja. 5. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Slivno. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. vrijednosti ružiüa kroz publikacije. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. Vinjani. 141 . Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Podbablje. a potom je primat preuzeo pravi duhan. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. 4. Riþice. U poþetku je bio više proširen ružiü. Dubrovnik i Cavtat.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. 7. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Popularizacija povijesnih. Listovi su jajasti. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. 3. socioloških. m) 1. glatki i tanki. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije.2. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. 2.

142 .

2. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Podbablje. prijatnog okusa i specifiþne arome. 3.2. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Glavina. Vrgorac. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.5. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. Biljka je košastog izgleda. Danas. ali su prednjaþile opüine: Poljica. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). 143 . virginija duhana. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Vinjani. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. stoljeüa i veü je 1665. U poþetku je bio više proširen ružiü. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. Izrada marketinškog plana za ravnjak. Dugaþki su preko 40 cm. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). Slivno. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. prikupljanje. Cvijet je izduljen i valjkast. Podstranje. Dubrovnik i Cavtat. EX/CR. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. Riþice. 2. široki oko 20 cm. 5. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. crvene boje. nekadašnjih punila. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. Imotski. Runoviü. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). a potom je primat preuzeo pravi duhan. nježnog su tkiva i finih žilica. o) 1. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Pojavio se polovicom 17. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan.

Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. 7. predavanja. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. 144 . Popularizacija povijesnih. socioloških. medije.6. kušaonice. etnoloških. ekoloških. 8.

a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. Meÿutim u Omišu je 1919. izradu odjevnih predmeta. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. pletu ograde oko imanja. vezanje loze i svežnjeva drva. stoljeüa. ali je ubrzo sve propalo. koja je ubrzo propala. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. tipiþnim za porodicu Fabaceae. košare.5. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. godine u Splitu. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Nakon 2. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija.2. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. Brazil i Boliviju. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. Meksiko. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. Imaju izrazit slatkast miris. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica.2. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. U Grþkoj. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. Cvjetovi su izrazito žute boje. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi.300 m nadmorske visine. stabljika za vezanje loze. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. promjera do 20 cm. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. Plod je mahuna. Putopisac Fortis spominje 1774. U statutu grada Korþule iz 1214. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. a u statutu otoka Braþa iz 1656. U 19. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. Španjolskoj. osobito u Kaliforniju. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. izradu brodskih konopa. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. iz brnistre se izraÿuju metle. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. godine osnovana tvornica za preradu.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima.

Meÿutim. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. 2. obuüe).Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. socioloških. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. ekoloških. 4. PP Biokovo). predavanja. medije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 3. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. 6. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. od kojih je jedan i grad Split. 5. svjetskog rata. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. etnoloških. Popularizacija povijesnih. 146 . uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. odjevnih predmeta. m) 1.

osušena ili samljevena u brašno. Koristi se za napasivanje. odakle je prenesena u Grþku. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. ovaca i druge stoke. 147 . kako ove kulture na podruþju Dalmacije. tako i nekih prateüih kukaca.000 godina. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju.5.). Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. ali više na sušu. manje je otporna na hladnoüu. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile.5 m. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. tolerantnost na sušu i drugo. Za vrijeme Rimskog carstva. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. posebno vezanih za prilagodbu na loša.2. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. kao nijedna druga biljka.2. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama.). k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. ali i korovskih te parazitskih biljaka. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. kao dio travnjaþke flore. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Andrena. VU. kamenita i pjeskovita tla. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. mediteranska ima brži poþetni porast. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. lucerkina buba mara i dr. pokošena svježa. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus.

medije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 148 .Konaþno. etnoloških. prikupljanje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. 7. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. 6. predavanja. ekoloških. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih. 3. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kušaonice. socioloških. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. 4. na podruþjima uzgoja stoke. 5.

1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije.2.3. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. Bioaromatica d. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5.o. rasadnici. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.2 Projekti inventarizacije. banke gena. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.2. 5.4 Kolekcijski nasadi. ing. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. 5. rasadnici.5. sc.3 Institucije.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije.o.o. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije.3. kulture/kultivari. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. naþin þuvanja. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. lokacija. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. banke gena. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.1 Postojeüe stanje. sc. populacije.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5. nositelj Bioaromatica d. Meÿutim.2. 149 . karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj.3.3. sc. matiþna stada. 5.o.

izložbe. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.1. formiranje i dopuna kolekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. Prijedlog mjera za promociju. publikacije. razrada bussines planova.5. daljnja selekcija.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. oplemenjivaþki rad. 150 . predavanja. promotivni materijal.4. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. poboljšanje državne strategije.

španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. jesenska šašika.772 hektara livada. dok je pašnjaka bilo þak 594. dunjica. domaüa grahorica. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10.583 ha lucerišta. iza Slovenije i Albanije. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. odnosno s podvrstama.1. svinÿuša rogata. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). opora tvrdika. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. crvena djetelina. dalmatinska grahorica.1 UVOD 6. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. dlakava grahorica.2.6. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna.1. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. domaüa vuþika. stoljeüa. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. 6. U isto vrijeme. granata kostrika. svijetla smilica. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka.500 ha livada. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . djeteljnjak perasta kostrika. LIVADE I PAŠNJACI 6. livada s pretežnim udjelom lucerne. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. Osim u botaniþkom smislu. bijela djetelina. obraÿene su u okviru krmnih. sitna vlasulja. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. u Dalmaciji zvana ljekarica. dalmatinska djetelina. ratarskih kultura. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. tvrda vlasulja. bilo je 3. godine þak na 6. Veü do 1910. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. 1910. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. ratarskoj proizvodnji. dalmatinska vlasulja. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. bijeli kokotac. odnosno livade i pašnjaci.000 hektara. 5347 biljnih svojti. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci.28 tona po hektaru. Tako dalmatinski krški travnjaci.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta.

Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno.3. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. odnosno planinske travnjake. Sinjsko. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. Biokovo. þak snježne planinske klime. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. Mosor. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku.1. Krajem 19. Vrgoraþko polje. 152 . Nažalost. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. pa tako i livada i pašnjaka. Konaþno. ekstremne vruüine i suše. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. Kozjak. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Ne baš povoljni rezultati pokusa.planine: Dinaru. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. bezvodnost. vrlo plitak pedološki supstrat. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. Kamešnicu. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. Mosor. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Imotsko. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. obustavili su daljnje pokušaje. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. kominom maslina i grožÿa. godine kod Knina i Sinja. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara.000 tona. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Biokovo. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. dolina Neretve i Konavle. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Vrana. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. stoljeüa bitno smanjeno. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. krških polja. 6. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. Svilaju. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija.

2.2.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .1.1 Pregledni popis vrsta 6.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.6.

6.2.1. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .2 Trave (Poaceae.

k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. tolerantnost na sušu i drugo. 5. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Listovi jajoliko izduženi. kamenita i pjeskovita tla. 8. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.6. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. Cvjetne glavice su ružiþaste boje.2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2.). þesto omotane najvišim listovima. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Inventarizacija. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. 7. 155 .2. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. medije. ali i parazitskih biljaka. predavanja. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. prikupljanje. izmjeniþni. kušaonice. na podruþjima uzgoja stoke. 4. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. 6. Andrena.2. VU. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Zajedno s lucernom. mahune i sjemenke. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 3. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp.

autor M. Miloviü 156 .Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database.

vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Cvate u svibnju ili lipnju. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. Danas je proširena po cijelom svijetu. 7. 9. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. tolerantnost na sušu i drugo. Italiji. VU. Inventarizacija. maslina i vinove loze.2. jajoliko izdužen.6.1. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. 5. ex Hornem. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. 8. 157 . medije. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Francuskoj. Andrena. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. ekoloških. 6.) Syme. ali i parazitskih biljaka. osobito u USA. Popularizacija povijesnih.). Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. List je trodijelan. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. posebno vezanih za prilagodbu na loša. lijepe intenzivno crvenkaste boje. mahune i sjemenke. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. izmjeniþno postavljeni na stabljici. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. predavanja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. 4. na podruþjima uzgoja stoke. Njemaþkoj i Španjolskoj. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. socioloških. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove.2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. prikupljanje. kamenita i pjeskovita tla. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. 3. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. etnoloških.

158 .

3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. 2. 7. 6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. tolerantnost na sušu i drugo. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. 8. kušaonice. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. VU. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. viseüi. mahune i sjemenke. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 159 . Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije.2.6. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Andrena. kamenita i pjeskovita tla. dugi do 2 cm. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. 4. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. smješteni na dugom dršku.1. Cvjetovi veliki. posebno vezanih za prilagodbu na loša. na podruþjima uzgoja stoke. ljubiþasti. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 5. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. medije. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. predavanja. Može doseüi dužinu preko 1 metra. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. Inventarizacija. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.

160 .

planinskim livadama i toþilima. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. a lisne plojke þvrste. Jeziþac je kratak. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. t) Status: u) Populacija. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe. ravne ili žljebaste. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. n) 1. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kušaonice. Rukavci su mekani i dlakavi. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija.2. nasipima i brežuljcima.4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije.1. tup i rascjepkan. 8. 4.) P. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. 161 . 2. Raste na prisojnim. 5. LC. medije. prikupljanje. 7. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. osunþanim padinama.6. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. visoku tolerantnost na sušu i drugo. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. na podruþjima uzgoja stoke. Azija. predavanja. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. u svijetlim bukovim i borovim šumama.). kamenita i pjeskovita tla. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta.

162 .

izdužena. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. posebno njihovi rukavci. predavanja. 7. vijugavim osjem. 4. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. posebno vezanih za prilagodbu na loša. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli.2. 2. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete. 3. Listovi su uski. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. EX/CR. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. obrasli dugim dlakama.1. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije.6. 6. na podruþjima uzgoja stoke. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. 8. gusti bus. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 5. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. 163 . stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kamenita i pjeskovita tla. prikupljanje. Inventarizacija. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. tolerantnost na sušu i drugo. brkaš g) Status: h) Populacija.) Trin. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak.5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Metlica velika.

164 .

Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. 6. 7. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. dalmatica Hack. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. LC. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. g) Status: h) Populacija. 2. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. kamenita i pjeskovita tla. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. 165 . var. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kušaonice. subsp.1.6. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. na podruþjima uzgoja stoke. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Tankih je vlasti i zbijenog busa. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. sulcata Hack. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 3.6. 4.2. 8. Inventarizacija. tolerantnost na sušu i drugo.

166 .

6.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije.3. 6. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. banke gena.3.3. 6.3. 6. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline.1 Postojeüe stanje. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije.4 Kolekcijski nasadi. Meÿutim. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. naþin þuvanja. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. niti se sjeme može kupiti na tržištu. 167 . uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije. kulture/kultivari. matiþna stada. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije. rasadnici.2.3 Institucije. banke gena. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije. populacije. rasadnici.2.2.2 Projekti inventarizacije.2.3.3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. lokacija. 6.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

7. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. 173 . bezvodnost. Mosor. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. Biokovo. godine.i drveüa. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. þak snježne planinske klime. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Vrana. medonosnog. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Kozjak. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. zaþinskog. zaþinskog. Sinjsko. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. klimarskom dragulju. zaþinskog. zaþinskog. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Imotsko.1. dolina Neretve i Konavle. vrlo plitak pedološki supstrat. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. medonosnog. Vrgoraþko polje. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. ljekovitog. Službena rajonizacija aromatiþnog. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. R. ljekovitog. ali možemo. ljekovitog. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Ipak. ekstremne vruüine i suše. krška polja. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. medonosnog. a posebno u Župi dubrovaþkoj. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ljekovitog. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. ukrasnog i jestivog bilja. Wettstein 1906. ukrasnog i jestivog bilja.

Aromatiþno. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .7.2. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja.

dalmaticum x G.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 . macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G.

Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. ukrasna i krajobrazna vrsta. zaþinska. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru.7. rusmarin. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. žmurod. kad je prvenstveno služio kao zaþin. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. ljekovita. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. vodice.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. Hercegovina. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. sapuni) na bazi ružmarina. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. Listovi su mu vrlo uski. 176 . a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. þemu se protive pþelari. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. medonosna.2. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. Posebno se intenzivira od 1740. lužmarin. zimorad. a širi se u 18. zimrad. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika.2. LC. sušara. tako i sekundarni. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. visok do 2 m. kao važna aromatiþna. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. Primarni proizvodi su suho lišüe. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. gusto prekrivenih listovima.2. stoljeüu. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. destilerija. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. Visu i Šolti. kako primarni. godine. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. godine i prva ružmarinska zadruga. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. ružmarinovi medenjaci). pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. malo svinuti na rubovima.

predavanja. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. Inventarizacija. Ukljuþenje plantaža. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 4.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 177 . kušaonice. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. Popularizacija povijesnih. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. edukativne i turistiþke obilaske. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. 6. socioloških. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 2. 7. etnoloških. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. 11. ekoloških. 3. 8. 9. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. farmaceutskih.

hybrida. ali i križanaca na otocima Hvaru. francuska Lavandula angustifolia Mill. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande. Ukrajina. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. lavendl. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. a i ulje mu je kvalitetnije. vera DC x L. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. Od 13. vera) ili prava lavanda.). stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Španjolska. poznata još iz starog vijeka.7. Postojale su kulture prave lavande. Grþka i Engleska (Norfolk). stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. dentata. Otkriven je 1948. L. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. svjetloplave boje. Italija. latifolia Vill. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. vera DC x L. intermedia). L. Argentina i Tasmanija. LC. latifolia Vill. stoechas. Maÿarska. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. Bugarska. Alžir. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L. Danas je na tržištu je sve prisutnija. Braþu i Visu te u Zagori. (L. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . odnosno lavandin. Uzgoj lavande. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. officinalis.modrulja. L. 178 . dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. temeljem znaþajnih državnih poticaja. a na drugim kontinentima SAD. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. lavandula. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. Požari su 1999. te L. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje. a uzgaja se najviše domaüa lavanda.2.) poznatija kao lavandin. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje.). despik. officinalis. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). a u 16. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar.2. ali i lavandina: Francuska (Provansa). a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. (L. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. vodice. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. u prigodnoj vreüici. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. kušaonice. Od 2000. sušara. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. 4. koristi se za zaštitu od moljaca. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. ukrasna i krajobrazna vrsta. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. medonosna. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. sapuni) na bazi lavande. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. etnoloških. dio za prodaju u svježem stanju. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. a suhi cvijet lavandina. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. destilerija. predavanja. zaþinska. Popularizacija povijesnih. socioloških. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. 5. edukativne i turistiþke obilaske. farmaceutskih. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. Ukljuþenje plantaža. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Lavandini su jaþeg mirisa. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. 2. ljekovita. medije. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. kao važna aromatiþna. 3. ekoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. 179 . Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke.

180 .

pa djeluju sive boje. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Hercegovina.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. u faraonskim grobnicama u Egiptu. Ston. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu.2. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. žalfija. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. slavulja. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Još prije njih. 181 . kuš. Slano. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. ali se koristi i kao zaþin. te Boka Kotorska. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. Proizvodi primorske kadulje. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. tako i sekundarni. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša.2. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. duž cijele naše obale. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. za osobne potrebe na otoku Hvaru. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. Primarni proizvodi su suho lišüe. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. kako primarni. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. osobito u razdoblju cvatnje. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. zaþinska i ljekovita biljka. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. stoljeüa na otoku Hvaru. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. proširena na podruþju Mediterana. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Malinska na Krku. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. osim možda u manjoj mjeri. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. Izvanredna je aromatiþna.7. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. destilerija. sušara. sapuni) na bazi kadulje. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. vodice. LC. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije.

7. 8. socioloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. prikupljanje. kušaonice. 5. 2. 11. farmaceutskih. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 4. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. 182 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. Inventarizacija. Popularizacija povijesnih.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. predavanja. edukativne i turistiþke obilaske. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. Ukljuþenje plantaža. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. medije. etnoloških.

vodice. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. Hercegovina. tako i sekundarni. a Dalmacija. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. osoguz. najvažnija pþelinja paša. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. cijelog ruba. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. proširena na podruþju Mediterana. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. Stabljika i ogranci su okrugli. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. a za pice je možda i bolji od origana. zaþinska i ljekovita biljka. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. Listovi su mali. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. ali se koristi i kao ljekovita biljka. zaþin mesu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. Primarni proizvodi su suho lišüe. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. ribama. kako primarni. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. W. Izvanredna je aromatiþna. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. sušara. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. zašiljeni. primorski þubar. gusto razgranan polugrm. 183 . sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. uski.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. te izvanredan med. ali i kao aromatiþno bilje za sireve.7. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. osobito u razdoblju cvatnje. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. Listovi su se koristili za lijeþenje. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. duž cijele naše obale.2.2. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. destilerija. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. obrasli finim kratkim dlakama. visok 20-40 cm. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. LC.

Ukljuþenje plantaža. prikupljanje. 7. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. kušaonice. farmaceutskih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. Popularizacija povijesnih. 3. 2. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 6. 184 . 5. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 8. ekoloških. Inventarizacija. 10. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. etnoloških. 11. socioloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. 4. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. edukativne i turistiþke obilaske.

stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. Pred jesen. 185 . Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. meÿutim ima karakteristike ljekovite. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. industrijske. smokva glušica. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. Hercegovina. godine iz istoþnog Meksika. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. kao diuretik. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto.2. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. dugaþkim preko metra. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. ali i kao insekticid. medonosne i krajobrazne vrste. soþnim listovima sivozelene boje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. po cvatnji cijela biljka ugiba. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. od kojih su najpoznatije: paška. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije.7. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. loparina. osobito uz more. dalmatinske þipke. pa þak Visiani poþetkom 19. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. a u Italiji i neke grublje vrste papira.2. aromatiþne. hvarska i viška. Odavno se proširila. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. mesnatim. ponekad punih 40. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. LC. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. Iznimno je pogodna za svježe nasute.

Izrada marketinškog plana za agavu. 4. farmaceutskih. 186 . 7. ekoloških. edukativne i turistiþke obilaske. prikupljanje. Popularizacija povijesnih. medije. 6. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. kušaonice. 10. 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Inventarizacija. vrijednosti agave kroz publikacije. 3. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. socioloških. 8. Propagacija agave u Dalmaciji. predavanja. etnoloških.

estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. 3. edukativne i turistiþke obilaske. 7. 0. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije.2. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. medije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. promjera oko 2 cm.2. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. 10. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. Popularizacija povijesnih. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. 8. 4. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji.7. Nije poznato da li postoji u prirodi. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Inventarizacija.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. 2. etnoloških. na Biokovu. 5. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. te organizirati pokusno polje. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. 9. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. ekoloških. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. 6. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. predavanja. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . socioloških.

188 .

Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. pjega nastalih od izlaganja suncu. Plodovi planike. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. ali i dublje u kontinentu. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. 2–3 cm široki. otpornosti na hladnoüu i sušu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. nejednolike puti. dugi 6–9 cm. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. jagodiþnica. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. kod nas od Istre do Dalmacije. Oplemenjene kulture planike 189 . planiþac. zamjena za listove lovora. veliþine i ukusnosti ploda. LC. samo dolaze kasno. a u Italiji. preradu u marmeladu. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. raznih izraslina. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. industrijska kultura. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. sastavni dio mediteranske makije. Njezina jestivost je poznata od davnina. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. do 300 mg u 100 grama ploda. kad nijedna druga biljka ne cvate. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. Taj se proces odvija postupno.7. nezrele plodove i bijele cvjetove. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. Plodovi dozrijevaju u listopadu. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. Cvate od listopada do kraja prosinca. naranþastu i žarko crvenu. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. hormonskih poremeüaja i sl. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu. peþenje rakije. debljine oko 2 cm. naranþasto crveni. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. na 3–10 mm dugoj peteljci. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. jagodnjak. dekorativnih elemenata i drugog. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa.2.2. maginje su okrugli. prpak. rodnosti. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. Listovi su izduženo jajasti. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike.

vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. Popularizacija povijesnih. 5. Izrada marketinškog plana za planiku.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. kušaonice. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. 10. Inventarizacija. 12. prikupljanje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. socioloških. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. 8. 3. Ukljuþenje prirodnih sastojina. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. 9. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. etnoloških. plodovi i preraÿevine. 190 . m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. edukativne i turistiþke obilaske. 7. 2. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. predavanja. medije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. ekoloških. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. 4. plantaža. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. 11. Proizvodi. Propagacija planike u Dalmaciji. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije.

191 .

Zreli plodovi su ugodnog. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji.2. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. industrijska kultura. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. sliþno kao i lovor. kožasti. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. Koristili su je veü stari Grci . Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. otpornosti na hladnoüu i sušu. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. veliþine i ukusnosti ploda. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija.7. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. Plodovi mirte su okrugle. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. na kratkoj peteljci. dekorativnih elemenata i drugog. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. dugaþki do 3 cm. Bijeli. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Proizvodi. rodnosti. prema vrhu suženi i sjajni. kod nas od Istre do Dalmacije. slatkastog i pomalo smolastog okusa. s ostacima þaške na vrhu. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. usko jajasti. mesnate bobe.2. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. plodovi i preraÿevine. tamnomodre. LC. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. ali je osobito cijenjena. 192 .

Izrada marketinškog plana za mirtu. 8. 10. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. 193 . 11. 7. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 3. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. ekoloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. 6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 12. prikupljanje. predavanja. kušaonice. Propagacija mirte u Dalmaciji. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. etnoloških. Inventarizacija. medije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. 9. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. plantaža. 5. edukativne i turistiþke obilaske. Popularizacija povijesnih. socioloških.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. 4.

194 .

Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 . najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus. motrika. Raste neposredno uz more. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. kao prilog jelima u octu ili u ulju.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. petrovac.beren ga na južnoj strani otoka ýiova.2.na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom.. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. a ja u njoj guštan veü godinan. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. za salate.raste i na sjeveru.. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta.. petrovo zelje. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena. sirotinjska šparoga. obalac. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. s kojima se þesto zajedno konzervira. Upotrebljava se u prehrani..prije se u Dalmaciji puno duperela. sad je u EU zaštiüena biljka. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. ali sve rjeÿa. omaþalj. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Smatra se specijalitetom kao i kapari. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima. razgranata u gornjem dijelu. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. LC. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae).7. plavozeleni. a more i koja fetica pršuta. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar.. kod nas od Istre do Dalmacije. posebno Hvaru. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. Listovi su rasperani. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova. visoka do 50 cm. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki.bar ga ja tako zoven. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. ýiovu.delicija da ne more bit veüa. Braþu. Visu. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. ukiseljena i za umake.... ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade...... šüulac.. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik.2. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. koliþine eteriþnih ulja. proširena gotovo svim europskim obalama. Koristi se još od pretpovijesnog doba.

8. 10. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. plantaža. socioloških. medije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. kušaonice. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. prikupljanje. 11. 3. Izrada marketinškog plana za matar. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. 12. 9. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. Propagacija matra u Dalmaciji. 6. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 7. etnoloških.1. 4. predavanja. 2. ekoloških. Popularizacija povijesnih. 196 . Inventarizacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ukljuþenje prirodnih sastojina. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. edukativne i turistiþke obilaske.

197 .

odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. tradicionalni proizvod Dalmacije. od Istre do primorja Crne gore. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. kao diuretik i antiskorbutik. posebno u Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. divlja rikula. uskolisni dvoredac. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. razgranjeni dvoredac.2. 3. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama.)DC. na identiþan naþin kao i poznatija riga. tvrdoüe i ukusnosti listova. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. 2. LC. 4. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. plavozeleni. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. 198 . Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. kod nas u obalnom dijelu. rigula. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. u dva reda složenih sjemenki. Listovi su debeli i soþni. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. moguünosti uzgoja. divlja salata. za iskašljavanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. divlji kupus. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena.7. Poznata je i ljekovitost divlje rige. od koje je nutricionistiþki vrjednija. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. Inventarizacija. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.

kušaonice. 7. etnoloških. 6. 8. socioloških. medije. 10. 11. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. 9. predavanja. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige.5. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. Popularizacija povijesnih. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. 199 . i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava.

a sjeme kadulje.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. Meÿutim.3.7. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. medonosnog. sc. sc. sc. sc. sc. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3.2. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. 7. sc. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. ljekovitog. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti.3. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. zaþinskog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Iznimka je budrovka.1 Postojeüe stanje.

naþin þuvanja. Kvaternikova 12 21 000 Split 7. kulture/kultivari.2.o. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7. matiþna stada. lokacija. rasadnici.3.2.2. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. 201 . banke gena.3 Institucije.o. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.3. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d.o.7.3. populacije. banke gena. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.4 Kolekcijski nasadi.2 Projekti inventarizacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije.o. rasadnici.

4. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. razrada bussines planova. formiranje i dopuna kolekcija. izložbe.1 Prijedlog mjera za promociju.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7. publikacije. 202 . sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. daljnja selekcija. oplemenjivaþki rad. poboljšanje državne strategije predavanja. promotivni materijal.7. opisi kultivara.

534 313.264 52 ? 7.950 9.978 320.000 360 0 412 **8. Danas.200. odnosno ovþara.793 1.738 6.571 70.500 235.938 1.166 105. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda.348 179.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.261 Šibensko28 125 1.827 U Hrvatskoj 15. godine u Dalmaciji je bilo oko 1.000 600.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.473 0 ? 5. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13.706 50. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.207 kninska Splitsko413 213 351 48. kao što je Dalmacija. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2. što znaþi ovca. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. od þega preko milijun ovaca i koza.1 UVOD 8.000 203 . Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje.026 53.8.000 Pþele*** 7.2 milijuna grla stoke.627 538. što je u odnosu na broj stanovnika (250.238 70. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma). koje prema najnovijim popisima iz 2007.000 1.131 650.176 27. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1).756 228. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru.000 167. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela).820 29.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12.1. DOMAûE ŽIVOTINJE 8. dakle Dalmacija je zemlja ovaca.000 ? ? ? 700.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe. Prema popisu iz 1781.000 1.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.

Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. radi dobivanja kvalitetnije vune. Kasnije. dudov prelac. stoljeüa. svinje. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. peradarstvo i golubarstvo. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. kokoši. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. posebno na otocima. te pþelarstvo. izraÿuju i provode planovi. silbska. uvozi rasplodni materijal. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. Afriþki. više ili manje križanih s drugim pasminama. olibska. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. goveda i psi. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. a kasnije poþinje uzgoj svinja. da bi njihov broj do kraja 19. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. Od polovice 19. koja se od davnina. psi. a od poþetka 19. uslijed izoliranosti populacija. pþele. 204 . a vjerojatno i drugih pasmina. po kojima Dalmacija i dobiva ime. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. goveda. Kornati). a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. vlašiüka ovca. golubovi. kornatska. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. Krajem 19. magarci s križancima. konji. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. kuniüi. godine. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. poniji. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19.8. od 1808. sorthdown ovca. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. koze. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. pure. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki.1. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. romanovska. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. sinjska. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. zvanog bušak. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. koze. braþka. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske.

Zbog nekontrolirane paše i brsta. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. donesen je 1954. dok je u Dalmaciji nestala. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. psi Dalmacije gotovo nestaju. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. S preko 400 000 grla polovicom 19. Krku. ekstenzivna pasmina šiška. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. nažalost. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. psa þuvara. ratnog psa. dio Ravnih kotara. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. stoljeüu. pa tako ni þovjeka. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. bukoviþka koza. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. Uz kokoši. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. Cetinu. ilirsko doba. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. godine Zakon o zabrani držanja koza. kako se u Dalmaciji nazivalo. Daleko manje su bile proširene patke i guske. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. preci današnjeg tornjaka. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. svelo u Dalmaciji na minimum. prvenstveno uz krška polja. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. da bi se do 1930. a još manje bisernice. ovþarskih pasa. gotovo nije bio moguü bez koze. Nažalost. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. na osnovi populacija pogrmuša. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. vjerojatno još od predgrþkih vremena. iz doba Ilira. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. gladi i oskudica. smanjilo na oko 250 000 grla. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. a struka i statistika prestale su. pratiti. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Ipak. Nestankom stoke gube se još 205 . prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom.

kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. Dubrovnika i Kotora. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. nedovoljna podrška vlasti za loših. 206 . Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. veü 1875. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. ali se rabe za potpuno druge svrhe. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. izgraÿen još 1905. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. Ipak.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. otkriüem umjetne svile u 20. a od 2007. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. Splita. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. stoljeüu. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. mediteranska pþela. Ipak. Konaþno. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. a 1905. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Šibenika. odnosno ubijala. stoljeüa. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. godine bilo tek oko 36 000 košnica. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. koji je tada pripadao Dalmaciji. a koji je u potpunosti neiskorišten. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. tako da je 1938. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. godine. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. posebno na otok Hvar. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. Davne 1780. Trogira. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija.

Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.3. krška polja. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. þak snježne planinske klime. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. ali je polovicom 20. vrlo plitak pedološki supstrat. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine.8.1. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Okolišni uvjeti (pedološki. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. Kozjak. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. 207 . ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. ekstremne vruüine i suše. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. Biokovo. bezvodnost. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. pa tako i stoþarstva. Mosor. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. klimatski. ovce i koze.

salonitana): Solinska mekousna 208 . oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o. pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o.2.1 Pregledni popis vrsta.8.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.

1.7.5.3 Buša 2. Cigaja 4. Purani pasmine: 7.1.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1.12. Ovce pasmine: 4. Perad vrste: 7. Hrvatska šarena koza 5.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10. Lipicanac 2. Koze pasmine: 5. Zagorski puran 209 .05. Svinje pasmine: 6. Slavonsko srijemski podolac 1.2. Konji pasmine: 2.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA.04. Hrvatski posavac 2. Istarsko govedo 1.1.1. Istarska ovca 4.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.1.3.2.2.1.2006 .2. Meÿimurski konj 2. Sjeverno-jadranski magarac. Rapska ovca.1.3.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07.10.1.1. Dalmatinska pramenka 4. Primorsko-dinarski magarac 3.8.3.2.2.4.9.1998 . Krþka ovca 4. 5. Istarski magarac 3.2003 . Hrvatski hladnokrvnjak 3. Creska ovca 4. Crna slavonska 6. Dubrovaþka ruda 4. Liþka pramenka 4. Paška ovca 4. Turopoljska 7. Hrvatska bijela koza 6. Magarci soja: 3.6. 4.4. Goveda pasmine: 1.

golub. dalmatinska pogrmuša. a ne postojeüe pasmine. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: .2.1. Pþele pasmine: *8. Kokoš hrvatica *8. pa predstavljaju potencijalne kultivare.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr.7.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja.u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. mediteranska siva pþela) .za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti. ribe) . Šiška.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas. sitni magarac. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja. u njemu se nalazi veüi broj vrsta. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa. golub Zadarski prevrtaþ) . Kokoši pasmine: 7. 210 . konj Alkar.1. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Braþka koza. a ne samo izvorne pasmine (npr. Bosanski brdski konj) .za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. Siva pþela.2. domaüa tuka) .u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. Dalmatinski poni) . bukoviþka koza.

þak do 6 %. pa sve do gotovo bijele boje. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka.2. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. buše mogu biti crne. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice.2. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka.8. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. 211 .2. odnosno potrošnju hrane. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. Boja dlake je razliþito pigmentirana. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. tamnije i svjetlije smeÿe. Odabrane buše (Gospiü 1955. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Dalmatinska buša g) Status: HSC. svjetlosive. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. relativno široki. bosanska buša i druge. jer ju je našao sve do Albanije. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. Do prije stotinjak godina buša je. Iako je u pravilu vime buše kratko. Za bušu je karakteristiþna tzv. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. a razliþiti okolišni uvjeti. uz podolsko govedo. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. Ilirsko govedo. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. plitko i maleno. U svakom sluþaju. dalmatinska buša. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. Adametz. NN 73/2003 h) Populacija. CR. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Liþka buša.

Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. skuta. uz eko sela i drugdje. 212 . etnoloških. Popularizacija povijesnih. mladi i punomasni sir.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. 6. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. medije. socioloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. brst. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. m) 1. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. PP Biokovo). predavanja. 4. slama) pri þemu bi zimi smršavile. 7. vrhnje. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. 9. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. staništa i prateüe bioraznolikosti. 8. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. 5. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Izrada marketinškog plana za bušu. 2. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kukuruzovina. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. ekoloških. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije.

Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. jednobojno sive boje dlake. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda.8. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). 213 . Sliþno kao kod buše. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. Vranskog jezera. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. Do kraja 19. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). CR. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. zakonom je 1908. vrhnje). Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. sir. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. Sivo govedo.2.2. Vrgoraþkog polja. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. do 1975. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. godine. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. s nešto boljim okolišnim uvjetima. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. uz eko sela i drugdje. doline rijeke Neretve i Konavle. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. Od 1947. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898.2.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. predavanja. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. etnoloških. 8. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. 7. 3.m) 1. ekoloških. socioloških. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. 214 . Popularizacija povijesnih. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 9. 6. 5. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. 4. PP Biokovo). Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo.

1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. turskih i arapskih konja. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. izdržljivi i ustrajni. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. i 19. Meÿutim. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. Kopita su široka i þvrsta. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. a sapi mišiüave.8. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. osobito u pogledu ishrane. leÿa i spoj srednje dugi i široki. uglavnom ravnog profila. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. greben je relativno dug i izražen. jakih kostiju. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. a hod izdašan. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. jer su se u ergelama u Drnišu. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. CR. Mirni su i dobroüudni u radu.2. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. Veüinom su dorati. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. Meÿutim. odnosno transport roba. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja.3. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. Prsa su široka i duboka. 215 . iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave.2. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. nešto teže. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. ranozreli i dobre plodnosti. Moslavine. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. a rijetko sivci i alati. a noge þvrste. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. obraslih putica. rjeÿe šarci. Vrat je kratak i snažan. raskoljene i spuštene. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. bijelci i vranci.

Biokovu i drugdje. bušaka na podruþju Dalmacije. 2.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. gdje su postojale veüe obradive površine. PP Biokovo). predavanja. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. 4. 216 . bušaka širom Dalmacije. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Popularizacija povijesnih. m) 1. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. Dinari. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. Mosoru. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. ali i na dalmatinskim planinama. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. bušaka. 5. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prvenstveno na veüim krškim poljima. medije i druge oblike promocije. 8. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. bušaka. bušaka kroz publikacije. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. ekoloških. etnoloških. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. socioloških. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. 7. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. 6. 9. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.

Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. kolutovi. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. a sapi spuštene i slabo mišiüave. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. Pulad je tamnija. obrastao kratkom stršeüom grivom. ponekad blago uleknuta. þesto smeÿa. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca.2. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. NN 39/06 h) Populacija. þvrst. dakle više od vlastite težine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. leÿa uska. Na nogama su tamnije pruge.. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. CR. Kopito je malo. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. kenjac. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. no vremenom posivi.4.8. uz uvažavanje uzgojne povijesti. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. Vrat je srednje dug.). Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. Prsa su uska. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. Boja tijela je pepeljasto siva. Držiü. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. koje se fenotipski i genetski razlikuju. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. Marinkoviü i brojni drugi. osel i dr. Trbuh je svjetliji. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. okruglo i vrlo tvrdo. Osim u Dalmaciji. Greben je slabo izražen. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. Polovicom 19. u narodu zvanom tovar. proširen je u Hercegovini. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren.2. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). kolijevci europske civilizacije. više produkt prirodne selekcije.) i Dubrovnika (1272. skladno povezan. na kojoj su istaknute uške. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina.

8. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. 6. otoci magaraca i drugo. PP Vransko jezero. PP Lastovo). dakle smanjila se gotovo 30 puta. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. 218 . Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. 4.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. ali sigurnog smanjenja populacije. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. 7. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. ekoloških. medije. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. trke magaraca. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. što dovodi do polaganog.000 grla. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. Popularizacija povijesnih. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. etno sela i drugdje. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 9. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. 3. 2. predavanja. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. najprije na zaštiüenim podruþjima. 5. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. etnoloških. socioloških. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. zatim eko centre. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. PP Biokovo.

silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. Vrlo je živahna. te se poþetkom 20.. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. nažalost. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. Veüinom ojari jedno jare težine 2. godine Zakon o zabrani držanja koza. smeÿe ili sivo-bijele boje.5-3 kg. u narodu þesto zvana krava siromaha. U brdskim selima ovog podruþja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta.8. Vrat je uzak i plosnat. Zbog nekontrolirane paše i brsta. a rjeÿe je jednobojna. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. osim sporadiþnih pokušaja. CR. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. godine svega oko 115. otporna i dugovjeþna. Glava je nešto manja.000 koza.5.000 koza. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. dalmatinski. stoljeüa uzgaja manje od 200.. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. 219 . dinarska šarena koza. donesen je 1954. Vime je slabije razvijeno. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza.000. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. neretljanski i drugi. Vrlo je skromna. a struka i statistika prestale su. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. NN 39/2006 h) Populacija. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. Dinare i Dalmatinske Zagore. a veüa stada imali su planinski stoþari. bukoviþki. Sredinom 19. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. Dalmatinska koza. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. Domaüa šarena koza. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. a 1939. Domaüa koza. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv.2.2. kostrijet. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. a prsa i zdjelica uska. crno-bijele. pratiti ovu granu stoþarstva. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. g) Status: HSC. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. Noge su þvrste. þvrstom i dugaþkom dlakom.

Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. nešto boljih proizvodnih osobina. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. 2. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. uz eko sela i drugdje. vrhnje). 9. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. 8. PP Biokovo). Popularizacija povijesnih. 6. socioloških. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. 4. NP Krka. 220 . predavanja. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. s masnoüom do 4 %.Po svemu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. medije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. ekoloških. 5. etnoloških. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. sir. 3. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. staništa i prateüe bioraznolikosti. 7.

2. vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. a pramenovi šiljati. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko.68 40 . þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. doveli su dugorepe ovce.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon).5 kg. Izrazito je otporna.63 28 . uslijed izoliranosti populacija.38 Ovnovi 65 . 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. radi dobivanja kvalitetnije vune. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. CR. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. mlijeko. vlašiüka ovca. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. žuto mrke ili crne boje. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. sinjska. þesto bez jasnog plana i cilja.6. NN 39/2006 h) Populacija. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. izvornom obliku. Runo je otvoreno. posebno na otocima.2. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. Poþetkom 19. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . obrasli su kratkom dlakom. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. olibska. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. do 1. Ovce su veüinom šute. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. Kelti i Slaveni. Glava i noge dalmatinske pramenke. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. dužine do 20 cm. a kod nekih i trbuh. U pojedinim dijelovima Dalmacije. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. ponekad i šareni. vrlo gruba i malog prinosa. od kojeg najveüi dio posiše janje. Za razliku od drugih pramenki. sorthdown ovca. romanovska. To su ovce s grubom. karakul ovca i brojne druge. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima. kornatska. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600.8. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. braþka. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Od ove 221 . miješanom vunom.

Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. 2. etnoloških. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. socioloških. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. 5. 7. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. 222 . posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. uglavnom kukuruza i jeþma. 9. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Popularizacija povijesnih. 6. ekoloških. 8. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. 4.

Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. a prsa mišiüava i zaobljena. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Ovce su uglavnom bez rogova. ukljuþujuüi otoke Lopud. a vuna najkvalitetnija. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. Španjolske i Francuske.8. prvenstveno vune. te na poluotoku Pelješcu. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. Šipan i Koloþep. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. CR. a leÿna linija se blago spušta prema sapima. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom.7. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. Uzgaja se na uskom. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. Vrat je dosta dug i tanak. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). Greben je nešto viši od križnog dijela. NN 39/2006 h) Populacija.5 kg 223 . Glava. Runo je veüinom zatvorenog tipa. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. a u manjem udjelu i vune. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima.2. tzv. koja su relativno duga i široka. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. merinizacijom dalmatinskih pramenki. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu.2. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. odnosno daje oko 90 l. a manje u zaleÿu Dubrovnika. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. Daje od 1 do 1. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. i 19.

kvalitetnije od ostalih pramenki. a starija ovþetina se soli. Popularizacija povijesnih. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. 5. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. etnoloških. te jede suha. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. socioloških. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. 224 . predavanja. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. 8. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. 4.bijele vune. Randman vune je 50 % . 7. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. zvana kaštradina. 6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. salamuri i dimi. ekoloških. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 2. medije. najprije na zaštiüenim podruþjima. 9.

Pas Sv. te kao vojniþki i lovaþki pas. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. Disney-a «101 Dalmatinac». rad nepoznatog autora iz polovice 18. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. Veü u 14. godine objavio njegov opis i crtež. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm.8. stoljeüa. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. tako i djece. danski pas. kao þuvar.kako þovjeka uzgajivaþa. Upadljivo je tamnih oþiju. godine. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. ali vrlo temperamentan. priljubljenih ušiju.04 1999. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. gdje je engleski kinolog T. bengalski goniþ. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. vretenasta tijela i šiljata repa. a najviše u Dalmaciji. Visok je 5560 cm. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. Voli trþanje i velike površine. a težak do 30 kg. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. rjeÿe smeÿim toþkama. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. Florijana. h) Populacija. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. 225 . pratilac koþija i konjanika. snažan i uporan.2. no uzgaja ga i ostali narod. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. srednje velike glave. osjeüajan i privržen þovjeku. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. pratilac koþija i osobni þuvar. stoljeüa. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. dok sitnije nisu poželjne. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. proširena po cijelom svijetu. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. dalmatinski ptiþar. LC. izduljene. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. a manje su na glavi. Dalmatinski pas je inteligentan. dok je 1999. repu i ekstremitetima. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Bewick 1792. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi .2.8.

ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. etnoloških. prepoznatljiv širom svijeta. Bal dalmatinaca. socioloških. primorsko-dinarskim magarcem. dalmatinskom zimovkom. manifestacije. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. Popularizacija povijesnih. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. ovisi o trendu i pomodarstvu. 2. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. Nažalost. ali jak. medije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Izložbe dalmatinskih pasa. 4. 3. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. na podruþju Dalmacije. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. predavanja.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. njegove domovine.

prvenstveno vukova i medvjeda. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. tornjak g) Status: FCI 355 /16. Iako velik. te za osobnu zaštitu. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine.2. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. izdržljiv i skroman.9. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Svilaje. a vrat dug. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. godine. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. iznimno je žilav.2. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. te križanjem sa lokalnim pasminama. Himalaje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. Kozjaka. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. Djeluje smireno i opušteno. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. duge i þvrste dlake. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. Glava je klinasto izdužena. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. vrlo þesto podignut. Grobniþkog polja iznad Rijeke. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. Uši su velike i preklopljene. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. težine i preko 50 kg. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. bosanski tornjak. ali i šire u Europi. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. odnosno ograÿeni prostor za stoku. snažno i þvrsto. h) Populacija. Rep je izrazito dug i þupav. Tijelo je kvadratnog okvira. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. godine.2 cm). VU. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. Ženke visine 60-65 cm. U Zagrebu je 1982. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. dok je pasmina službeno priznata 2007. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. Golije. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. podruþju sinjskih ovþara. a naknadno i u Tomislavgradu.05 2007. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove.8. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. koji se proširio i do Like.

2. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. m) 1. þime bi se izbjegli gubici stoke. posebno Dalmatinske Zagore. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. predavanja. socioloških. Popularizacija i promocija povijesnih.podruþjima. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. 3. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. medije. posebno uz stada eko sela. te troškovi naknade šteta. najprije uz stada i eko sela. manifestacije. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. 4. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. 228 . 5. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore.

proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. brdo kod Atene). bez Dalmacije. prije oko 8 000 godina.2. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. na podruþju Hrvatske. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. Osim kod nas. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. odnosno naše obale i otoka. proširen na podruþju mediterana i submediterana. Obilježja Masa (gr. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. po þemu je ova pþela i dobila ime.) Duljina (mm) Radilica 0. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela.8. odnosno dužine 0. dinarski tip. BIH. VU.8 mm.2.000. n. a vjerojatno ih ima i više. a svega 5 % u gorskom podruþju. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije. NN 126/07 h) Populacija.25-0. djelu Maÿarske. proširena je u Sloveniji. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. Austriji.2 15-17 Matica 0. odnosno kontinentalne Hrvatske. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. 229 . Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta.) hvali med zvan Olintio (Olynta.000 košnica mediteranske pþele. dinarski.35 mm. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. subalpski.Kr. Oni su sive boje. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku.-79.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. Ima široki tomentum.000 košnica. mediteranski. panonski. odnosno u Gorskom kotaru i Lici.1 12-14 Trut 0. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. proširen na podruþju gorske Hrvatske. Godine 1905. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. bilo je 96. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50. 25 % na mediteranskom podruþju.4-6. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. ali i Hrvatske. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela.

Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. m) 1. 230 . pþelinji otrov i dr. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. te da matice imaju visoku plodnost. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. ružmarin. vrcanog i u saüu. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. kušaonice. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. peluda i meda. predavanja. 3. propolis. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. ekoloških. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. 2. i imaju brzi proljetni razvoj. lavanda). Od 1994. etnoloških. 4. kadulja. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. Prezime s relativno malo hrane. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. socioloških. medije. Popularizacija povijesnih. a 1997. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive.

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. kao i usta s velikim zubima. Konavoski dvori). pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. 2. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). išarano je tamnim prugama i šarama. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. odnosno pastrva. a oþi razmjerno male.8. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. Inventarizacija. 3.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. Makedonija. BIH. a veliþini populacije. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. proširena od Italije do Albanije. Boja tijela je vrlo karakteristiþna. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. odnosno prikladnost za uzgoj. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. 4. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste.2. koje su na glavi nepravilno svinute. Crna gora. CR. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Slovenija. Koliko je poznato. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. Glava velika. kao i biologiji se vrlo malo zna. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.2. pa liþe na šare mramora. na podruþju BIH. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 231 . a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. prikupljanje. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. Hrvatska. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca.

9. etnoloških. Popularizacija povijesnih. manifestacije. 8. medije. publikacije. ekoloških. 6. buduüi PP Donja Neretva). 7. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire.5. 232 . gdje postoje prikladni uvjeti. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.

2006. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. Službene publikacije (popisi.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. NN 73/03 5. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998.8. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. a neke su veü izumrle. ribarstva i ruralnog razvoja.3. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. 1999. NN 126/07 7. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. 26 8 HSC 2008. Vlada RH MZOPU 1998. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. NN 127/98 2. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. godine 1. osnovan 2003. 22 6 233 . osnovan 1994. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja.1 Postojeüe stanje. knjige. 2003. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. NN 39/06 6. godine.

Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6.3. Isto tako. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. Izrada strategije na državnoj razini 2. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. Sc.t-com.hr Dr. Sc. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. Sc. Sc. 8.3.caput@zg.hr Dr. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina.3.ernoic@varazdinska-zupanija. Podrška kod promocije 9. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 . Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. Izrada menadžment planova sve.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza.t-com. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko.hr Mr. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef.hr Dr. Ne postoji službeni gen centar. Sc.barac@zd.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.

21 412 Puþišüa. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. Sc.3. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. USA posavi@wisc.poljak@kc. Kuna. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK". Sc. BRUNE BUŠIûA BB.3.hr Mr. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1. izrada zapoþinje 2008. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina.hr 8. godine. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA". 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA. otok Braþ.t-com. Put Vodica 11.htnet. A. Marijan Posavi University of Wisconsin. 21260 IMOTSKI 235 . 10 040 Zagreb roman. Sunkovci. PUT PORTIRNE 1. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE. 8.hr Dr.ozimec@zg.3 Institucije.2 Projekti inventarizacije.aivankovic@agr.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37.hr Dr. Gornji Humac. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr.3. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. Sc. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj . Starþeviüa 5.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac. Šibenik Udruga Hrvatski tovar.

N. matiþna stada. naþin þuvanja.4 Kolekcijski nasadi. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT".3. MLINSKA 47. VRLIýKA 17. 236 .TESLE 30. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA". rasadnici. Postoje brojni sitni. populacije. 21230 SINJ 8. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. lokacija. kulture/kultivari. GRUDA BB.3. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. banke gena. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA".

izložbe. poboljšanje državne strategije.8. razrada bussines planova. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. promotivni materijal. 237 . daljnja selekcija.4.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8.1 Prijedlog mjera za promociju. formiranje i dopuna kolekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. terenska istraživanja. oplemenjivaþki rad. publikacije.

Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi. P. M. P. P. Zadar Biankini. Brzica. Gospodarski list. Teodoroviü. Scuderi. Greco di Gerace.. Šibenik Biankini.. (Ur.. Zagreb.). Karloviü. Poljoprivredni nakladni zavod. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. K. 1889.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji.. S.. S. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Borojeviü. (ur. 1-72. 1996. 2/4-6:161-216. 1989. 61:240-249.LITERATURA Adamoviü. 2007. 1949. Zagreb.L. 1979. S. 2002. M.Rodriguez-Torres. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1-36. P. D. U: Mihoviloviü. Cabello. Vitis 45:69-73. P. P. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001... Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. Maletiü. 2:131-152. Odl. Zbornik Župe Dubrovaþke. Disertacija. Bekriü. Zagreb. Š. 23/1:67-80. N.. 1977.. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca.. 1884. L. I... Zagreb. 2005. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva. Sarajevo.L.. 1-46. Poljoprivredni informator. Alfa 2. 1-64. Romano... Dubrovnik. 1888. Školska knjiga.. 1970. Pejiü. Zemaljsko gospodarsko vijeüe.. O uzgoju i njegovanju cvieüa. J.. E. Zagreb. Dubrovnik... Ibanez. 11116.L. J. Benko. Biankini. Svijetlost. Zagreb. Šibenik. 1997. Lit.. (Prilog povijesti) Uz 90.. J. P. M. Beograd.. Rasadnik ýibaþa (1908. 1997. Buhaþ. Bakariü. Buliü.). Bakariü.. 1882. M.-1998. Dubrovnik. 1-79. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. 238 .. Zavod za udžbenike. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). Jugoslovenski fond za žita.. Bobanoviü.. 1-135.. Šumarski list. B. Aganoviü. 1956. Malvasia di Sardegna.1887. Neke južne kulture... Bakariü. Zagreb. 1991.. P. P.. M.. Bauer. Dubrovnik... Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. Bakariü. Sarajevo. Naprijed. Braica. Bubiü. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju.. V. 2000. 1995. M. Crespan. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941. Buliü. 1998. 1937. Zagreb. (ur. Alfa 2. S. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar.. Giannetto. Brnistra-Uzgoj. I... 3:135-159... S. Matica Hrvatska. Zbornik Župe Dubrovaþke. Bakariü. Zadar Biankini.. Predivno bilje. 2006. Blatski ljetopis. S. 1923. Zavod E. Specijalno voüarstvo.. IGRO Svjetlost.. Buüan. S.. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj. Zagreb. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva.. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. Vlastita naklada. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj. P.. K. uresnog grmlja i drveüa... Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka.. Narodni list. Bakariü. Tisk. Bakariü. Seþen. Split. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. Sjemenarstvo. 1921. Kinologija.. Zagreb. Dalmatinska ampelografija... Aniü.. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH. Catara. 1-62.. F.... 2005.. Zagreb. L.. Voüarstvo za svakog. 4:164-190. Šibenik. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L... P. Milohniü. Poljoprivredni nakladni zavod.L. M. Žita Jugoslavije. Narodni list. P.Otok Hvar: 301-305. Karoglan Kontiü. Baliü..). Dubrovnik. Vitaliani. Puþko gospodarstvo.).. Caput.. D.. 1946. and D. 1-376. preradba i upotreba. 1948.

. 12/14:241-261.. Farmaceutski glasnik. 1996. 1966. Zagreb. M. F.. Horvath. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Lj. Slobodna Dalmacija. 1-213. Poljoprivredni nakladni zavod.. Zagreb 239 . I. I. Ja. Grbiü.. Keziü. Farmaceutski glasnik. Š... Ilanþiü. Agronomski glasnik. 2004. 1-504. Vokurka. Rako. Zagreb. 2. D. Dalmatinski zadružni prvijenci. Specijalno stoþarstvo... Lj. Peradarstvo.. Split. Keziü. Zagreb Karoglan Kontiü. S. Bubalo.. Zagreb. 7/2:423-427.. 1-392.. Ivaniševiü. Sveuþilište u Zagrebu. V.... Z. 1-97. Katiü.... Domac. 2. Znan. Gelenþir. . O. Gelenþir. Z. V. Ruehl. Odak.. Podgorica Gotlin. Staro blago novi sjaj. U: Mihoviloviü. Zagreb. O.. J. Zagreb. D. L. latifolia Vill. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. N. Enrico .. 1970.. Praktiþno maslinarstvo.. 1996. Poljica – narodni život i obiþaji. M. 1995. Devetak. Zagreb... Zagreb.. Zagreb... 1-140. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. 1:1-448. Maletiü. A. Gabriela (ur. Atlas ljekovitog bilja. Š. Ivankoviü. mjera ex situ oþuvanja. M. 1958. Jurin.. Zagreb. Moriü.. Suvremena proizvodnja kukuruza. 1-372. S. 1-323. J. Devetak. Zagreb. Frangeš. Horvath... Sjemenarstvo.. Dražiü. Zbornik za narodni život i obiþaje. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars.. A. 1963. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. B. Proizvodnja krmnog bilja. Hrasnica. 1-415. Split. M. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. 1-612. 1977. K. Golovþenko.... Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja.. D. Z. 2002. Skup Hrv. J. Zagreb. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.ýižek. 2003. 20/1-2:37-45. Agronoma.. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji.C. 338. (ur. Lavanda (Lavandula vera D. Beograd. E. 1986. 1956.... Hrvatske izvorne pasmine.carnica). I. I. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. 1991.. izdanje. 14:1-190. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja.. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger.Otok Hvar: 305-314. i sur. Vršek. 1-262. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”.. Opatija Elezoviü D. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop.. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Devetak. Gizdiü. Zagreb (Agram). 1967. Hrvatsko Agronomsko društvo. Sarajevo. Matica Hrvatska. i sur. Natura Montenegrina. Zagreb..). Zagreb. Fadiü. Š. 1906. M. Diplomski rad. Složna braüa.. 1-202. Pavloviü. (2006). 1950. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. Dakiü.).Udine : ISHS. Mediteranska poljoprivredna biblioteka.. J. Povijest u kršu. D. 2008. Sladonja. Barbat. Karloviü. 1981. Ivoš. Kadulja i njeno iskorištavanje. Pejiü. Zagreb. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Grliü. 34... Huljiü. JAZU. 1997.. 1949. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Grliü... 2008... Kralj. Prosvjeta.m. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A. Jo. Š. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. Zagreb.. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Devetak. ITRO August Cesarec.... Split... Hrvatske baštinjene pasmine. Di Gaspero. Zagreb.. 1998. Višegodišnje povrüe.).. Poljoprivredni nakladni zavod. R. E. D. 1-737. Dalmatinski pas. 71-75. Diplomski rad... J.. Šmalcelj.. Židovec.. 2004.. 1998. A.. Zagreb. Zadružni savez Dalmacije. Školska knjiga. R. 1903. Hajoš. Zagreb. Die Buša. 1.. F. Naše samoniklo jestivo bilje.. Z. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša.. Konjogojstvo. 1-.. Gizdiü. Grupa autora.. 2002.

Poljoprivredni nakladni zavod.. 1950. 2007. 2008. Miroševiü. Micheli Vitturi R. 1999.. J. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog. Biokovo 2:127-139. Rošin J.. N... mediteranean agriculture and olive growing.. 16/5:425-440... Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. D.). 1-506. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta.. Mandekiü. Ekološke monografije. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. Zagreb Kvakan. Zagreb. C.. S. R. Zagreb.. Sjemenarstvo. P. B... Vitis 38: 79-83.. Kvakan.. Sjemenarstvo.. T. Enol. Nella Stamperia Coleti. 14/5-6:341-353. 2002.. Piljac. 13/1-2:113-116. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L.Kolak. Seljaþka sloga. Matotan. 1993.. Hrvatska mljekarska udruga. Lešiü. S. Mikolþeviü.. V. A. (2004) Zinfandel.. Meredith. Nauþna knjiga.. Perica S. Kuštrak. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta..... Am J.) – Monografija.. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. G.. Avium. Farmakognozija – Fitofarmacija. Vlastita naklada.. Vokurka. Dangl. Miškoviü. Kurtela. Margeta. 13/5-6:423-432. H. Poljoprivredni fakultet. Povrüarstvo. V. 2000... P. Bogdanuša. 14/3-4:203-229. Sefc. Z.. Kušec. Hrvatsko agronomsko društvo. Paviü....K. 2002. Zagreb Kolak. I. Zagreb.). Zagreb. Sveuþilište u Mostaru. D.. and Pejiü.. 1998. J.. 1951. Kovaþeviü I. 1982. Lucerka... 1999....M.. Svinjogojstvo. Introdukcija sorti povrtnih kultura. Okopavine. I.. 1949... Vršek. 1996. E. Šatoviü.. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. G. 1-100. Zagreb..Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena.. Biološki i zootehniþki principi. Suvremeno maslinarstvo. A. Struþna poljoprivredna knjižnica. Poljoprivredni nakladni zavod. Filipaj. i sur. Beograd. F. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia. Roziü.. 1953.... Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet. V. A. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. Zbornik radova Meeting of experts. M. Vuþika (Lupinus spp. Seljaþka sloga. Kolak. 1938. Kolak. I. Kralik. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. Vitic. Ljubljana. Sjemenarstvo. G. 27-36 240 ... e sulla loro coltivazione. Šatoviü. Kozarstvo. Kušan. Lavanda u krajobrazu. I. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Kralik.. Mikolþeviü. Sjemenarstvo. Mioþ. Sjemenarstvo. Lacombe. Z. Seljaþka sloga. E. V. Matotan. 1788.. Pšenica... 1-452. I. Trave . Šatoviü. Zagreb. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. Z. Krmno bilje. K. Pejiü. Bjelovar.. Karoglan Kontiü. ýakovec. B.. Zrinski. Zeljasto povrüe. Rukavina. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia. Šatoviü. Kolak.. Zagreb.) u uvjetima Ravnih Kotara. 2003. 1986. Strikiü F. Kontiü. Zagreb.. Zagreb.. 1-503.. Kolak.. Rukavina. 1996.P.. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog.. 55(2): 174-180. Neron.. I. Z. 2005... 20/1-2:47-54.. 1997. Maletiü E. Zagreb./Sch. 1-300. Slovenija.Bip. Mandekiü. Mladar N. B. 1994. Luk i þešnjak. Rukavina. H. J. I.. I. 1948. 7:1-332. Antoliü. Izola. Steinkellner H. Zagreb. Sjemenarstvo. H. 1997. Osijek. Split. I. V... Zagreb.. I. Maletiü. magistarski rad. Z. 1999... 1-352. Kuštrak. V.... Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Venezia. D. Šatoviü. Maletiü..

85:82-85. Trgovaþka tiskara Desman i drug. Ogrizek. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). Ozimec. 1941.. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. Ozimec. Zagreb. D. I. 1930. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Split... Zagreb.. Specijalno stoþarstvo. A. Ozimec. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. Meridijani. Acta biologica 7/3:217-307. Agronomski glasnik. Poljoprivredni nakladni zavod. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). Ozimec. 13. Zagreb. 2002. A. Zagreb Ožaniü.. Brigiü. Beograd. Samobor. P. Buj. 1:1-118. Ogrizek. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Mrakovþiü. Modun E. Dalmacija Spomen knjiga... 1957. 2006.. Maslinarstvo u starim zapisima. 1902.. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. R... M. DZZP. R. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. 96:26-29.. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Ogrizek.... Lj. Modun E. Miškoviü. Meridijani. Split. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat. Zadar. S. T. N. Ožaniü. S. R. Jugoslavenska štamparija.. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Krmno bilje. 1975. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina.. R. Hrasnica. S. Suvremeno voüarstvo.. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. 1-417. 1.. A. 13/46:70-73.. 1948.. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ogrizek. Ovþarstvo. Zagreb Miroševiü.. Šibenik Nikoliü. Zagreb. 2:1-184. 6:14-15.-16. 1938. Zagreb Nakiü-Petrina. 2005: Lavanda s Hvara. 1930. 2003. Hrvatski planinski pas tornjak. EuroCity. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša.. A.Miljkoviü I.. Ogrizek. Tornjak klub Šibenik. Samobor. S. Ozimec. 1375. F.. Zagreb. R. B. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Zagreb. Samobor. 1923... 12/42:56-59.. 1956. 241 .. Ožaniü S..Uzgoj goveda. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Maslinarstvo 6: 13-14. Maslinarstvo 1:5-10. Ozimec. 1952. Poljoprivredni nakladni zavod. Mustafiü.Uzgoj goveda. Ozimec... 1940.. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. Beograd.. Zagreb.. 1-291.. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. Pavlek. Poljoprivreda. 105:66-73.. Split. 105:13. Meridijani. Ozimec. M. Topiü. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju.. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. A. Knjiga sažetaka:201-205. R.. EuroCity. Turkoviü. Nauþna knjiga. ûaleta. Znanje.. Zagreb. A.. J.. studenog 2007. Zagreb... R. dio Uzgoj konja. & Zanella. Zagreb. 1955. Z. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima.C. Zagreb. Meridijani. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta.. 2005. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. 1985. R. Specijalno povrüarstvo... Paviüeviü.). Prirodoslovna istraživanja 40. Ministarstvo kulture. Ožaniü. P. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. 1-11. 1991. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Lj.. Makarska rivijera info. Ampelografski atlas. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Ožaniü. 1986. Zagreb.. Povrtljarstvo. Zagreb.

43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. 2006. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. a major white wine cultivar of Croatia. 1995.... Vitis 41/2:83-89. E. DZZP.. Opatija. J. Zagreb. 1976. Dangl G. Zagreb. R. Maletiü E.. (ur.. I.. S.) / diplomski rad. Bilten poljodobra... Gómez-Ayala. Zagreb. 20/4-5:375a-432a. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj. 2006.. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske.. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. D. R. G.. Endemiþne biljke. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja... S. J.. N.. Opatija.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. Rošin J. pp. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. Piljac.. Posavi. Ozimec... M. Croatia / Pospišil. Ozimec. Periþiü. 1984... Preiner D.. Zagreb. I. F. The parentage of cv.. Š.. 2002.S. Perica S.. 1989. Naše medonosno bilje.). Šikiü.... .. 2002.. Kacic. Mirosevic. F. 873-876.). Poljoprivredne aktualnosti. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. M. Spalato.. 1-237. F. Brnistra (Spartium junceum L.A. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja. R.. Pošip bijeli. vinifera L. Maletiü. Ernoiü. F. Zdunic. diplomski rad. Šatoviü.Ampelographic properties.. Lan u prošlosti i sadašnjosti. (eds. J.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. Posavi. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941. M. 35/11-12. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V.) Proceedings.... 242 . and Meredith C. 1999. Zagreb. Posavi.-J. Ernoiü. & Poljak. & Poljak..) . Pejiü. V. Budic Leto. M. M. M. Šiliü. 1-217. M. Ampelografska istraživanja cv. 2003.. M. Ozimec. M.. 1914.. 240... I. Miroševiü N. Slaus-Kantshieder G.. Strikiü F. ý.. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja». Šatoviü.. M.) celuloznovlaknata mediteranska biljka. pp. Zagreb. Znanje... 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. Strikiü F. I. 34/2-3:61-77. Ernoiü. 1965.. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji . Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj.. Zagreb. M. Poljak. U Besendorfer. M.. Institut Planina i more. Makarska. M. Bilten poljodobra.1976. Zagreb. Medna bijela (*Vitis vinifera* L... Varaždin. Ozimec. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia).... Matica Hrvatska. 1987... and Vázquez. Ernoiü.. U: Mihoviloviü. 1983.. Pejiü I. & Ernoiü. U: Grupa autora. Zagreb Skokandiü.. 1980. R. N. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj.Otok Hvar: 266-291. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L.. Ugarkoviü. Food tecnology and biotechnology. Preiner.). Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi.. F. 2008. Kukuruz. Z... 2003. Šimiü. Šatoviü. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. 44/4:545-551. R. Beograd Pezo. Rošin J.. M. Posavi... Milan (ur. Šimon. Split.... Zagreb Pešev. Sarajevo. C. 133-146. Titograd. Uremoviü. Karoglan Kontiü J.. F. Kopjar. 37/7-8:163183. Kolak.P. Šatoviü. F.. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86.. 1988. 2006. F. Hernández. Katarina Zrinski. Zbornik Veterinarski dani 2001. 240...Perica S. Bilje Biokova. Šatoviü. N. Posavi. Ramírez. Poljoprivreda i šumarstvo. I. Radiü. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189.. Podvrste i sorte kukuruza. Tipografia Sociale Spalatina. Zagreb. Svjetlost.

2002: Quo vadis. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Tavþar..... 57:210-214. Tavþar. B.. M.. Tavþar. 2:156-176. JAZU. 1999... Beograd.. Tavþar. 1932.. Državni zavod za zaštitu prirode. Zbornik Župe Dubrovaþke. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. Ekološke monografije. Ernoiü. 4:1221. 1955. A. 59:122-129. 2007. SuboticaBeograd. 1960. Z. Pejiü. A.. 67:218-220. Ljetopis JAZU. Šmalcelj.. Tavþar... Poljoprivredni nakladni zavod. Ljetopis JAZU. Špoljariü. Govedarstvo. Tavþar. 64:321-324. Zagreb.... Jugoslovenske rase pasa. M. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god. J. Tavþar. E. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. Tavþar. A. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. 1932.Šimon.. J. Schneider. Tomiü. Minerva. 60:309-314. 63:388-395. Zagreb... Šimunoviü. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi... 2007. Ljetopis JAZU. Knjiga sažetaka : 274-275.. Turina. 1953. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. 1-353. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. Ljetopis JAZU. 1966. Hrvatski kinološki savez. Demin. A. Valiü.. Ljetopis JAZU.. 71:289-293. 1977.. Šoliü.. Rako. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu... A. 1956. 2001. 1-175. Italy. Veramenta-Paviša. 1952. A. R. 1963. 1954. Tavþar. Cv. Karoglan Kontiü. Taler. Hrvatska kinološka baština.. M. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu.. A.. Crespan. 1957.. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. Poljoprivredna knjižnica Kr. A. Sveuþilište u Zagrebu... A. 1-800. 1967. 1956. 3:93-101. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja. 1955. 2008. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. A... M. Mesariü... Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. LJ. 243 . 1959. 2000. 65:56-59. E... Hrvatski Zemljopis. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. Tadiü. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre. Maletiü. Diplomski rad. Biokovo 2:91-101. A. Zagreb. D.. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. A. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. A.. A. 61:359-362. Zagreb. Ljetopis JAZU. B. Spomenica. Hrvatski studiji. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu. Maraština – a New Member of Malvasia Group.. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. 2000. 62:323-328. 1960. A. Salina.. P. Ljetopis JAZU. Župa Vincek.... Tavþar.. Škegro... Ljetopis JAZU. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu. Zagreb. Tavþar. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. Teskeredžiü. 1-145.. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije.. E. magarþe.. S. Ljetopis JAZU. Nolit. 72:423426. A. & Ozimec. D. Zagreb. Zagreb. Zagreb. and I. 1984.. Ljetopis JAZU. 2007. M..

D.) u podruþju Kaštela. Zagreb. J. 2004. 2007. Znidarþiü.. Osijek... Split. D.Vinceljak-Toplak. vinifera L. V.. Zadar.. 23/1:45-56. I.. Agronomski glasnik.. Z. Vrsaloviü M. 1993. V. Zagreb. Vršek. Pejiü. Vršek. Diplomski rad..). Vlašiü A. Židovec. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. Vlašiü A. godinu-rukopis... 1995.. Agriculture & Environment. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj.. 2006. Zima. Institut za jadranske kulture. Nagragjena tiskarnica Vitalijani. Biblioteka prirodne znanosti. Sortna lista za 2004. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Sjemenarstvo. Vršek. 1960. Liber. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen).. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings). Vuna naših ovaca. 10/6:457-462. Dalmatinska kopica. 1958... 6(2): 333-336. Split. M. R. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. I. godinu (National list of varieties).. Mirisava kadulja. 1:1-75. Vokurka. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. 1901. Zagreb... Zagreb Znidarþiü.. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. and E. Zdilar. 1978. M. G.. 2005. I.... I. G. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. M. N. Z. I. Maslinarstvo i uljarstvo za puk. (1826. 1-278. Split. Zduniü. Maletiü. Institut za jadranske kulture. 2 (Reprint):1-207. Maslinarstvo 3:9-18... 1964. Zduniü. 2001. M. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Zagreb. Institut za jadranske kulture.. 244 . 1946. Journal of Food. Visiani... A.. Sjemenarstvo.. Vukiþeviü. Šatoviü. Karoglan Kontiü. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji.. Kurtela.). Sjemenarstvo. 2:147-160. 1963.. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. Zdanovski.. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini.. Kolak.. Split. 2008.. Pezo. Magistarski rad. I. 12/6:465-469... Kurtela. ýakavski sabor.. M.

.

u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. prvenstveno na području Dalmacije.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). (2) Vis i viški akvatorij.undp. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Dubrovačko primorje. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. kroz promicanje održivog razvoja. Šibensko-kninske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. županijskoj i lokalnoj razini.hr/coast . Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. (3) šire područje ušća rijeke Krke. tvrtkama i pojedincima. To su (1) Pelješac. Planirano trajanje projekta je 7 godina. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. kao i svih zainteresiranih strana.hr http://www. izravno i kroz bankarski sektor. Malostonski zaljev i Mljet. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. ribarstvu i marikulturi. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. područje uz Novigradsko i Karinsko more. poljoprivredi.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->