Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. ali i ugroženosti. oþuvana. ljekovitog. najveüi podmorski izvor Mediterana. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. veüinu od 1246 otoka i hridi. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. zaþinskog. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. zaštiüena. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). odnosno sorti. Takoÿer. Osim zbog opüe bioraznolikosti. aromatiþnog. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. Dalmacija zaranja u Jadransko more. medonosnog. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. dijela Mediterana . pasmina i sojeva. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. ratarskih i povrtnih kultura. južne i istoþne Europe. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. Krke i Zrmanje. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). gdje i izvire kroz Vruju. Adriatik jadransku kršku platformu. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. medonosnih. iii . po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. prvenstveno za žitarice. zaþinskih. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. kao i Dinarik.kolijevke þovjeþanstva. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Omblu. duboko preko 500 metara. mahunarke. povrtnice te voüke. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. ljekovitih. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura.

in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. promociju. staništa i ukupne bioraznolikosti. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. oþuvanom okolišu. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. pronaüi model održavanja izabranih. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. udrugama i proizvoÿaþima. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. zaštitu.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. Nažalost. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina.

kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. prirodne boje. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Levantinka i Drobnica. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. proizvode od jaja. genetskim. odjeüa. Dužica. Lastovka. promociju i zaštitu. vino. zaþini. prirodni pesticidi.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. obrazovanja i sporta. mlijeko. manje od 1. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. krajobraznim. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. Prema svojim gospodarskim. meso i mesne preraÿevine. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. beškot. zajedno s Ministarstvom znanosti. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Bjelica. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. 1482. jestivo ulje. poticanje proizvodnje.. mlijeþne preraÿevine. svojoj izvornosti. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. Središnja Hrvatska. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. Slavonija). Paštrica. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije.). 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. duhan. 1214. dok su druge namjene manje prisutne. srednja i južna Dalmacija. sirevi.000 v . a slijede lastovka i levantinka. ali i širu regiju Mediterana i Europe. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. žestoka piüa. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. eteriþna ulja. selekcijskim. 8 ima vrlo male populacije. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. meda. Poljiþki statut. Primorje i Kvarner. kruh. pogaþa. jedna sorta je nestala. ekstrakti. kulturno-povijesnim. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. kvasina. Ministarstvo poljoprivrede. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. 1. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. stanišnim vrijednostima. Lika.

Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. rogaþ.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. u okviru hotela. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu.stabala. te šipak s 20. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti.). naranþa. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. nakon masline. U Statutu grada Nina iz 12. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). smokve i bajama. slijedi smokva s 29. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. 7 ima populacije izmeÿu 1. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. trešnje. mandarina (1 250 000 stabala). uglavnom na okuünicama. 2. poticalo se voüarstvo. srednja i južna Dalmacija. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. stoljeüe. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. dok se šipak. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. smokva (200 000 stabala). vi . unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve.000 i 10. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. restorana. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. izmeÿu kojih i smokva. maraska (1 200 000 stabala). Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. Bajam. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. privatnih kolekcija. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije.000 stabala. bajam (150 000 stabala). Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. radio i TV emisija itd. Šezdesetih godina 20. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura.

Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. Korþule ili Dubrovnika. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. privatnih kolekcija.Prema svojim gospodarskim. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. Ministarstvo poljoprivrede. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. a za 14 sorti nema podataka. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. smatra se da su ilirska plemena Liburni. dolazi filoksera te vii . Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. tri sorte maraske (Braþ-2. krajobraznim. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. što rezultira i boljom kvalitetom vina. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. Ipak. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. Braþ-6 i Recta). veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. kao i u prošlosti. obrazovanja i sporta. putem radio i TV emisija itd. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. jedna je izgubljena. selekcijskim.). kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. genetskim. U Dalmaciju 1894. ukljuþujuüi i maslinu. svojoj izvornosti. restorana. kulturno-povijesnim. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. 31 je kritiþno ugrožena. u okviru hotela. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. 3. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. Uz maslinu. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. stanišnim vrijednostima. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. zajedno s Ministarstvom znanosti. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split.

što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. svojoj izvornosti. Dobriþiü. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. Ninþuša. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. karakterizaciji. homonimi ili pak roditelji. dopuniti postojeüe kolekcije. kulturno-povijesnim. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. kada su brojne kvalitetne. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. viii . a za neke su utvrÿeni sinonimi. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. Glavinuša. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. specifiþni okolišni uvjeti. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. od kojih je po svojim gospodarskim. svjetskog rata. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Muškat ruža. te eventualno formirati repozitorije in vitro. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. þesto otoþna podruþja. a pojedini lokaliteti. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. krajobraznim. Malvasija dubrovaþka. selekcijskim. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal.vinogradi poþinju propadati. kišovitim zimama. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. stanišnim vrijednostima. koja dominira u sortimentu Dalmacije. izoliranost pojedinih podruþja. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. unijeti podatke u elektronsku bazu. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. a osobito susjednih. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Krajem 19. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. Plavac mali te Zlatarica blatska. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. izolirana. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. ostalo je još puno posla na oþuvanju. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. Maraština. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. genetskim. Grk. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. specifiþnih samo za uža. Tla su þesto škrta i kamenita.

Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. paprika i salata. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. Takoÿer. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. ix . treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. rajþica te luk. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. lubenice i dinje. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Neke su donesene iz drugih krajeva. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. kao dio Mediterana. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. krastavac.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Dalmacija. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. kupusnjaþe. mahunarke i lukovi. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. Nadalje. 4. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive.

Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. trogirska srednje rana cvjetaþa. salata dalmatinska ledenka. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Ipak. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. proso. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). treba osmisliti model njihove registracije. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. endivija dalmatinska kopica. mak. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. stoþni kelj. sjekirica). kozjak domaüa ljutika. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. domaüa raštika. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. domaüi bob i domaüa sjekirica. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. polaþki ozimi þešnjak. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. 5. konoplja) i krmno bilje (lucerka. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. mijenjalo se ulje. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. a to su: hvarska artiþoka. jeþam. na Dinari i Biokovu x . industrijske kulture (duhan. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. što je potrebno hitno provesti. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. održavanje kolekcija. škrobne i uljane kulture (krumpir. sirak metlaš). sezam). stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. kukuruz. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. vino ili sol za brašno. prikupljanje. Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. lan. djeteline. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. raž. buhaþ. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. a neke su vjerojatno i trajno nestale. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. predivo bilje (brnistra. sirak zrnaš). stoþni bob. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije.

Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. kruha. 6. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. odnosno livade i pašnjaci. stoljeüu. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. krumpir Škuljevac. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. kukuruz brnda. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. stanišnim vrijednostima. ulja. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. genetskim. domaüa raž. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. primjerice u Podgori pod Biokovom. divlji duhan Ružiü. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. selekcijskim. kulturno-povijesnim. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. No. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.preko 1000 m nadmorske visine. Nestankom stoke. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. odjeüe itd. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Svilaju. krajobraznim. duhan Ravnjak. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. Kao i kod prethodnih kultivara. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. Prema svojim gospodarskim. svojoj izvornosti. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. brnistra i mediteranska lucerka. dalmatinski buhaþ. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura. Mosor i Biokovo. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. krumpir poþiteljka.000 hektara pašnjaka i livada. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. Kamešnicu. Meÿutim. potrebno je provesti mjere za promociju. veü i nestaju prateüe biljke. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. dalmatinska bijela brkulja.

od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. zaþinsko. medovi). osim rijetkih iznimaka. genetskim. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. ukrasno i divlje jestivo bilje. bezvodnost. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. Takoÿer. selekcijskim. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. Iz tih razloga. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. zaþinskog. Izrazita okršenost. ali i kao zaþin. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Takoÿer. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. U isto vrijeme. Kao posljedica navedenog. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). ujedno su medonosne biljke. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. stanišnim vrijednostima. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. ljekovito bilje. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). krajobraznim. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena.stoþari izdižu svoja stada. promociju. ljekovito. pravi pþelinji rajski vrt. ljekovitog. zaþinskog. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. 7. zaþinsko. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). medonosnog. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. ekstremne vruüine i suše. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). Prema svojim gospodarskim. pa tako i livada i pašnjaka. svojoj izvornosti. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. odnosno kao aromatiþno bilje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. teško je za xii . kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. U ovom floristiþkom bogatstvu. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. ljekovitog. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Aromatiþno. medonosno. medonosno. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. ljekovito. kulturno-povijesnim. iza Slovenije i Albanije. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. a posebno aromatiþnog. vrlo plitak pedološki supstrat. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). oko 6 % vrsta su endemi. medonosnog. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. i ovdje je potrebno provesti istraživanja.

kadulja i lavanda. ljekovitog. ljekovitog. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). pa tako i proizvodnje aromatiþnog. oko pet puta manje nego prije 200 godina. Ipak. Tradicijske sorte aromatiþnog. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. selekcijskim. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. oþuvanje. planika (Arbutus unedo). a posebno povrtne. predive. stanišnim vrijednostima. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. a što znaþi ovca. ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. genetskim. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. krajobraznim. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. ukrasnog i jestivog bilja. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. stoljeüu. kulturno-povijesnim. svojoj izvornosti. zaþinskog. Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. mirta (Myrtus communis). medonosnog. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. aromatiþne. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. gospodarska vrijednost. matar (Chritmum maritimum). medonosnog. kadulja. koze.2 milijuna grla stoke. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. zaþinskog. Iznimka je budrovka. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. ekstremne vruüine i suše. Meÿutim. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. Prema svojim gospodarskim. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. U odnosu na broj stanovnika (250 000). 8. þak pet po glavi stanovnika. zaþinske i ljekovite biljke. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. zaþinskog. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). ljekovitog. medonosnog. Prema najnovijem popisu iz 2007. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. goveda i psi. estetska vrijednost. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. prehrambena vrijednost. a širi se u 18. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. ljekovitog. medonosnog. medonosna vrijednost. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. a þesto su neke vrste kao npr. a sjeme kadulje. obiþna agava (Agave americana). budrovka (Lavandula hybrida). Prema popisu iz 1781. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). selekcijska vrijednost. okršenost. medonosnog. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. od þega preko milijun ovaca i koza. ljekovitog.

pure. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. goveda. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. stanišnim vrijednostima. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. posebno na otocima. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. pþele. meda. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. mlijeka. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. svinje. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. kojima je pridodana jedna novostvorena. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. godine. genetskim. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. godine. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. biljni pokrov. konji. golubovi i psi. dudov prelac. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. te 8 izvornih divljih vrsta. a neke su veü izumrle. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. xiv . Kao posljedica. magarci s križancima. Okolišni uvjeti (pedološki. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. te salmonidna riba glavatica. drimorsko-dinarski magarac. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. odjevnih i drugih predmeta. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. odnosno Dalmatinsku zagoru. klimatski. kulturno-povijesnim. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. osnovan 1994. te pþelarstvo. od 1808.primat preuzimaju ovce. osnovan 2003. kokoši. kuniüi. Mediteranska siva pþela. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. svojoj izvornosti. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). posebno vidljivo kroz sukcesiju. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. po kojima Dalmacija i dobiva ime. dinarska šarena koza. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. a kasnije poþinje uzgoj svinja. koze. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. jaja. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. krajobraznim. sireva. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. selekcijskim. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. te Ministarstvo zaštite okoliša. peradarstvo i golubarstvo. godine. golub zadarski prevrtaþ.

Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. as well as aromatic and ornamental plants. and are beginning to vanish at a rapid pace. nor is it sufficiently preserved. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). spices. South and Eastern Europe. the lake over 500 meters in depth. but also due to intense historical and socioeconomic factors. including the well of Vruja. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. as well as a number of aromatic plants. vegetables and fruit varieties. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. the domination of monocultures. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. in particular the industrialization of agriculture. spices. plants important for the production of honey. arable crops and vegetable varieties. as well as 328 cultivars. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. conducted within the COAST project. or varieties. olives and other types of fruit-trees. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. In addition to its overall biodiversity. leguminous plants. the shortest river in the world Ombla. ornamental plants and edible wild herbs. and the introduction of specific-purpose hybrids. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. this number would have increased even further. protected. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. promoted and used in xv . due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. in particular when it comes to cereal crops. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. Dalmatia covers a wide range of habitats. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. breeds and species. surveyed. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. In addition. vine with 82 varieties. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. together with the extent to which they are endangered. as well as Crveno jezero. on the border connecting the Central. and it also encompasses the Adriatic karst platform. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. plants important for the production of honey. as well as the delta of the Neretva river. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. other fruit species with 94 varieties. Furthermore. In all probability. and edible wild herbs. medicinal herbs. the biggest submerged well of the Mediterranean. Krka and Zrmanja. medicinal herbs. with a total of 37 varieties. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures.

protection. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. Therefore. with the implementation of the Law. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. which are highly recognizable. habitats and overall biodiversity. which takes care of the preservation of its genetic identity. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. a model of their registration should be developed. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. in addition. well preserved environment. primarily in their original. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. as well as research involving the promotion. it is quite likely that. high-quality agricultural products. together with the model aimed at the preservation of selected. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia.further selection. created within the framework of the COAST project. original. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. and there is. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. breeds and species of domestic animals. due to the new Law on Seed. and. in addition. Recommendations for further activities Old. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. Unfortunately. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. xvi . x Design and implementation of research programs. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. 13 percent of the surface).

as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. bread. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. with proposals for further research and support for the production. meat and meat products. such as ornamental plants. Establishment of the bank of plant and animal genes. footwear. in situ. extracts. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. the provision of financial and technical expert assistance. in other words. associations and producers. liquor. zwieback "beškot". Development of management plans for each individual variety and breed. clothes. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. in cooperation with all the relevant institutions. Slavonia). dairy products. natural colors. not only in Croatia. cheeses. through the Green Business Support Program. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. spices. and other animal and plant products. tobacco. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. vinegar. milk. The catalogue would constitute a compass of sorts. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. natural pesticides. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. Central Croatia. eteric oils. egg and honey products. fruit and vegetable products. Support for the establishment of cultivation organizations. unleavened round cake. serving the agricultural workers and entrepreneurs. Support for the cultivation of varieties and breeds. on the basis of the report with the same title. xvii . promotion and protection. wine. Kvarnerski zaljev bay. b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. Lika. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. but also beyond. edible oil.

their importance in the context of landscape and habitat. with the exception of wine grape. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. along with the introduction of endangered varieties.000 trees. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. Dužica. genetic and selection value. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. Paštrica. These collections are in a rather poor condition. one cultivar is lost.000 and 10. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. with over 50 percent of the sortiment. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. Levantinka and Drobnica. while other types of usage are less prominent. 8 cultivars have very small populations with less than 1. 12 cultivars are dramatically endangered. 7 cultivars have populations ranging between 1. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. private orchards or collections. the Dalmatian hinterland. which means that a data bank needs to be created for them. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume.1. and the existing gene fund should be reproduced. In the Dalmatian area. Statute of Korþula. northern Dalmatia. There are also several smaller. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). Data bank must be created and made available to all the interested parties. native varieties of Dalmatian tree fruits. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. followed by Lastovka and Levantinka varieties. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica.500. and the Neretva valley. central Dalmatia. Bjelica.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease.000 trees. Split and Dubrovnik. and based on the endemic nature of cultivars. rising to as many as 93% of families living on islands. and its cultivation began centuries before Christ. in Poreþ. 1482. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. According to their economic. 1214).000 trees. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. xviii . historical. with a marked tendency of growth. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. Education and Sports. Lastovka. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. with only several trees remaining. There are approximately 3. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. cultural. At the same time. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. The Ministry of Agriculture. In order to preserve the biodiversity. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity.

Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. at a time when. for example. along with the organization of workshops. mentions sixteen officially protected fruit cultivars.). and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. tangerine (1. carob. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. Almond.000. various TV programs. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. cherry. The Statute of the City of Nin from the 12th century. the Dalmatian hinterland. after olives. northern Dalmatia. lemon and nespola are grown sporadically. In the 1960s. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809).000 trees). pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions.200. mostly in house yards. for example. including the fig. fig (200. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia.000 trees). restaurants and other establishments. and. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots. publications on traditional products made on the basis of olives. central Dalmatia. 2. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. the most relevant ones are: cherry (2. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing. while pomegranate. fig and almond. orange. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. xix . Olive is dominant with 37 traditional varieties. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. seminars and other activities. high schools and colleges). In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. Carob (St.000 trees). with approximately 130 traditional varieties.000 trees). and the Neretva valley. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. In total. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market.000 trees). The golden age of marasca occurred in the 1970s. marasca (1. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels.250. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia. and in the hinterland. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. almond (150. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. on the other hand. etc. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia.

one cultivar is lost. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. high schools and colleges). together with the Ministry of Science. There are several smaller private orchards or collections.On the basis of values such as economic. In addition to olives. two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. Knez ýrnomir). habitat and selection value. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. Most favorable environmental factors. and there is no data on 14 cultivars. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. The Ministry of Agriculture. three marasca cultivars (Braþ2. landscape. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. 3. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. For the purpose of preserving the biodiversity. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. These collections are in a rather poor condition. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). which is why a data bank needs to be created. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. etc. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. and it needs to be available to all the interested parties. Education and Sports. the level of authenticity and endangerment. Nevertheless. along with the organization of workshops. in Poreþ. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. seminars and other activities. same as in the past. including olives. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. genetic cultural-historical. along with the development of management plans. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. 31 cultivars are dramatically endangered. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. various TV programs. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. some varieties are particularly relevant. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. Zamorþica). The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. along with the inclusion of endangered varieties. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. Braþ-6 i Recta). Slatki barski). two cultivars of almond (ýarski kasni. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. Split and Dubrovnik. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. restaurants and other establishments. Database needs to be created. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market.). publications on traditional products made on the basis of fruits.

Of these varieties. typically those on slopes facing the sea. with a corresponding decline of vineyards. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. as well as strong demand for high grape yields after World War II. Regardless of social and economic changes. and Middle and south Dalmatia on the other. with hot and dry summers and mild. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. Plavac mali. Today. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. rainy winters. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. and Zlatarica blatska. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. became acquainted with wine-growing even earlier. Liburns and Histers. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. in addition to direct sunlight. Ninþuša. xxi . which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. the following ten varieties are particularly important due to their economic. Glavinuša. the isolation of certain areas. are famous for the superb quality of produced wines. The long history of winegrowing. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. Grk. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. However. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. while others have arisen through spontaneous crossing. as skilled seafarers. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. Dobriþiü. dominating the scope of varieties in Dalmatia. genetic. Korþula or Dubrovnik. Malvasija dubrovaþka.a moderate growth of cultivated land. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. Maraština. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. isolated areas. which results in better quality of wine. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. The most widespread of these is plavac mali variety. selection-based. specific climatic conditions. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. Major crisis resulted. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. this area constitutes an ideal environment for grapevine. landscape and habitat values. Several specific localities. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. frequently located of islands. Due to an abundance of heat and sunlight. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. At the end of the 19th century. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. Muškat ruža. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). The long vegetation period enables the growth of different cultivars. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. cultural and historical. having learnt about it in neighboring areas. Soils in the area are typically sparing and stony. specific only for narrow. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. and developed their own wine-growing tradition. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area.

When it comes to the commercial production of vegetables for the market. have a high-quality potential in terms of their economic value. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). In accordance with that. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. cucumber. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. and are intended for consumption in own households. characterization. with the possibility to improve the production. are tomato. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. pepper and lettuce. watermelon and melon. with the ultimate aim of improving the quality of wines. as well as modernization of the winemaking technology. and synonyms. cabbages.000 tons. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. In the production structure in the area of Dalmatia. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. to fill the electronic database with additional data. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. With the depopulation of rural areas. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. economic evaluation and revitalization. especially neighboring ones. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. many traditional varieties xxii . Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. and to create the system of selection and production of plant material. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. tomato and onion. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. a lot remains to be done when it comes to its preservation. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. 4. and its annual production stands at approx. especially the islands and the Dalmatian hinterland. to complete the collections. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. which are now neglected in production. 360. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia.

On the other hand. If that were to happen. According to the new Law on Seeds. with the automatic implementation of the law. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. garlic Polaþki ozimi þešnjak. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. due to the level of endangerment. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. With the introduction of other types of vegetables. leguminous plants and onions. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. particularly prominent were cabbages. and some have likely already gone extinct. which is cultivated throughout Dalmatia. kale Domaüa raštika. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. In the past. Among these. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. compared to continental areas. Due to the favorable climate and the variety of soils. shallot Domaüa ljutika. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. and the careful choice of growers. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. Some vegetable varieties. potato. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. xxiii . The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. endive Dalmatinska kopica. As part of the Mediterranean. genetic. For example. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. near the town of Knin. the name frequently contains the adjective "domestic". these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. nor engaged in the selling of these seeds. In case of all traditional varieties. which ought to change urgently. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. latuce Dalmatinska ledenka. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. which were abundant in the Mediterranean area. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. eventually leading to new names arising for such varieties. cultural and historic values. Historically speaking. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. and that is largely the case today as well. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties.

Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. millet. sesame). Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. corn. xxiv . rye. poppy. The similar situation existed when it comes to flour mills. but almost solely for human consumption. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. along with the production of commercial seeds. industrial cultures (tobacco. on the foothills of the Biokovo mountain. but also from almost all parts of Europe. flax. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. hemp) and animal feed plants (alfalfa. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. from time to time. had major importance for the area. barley. or where the production of these crops was insufficient. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. one of the fundamental sources of earnings and survival. without relying on cattle farming. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. sirak metlaš). the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. As of recently. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. 5. cattle green beans. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. Nevertheless. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. through the media and various events. In addition to wine growing and olive growing. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. despite the relatively poor conditions. Arable crops Until the beginning of the 20th century. cattle borecole. such as the Day of the Artichoke of Hvar. crop farming. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. when tobacco became a more pronounced culture. clover. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. pyrethrum. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. constituting the essential staple food for the inhabitants. Upon the definition of individual varieties. the preservation of collections. sirak zrnaš). spinnable plants (Spanish broom. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. for example those in Podgora. goat pea). In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. wine or salt for flour. With the global changes in the textile markets. and gathering. starch and oil cultures (potato.

cultural and historical value. the process of succession began. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. In terms of the number of plant species. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. and crops with water surfaces. With the disappearance of cattle. However. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. bread.however. potatoes: Poþiteljka. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. Svilaja. fodder plants disappeared from production as well. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. together with all the corresponding secondary products: flour. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv .Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. habitat and landscape value. there were approx. genetic and selection value. although such production. including irrigated areas). and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. and why the corresponding plant and other species are also endangered. Throughout history. but in addition to that. Ravnjak. and impact upon the overall biodiversity. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. crops and urban areas. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. which is why the Dalmatian karst pastures. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. did not survive till the present day. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. however. etc. oil. unfortunately. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. level of endangerment. Mosor and Biokovo. 6. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. Kamešnica. However. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. They were almost never investigated in terms of the economy. these are the richest plant communities in Europe. According to the characteristics such as the economic value. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. mais Brnda. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. measures need to be implemented in relation to the promotion. clothes. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. 600. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. domestic rye. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. crops – mixture of grasslands and coppice. Škuljevac. and Ružiü. or meadows and grasslands. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. the originality. As in the case of previous cultivars.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. From times immemorial.

11 percent of plant species of Croatia are endangerend. quite shallow pedological substrate. or 5347 plant taxa with subspecies. healthy and honey plants. There is no description of the status of their populations. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. In terms of the number of species. In Dalmatia. selection value. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. medicinal and honey plants. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). 12 percent. spices. spices. including a substantial number of stenoendemic species. habitat value. including pastures and meadows. Croatia is currently on the seventh position in Europe. and 6 percent for grass varieties – which is. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). unfortunately. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). as well as the need to engage in promotion. including those that belong to the sphere of the economy. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. the highest share after Compositae. the description of traditional usage. with a very narrow distribution. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. history. genetic value. which are represented with approx.elevation" of their cattle. As in the previous examples. Extreme karst nature of the terrain. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. landscape value. 8 percent for leguminous plants. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. honey plants. culture. such as original medicinal. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. As a consequence. nor is there a single strategic document that would cover these issues. cosmetic or edible products. most of which are located in Dalmatia. and having in mind the endemic nature. lack of precipitation. If we were to extract Dalmatia alone. lack of water. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). In this floral wealth. extreme heat and draughts. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. ornamental and wild edible plants. In addition to that. following Slovenia and Albania. 7. in fact. the estimate of their value and the level of endangerment. and the same can be said of scientific research and selection. herbs. approx. It is a genuine paradise for bees. there is a need for further research in this particular category. honeys). ornamental and wild edible plants. there is no relevant production of xxvi . In respect to that. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). approximately 6 percent of species are endemic. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. and there were almost no tertiary products. Aromatic plants. On the basis of various values. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. medicinal herbs. At the same time.

selection value. aromatic plants. honey plants. the level of endemism. Due to this fact. However. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. lavander . in particular on the islands of Hvar and Šolta. The value and the potential of aromatic herbs and spices. decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. medicinal herbs. and. For example.Matar (Chritmum maritimum). Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. sage. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. ornamental and wild edible plants. such as the shallow pedological substrate. culture. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. in particular. lack of precipitation. ten cultivars and species were analyzed: sage . ornamental and edible plants. honey plants. ornamental and wild edible plants. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. extreme heat and draughts. The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. there is no official production of seeds. The most important aromatic cultures are rosemary. even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. bigroot geranium . on the basis of a single purpose. vegetable cultivation plants. honey plants. spinnable plants. spices and medicinal herbs. spices. they are also used in the production of honey. century plant . On the basis of the defined criteria. myrte .Planika (Arbutus unedo). habitat value. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. rosemary . medicinal herbs. endangerment and influence on the general biodiversity. and the seed of sage. healthy and honey plants. winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). spices. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. honey plants.Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). with only some rare exceptions. industrial value and landscape value. medicinal herbs. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. herbs.Obiþna agava (Agave americana). lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . strawberry tree . However. honey plants. With the exception of only several species and varieties. spices. medicinal herbs. sage and lavender. and some species. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. spices. but they also serve as spices and medicinal herbs. for example. landscape value.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). genetic value. nutritional value.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia).Budrovka (Lavandula hybrida). The cultivation and use of aromatic herbs. are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. history. samphire . all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. and their esthetic character is also pronounced. such as. honey-production value. Unfavorable conditions. wild rucola . selection value. including the production of aromatic plants. That is the reason why cultivars are typically imported. On top of that.Mirta (Myrtus communis). and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. significant karst aspect. That has to do with several key factors: biodiversity. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. including issues such as the economy. esthetic value. medicinal herbs.Primorska kadulja (Salvia officinalis).

goats. the breeding of horses and donkeys began. as well as preservation. medicinal herbs.populations.000 livestock remain. The exception is Lavandula hybrida. goats. donkey xxviii . pigs.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). poultry farming and pigeon farming. These breeds are: cattle . rabbits. In relation to the human population (250. habitat value. Among the traditional cultivars (breeds). especially on the Adriatic islands. Dalmatia had a total of about 1. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. different cross breeding approaches. honey plants. with pig farming developing later on.000). landscape value. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. cattle. the most dominant are sheep with nine cultivars. Ten breeds are particularly important in terms of their economic.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. 8. with the addition of one recently produced breed. their endemic nature. and can be bought. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. The traditional varieties of aromatic plants. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. for private purposes. silk worm. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). the cattle was dominating.2 million livestock. together with bee-keeping. vegetable covertures. which is approximately five time less compared to 200 years ago. historical. which means "sheep". together with other measures of improving the cattle farming. but also the isolation of populations. donkeys with bastards. which is the result of long-term. 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. bees. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. horse . which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. According to latest livestock inventory of 2007. horses. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep. ornamental and wild edible plants require further research. promotion and economic revitalization. or Dalmatinska zagora. cattle and dogs. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. and the influence on general biodiversity. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. According to the inventory of 1781. which can be used in fish farming. only 250. cultural. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. hens. pigeons and dogs. Since the beginning of civilization. In total. even borrowing their name to Dalmatia. the level of endangerment. the pigeon zadarski prevrtaþ. genetic and selection value.000 BC). and the Dalmatian hinterland. since 1808. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. which can even be seen in the very name Dalmatia. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. turkeys. spices. became more intensive during the Austro-Hungarian times. including over one million sheep and goats. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. In Roman times. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. Efforts to improve the merino qualities. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. The environmental factors (pedological. which covers the coastline and the islands. climatic.

Traditional domestic breeds. autochthonous Dalmatian cattle heritage. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. cheeses. for whom a database ought to be created. and the overall biodiversity of Croatia. especially through succession and the development of bushes (makija). as part of traditional and cultural heritage. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia.Mediteranska siva pþela. xxix . nor are there gene banks for traditional breeds. some even critically and with a genuine threat of disappearance. together with their secondary products: meat and meat products. and some breeds have already gone extinct. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. covered through the Croatian Livestock Centre. Fisheries and Rural Development. clothes and other products. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. as well as the status of cattle breeding in this region in general. honey. goat . The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. honey bee . the devastation of landscapes. eggs. dog . There are a number of smaller and medium-sized breeders. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. are covered by the Ministry of Culture.Primorsko-dinarski magarac. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. and salmonid fish Glavatica. and the Ministry of Environmental protection. through the Directorate for Environmental Management. Physical Planning and Construction.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. established in 1994. milk.Dinarska šarena koza. habitats and general biodiversity is in progress. through the State Institute for Nature Protection. established in 2003. As a consequence. as well as the support for breeding. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products).

xxx .

orla i drugih. maslina. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. zbog pada s litica. kuniüi i golubovi. vrtovi. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). žabe. pauþnjaka. vodenjake. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. pri okotu. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. jer uz njih raste moþvarno bilje. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. ptica i sisavaca. Iako se. veüinu od 1246 otoka i hridi. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. voüe. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. lisice. virusa. te napasnika: muha. osobito uzgajivaþima. 1 . Adriatik. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. spušta u kanjone krških rijeka. kostoberina i sup starješina. koje u njih polažu jaja. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. te zaranja u Jadransko more. livade. koze i goveda njen su temelj. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. perad. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. a vinova loza. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. obada. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. bakterija. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. pašnjaci. te dodatnu hranu i vodu. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). hrana su za lešinarske vrste. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. Strvinama se hrane kukci. Janjad. virusa. zmije. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. kukaca. vinogradi. žitarice te ovce. prvenstveno ptica i sisavaca. kozlad. vodene kornjaþe. vuka. povrüe. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. trakavice. vretenca. kukaca. divlje maþke. komaraca. jadransku kršku platformu. Stari maslinici. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. Staništa lokvi su posebno znaþajna. štrkova. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. takoÿer su nestali. nestali i supovi u Dalmaciji. posebno šišmišima. ugriza zmije i drugih uzroka. biljke i životinje.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. Naš ornitološki ponos. protista. pa su nestankom stada. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. krpelja. tulare. tvora. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. pijavica. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. plijen su manjih predatora: þaglja. lasice. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. vodencvjetove. uši. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. oranice. a lokve su dom za kornjaþe. glista. kune. kao i Dinarik. Graÿeni su suhozidi i torovi. buha.

Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. zlatna dalmatinska zimovka. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. Tako je naš plavac mali. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. po omiljenoj povrtnici. 2 . ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. ujedno oprašuje biljke. zakapa i u nju polaže jaja. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. obožavan u drevnom Egiptu. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. ali s najtvrÿim kopitima. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. Za držanje i zaštitu stada. peluda. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer).Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. Pomalo pogrdno. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. voska. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. dinarskim i biokovskim vrhovima. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. prilagoÿen na krška podruþja. te najstariji golub na svijetu. Simbol Dalmacije. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. ustrajan. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. ali su ujedno i njen simbol. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. te ih razmnažaju i proširuju. odnosno krška osnova. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. što zovemo zoohorija. Tvrde. možda i zasebna vrsta. mjesecima bez oborina. matiþne mlijeþi i drugog. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana.

Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije.c. ni ne uzgaja. biljne i životinjske vrste. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. stalno korigirati i dopunjavati. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. ali ih ne uzgaja) 2. kultivirane i divlje gljivlje. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. ali i kabinetskim radom. godine u Rio de Janeiru. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. ni ne uzgaja.c. Prema Konvenciji. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. Divlje vrste i njihove populacije. s više podgrupa: 1.a. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. a koju je Hrvatska potpisala 1996. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio.b.a. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. mahunarke i kupusnjaþe. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka.b. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). godine. pasmine i populacije) 1. Oplemenjivaþki materijali 2. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici. 3 .

pašnjake i lokve. buhaþ. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. stoþna mrkva. zob. ruževac. 4 . izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. ali i SVU prateüu faunu. Tako su kukuruz. djeteline. travnjake. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti.Na podruþju Dalmacije. jeþam. mozaiþki rasporeÿene površine. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. ne samo nestale s proizvodnih površina. lan i konoplja. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. vrtova. lucerka. meÿe. ali i povijesniþara i arheologa. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. vinograda. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. biologa ekologa i genetiþara. þinkvatin. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. jer moderna. sikirica. prvenstveno agronoma. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. Suradnjom znanstvenika raznih profila. kukuruz brnda. škuljevac. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. i kada. predavanja. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. kelj. brnistra. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. korekcije i dopune popisa. Ipak. šumarke. poljske putove. lupina. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. Slijede daljnja istraživanja. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. morac. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. sirak. prethodnici plemenitih pšenica. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju.

Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji.000 stabala masline s tendencijom porasta. 1214.500. rogaþ. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom. maraska. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju.200. Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka.. smokva. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije.000. agrumi. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. Druge voüne vrste (bajam.000 2.250. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Tablica 1.000 1. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo.000 3. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine.000 200.000 2.000 30. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.1 UVOD 1.500. kulturnih. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom. prvi put u moru. drugi put u maslininom ulju. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina».000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina. trešnja. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta.1. a treüi put u vinu». 1482.1. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda. MASLINA 1.000 100. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. i drugi).000 150.000 32. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. Korþulanski statut.000 1.

Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. (27. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». rogaþ. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. Bijaüi kod Solina. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. a prvenstveno za pšenicu. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. a najþešüe prekomorske zemlje. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. rujna 1565. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju.1. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja.1. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. Bosna i Hercegovina. Piramatovci i Graþac kod Skradina.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.broju crkvenih obreda. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. Mogorjelu kod ýapljine. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. 6 . a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. šipak.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). višnja i drugo) te vinova loza.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. 1. 1. srednja i južna Dalmacija. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva.

Kalamata. Žabarka. Murgulja.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Želudarica.2. Drobnica. Piculja. Krvavica. Paštrica. Zuzorka. Krivulja. Mezanica šipanska. Jeruzalemka. Kamasa. ýesvinka. Velika lastovka. Puljka. Dužica. Lastovka. Sitnica. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Oštrica. Lituša. Buharica. Lumbardeška. Karbunþela. Oblica. Divljaka. Sitnica. Šljivaþa. Pujizica. Crnica.1. Levantinka. Dubravka. Grozdaþa. Sitnjaka velika. Brindiüanka. Mezanica.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Uljarica. Kosmaþa.

te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. Maroko. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.1.Naša. podruþje Braþa. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Od 2007. Raba. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. Knina i Imotskog-Orkula. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. Paga. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). podruþje Skradina-Sladunica. otok Korþula 80 %.2. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Splita. otok Lopud oko 95 %. Podgore i Puþišüa-Krupnica. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. Podgore. podruþje Kune-Orbulaþa. Hvara i Makarske. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. Biograda. u mjestu Postire-Braþka. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. communis. Murtera. Kaštela. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela.2. Preka.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. Tunis. podruþje Šibenika. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. podruþje Mljeta. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Prema prof.2. Benkovca. podruþje Igrana. Torkula debela ili Debela. podruþje Cavtata oko 80 %. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. Postira. podruþje Istre-Debela maslina. Klisa. Iža. Makarska i Puþišüa-Našinka. poluotok Pelješac 70-80 %. Skradina. Dubrovaþko primorje 60-75 %. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. Brusja. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Šibenik 75-90 %. podruþje Makarske. podruþje Šibenika. podruþje Janjine-Srkulaþa. Zadra. podruþje Stona-Makura ili Mekura. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Preko i Biograd oko 60 %. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . Trogira. podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. Igrana. podruþje Splita oko 98 %. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja. Makarske.

Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. Pored ostalog. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Deblo je srednje razvijeno. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Lastovka i Levantinka. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Drobnica. dobro je otporna na jake udare vjetra. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. a može se preraÿivati u ulje. Masa ploda varira u rasponu od 2. zatim u Crnoj Gori. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Ascolana Tenera. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. 9 . Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. skeletnim i plitkim tlima. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom.Dalmacije 60-90 %. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom.5 do 14. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. godine uvezena u Japan iz Kalifornije.5 grama. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte.

10 .

Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. SINONIMI Lastovka nema sinonima. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. Hvaru. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. otocima Braþu. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. Od 2007. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». otoka Mljeta i Šipana. Tunis. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. 11 . Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var.1. Šolti. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule.2. communis. Maroko.

Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu.5 grama. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. Lastovka ima sitni list. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. Plod je srednje krupan. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. Cvate obilno. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. a što je bliže puna zrioba. 12 . Obod lista je ravan kao i sami list. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. kopljastog izgleda. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja.0 g. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. prosjeþne mase oko 3. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Kut grananja je oštar. Plod je intenzivno zelene boje. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %.

13 .

Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. Konavala.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. poluotoku Pelješca. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. Ova sorta ima 14 .2. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. a ne uvija se po dužini. Trpanj. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Kuna. Mesnica (Brseþine). te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Bjelica stvara mali panj. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja.1. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Maroko. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. Janjina. dug i uzak. Krvavica (Janjina). a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. Paštrica (Orebiü. SINONIMI ýesvinka (Janjina). List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Mihaniüi. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Deblo je visoko. Koloþepa i Korþule. Potomje. Koloþep). Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Prema Zecu. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Ston). communis. Prema Bakariüu. List je kopljast. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. Vrtunšþica. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. Od 2007. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja.2. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Metkoviü. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Elafitskih otoka. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. Trstenik. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista.

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Sadržaj ulja u plodu 24.0 grama. 15 . U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature. prosjeþna masa ploda je oko 3. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. Godišnje se proizvodi oko 10.5 grama. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja.5 % i ulje je dobre kvalitete. Prednosti: Otporna je na rak masline. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju).sitne plodove. a koštica je prosjeþne mase 0.

Puljiška ili Puljizica (Hvar. Mljet). Korþula). Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). Mudara (Konavle). a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. plod podsjeüa na plod šljive. Orgula (Žuljan). Lopud. Duška (Murter). a ulje je slabije kvalitete. Krivaja (Šipan).4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Kut grananja je dosta oštar. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu.0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Talijanka (Makarska. Starigrad). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. srednje visokog debla i kuglaste krošnje. Sali. Sadržaj ulja u plodu je mali. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Prosjeþna masa plod je oko 9.01 % od ukupnog broja stabala masline. Mihaniüi). Zaton. Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Šipan. Braþ). Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Makarska). pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. Samorest (Blato). Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije. communis. Prema Bakariüu. Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Lastovka (Cavtat. Ladrunka (Sali). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. 2002). Španjolica (Zadar.2. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Kaprijeska (Braþ). Pored uzgoja u Hrvatskoj. Koloþep. Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Španjolka (Zadar). Krfkinja (Reževiü).2. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje.0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. Žman. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Oblikom. Pelješac).1. Brusje. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. Vrisnik). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Talijanka (Sutivan. dugi i kopljastog izgleda. 16 . Lastovka velika (Makarska.

U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. 17 . Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. Naime prema Zecu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. Levantinka. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). a ima i slabu otpornost na sušu. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. biološko i gospodarsko vrednovanje. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. Uljarica). U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu.

18 .

Deblo je uspravno i srednje visoko. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. Janjina. SINONIMI Pastrica. Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak.2. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.1. sklonost alternativnoj rodnosti. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika. Ston. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa».5 % i ulje je dobre kvalitete. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo.0 g ljubiþasto crne boje. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Grozdanka. Oskorušno. rodnost velika. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. Prema Bakariüu. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. velikim dijelom samooplodna sorta. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. otporna na rak. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. Ova sorta raÿa u grozdovima. stiskati). niske temperature i sušu. uzak i kopljast. paunovo oko. prosjeþne mase 3. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). List je dugaþak. Grozdenjaþa. Prednosti: Kasna cvatnja. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. communis.2. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. 19 . Grozdaþa. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca.

Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte.2. Tunis. a smatra se domaüom sortom masline. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno). Od 2007. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. biološkog i gospodarskog aspekta. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. 1. 20 .2. Maroko. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. communis. Šoltanka. SINONIMI Levantinka. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti.

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. širok i dugaþak. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Cvatnja je obilna. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. Ova sorta raÿa u grozdovima. 21 . Srednje je otporna na napad maslinine muhe. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. Prosjeþna masa ploda je oko 4. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. a krošnja je kuglasta. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. Plod: Plod je srednje krupan. Po dužini je blago uvijen. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Deblo je visoko i glatko. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Kora grana je glatka. List: List Levantinke je velik. a ulje je dobre kvalitete.5 grama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. Obod lista je blago nazubljen. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Ima slabu sposobnost rizogeneze. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik.

22 .

Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split.5 grama. Biograd. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Rab. Krk. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). Drobnjaþa (Zadar. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Crikvenica. Trpanj. 23 . Krošnja je veoma bujna i uspravna. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Preko). Preko. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Drobinka (Krk. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Dubrovnik). Biograd). te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Izbojci su dugaþke. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. List: Razvija kratke. Maroko. Rab. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. Senj. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. Plod: Plod je sitan. Šibenik. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. a listovi rijetki. prosjeþne mase oko 2. SINONIMI Drobnica (Benkovac. Orkulica (Primošten). Senj. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . Cvatna resa je kratka. Korþula. Kaštel Lukšiü). Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Rab). Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom.2. Preko. Od 2007. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Biograd. Crikvenica. Knin). Drobnica ima uspravan rast. Ime je dobila po plodu koji je sitan. Deblo je veoma visoko. Sitnica (Zadar. communis. Benkovac. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Piculja (Krk. Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».1. uske i na vrhu zaoštrene listove.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Ciculja (Krk i Pag). Murter. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Sitna (Hrvatsko primorje). Zadar. Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. Mastrinka (Braþ i Kaštela).2. Žutka (Tisno. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju.

Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.000 kom. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. 24 . Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra.

sc. Frane Strikiü dr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . sc.2.3. Zlatko Šatoviü prof.2.3. Gabriela Vuletin Selak mr. sc. sc.2. Slavko Perica dr. ani Benþiü mr. Postojeüe stanje.1.2. zaštita i upotreba genetskih resursa masline.3.2.1. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu.3. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. sc. dr.3. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1.1. dr. 1.3. sc. Mirella Žanetiü 1. Barbara Sladonja prof.

4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. formiranje i dopuna kolekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4. promotivni materijal. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. poboljšanje državne strategije. izložbe.1. daljnja selekcija. razrada bussines planova. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. publikacije. predavanja. oplemenjivaþki rad. 26 .1 Prijedlog mjera za promociju.

dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.500. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. uglavnom u okuünicama.000 150. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. Tablica 1. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam. agrumi.1.000 100. VOûNE VRSTE 2. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. maraska i trešnja dok se nešpola. bajam. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica.1. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. višnja i drugo) te vinova loza. Rezultat ovoga je poveüanje 27 . šipak. a najþešüe prekomorske zemlje.000 200.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena.000 1.000 3. 2. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.000 30. trešnja.200.000. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. šipak.000 stabala masline s tendencijom porasta.500. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. smokva.000 2. rogaþ. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. maraska. a prvenstveno za pšenicu. poslije obavljene selekcije.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske.250.000 2.1 UVOD 2. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.2.000 32. rogaþ.000 1.

Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji.1. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. 2.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. trešnje. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. bajam. Maslina. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. srednja i južna Dalmacija. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. 28 . Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje.

Karginja. Zlatulja crna. Tremenjaþa. Princeza korþulanska. Vladimirska krupna crna. Dubrovaþki. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Talijanski kasni. Crna rezavica. Crna smirnska. Bujaka crna. Lješnjak. Lopudka. Šaraguja. Modrulja.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Cigulica. Crna patlidžanka.2. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Padovanka bijela. Zlatulja. ýarski kasni. Carigradska rezavica. Debelokori krupni. Zamorþica. Marina. Zimica. Petrovaþa crna. Vladimirska krupna bijela. Bjelica. Sutivanski.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Zemnjica. Priceza smokviþka. Knez ýrnomir. Bijela sultanija. Župski. Bružetka crna. Crna sušilica. Smokviþki polumekiš. Vodenjaþa. Bružetka. Sultanija crna. Bujaka.

Domaüa naranþa. Mekiš. Recta. Ciparski. Žuta naranþa. Glavaš. Bogliüev. Šipanski. Stonska. Katarinka. Barski. Kuparka. Konjski zub. Tugarka. Slatki sitnozrni. Mojdeški krupnozrni. Stonska kratke peteljke. Sladun krupnozrni. 14O. Sokoluša. Karaderviš. Braþ-6. Široko korþulanski. Dividiš.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Pendula. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . 14L. Visulja. Poljiþka. Slatki barski. Medunac. Komiški. 23R. 27R. Braþ-1. Crni zub. Dubrovaþki kasni. Zorica rana. Puljiški. Domaüi þetrun. Dubrovaþki sitnozrni. Gomiliþka. Slatki tankokorac. Šerbetaš. 8R. Vodica.

Šipak crnog zrna. Domaüa oskoruša. Zamorski. Medun. 31 . Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. Sladun.Dubrovaþki rani.

pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Benkovac. undulata. Bletkinja. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. vulgaris). BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje).2. Bonboni.000 komada. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji.Zuccherini (Istra). Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum.2. jestivi plod. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. a smatra se domaüom sortom smokve. Cukerini . Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20. B. Hvar. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. Split. Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. takozvani „plod cviþak“. Korþula.2. Mljetkinja (Dubrovnik. 32 .1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Šolta. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). B. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. Zadar. težine do 170 grama. Trkva (Split). dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Hvar. pa je tipiþna dvorotka. Balunjaþa (Dubrovnik). Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. Korþula. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik.2. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. Split). Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Šibenik). Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2.

a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. 33 . Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. radionice. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. radionice u osnovnim i srednjim školama.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

34 .

a dozrijevanje traje oko mjesec dana. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ). ugodne arome. mogu sušiti plodovi.2. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. vrlo soþno i slatko. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). Visilica (Hvaru). Hvara i Korþule. Manjukva (Hrvatsko primorje). odnosno. a lagano se odvaja od mesa. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. Adriatic (Kalifonija). List je srednje veliþine. Inaþe je tanka. SINONIMI Zamojþica. Plod je izrazito kruškolika oblika. tada je držak kraüi i obratno. Barsanica. a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. dok ima dosta topline i sunca. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. Sušelica. 35 . Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. a u sredini medenoružiþasto. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. Tenica (Hercegovina). Dobra smokva. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. Suševka (Korþuli). a što ukazuje na njeno podrijetlo. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini.000 komada. Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. Hvarska smokva (u literaturi). Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15.2. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja.2. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Poljarica (okolica Splita). a posebno na podruþje otoka Krka. koje je ispod kože bijelo-žuükasto. Tjenica (neretvanski kraj). Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. mekoüe i finog okusa. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). Dalmatskaja (Krim). Ako je mesnat vrat duži.

veüa je bujnost i rodnost. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. a posebno za sušenje. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. koja dobro gospodare vlagom. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. 36 . Na dubljim tlima. radionice u osnovnim i srednjim školama. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. odliþna kvaliteta plodova opüenito. radionice. otpornost na sušu i niže temperature.

37 .

U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. prosjeþne mase oko 4. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. Prednosti: Kasna cvatnja. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. a list je zelene boje. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. Ljuska ploda je polumekana.2. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. (Prunus amygdalus).000 sadnica.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % .2. mjesto ýara. dug i kopljast. 38 . Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. a dozrijeva srednje rano. otpornost na sušu i bolesti bajama.2 grama.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. visokog debla. Zreli plod je ovalnog oblika. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. Krošnja je kuglastog oblika.

Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti. 39 .PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija.

4 grama. Ovo je srednje rodna sorta bajama. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. Plod ima polutvrdu ljusku. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. otporna na sušu. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.2. a jezgra je takoÿer duguljasta.000 sadnica. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. List je dug i uzak. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji.2. nema dvostrukih jezgri u plodu. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3.2. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. Nedostatci: Manja rodnost.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . Prednosti: Polumekana ljuska.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. Poveüati 40 . U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. (Prunus amygdalus). Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. dobar randman jezgre. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. kasna cvatnja.

Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama. 41 .proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte.

visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . sitniji od kontinentalne višnje.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena.2. marasca (Cerasus vulgaris Mill. veoma gust i aromatiþan. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. prosjeþne mase oko 3 grama. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. Plod je srednje krupan. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja.8 grama. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. var. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. likere i marmelade.000 sadnica. sirupe. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. srcolikog oblika. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. prosjeþne mase 0. var. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . Sok ploda je zagasito crvene boje. mjesto Selca. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. Koštica je sitna.2.

Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar). Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. 43 .). marmelada i sl. likera.

5 grama. uspravnih grana. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. prosjeþna masa ploda je oko 3. godine. 44 . Izbojci su bujni i uspravni. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa. var. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda. a može varirati i do 28 %. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.2. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. var. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. Razvija kuglastu krošnju.7 grama.2. marasca (Cerasus vulgaris Mill.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Redovito i obilno raÿa. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti. maraska je praktiþki nestala.000 sadnica. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj). zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. Plod je pravilnog srcolikog oblika.

a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. visokog stupnja samooplodnje. 45 . Izraditi planove oplemenjivanja.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost.

Sok ploda je aromatiþan. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. a kao aperitiv liker maraskino). Krošnja je kuglastog oblika. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. var. marasca (Cerasus vulgaris Mill.000 sadnica. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. Ime je dobila po tipu rasta.2. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. godine u podruþju Poljica. SINONIMI Nema sinonima. a grane imaju uspravan rast. var. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti.2. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. Prednosti: Otporna je na niske temperature. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. a taj tip rasta se zove recta rast. naime ova sorta raste dosta uspravno. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. sušu i visok sadržaj suhe tvari. Od preraÿevina (sok. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. sirup.2. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. prosjeþne mase oko 2.9 grama. 46 . sušu i moniliju. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. (npr. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. 47 . Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. a ima perspektivu širenja. poliedriþnog oblika. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. 48 . Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. (1952) uvezena iz Italije. grmolikog izgleda.2. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena.2. Plod je pravilnog okruglog oblika. Plod: Razvija veoma velike plodove. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. U plodu je krupno zrnje.2. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. jarko crvene boje. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja.000 sadnica. Na granama su izraženi trnovi. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima.

49 .

nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala. Plod je srednje velik. Sorta je otporna na sušu. tamnocrvene boje.2. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini.000 komada.2. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. vrlo soþno i slatko. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. a u zrnu ima oko 80 % soka. 50 . Randman zrna iznosi oko 65 %. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. Mljetu i Lastovu. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. prosjeþne mase oko 500 grama. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. Lopudu.2. a zrno je veliko.

SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. Kaštelansko podruþje.2. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. slatko kiselog okusa i dobre arome. SINONIMI Nema sinonima. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. Zorici Velagiü. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. dipl.2. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište.000 komada. žuto zlatne boje kožice. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. Rodnost je velika i redovita. 51 . STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. inž. Kožica ploda je priliþno tanka.2. Plod: Plod je srednje krupan. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. podruþje Trogira i otok Braþ. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. Ime je dobila po gosp.

Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. 52 . znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda.

sc. Frane Strikiü mr. sc. Katja Žaniü dr. sc.1. Jasmina Družiü prof. sc. sc. dr. sc. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. inž. Frane Strikiü dr. Frane Strikiü mr. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . Zlatko ýmelik mr. Frane Strikiü dr. Jasmina Družiü mr. Mira Raduniü prof. sc. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b.3. sc. Živko Gatin Mate Kaleb.2. Katarina Hanþeviü dr. Zlatko ýmelik mr. dr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. sc. sc. sc. sc.3. dr. sc. dipl. sc. sc. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr. dr. Slavko Perica dr. Mira Raduniü prof. Jakša Rošin mr. sc. sc. Postojeüe stanje. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a.1. sc.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 . Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro.

55 . promotivni materijal. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. formiranje i dopuna kolekcija.1 Prijedlog mjera za promociju. oplemenjivaþki rad. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. poboljšanje državne strategije.4.1. predavanja. publikacije. razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. izložbe.

Prosjeþna površina posjeda mala je..1. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. 56 . Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Vitis vinifera ssp. udaljenim dalmatinskim otocima. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. Šibenika. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. Vitis vinifera ssp. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. sylvestris. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Pa tako.1 UVOD 3. Bogatstvo autohtonih sorata.. Korþule ili Dubrovnika. 3. razvila se od svog divljeg pretka. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. þesto manja od 1 ha. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. Unatoþ tome. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. Smatrali su. Krajem 19. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. Korkyrae. Pharos. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. štetnik koji napada korijen europske loze. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. poput novþiüa. interes za uzgoj vinove loze raste. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. šumske loze.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. stoljeüu prije Krista. VINOVA LOZA 3. što rezultira i boljom kvalitetom vina. da je neprimjeren tehnologija prerade. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe.3. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. sativa. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. Traguriona. meÿutim. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Brojni arheološki nalazi.1. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze.. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Trogira i Zadra. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. Epidaurus na Jadranu u 4. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo.

. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. izolirana. Vinogradi poþinju propadati. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. þesto otoþna podruþja. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. kao i na pristrancima uz more. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. Obnova ide dosta sporo. Prva polovica 20. a plamenjaþa 1885. No. Krajem 19. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. pa su tu 57 . te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte.1. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. i prouzroþila velike štete u vinogradima. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. uzgajalo oko 200 sorta. Na razvoj sortimenta. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). specifiþni okolinski uvjeti. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. Tla su þesto škrta i skeletna. stoljeüa. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. specifiþnih samo za uža. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. tzv. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. kišovitim zimama. Vugava…). dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. izoliranost pojedinih podruþja. Nakon 2. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. a zalihe vina rastu. Reljef je tipiþno krški. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. cijene padaju. U vrijeme planske privrede nakon 2. Konaþno i u Dalmaciju 1894. 3. prema nalazu Stjepana Buliüa. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. zanemarujuüi kakvoüu vina. te filoksere iz Amerike. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. masline…). a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. na obroncima planina. svjetskog rata. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. Vinska klauzula. s vruüim i sušnim ljetima i blagim.

1 °C. . a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko.vinogradi u pravilu rodniji. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. Knina.Sjeverna Dalmacija. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Drniša i Benkovca. Zadar16. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati.Srednja i južna Dalmacija. Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara.4 °C). poput onih u okolici Primoštena. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže. Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. Ravnih Kotara. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske.

poluotok Pelješac. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. a vinograde nalazimo u krškim poljima.Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. Nedjelja – otok Hvar…).. Mljet. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Veliki i Mali Drvenik. Šolta. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. i dr. Vis. Korþula. Ivan Dolac. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup . Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Sv. Reljef je tipiþno krški. Konavala. Lastovo. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. pa do krajnjeg juga Hrvatske. Hvar. te poluotok Pelješac. Braþ. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti.

3.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji. te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. 66 . radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava.

3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . peterodijelan. 67 . a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. Kakvoüa iznad prosjeþna. velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. užitno.Vitis vinifera ssp. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. Meso þvrsto. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. List srednje velik. sativa Sinonimi: Okatac. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. piramidalan. srcolik. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. Kožica crvenkasto-plava.3. u okolici Omiša. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. u zrelosti blago posuta maškom. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika. plitko urezanih postranih sinusa. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. Zbog rastresitog grozda. Rodnost joj osrednja ali redovita. te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. Glavinka. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. hrskavo.Vitaceae Latinsko ime .Rahmnales Porodica . Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte.2. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. na Šolti. blago rastresit. Cvijet hermafroditan. Izražena osjetljivost prema pepelnici. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice.2. Lice glatko. Botaniþki opis: Trs bujan. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. Bobica srednje velika ili velika. Grozd srednje velik. eliptiþna.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

okrugao ili srcolik. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. zlatno žuta. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama. naliþje vunasto dlakavo.Vitis vinifera ssp. Grozd srednje velik do velik. Višana. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. No bilo je i mišljenja (Buliü. Jako osjetljiva prema pepelnici. rastresit do srednje zbijen. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. kod grozdova izloženih suncu jantarna. kožica posuta toþkicama. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan.2. cilindriþan. Maraškin. sativa Sinonimi: Rukatac. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. najþešüe u mješovitim nasadima.3. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. Populacija sorte uglavnom stagnira. List srednje velik do velik. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte. peterodijelan. Bobice okrugle. odnosno gdje je sorta nastala. Dozrijeva srednje kasno do kasno. 74 . Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. sitne.). 2007. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. donji plitki i otvoreni. dug. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. Malvasia bianca lunga. ali redovite rodnosti. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.Rahmnales Porodica . priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. Sinus peteljke zatvoren. rastresitost i oblik grozda. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora.2. srednje. Malvasia del Chianti. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. Lice mjehurasto naborano. Koristila se i za proizvodnju prošeka. Malvasia del Chianti. Maraskin.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština. Meÿutim. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. te dob dozrijevanja.. Krizol. iz Italije.Vitaceae Latinsko ime . Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice.

Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. prikupiti sve uoþene „tipove“. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. a nedostaju na tržištu. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. 75 . Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti.

76 .

karakteristiþne muškatne arome. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. dug. crveno plava.Vitaceae Latinsko ime .2. 77 .3. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. Kožica debela. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala.Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški.2. Buliü (1949. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama.Rahmnales Porodica . Rodnost je niska i neredovita. Dozrijeva rano. najþešüe rastresit. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. meso soþno. a prema ostalim bolestima osrednje. trodijelan ili peterodijelan. Rosenmuskateller.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . nakuplja puno šeüera. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. po þemu je dobila i ime. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno. okrugao. List srednje velik. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. Jako je osjetljiva prema pepelnici. Grozd je srednje velik. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. piramidalan. 1999). Lice tamnozeleno. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. Visoke je kakvoüe. Muškat ruža poreþki. što je posljedica problema u oplodnji.

zbog þega. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. uslijed izoliranog uzgoja. unatoþ nekim „manama“. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. jer je za oþekivati da je kod nje. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. 78 .Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. ima visoku reputaciju iz prošlosti.

peterodijelan. a ne kakvoüa vina. soþno i slatko. ali malu koliþinu kiselina grožÿa. Vinþuša. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . Linþevac. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Grozd srednje velik do velik. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. ne nalazimo ju u þistim nasadima.3. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. Bobica okrugla. srednje zbijen. S obzirom na veliki. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. Lice glatko. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. Dozrijeva srednje rano. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. Ninþuša se vinificirala þista. tamnoplava. Kožica tanka. Kakvoüa vrlo dobra. piramidalan. List velik.Rahmnales Porodica . Prema predaji sorta je samonikla. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. Linþuša.2. pronašao u okolici Solina. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. þesto s krilcem. Cvijet hermafroditan. srednje dubokih. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. Meso mekano. a sok bezbojan. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara.2. pentagonalan.Vitis vinifera ssp. Nema gospodarsko znaþenje. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. po kome je dobila ime. u zrelosti posuta maškom. okolici Omiša i na otoku Braþu. sativa Sinonimi: Ninþevac. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. srednje velika do velika. prinosi srednje visoki ali redoviti. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. te ju je izvjesni „Ninþeviü“. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. Buliü. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. tamno zeleno.Vitaceae Latinsko ime . te u okolici Sinja. zatvorenih postranih sinusa.

Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. 80 .ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. Populacija sorte time se malo poveüala. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. U populaciji Ninþuše. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. 2006).

prvenstveno dobre i redovite rodnosti. Sv. na podruþju Kaštela. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. sativa Sinonimi: Crljenak mali. þesto preklopljen. zbog kasnog dozrijevanja. Ivan Dolac…). te da se zbog svojih dobrih karakteristika. srednje zbijen. List srednje velik. Bobica srednje velika. no sadržaj šeüera. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. koji je u vremenu prije filoksere. Pelješac i Korþula. a naliþje vunasto dlakavo. Nedjelja. Zelenak. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. relativno mlada sorta. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. što se odražava na lošiju kakvoüu. pentagonalan. Konavala i u makarskom primorju.Vitaceae Latinsko ime . Postup. Crvenak. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. po sadašnjim saznanjima. 81 . piramidalan. soþnog mesa i neobojenog soka. a osobito ako su okrenuti moru. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina.2. 2004). Kožica tamnoplavo-crna. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. Greštavac. Potencijal kakvoüe je visok. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Zelenac. a donji pliüi i otvoreni. Grozd malen do srednje velik. Plavac mali raširen je i u priobalju.Vitis vinifera ssp. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. S obzirom na to smatra se da je. Lice lista mjehurasto naborana. tipiþna sorta toplog juga. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija.Rahmnales Porodica .3. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. no jako varira u odnosu na položaj. peterodijelan. mekog. prinosi su niži. okrugla. izraženih žila. Pagadebit crni.. oprašena maškom. þvrsta. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. a osobito na vinogorjima Braþ. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. Rodi redovito i dobro. Hvar. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Rasprostranjenost: Plavac mali je. þesto s krilcem. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . tamnozeleno. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.2. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima.

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Nažalost. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. 82 . kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. i podloga je svemu. pa je trend populacije uzlazan. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. „Ona je prekrila sve. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. Obzirom na starije literaturne navode. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima.Buliü (1949). Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. a i novija iskustva. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. ili gotovo sve vinograde. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala.

83 .

a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Nema proizvodnih nasada ove sorte.3. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. a funkcionalno ženski. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. þesto s dobro razvijenim krilcima. sortna aroma. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. S vremenom je potpuno zapostavljena. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. Bobice srednje velike do velike. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. Rodi redovito. Cvijet morfološki hermafroditan. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. Osjetljiva prema plamenjaþi. rastresit. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. prozirna.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika.2. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. dug. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . prinosi niski do srednje visoki. a karakterizira ju fina. Opis: Trs srednje bujan do bujan. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. sativa Sinomimi: nisu poznati. List srednje velik.2. koja se uzgaja u tom podruþju. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. žuta. peterodjelan. obrnuto jajolike. roditelj sorte Pošip. Službeni status: Od 2002. pentagonalan. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. Grozd malen do srednje velik. Pouzdano se zna da je sorta. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. Peteljka duga i krhka.Rahmnales Porodica . kakvoüa izuzetna. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske.Vitis vinifera ssp. uz Bratkovinu bijelu. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. piramidalan. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem.Vitaceae Latinsko ime . kao „zaþin“. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Kožica tanka. Lice glatko. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera.

svježa. puna. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja.dalmatinskih sorata. jaka. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Prikladna su i za duže þuvanje. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. u protivnom moglo dogoditi. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. naglašene sortne arome. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. harmoniþna. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. 85 . kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. ekstraktna.

Babiü. Bogdanuša. Kurtelaška bijela. kao gospodarski znaþajna kultura.3. Lasina. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Prþ. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. Bratkovina. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Crljenak. Ninþuša. Grk. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Pošip bijeli. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. podiüi sanitarno provjerene. Cetinka. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. Plavac.1 Postojeüe stanje. Osim sortnom listom. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Malvasija dubrovaþka bijela. Vigava. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Debit. Okatac crni. Mladenka. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. dok za one lokalne važnosti. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Zlatarica. Muškat ruža crni. Pošip bijeli. Vlaška. Zadarka i Svrdlovina crna . Plavina. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Drnekuša. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Plavina. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Debit. Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. Babiü. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. Za sorte 86 . To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. Debit.3. Dobriþiü.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština.

prof. koje je osobito bogato autohtonim sortama. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp.2 Projekti inventarizacije.dr. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. 2006. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. dr.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. koji su uz potporu Ministarstva znanosti. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. Nikola Miroševiü Darko Preiner. dipl.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. Ivan Pezo. Nažalost. prof. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. Maletiü et al. kojem se 1998. sc. Piljac i sur.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu...2. Ministarstva poljoprivrede. 2008…). te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. ing. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. Jasminka Karoglan Kontiü.dr. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku.sc. biometriku i oplemenjivanje: prof. Zduniü et al. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata. sc.2. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). 2004. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. Ivan Pejiü Silvio Šimon. 3. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. Crespan et al. 1999. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. sc. 2002). dr. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. Babiü=Rogozniþka. Edi Maletiü. dipl. Maletiü et al. sc. sc. 87 . Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. 3. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. 2004. provedeni ili su još u tijeku. Maletiü i sur.ing.3. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. Goran Zduniü dr.3. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu.3.

Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke.3. Kolekcija danas broji 120 genotipova. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. Utemeljena je 2001. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü.. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. 3. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. 2006. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. 88 . Za podizanju kolekcije u Splitu. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081.3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu.2.. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005..Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. 2008. Zduniü i sur. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata.

U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). sadržaju šeüera. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. u odnosu na prosjek sorte).4. Pošip). lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. kao i kod ostalih. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 . niti u Republici Hrvatskoj. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. virusom mozaika gušarke ArMV. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Grk. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. Brojna predavanja. Debit. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali.4. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju.. Za održavanje ovog matiþnog nasada. meÿu kojima vina od autohtonih. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. Kod ovih sorata. Maraština.4 3. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. Vugava. a porasla je i njihova potražnja na tržištu. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju.1. prinosu. razlika u dobi dozrijevanja. Plavina. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. obojenosti kožice i sl. Malvasija dubrovaþka. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. 2006). te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. aromi. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa.3. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje.

rodnost. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). šira javnost). koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. 3. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora.4. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. Provesti mikrovinifikaciju sorte. U ovom nasadu provodit üe se. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad.1. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. fenološke karakteristike…). Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. 90 . u suradnji sa znanstvenom institucijom. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala.2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte.selekciju vinove loze. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. otpornost prema gljiviþnim bolestima.

no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. poput krioprezervacije. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja.4. sc Edi Maletiü (EM). Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. dr. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. a osobito susjednih. jer je poznato da se kod loze. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. mraz.3. karakterizaciji. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. kao i njihove fotografije izradio prof. virusi. ali i drugih voünih vrsta. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. tuþa…). dopuniti postojeüe kolekcije. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. unijeti podatke u elektronsku bazu. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška.1. 91 . ostalo je još puno posla na oþuvanju. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. a uvoÿenjem novih metoda. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. Zbog toga je. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. krioprezervaciji i þuvanju. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. javlja više problema pri razmnožavanju. te eventualno formirati repozitorije in vitro.

a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. mahunarke i lukovi. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. paprika i salata. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. rajþica te luk. krastavac. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama.4.000 tona. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. 4. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. rimske uprave pa do današnjih dana. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. 92 . dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica.1. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi.1 UVOD 4. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani.1. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. POVRûE 4. lubenice i dinje.

3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone. 4. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. vrtaþe i rjeÿe manja polja. Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime.1. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. te manjim i veüim poljima. 93 . Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo.

2.1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 . acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.4.2 4.

ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Odlikuje se bujnom. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. Cvjetne glavice su dosta krupne.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu.2. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju.2.4. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15.2. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. 95 .1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. Po dospijevanju pripada ranim sortama. uspravnom. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.

Pojedina dalmatinska podruþja. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. 96 . Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka.

97 .

a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. obalnom podruþju i zaleÿu. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. vremenu sadnje. promjera do 3 mm. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. C. podruþju uzgoja. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. Plojka je naborana.4. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. lisnati kelj. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. Ima je na veüini nastanjenih otoka. Populacija. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju.2. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. þetiri sumporasto žute latice.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. 98 . te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. acephala D. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Cvjetovi su tetramerni. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. var.2.

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. prikupiti uzorke sjemena. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte.Zasnivanje kolekcijskog polja. . kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. . stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. 99 . Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. Sve do poþetka 20. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. . . Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. slanutak ili krumpir. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. .Inventarizacija.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. prikupljanje.

100 .

Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme.2. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. botrytis L. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji. var. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. a sivkasto zelene donje. 101 . Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. plavkasto su zelene boje gornje strane. Introdukcijom novih stranih sorti. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1.4. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova.2.8 kg. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. Populacija. Listovi su eliptiþno prošireni. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti.

Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .

Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. bjelkasto srebrnaste boje. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.2.4. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. a trend populacije je izrazito silazni.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. Ovojni su listovi uspravnog položaja. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica.2. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. a glavno rebro prošireno. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Rub lista je valovit i nazubljen. Populacija. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . Tijekom inventarizacije 2007. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm.

ekonomski znaþaj.Inventarizacija. 104 . prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena. prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice .

105 . a trend populacije je izrazito silazni. poluuspravnog do ležeüeg položaja. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije.2. Populacija.2.4. Glavica je srednje veliþine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. Rozeta joj je srednje bujna. S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. Ovalno okruglog su oblika. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. zelene je boje. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.

utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. 106 .Inventarizacija.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. grah mahunar ili grašak.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. .Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . 112 . . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.Pokretanje ekološke proizvodnje. a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje.Inventarizacija. Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. gospodarska vrijednost.Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati.

a za berbu dospijeva sredinom ljeta.2. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa.4. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. Sjeme je þetvrtastog oblika. Stabljika joj je šuplja. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Populacija. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. da bi se zadnjih 113 .9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Listovi su parno perasti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. spljošteno. dio proizvedenih se koliþina. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. u presjeku uglasta i razgranata. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv. zaslanjena tla niske plodnosti. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. leptiraste su graÿe. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena.

Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama. 114 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. .Pokretanje ekološke proizvodnje.Inventarizacija. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije.Trajno održavanje populacije. ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena. Sama vrsta. Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude.nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo.

karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste.2. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4. godine. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Dr. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 . ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije.3. sc.3. Zdravko Matotan. Nada Paraÿikoviü. Prof. Vesna Samobor Mr. sc. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006. Dean Ban. sc. Dr. sc. Trogirska rana cvjetaþa.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. Prof.2 Projekti inventarizacije. 4. sc. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. a neke kao Hvarska artiþoka. Smiljana Goreta. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu.4. dr. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. sc. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. Dr. dr. Josip Borošiü. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. dr.2. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju.1 Postojeüe stanje. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti.3. sc.3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. Od 2008. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi.

2. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. matiþna stada. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.4 Kolekcijski nasadi. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom.3 Institucije. rasadnici. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Agronomski fakultet iz Zagreba. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. 4.3. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. 116 . Povrtlarski centar iz Zagreba. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.3. 4. Podravka iz Koprivnice. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. banke gena. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.

4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. 117 . Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta.4. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti.1 Prijedlog mjera za promociju. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti.4.

Danas se kukuruz. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. stoþni kelj. na Dinari i Biokovu i na preko 1. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. proso.000 m visine. Meÿutim. kao što je Dalmacija. RATARSKO BILJE 5. veü iz gotovo cijele Europe. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. grahorice. kukuruz. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. sirak metlaš. mak. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. stoþna repa. sirak zrnaš duhan. djeteline. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. djeteline. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. Sliþno kao i kod stoþarstva. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. grahorica. primjerice u Podgori pod Biokovom. danas. pamuk lucerka. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. stoþni bob. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. sezam brnistra. buhaþ. šafran. þiþoka.1 UVOD 5. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. jeþam. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. konoplja.1. Vrgoraþko). stoljeüa. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Ipak. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. þakalj. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. šafranika. broü krumpir. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. lan. sjekirica. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . Dakle. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi.5. a daleko manje. uz vinogradarstvo i maslinarstvo. te veüih krških polja (Sinjsko. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. raž. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri.

Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac.540 1.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba.55 4.337 1. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi).0003 0. I danas se u Dalmaciji uz stara.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura.28 940 Raž 7. kad je na ukupno oko 110. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima.6 0. tu je hrana. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.093 Proso 3.93 5. a gdje je plug i brana. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. 5. rjeÿe magarci.207 20. veü i nestaju prateüe biljke. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice.358 0.000 tona zrna.7 1. gdje je uznaþac.0 3.443 Prinosi (t/ha) 0. godine (Tablica 1).01 0. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini.bogatstva ostalo oþuvano do danas.540 Napolica2 Površina (ha) 27.441 0.1. usjevi-mješavina travnjaka i šikara.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8.586 37. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. Žetva žitarica se vršila srpom.002 900 119 . usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja).980 37.579 12. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900. zlo i naopaþac.62 UKUPNO (t) 19. životinje i gljive.

stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. velike klasove. pir dvoredac (Triticum dicoccum). stoljeüa.77 82 UKUPNO (t) 2. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. a dvozrni dvozrnac. broj sadnica 81. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. pir jednoredac (Triticum monococcum).716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. šuljak. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. posebno Zagoraca.359 0. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. Za istu namjenu sijala se i napolica. Ipak. prvenstveno kao stoþna krma.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala.583 186 5002 14. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda.264 1 Za 1908. Dolaskom kukuruza u 16.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. tvrda pšenica (Triticum durum). koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna.6 2. vrlo snažne i þvrste biljke. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. starinsko ili misirsko žito.500 ha. Raž se uzgajala za brašno.181 44. mijenjalo se ulje. najþešüe rogosija. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. pleüaš. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. 120 . godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. jednozrni pir je šilj. plastiþnost. Tek od kraja 19. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. stoljeüu veü 1910. velja pšenica. bila sijana na preko 3. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša.231 5. ali i za ljudsku hranu. prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Za njima je slijedio jeþam. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. tolerantnost na sušu. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih.533 Prinosi (t/ha) 1. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. vino ili sol za brašno. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. bijela i obiþna). zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. godinu.

neuzgojenih populacija. pa tako i ratarstva. ekstremne vruüine i suše. stoþna repa. posebno u gladnim godinama. osim u manjem dijelu. crvena i bijela djetelina. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. þak i sjemenski krumpir. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. stoljeüa u okolici Dubrovnika. godine te krajem tridesetih godina 20. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Kozjak. grahorica i sirak. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. Lan i konoplja. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. uzgajani od davnina u Dalmaciji. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6. Biokovo.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. stoþni bob. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. 5. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. Vrgorac i Poljica.000 ha. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Proizvodne površine znatno variraju.1. sjekirica. za jelo koristili dobiveni stoþni. stoljeüu. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. 121 . stoþni kelj. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Uzgajale su se: lucerka.000 ha. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. stoljeüa. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. bezvodnost. Korištenje traje daleko duže. vrlo plitak pedološki supstrat. Mosor. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. stoljeüa premašuju 8. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. korištenjem divljih. Buhaþ je. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu.

dijelom u potpunosti nestalo. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. 122 . krških polja. Vrgoraþko polje.Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. dolina Neretve i Konavle. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. þak snježne planinske klime. Vrana. stoljeüa bitno smanjeno. Sinjsko. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Imotsko.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .5.2.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

List je izrazito zelene boje. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. stoljeüa u proizvodnji. raž i proso. EX/CR. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati.2. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. stoljeüu.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5. Klas je krupan. dugaþak. Vrlo snažne. Oni uzgajaju: pšenicu. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Težina 1. od kojih su 2 do 3 cvijeta. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Vlat je vrlo visoka. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. jeþam. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. hektolitarska oko 80 kg. široko do 3. bijele boje. listovima i klasu. Iako visoka. misirska pšenica. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Vršni listovi dužine do 28 cm. od 130-150 cm s 5-6 internodija. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. starinsko žito. dugaþko oko 8 mm.2. rijetko 4 plodna. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. þak do 18 cm. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete.2. širine 15-18 mm. Hercegovina. brkaþa. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov.5 mm i debljine do 3. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. u više tipova. cilindriþan. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . ujednaþen. velja pšenica. zbog gotovo zatvorenih pljevica. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. Srednje kasna do kasna sorta. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. zob. Tilletia). do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. dobro ozrnjen. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. zajedno zvane rogosija. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. te znatno otporna na snijeti (Ustilago.5. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr.5 mm. Caklavost zrna je gotovo potpuna. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti.

3. prikupljanje. 7. 5. s kamenima pokretanim vodom. domaüa tjestenina. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. makovi. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. kako brašno. kušaonice. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. brojne gljive). Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. socioloških. etnoloških. predavanja. kako domaüeg izvornog kultivara. Popularizacija povijesnih. 2. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. znaþajnu za oplemenjivanje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. 8. Meÿutim. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. domaüi kruh. tako i pekarski proizvodi. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. PP Biokovo). posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. ekoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. uz eko sela i drugdje. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. žitne stjenice. poljski miševi. 126 . 6. domaüi poprženac-brgatski beškot). koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.

uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. stoljeüa u proizvodnji. belija. dugaþko oko 8 mm. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Odliþno otporna na lisne rÿe.5. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. brkaþa. Caklavost zrna nije izražena. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. jeþam. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. Tilletia). pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7.8 mm i debljine oko 3. široko do 3. starinsko žito. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova.2. 127 . od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. od 150-170 cm s 6-7 internodija. zbog gotovo zatvorenih pljevica.2. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. List je izrazito zelene boje. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. u više tipova. EX/CR. hektolitarska oko 70 kg. U klasu ima do 29 klasiüa. zajedno zvane rogosija. Iako iznimno visoka. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. raž i proso. a dosiže þak i 20 cm. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. Zrno je vrlo krupno. listovima i klasu. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. cilindriþan. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. stoljeüu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. misirska pšenica. Hercegovina. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. Klas je krupan. Vršni listovi dužine do 28 cm. ujednaþen. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika.2. Oni uzgajaju: pšenicu. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. ali postoji populacija crvenkaste boje. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. brkuša. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. zob. Srednje kasna do kasna sorta. velja pšenica. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje.5 mm. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Vlat je izuzetno visoka. ovalno. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. dobro ozrnjen. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. Vrlo snažne. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Težina 1. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. širine 15-18 mm. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. bijele boje. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji.

a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. 128 . brojne gljive). poljski miševi. prikupljanje. najprije na zaštiüenim podruþjima. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. Meÿutim. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. žitne stjenice. PP Biokovo). makovi. domaüi kruh). To su prvenstveno otpornost na polijeganje. s kamenima pokretanim vodom. 8. tako i pekarski proizvodi. ekoloških. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. Popularizacija povijesnih. kako domaüeg izvornog kultivara. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. znaþajnu za oplemenjivanje. kušaonice. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. kako brašno. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Inventarizacija. socioloških. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. uz eko sela i drugdje. 6. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. medije. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 4. etnoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 7. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 2. 5. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. predavanja.

129 .

do 8 cm. Vegetacija vrlo rana. raž i proso. na kraju zašiljeno. Težina 1. tako i pekarski proizvodi. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. slijedeüih karakteristika. kraüe nego kod oplemenjenih sorti.5. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. þak do 40 %. suhim.2. Klas je vretenast. Imaju visoku sterilnost. poljski miševi). Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. širina 2. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. debljina do 2.3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Izuzetno otporne na sušu. Oni uzgajaju: pšenicu. Visina vlati iznosi oko 150 cm. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. stoljeüu. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. Daje solidan prinos i na najlošijim. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. žuükasta. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. domaüi raženi kruh). glatko.2-2. Boja zrna izuzetno varijabilna.5 mm. Osje 1-4 cm. PP Biokovo). te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa. Uspravnog do poluuspravnog rasta. s kamenima pokretanim vodom. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. uz eko sela i drugdje. EX/CR. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa.5 mm. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. Listovi su kratki i uski.5 mm. ali je s vremenom opadao. kako brašno. kukolj. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. kamenitim i pjeskovitim tlima. ali podložne napadu ražene glavnice. hektolitarska težina 69 do 73 kg. ranija od svih oplemenjenih sorti. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. usko. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. makovi. jeþam. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. zob. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji.000 zrna 20 do 28 gr.2. nerijetko i više. sivkasta. smeÿa. štala i drugih gospodarskih objekata. kratak. rjeÿe prizmatiþan. zelenkasta. kako domaüih kultivara. Zrno dugo. Dužina 7 do 8. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. žitne stjenice.

kušaonice. predavanja. najprije na zaštiüenim podruþjima. 8. Inventarizacija. 6. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. 7.1. 3. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. 5. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. 2. prikupljanje. 131 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. medije. 4. etnoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. socioloških. ekoloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih.

godine. srednje krupno do krupno. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. EX/CR. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. Zrno okruglo. Metlica srednje razvijena. kako brašno. do 60 % škroba. hrþak. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. do 2 % celuloze i 1. Oklasak jak. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana.2. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. prvenstveno za kukuruzno brašno. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. pa tako i u Dalmaciji. dužine 17-20 cm s 10-16 redova.2.3 % pepela. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. PP Biokovo). posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. uz eko sela i drugdje. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. 132 . Klip izduljen. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. veü u 17. a hektolitarska težina oko 75 kg. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. stoljeüa.4. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. eventualno i raženog brašna. preko 3 % šeüera. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. odliþno za ljudsku hranu. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. Srednje razvijena. 5 % ulja. do 40.5. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. þvrst i bijele boje. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. a sigurno 1572. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. pura). koji imaju slijedeüe generalne karakteristike.000 biljaka na hektar. jazavac). Uz proizvodnju brnde. s kamenima pokretanim vodom. kako domaüih kultivara. Podnosi gušüu sjetvu.

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. 4. Izrada marketinškog plana za brndu. predavanja. najprije na zaštiüenim podruþjima. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. medije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. etnoloških. 5. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. 2. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. kušaonice. 3. 8. Popularizacija povijesnih.m) 1. 133 . 7. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. socioloških.

000 sjemenki 0. peljen g) Status: h) Populacija. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. a sjeme izrazito sitno. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca.2. zidovi. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm.1 grama. stoljeüa kad se godišnje sadi 1.000 ha buhaþa. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. a praškom se posipala i stoka. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. mase 1. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme. U rekordnoj 1926. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja.2. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. VU. Tako imamo: crnogorski. dalmatinska ivanþica. 134 . iznimno i do 100 cm. obiþno 6-12 godina. Posipale su se pukotine u podu. šoltanski. šibenski. kaša i buhaþev sapun. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. starigradski. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. arbanaski. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru.000 do þak 6. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. brmljina. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske.5.8-1. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. kaštelanski i trogirski. postelje. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta.

4-0. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. 7. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. prikupljanje. Chemotox). kao prašak (Piretrin. koji je 1920. predavanja. tekuüine (Solutax. Pyrozin). Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.400 kg suhog cvijeta po hektaru. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. Inventarizacija. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. Popularizacija povijesnih. 135 . njih þak šest. Konaþno. etnoloških. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). buhaþ je svakako biljka buduünosti. 9. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. medije. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. kušaonice. 6. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. 3. ekoloških. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka.8 % piretrina. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 8. 4.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona.

136 .

veü u veljaþi. Pokožica je žuükaste boje. buduüi PP Donja Neretva). 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. EX/CR. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. a cvijet je srednje veliþine. u uzgoju tek od 1767.5. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. 2. ljubiþaste boje. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. uspravnim stabljikama. 137 . a vadila u srpnju. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje. Klice su nježno ružiþaste boje. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Mogu biti vrlo krupni. kvaliteti i drugom. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. Konaþno 2008. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. posebno u prvoj berbi. godine. Inventarizacija. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. þak preko 1 kg. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. uz eko sela i drugdje. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. jela od domaüeg krumpira. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. 3. stoljeüa. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. ali zbog otpora. stoljeüu. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. otpornosti na bolesti i štetnike. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. a meso gomolja je bijelo. veliþine oraha. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti.2. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije.2. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Sadila se vrlo rano. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo.

8. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. ekoloških. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . Popularizacija povijesnih.5. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. 7. socioloških. medije. kušaonice. 6. etnoloških. Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. predavanja.

uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. škuljevac je dobio ime. stoljeüu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. škuljama. stoljeüa. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Pokožica je žuükaste boje. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. uz eko sela i drugdje. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. otpornosti na bolesti i štetnike. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira.2. veü u veljaþi.2. EX/CR. a vadila u srpnju. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Gomolji škuljevca su dugoljasti. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. ljubiþaste boje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. buduüi PP Donja Neretva). Po tim dubokim okcima. Sadila se vrlo rano.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. a meso gomolja je bijelo. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. Neoploÿeni masovno otpadaju. Inventarizacija. prikupljanje. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. 4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.5. veliþine oraha. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. u uzgoju tek od 1767. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. a cvijet je srednje veliþine. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. godine. ali zbog otpora. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. 2. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. 139 . Klice su nježno ružiþaste boje. uspravnim i visokim stabljikama. jela od domaüeg krumpira. kvaliteti i drugom. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla.

socioloških. ekoloških.6. predavanja. medije. Popularizacija povijesnih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. 140 . kušaonice. 7. etnoloških. 8. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije.

prikupljanje. Glavina. a potom je primat preuzeo pravi duhan. Napuštanjem duhana. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. okruglog vjenþiüa. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. glatki i tanki. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. medije. Slivno. Runoviü. Popularizacija povijesnih. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Stabljika je niža od obiþnog duhana. Cvijet je zelenkastožut. predavanja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 7. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). reže i priprema na razne naþine za pušenje. Danas. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. Listovi su jajasti. nekadašnjih punila. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. Vinjani. m) 1. virginija duhana. Pojavio se polovicom 17. 3.5.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. stoljeüa i veü je 1665. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. Vrgorac. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. 2. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. kušaonice. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). etnoloških. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji.2. 141 . vrijednosti ružiüa kroz publikacije. Riþice. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Imotski. ekoloških. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. 5. Podbablje. 6. 4. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. 8. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Podstranje. Dubrovnik i Cavtat. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. ali su prednjaþile opüine: Poljica. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. EX/CR. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. socioloških. U poþetku je bio više proširen ružiü.

142 .

prijatnog okusa i specifiþne arome. Slivno. Biljka je košastog izgleda. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Runoviü. Vrgorac. prikupljanje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Glavina. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. reže i priprema na razne naþine za pušenje. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Dubrovnik i Cavtat.2. nježnog su tkiva i finih žilica.5. Cvijet je izduljen i valjkast. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. Danas. 143 . virginija duhana. Pojavio se polovicom 17.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Dugaþki su preko 40 cm. 3. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. o) 1. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. 2. Podstranje. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Podbablje. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija.2. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. EX/CR. široki oko 20 cm. Riþice. a potom je primat preuzeo pravi duhan. Izrada marketinškog plana za ravnjak. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. stoljeüa i veü je 1665. U poþetku je bio više proširen ružiü. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). crvene boje. 4. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. nekadašnjih punila. Imotski. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. ali su prednjaþile opüine: Poljica. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Vinjani. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. 5.

8. predavanja. kušaonice. medije. etnoloških. ekoloških. Popularizacija povijesnih. 7. 144 . Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. socioloških.6. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi.

Imaju izrazit slatkast miris. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. stoljeüa. ali je ubrzo sve propalo. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. godine osnovana tvornica za preradu. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. a u statutu otoka Braþa iz 1656. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. vezanje loze i svežnjeva drva. tipiþnim za porodicu Fabaceae. Plod je mahuna. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. godine u Splitu. Cvjetovi su izrazito žute boje. izradu brodskih konopa. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. Španjolskoj. iz brnistre se izraÿuju metle. Brazil i Boliviju. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Meÿutim u Omišu je 1919. U Grþkoj. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. pletu ograde oko imanja. osobito u Kaliforniju. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša.300 m nadmorske visine. Nakon 2.2. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. Putopisac Fortis spominje 1774. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. stabljika za vezanje loze. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. promjera do 20 cm.2. koja je ubrzo propala. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. U statutu grada Korþule iz 1214. Meksiko. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. U 19. izradu odjevnih predmeta. košare. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica.5. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu.

146 . 3. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. m) 1. 4. Popularizacija povijesnih. PP Biokovo). Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. predavanja. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. obuüe). od kojih je jedan i grad Split. svjetskog rata. socioloških. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. medije. etnoloških. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. odjevnih predmeta. ekoloških. Meÿutim. 6. 2. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 5.Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2.

5 m.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki.2. mediteranska ima brži poþetni porast. posebno vezanih za prilagodbu na loša. tako i nekih prateüih kukaca. kao dio travnjaþke flore. Za vrijeme Rimskog carstva.5. ovaca i druge stoke. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. Koristi se za napasivanje. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. kao nijedna druga biljka. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa.). kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. tolerantnost na sušu i drugo. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. ali i korovskih te parazitskih biljaka. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kako ove kulture na podruþju Dalmacije.2. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. osušena ili samljevena u brašno. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. VU. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza.). a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. odakle je prenesena u Grþku. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje.000 godina. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama. ali više na sušu. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. lucerkina buba mara i dr. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Andrena. 147 . Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka. kamenita i pjeskovita tla. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. manje je otporna na hladnoüu. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. pokošena svježa. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike.

7. 148 . 5. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih. kušaonice. socioloških. prikupljanje. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Inventarizacija. ekoloških. 2. etnoloških. 4. 6. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. medije. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu.Konaþno. na podruþjima uzgoja stoke.

sc. kulture/kultivari. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. rasadnici. ing. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije. banke gena. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. 149 .3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. Meÿutim. naþin þuvanja. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5. populacije.2.5. lokacija.2. sc. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. sc.o. 5. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu. banke gena. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj. rasadnici.o. nositelj Bioaromatica d.3.3.4 Kolekcijski nasadi.3 Institucije. 5. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.2 Projekti inventarizacije.2. matiþna stada. Bioaromatica d.2. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl.3.3.o.o. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.3. 5. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr.1 Postojeüe stanje.

5. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. formiranje i dopuna kolekcija. daljnja selekcija.1. izložbe. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. razrada bussines planova. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. 150 . Prijedlog mjera za promociju. predavanja. promotivni materijal. oplemenjivaþki rad. publikacije. poboljšanje državne strategije.4.

5347 biljnih svojti.28 tona po hektaru. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. godine þak na 6.1 UVOD 6. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). sitna vlasulja. opora tvrdika. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. LIVADE I PAŠNJACI 6. granata kostrika. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. 1910. bijeli kokotac. Osim u botaniþkom smislu. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake.000 hektara. jesenska šašika. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka.772 hektara livada. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. djeteljnjak perasta kostrika. svijetla smilica. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. dunjica. crvena djetelina. domaüa grahorica. dlakava grahorica. livada s pretežnim udjelom lucerne. domaüa vuþika.2. ratarskih kultura. dalmatinska grahorica. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. odnosno s podvrstama. Veü do 1910. obraÿene su u okviru krmnih.1. bilo je 3. ratarskoj proizvodnji. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije.6. svinÿuša rogata.500 ha livada. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. bijela djetelina. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . u Dalmaciji zvana ljekarica.1. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. stoljeüa. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. dok je pašnjaka bilo þak 594. 6. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10.583 ha lucerišta. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. tvrda vlasulja. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. Tako dalmatinski krški travnjaci. U isto vrijeme. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. odnosno livade i pašnjaci. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. dalmatinska djetelina. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. iza Slovenije i Albanije. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. dalmatinska vlasulja. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem.

planine: Dinaru. stoljeüa bitno smanjeno. godine kod Knina i Sinja. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija.000 tona. Vrana. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Biokovo. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. ekstremne vruüine i suše. Krajem 19. Svilaju. Kamešnicu. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. odnosno planinske travnjake. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. kominom maslina i grožÿa. vrlo plitak pedološki supstrat. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. bezvodnost. Vrgoraþko polje. Nažalost. Imotsko. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. krških polja. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Mosor. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Biokovo. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. Sinjsko. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka.1. Konaþno. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Mosor. 152 . nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. 6. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. þak snježne planinske klime. Ne baš povoljni rezultati pokusa. obustavili su daljnje pokušaje. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. Kozjak. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe.3. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. dolina Neretve i Konavle. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. pa tako i livada i pašnjaka.

2.2.1.1 Pregledni popis vrsta 6.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.6.

6. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .2.1.2 Trave (Poaceae.

6. ali i parazitskih biljaka. tolerantnost na sušu i drugo. mahune i sjemenke. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama. kušaonice. Andrena. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. þesto omotane najvišim listovima. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. na podruþjima uzgoja stoke. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 5. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 6. prikupljanje.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. 7. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. medije. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. kamenita i pjeskovita tla. izmjeniþni. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Zajedno s lucernom. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. Listovi jajoliko izduženi. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija.2.2. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. Inventarizacija. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 8. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. 155 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2.2. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. 4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. VU. predavanja. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 3. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.).

Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database. autor M. Miloviü 156 .

l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. 157 . Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. etnoloških.2. VU. ex Hornem. 9. jajoliko izdužen. ekoloških. Italiji. 8. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. mahune i sjemenke. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. Popularizacija povijesnih. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 5. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. Danas je proširena po cijelom svijetu.2. ali i parazitskih biljaka. lijepe intenzivno crvenkaste boje. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. osobito u USA.6. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. Inventarizacija. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. Andrena. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline.1. maslina i vinove loze. tolerantnost na sušu i drugo. Njemaþkoj i Španjolskoj.) Syme. 3. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. 6. na podruþjima uzgoja stoke. izmjeniþno postavljeni na stabljici. Francuskoj. predavanja. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. 4. kamenita i pjeskovita tla. socioloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. List je trodijelan. prikupljanje. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. 7. medije. Cvate u svibnju ili lipnju. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb.). Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu.

158 .

Može doseüi dužinu preko 1 metra. 6. na podruþjima uzgoja stoke. 4. 3. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. Cvjetovi veliki. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 159 . Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju.3. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka.2.1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. 5. dugi do 2 cm. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. tolerantnost na sušu i drugo. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Inventarizacija. kušaonice. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. prikupljanje. Andrena. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. medije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. mahune i sjemenke. kamenita i pjeskovita tla. viseüi. 7. VU. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 2. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. smješteni na dugom dršku. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. predavanja. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi.6. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. ljubiþasti.

160 .

Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe. 8. na podruþjima uzgoja stoke. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije.2. kušaonice. nasipima i brežuljcima. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. u svijetlim bukovim i borovim šumama.1. LC. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. t) Status: u) Populacija. 2. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. n) 1. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. tup i rascjepkan. 5. 6. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. a lisne plojke þvrste. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Raste na prisojnim. prikupljanje. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. planinskim livadama i toþilima. Jeziþac je kratak. ravne ili žljebaste. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L.) P.4. visoku tolerantnost na sušu i drugo. osunþanim padinama. 3. 7. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. Azija. Rukavci su mekani i dlakavi.6. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 4. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. kamenita i pjeskovita tla.). 161 . predavanja.

162 .

5. kamenita i pjeskovita tla. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.6. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. 3. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. tolerantnost na sušu i drugo. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. na podruþjima uzgoja stoke. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. izdužena. 2. 7. 5. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak.1. posebno vezanih za prilagodbu na loša. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. medije. 4. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. vijugavim osjem. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete. brkaš g) Status: h) Populacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije.) Trin. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.2. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. obrasli dugim dlakama. gusti bus. 163 . EX/CR. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. Metlica velika. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. Inventarizacija. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. 8. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. 6. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. predavanja. posebno njihovi rukavci. Listovi su uski.

164 .

Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. tolerantnost na sušu i drugo. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. sulcata Hack. LC. 7. na podruþjima uzgoja stoke. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. 165 . Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije.6. Tankih je vlasti i zbijenog busa. 5. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 2. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. kamenita i pjeskovita tla. predavanja. dalmatica Hack. 3. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 4. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 6. subsp. medije. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. Inventarizacija. 8. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. var. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. g) Status: h) Populacija.6.1. posebno vezanih za prilagodbu na loša. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. kušaonice. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva.

166 .

2. 6. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6. niti se sjeme može kupiti na tržištu. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline. Meÿutim.4 Kolekcijski nasadi. 167 . ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.2 Projekti inventarizacije. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. matiþna stada. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6. lokacija. naþin þuvanja. 6.1 Postojeüe stanje. populacije.3.3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. banke gena.3. 6. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. rasadnici.3.2. banke gena. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.3 Institucije.3. 6. kulture/kultivari. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije.2. rasadnici.6.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. zaþinskog. Wettstein 1906. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. dolina Neretve i Konavle. ljekovitog. klimarskom dragulju. bezvodnost. zaþinskog. godine. ukrasnog i jestivog bilja. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. þak snježne planinske klime. Biokovo. medonosnog. Vrgoraþko polje. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. ukrasnog i jestivog bilja. vrlo plitak pedološki supstrat. Mosor. ali možemo. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. Imotsko. ljekovitog. ljekovitog. 7. krška polja. Kozjak. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Vrana. zaþinskog. zaþinskog. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. 173 . medonosnog. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. a posebno u Župi dubrovaþkoj. medonosnog. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena.1. ljekovitog. R. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ekstremne vruüine i suše. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog.i drveüa. Ipak. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Službena rajonizacija aromatiþnog. Sinjsko.

7. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja. Aromatiþno.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu.

Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp. dalmaticum x G.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp. macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .

0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. LC. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. visok do 2 m.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. gusto prekrivenih listovima. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. sušara. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. graÿen od brojnih šibastih ogranaka.2. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Primarni proizvodi su suho lišüe. Listovi su mu vrlo uski. malo svinuti na rubovima. medonosna. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. þemu se protive pþelari. sapuni) na bazi ružmarina. zaþinska. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. kao važna aromatiþna. ljekovita.2. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. Posebno se intenzivira od 1740.2. rusmarin. lužmarin.7. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. godine i prva ružmarinska zadruga. stoljeüu. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. žmurod. Hercegovina. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. destilerija. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. Visu i Šolti. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. kad je prvenstveno služio kao zaþin. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika. 176 . ružmarinovi medenjaci). vodice. kako primarni. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. zimorad. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. zimrad. godine. tako i sekundarni. ukrasna i krajobrazna vrsta. Tek krajem 19. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. a širi se u 18. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu.

3. edukativne i turistiþke obilaske. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. Popularizacija povijesnih. 6. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. 8. 4. 5. etnoloških. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. socioloških. 2.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 7. ekoloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. 177 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. Ukljuþenje plantaža. Inventarizacija. farmaceutskih. kušaonice. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. 9. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 11.

officinalis. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. officinalis. temeljem znaþajnih državnih poticaja. odnosno lavandin. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje.modrulja. Postojale su kulture prave lavande.). Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. L. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. francuska Lavandula angustifolia Mill.7. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. a na drugim kontinentima SAD. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. latifolia Vill. Grþka i Engleska (Norfolk). Ukrajina. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. vera DC x L. L. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. stoechas. Španjolska. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. svjetloplave boje. 178 . (L. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. vera) ili prava lavanda. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande. dentata. lavandula. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. ali i lavandina: Francuska (Provansa). Od 13. te L.). Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. (L. poznata još iz starog vijeka. Danas je na tržištu je sve prisutnija. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Argentina i Tasmanija. Otkriven je 1948.2. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. L. vera DC x L. a u 16. Uzgoj lavande. Maÿarska. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. lavendl.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. LC. Bugarska.) poznatija kao lavandin. Alžir.2. intermedia). godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. latifolia Vill. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. Požari su 1999. ali i križanaca na otocima Hvaru. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L. hybrida. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. Italija. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. Braþu i Visu te u Zagori. a i ulje mu je kvalitetnije. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. despik.

5. farmaceutskih. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. zaþinska. ljekovita. etnoloških. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. 179 . a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. vodice. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. edukativne i turistiþke obilaske. a suhi cvijet lavandina. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. ekoloških. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. predavanja. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. u prigodnoj vreüici. medonosna. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. Lavandini su jaþeg mirisa. 4.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. Popularizacija povijesnih. Od 2000. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. sapuni) na bazi lavande. dio za prodaju u svježem stanju. destilerija. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. kao važna aromatiþna. ukrasna i krajobrazna vrsta. pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. medije. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). sušara. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. socioloških. koristi se za zaštitu od moljaca. 3. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. Ukljuþenje plantaža. kušaonice. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke.

180 .

kuš. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. sušara. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. pa djeluju sive boje. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. kako primarni. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. za osobne potrebe na otoku Hvaru. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. Primarni proizvodi su suho lišüe. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. duž cijele naše obale. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae).2. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. tako i sekundarni. LC. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. Hercegovina. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. u faraonskim grobnicama u Egiptu. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. Izvanredna je aromatiþna. žalfija. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. osobito u razdoblju cvatnje. vodice. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. stoljeüa na otoku Hvaru. Još prije njih. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. sapuni) na bazi kadulje. Malinska na Krku. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. slavulja.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Proizvodi primorske kadulje. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Slano. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. destilerija. 181 . zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. ali se koristi i kao zaþin. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje.2. Ston. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. osim možda u manjoj mjeri.7. zaþinska i ljekovita biljka. proširena na podruþju Mediterana. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. te Boka Kotorska. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.

predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. 7. edukativne i turistiþke obilaske. Ukljuþenje plantaža. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. etnoloških. medije. kušaonice. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. Popularizacija povijesnih. 5. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. 182 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. 8. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. 3.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. socioloških. ekoloških. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. prikupljanje. farmaceutskih. Inventarizacija. 11.

a Dalmacija. vodice. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka.2. LC. a rastu po dva ukriženi nasuprotno.7. zaþin mesu. primorski þubar. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. W. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. a za pice je možda i bolji od origana. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. osobito u razdoblju cvatnje. najvažnija pþelinja paša. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. kako primarni. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. cijelog ruba. Proizvodi domaüeg primorskog vriska.2. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. te izvanredan med. gusto razgranan polugrm. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. destilerija. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. Izvanredna je aromatiþna. Stabljika i ogranci su okrugli. Listovi su se koristili za lijeþenje. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. Primarni proizvodi su suho lišüe. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. proširena na podruþju Mediterana. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. sušara. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. tako i sekundarni. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. visok 20-40 cm. zaþinska i ljekovita biljka. uski. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. 183 . obrasli finim kratkim dlakama. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. duž cijele naše obale. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. Hercegovina. Listovi su mali. osoguz. ribama. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. ali se koristi i kao ljekovita biljka. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. zašiljeni.

6. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. prikupljanje. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. 7. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. socioloških. 4. ekoloških. kušaonice. medije. predavanja. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 184 . Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. Popularizacija povijesnih. Inventarizacija. farmaceutskih. Ukljuþenje plantaža. 2. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 10. 8. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. edukativne i turistiþke obilaske.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. etnoloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. 11. 5.

pri þemu dobro podnosi zaslanjenje.7. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. godine iz istoþnog Meksika. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile.2. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. soþnim listovima sivozelene boje. mesnatim. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. dugaþkim preko metra. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. po cvatnji cijela biljka ugiba. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. osobito uz more. 185 . Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. dalmatinske þipke. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. a u Italiji i neke grublje vrste papira. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. kao diuretik. ali i kao insekticid. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. hvarska i viška. loparina. Pred jesen. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. Hercegovina. industrijske. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. od kojih su najpoznatije: paška. Odavno se proširila. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. LC. pa þak Visiani poþetkom 19.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. ponekad punih 40. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj.2. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. aromatiþne. smokva glušica. medonosne i krajobrazne vrste. meÿutim ima karakteristike ljekovite. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. Iznimno je pogodna za svježe nasute. koji su na rubu i vrhu bodljikavi.

edukativne i turistiþke obilaske. Izrada marketinškog plana za agavu. 10. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. socioloških. 7. 3. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 4. 5. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. 8. vrijednosti agave kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. 2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. predavanja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. Inventarizacija. 186 . etnoloških. 9. farmaceutskih. ekoloških.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 6. medije. kušaonice. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija agave u Dalmaciji.

6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije.7. etnoloških. medije. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. promjera oko 2 cm. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. 10. 7. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. socioloških. 9. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. 8. na Biokovu. Inventarizacija. predavanja. 4. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti.2. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. 0. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima.2. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . 6. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. te organizirati pokusno polje. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. edukativne i turistiþke obilaske. 5. 2. prikupljanje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 3. Popularizacija povijesnih. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. ekoloških. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. Nije poznato da li postoji u prirodi. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.

188 .

Oplemenjene kulture planike 189 . koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti.2. hormonskih poremeüaja i sl. samo dolaze kasno. raznih izraslina. do 300 mg u 100 grama ploda. Taj se proces odvija postupno. pjega nastalih od izlaganja suncu. industrijska kultura. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. peþenje rakije. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. nejednolike puti. debljine oko 2 cm.2. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. a u Italiji. kod nas od Istre do Dalmacije. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. Plodovi planike. maginje su okrugli. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. naranþasto crveni. ali i dublje u kontinentu. LC. nezrele plodove i bijele cvjetove. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. prpak. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. jagodiþnica. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. Plodovi dozrijevaju u listopadu. sastavni dio mediteranske makije. zamjena za listove lovora. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. na 3–10 mm dugoj peteljci. preradu u marmeladu. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. naranþastu i žarko crvenu. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. 2–3 cm široki. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. rodnosti. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. dugi 6–9 cm. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. kad nijedna druga biljka ne cvate. jagodnjak.7.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. Cvate od listopada do kraja prosinca. otpornosti na hladnoüu i sušu. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. dekorativnih elemenata i drugog. Listovi su izduženo jajasti. Njezina jestivost je poznata od davnina. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. planiþac. veliþine i ukusnosti ploda.

9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. 12. Propagacija planike u Dalmaciji. ekoloških. 6. plodovi i preraÿevine. 8. 7. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. kušaonice. 190 . mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. edukativne i turistiþke obilaske. Izrada marketinškog plana za planiku. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. Ukljuþenje prirodnih sastojina. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. 5. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. plantaža. socioloških. predavanja. 11. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. prikupljanje. Proizvodi. 2. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. etnoloških. 10. 3. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. Inventarizacija. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova.

191 .

Koristili su je veü stari Grci . 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. veliþine i ukusnosti ploda. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. prema vrhu suženi i sjajni. slatkastog i pomalo smolastog okusa. s ostacima þaške na vrhu. Bijeli. tamnomodre. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. rodnosti. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. kod nas od Istre do Dalmacije. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. Proizvodi. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. ali je osobito cijenjena. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno.2. LC. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. industrijska kultura. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. usko jajasti. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. dugaþki do 3 cm.2. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. otpornosti na hladnoüu i sušu. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. plodovi i preraÿevine. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. Plodovi mirte su okrugle. dekorativnih elemenata i drugog. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu.7. kožasti. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. na kratkoj peteljci. 192 . Zreli plodovi su ugodnog. sliþno kao i lovor. mesnate bobe. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta.

9. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. ekoloških. 3. prikupljanje. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. medije. plantaža. 8. 11. 6. predavanja. Izrada marketinškog plana za mirtu. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. 7. Ukljuþenje prirodnih sastojina. kušaonice. Propagacija mirte u Dalmaciji. 12. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. 10. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 193 . 4. 5. edukativne i turistiþke obilaske. etnoloških. Popularizacija povijesnih. Inventarizacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. socioloških.

194 .

na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. Listovi su rasperani. LC. Visu. proširena gotovo svim europskim obalama. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju.. Braþu. za salate. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. šüulac. petrovac.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. visoka do 50 cm. s kojima se þesto zajedno konzervira.beren ga na južnoj strani otoka ýiova. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. ali sve rjeÿa.. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki. posebno Hvaru. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. Upotrebljava se u prehrani. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe.. sad je u EU zaštiüena biljka. plavozeleni.. ýiovu. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 . Raste neposredno uz more... sirotinjska šparoga. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu.raste i na sjeveru. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. a more i koja fetica pršuta.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena. a ja u njoj guštan veü godinan. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus.7.. Koristi se još od pretpovijesnog doba. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. obalac. omaþalj.. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova.. koliþine eteriþnih ulja. Smatra se specijalitetom kao i kapari.2. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar...9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus.prije se u Dalmaciji puno duperela.. kod nas od Istre do Dalmacije.. kao prilog jelima u octu ili u ulju. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna.bar ga ja tako zoven.. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. petrovo zelje. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. razgranata u gornjem dijelu. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. ukiseljena i za umake. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear.delicija da ne more bit veüa. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija. motrika. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae).

etnoloških. 8. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. medije. 4. ekoloških. 9. 11. 196 . Izrada marketinškog plana za matar. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. socioloških. 10. 2. 6. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 3. 12. prikupljanje.1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. edukativne i turistiþke obilaske. Popularizacija povijesnih. 5. Inventarizacija. 7. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. plantaža. predavanja. Propagacija matra u Dalmaciji. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. kušaonice.

197 .

a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. tradicionalni proizvod Dalmacije. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. Inventarizacija. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. LC. plavozeleni. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. kod nas u obalnom dijelu. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. Listovi su debeli i soþni. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. kao diuretik i antiskorbutik.)DC. na identiþan naþin kao i poznatija riga. od koje je nutricionistiþki vrjednija. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. moguünosti uzgoja. posebno u Dalmaciji.2. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. 3. u dva reda složenih sjemenki. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. za iskašljavanje. tvrdoüe i ukusnosti listova. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. razgranjeni dvoredac. divlja salata. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena. rigula. 4. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. divlja rikula. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 198 . Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni.7. divlji kupus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. Poznata je i ljekovitost divlje rige. uskolisni dvoredac. od Istre do primorja Crne gore. prikupljanje.2. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija.

etnoloških. socioloških. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. 6. 7. 10.5. 199 . Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. 11. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. 9. kušaonice. predavanja. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. 8.

3. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. sc. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. 7. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. Iznimka je budrovka. zaþinskog.2. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . sc.7.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog.3. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. sc. medonosnog. ljekovitog. sc. sc. Meÿutim. a sjeme kadulje. sc. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena.1 Postojeüe stanje. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH.3. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad.

naþin þuvanja. Kvaternikova 12 21 000 Split 7.o. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7. rasadnici.o. banke gena. lokacija.2.3 Institucije.4 Kolekcijski nasadi. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d.2.3.2 Projekti inventarizacije. 201 . uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.7. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. rasadnici. banke gena. kulture/kultivari. matiþna stada.2.3.3.o. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.o. populacije.

4. razrada bussines planova. formiranje i dopuna kolekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. publikacije. poboljšanje državne strategije predavanja.7. promotivni materijal. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oplemenjivaþki rad.1 Prijedlog mjera za promociju. daljnja selekcija. izložbe. opisi kultivara. 202 .4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7.

793 1. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.026 53. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.131 650. Prema popisu iz 1781.238 70.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.8. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati. što znaþi ovca. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede.176 27.348 179. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela).264 52 ? 7. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. odnosno ovþara.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12. DOMAûE ŽIVOTINJE 8.000 360 0 412 **8.000 1.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.938 1.950 9.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.706 50.2 milijuna grla stoke.000 1.473 0 ? 5.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1).978 320. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija.627 538.000 167.1 UVOD 8.166 105.1. od þega preko milijun ovaca i koza. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13.000 203 . što je u odnosu na broj stanovnika (250.571 70.000 ? ? ? 700. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma).000 Pþele*** 7.534 313. Danas. koje prema najnovijim popisima iz 2007.200.261 Šibensko28 125 1.738 6. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. kao što je Dalmacija.756 228.500 235.000 600. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2.207 kninska Splitsko413 213 351 48. dakle Dalmacija je zemlja ovaca.827 U Hrvatskoj 15.820 29.

manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. da bi njihov broj do kraja 19. konji.8. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. poniji. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. braþka. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. a od poþetka 19. posebno na otocima. goveda i psi. Od polovice 19. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. kornatska. po kojima Dalmacija i dobiva ime. magarci s križancima. godine. te pþelarstvo. koze.1. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. Kasnije. romanovska. uslijed izoliranosti populacija. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. sorthdown ovca. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. peradarstvo i golubarstvo. psi. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. dudov prelac. svinje. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. a kasnije poþinje uzgoj svinja. koja se od davnina. Afriþki. od 1808. 204 . Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. Kornati). kuniüi. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. sinjska. kokoši. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. goveda. golubovi. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. koze. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. Krajem 19. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. uvozi rasplodni materijal. stoljeüa. pure. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. vlašiüka ovca. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. više ili manje križanih s drugim pasminama. pþele. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. olibska. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. izraÿuju i provode planovi. silbska. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. zvanog bušak. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. a vjerojatno i drugih pasmina. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. radi dobivanja kvalitetnije vune. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom.

psa þuvara. bukoviþka koza. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. Cetinu. godine Zakon o zabrani držanja koza. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. Uz kokoši. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. dok je u Dalmaciji nestala. Nažalost. kako se u Dalmaciji nazivalo. gotovo nije bio moguü bez koze. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. Zbog nekontrolirane paše i brsta.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. pratiti. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. psi Dalmacije gotovo nestaju. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. stoljeüu. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. S preko 400 000 grla polovicom 19. na osnovi populacija pogrmuša. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. a struka i statistika prestale su. ovþarskih pasa. da bi se do 1930. dio Ravnih kotara. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. Nestankom stoke gube se još 205 . ekstenzivna pasmina šiška. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. donesen je 1954. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. ilirsko doba. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Krku. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. iz doba Ilira. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. preci današnjeg tornjaka. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. a još manje bisernice. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. nažalost. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. prvenstveno uz krška polja. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. ratnog psa. vjerojatno još od predgrþkih vremena. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. pa tako ni þovjeka. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. smanjilo na oko 250 000 grla. gladi i oskudica. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. svelo u Dalmaciji na minimum. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. Ipak. Daleko manje su bile proširene patke i guske.

godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. Šibenika. nedovoljna podrška vlasti za loših. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. stoljeüa. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. Splita. Konaþno. koji je tada pripadao Dalmaciji. godine bilo tek oko 36 000 košnica. Ipak. otkriüem umjetne svile u 20. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. tako da je 1938. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. a 1905. ali se rabe za potpuno druge svrhe. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. Dubrovnika i Kotora. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. stoljeüu. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. izgraÿen još 1905. mediteranska pþela. Davne 1780. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. 206 . U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. Ipak. a koji je u potpunosti neiskorišten. a od 2007. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. Trogira. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. odnosno ubijala. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. veü 1875. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. posebno na otok Hvar. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. godine. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18.

1. Biokovo. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost.3. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. bezvodnost. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. klimatski. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo.8. pa tako i stoþarstva. ali je polovicom 20. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. 207 . þak snježne planinske klime. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Kozjak. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. vrlo plitak pedološki supstrat. krška polja. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. Mosor. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ekstremne vruüine i suše. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Okolišni uvjeti (pedološki. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. ovce i koze. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije.

pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o. oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o. salonitana): Solinska mekousna 208 .2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.1 Pregledni popis vrsta.8.2.

5. Meÿimurski konj 2.2. Purani pasmine: 7.1. Turopoljska 7. Svinje pasmine: 6.2.3.8.1. Lipicanac 2. Hrvatska bijela koza 6. 4.1.6. Sjeverno-jadranski magarac. Perad vrste: 7.1998 . Istarsko govedo 1.12. Rapska ovca.1. Creska ovca 4.04.2. Cigaja 4. Liþka pramenka 4.1. Primorsko-dinarski magarac 3.3. Hrvatski hladnokrvnjak 3.1.7. Hrvatska šarena koza 5.2.1. Konji pasmine: 2.2003 .05. Ovce pasmine: 4. Dalmatinska pramenka 4. Istarska ovca 4. Slavonsko srijemski podolac 1. Magarci soja: 3. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.4.3. Crna slavonska 6. Krþka ovca 4. Koze pasmine: 5.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06.9.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA. Hrvatski posavac 2.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. Paška ovca 4.1. Zagorski puran 209 .1. 5.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10.4.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . Dubrovaþka ruda 4. Istarski magarac 3.10.2.3 Buša 2.2006 . Goveda pasmine: 1.2.

gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. bukoviþka koza.u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. pa predstavljaju potencijalne kultivare. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr.1. ribe) . sitni magarac. mediteranska siva pþela) . u njemu se nalazi veüi broj vrsta.2.1. Kokoši pasmine: 7.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas. Braþka koza.7.2. golub Zadarski prevrtaþ) . golub. Pþele pasmine: *8. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa. Siva pþela. Šiška. dalmatinska pogrmuša. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Bosanski brdski konj) . Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: . Dalmatinski poni) . domaüa tuka) . za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti. 210 . Kokoš hrvatica *8.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. konj Alkar. a ne samo izvorne pasmine (npr.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja. a ne postojeüe pasmine.

þak do 6 %. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. relativno široki. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. Adametz. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Iako je u pravilu vime buše kratko. svjetlosive. Ilirsko govedo. U svakom sluþaju. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. uz podolsko govedo. tamnije i svjetlije smeÿe.8. Liþka buša. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. CR. bosanska buša i druge. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Boja dlake je razliþito pigmentirana. plitko i maleno. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. jer ju je našao sve do Albanije. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. Za bušu je karakteristiþna tzv. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. Odabrane buše (Gospiü 1955. Dalmatinska buša g) Status: HSC.2. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. pa sve do gotovo bijele boje. dalmatinska buša. buše mogu biti crne. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. a razliþiti okolišni uvjeti. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Do prije stotinjak godina buša je.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. odnosno potrošnju hrane. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka.2. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. NN 73/2003 h) Populacija.2. 211 .

Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. 4. m) 1. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. 3. 8. PP Biokovo). skuta. brst. staništa i prateüe bioraznolikosti. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. slama) pri þemu bi zimi smršavile. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. 9. uz eko sela i drugdje. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 2. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 212 . mladi i punomasni sir. socioloških. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. Izrada marketinškog plana za bušu. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. 5. medije. etnoloških. vrhnje. ekoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. kukuruzovina. predavanja. Popularizacija povijesnih. 6. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. 7. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta.

Sivo govedo. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). CR. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. Vrgoraþkog polja.8. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. Vranskog jezera. vrhnje). Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. do 1975. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. Sliþno kao kod buše. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). uz eko sela i drugdje. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. godine. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. doline rijeke Neretve i Konavle. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. zakonom je 1908. 213 . Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. sir.2. Od 1947. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas.2. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). jednobojno sive boje dlake. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. s nešto boljim okolišnim uvjetima. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. Do kraja 19.2.

PP Biokovo). Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. 2.m) 1. predavanja. 9. 6. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. ekoloških. 4. 8. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. 5. Popularizacija povijesnih. socioloških. 7. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. etnoloških. Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. 214 .

u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. i 19. greben je relativno dug i izražen. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. Kopita su široka i þvrsta.8. Meÿutim. Meÿutim. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. osobito u pogledu ishrane. obraslih putica. Veüinom su dorati. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. Moslavine. a hod izdašan. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. izdržljivi i ustrajni.2. a sapi mišiüave. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. jakih kostiju. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. uglavnom ravnog profila. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. rjeÿe šarci. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Mirni su i dobroüudni u radu. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. odnosno transport roba. CR.2. 215 . U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. a rijetko sivci i alati. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. bijelci i vranci. turskih i arapskih konja. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. leÿa i spoj srednje dugi i široki. Vrat je kratak i snažan.3. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. a noge þvrste. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. ranozreli i dobre plodnosti. raskoljene i spuštene. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. jer su se u ergelama u Drnišu. nešto teže. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. Prsa su široka i duboka. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert.

je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. 2. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Dinari. prvenstveno na veüim krškim poljima. 5. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 9. bušaka na podruþju Dalmacije. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. medije i druge oblike promocije. ali i na dalmatinskim planinama. m) 1. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. bušaka. predavanja. 7. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. ekoloških. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. 8. etnoloških. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. bušaka kroz publikacije. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. bušaka širom Dalmacije. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. 6. 3. gdje su postojale veüe obradive površine. Biokovu i drugdje. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. 216 . Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. bušaka. PP Biokovo). Mosoru. Popularizacija povijesnih. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada.

. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm.2.4. dakle više od vlastite težine. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. skladno povezan. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren. CR. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. Marinkoviü i brojni drugi. Držiü. u narodu zvanom tovar. Kopito je malo. na kojoj su istaknute uške. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. leÿa uska. Na nogama su tamnije pruge. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. Greben je slabo izražen. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca.8.2. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. okruglo i vrlo tvrdo. Polovicom 19. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. osel i dr. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. þvrst. Osim u Dalmaciji. Vrat je srednje dug. koje se fenotipski i genetski razlikuju. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. NN 39/06 h) Populacija. Prsa su uska. Boja tijela je pepeljasto siva. Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. više produkt prirodne selekcije. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. obrastao kratkom stršeüom grivom. Trbuh je svjetliji. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. uz uvažavanje uzgojne povijesti. Pulad je tamnija. kolutovi. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. kenjac. þesto smeÿa. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. ponekad blago uleknuta.).) i Dubrovnika (1272. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. a sapi spuštene i slabo mišiüave. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. kolijevci europske civilizacije. proširen je u Hercegovini. no vremenom posivi.

Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 7. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. 4. 9. što dovodi do polaganog. etno sela i drugdje. Popularizacija povijesnih. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. ali sigurnog smanjenja populacije. 6. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. 5. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. ekoloških. predavanja. PP Biokovo. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 218 . medije. 2. 8. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. zatim eko centre. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. etnoloških. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. PP Vransko jezero. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. 3. dakle smanjila se gotovo 30 puta. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. trke magaraca. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca.000 grla. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. socioloških. PP Lastovo). Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. otoci magaraca i drugo. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada.

a prsa i zdjelica uska. CR. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja.5-3 kg. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. Noge su þvrste. bukoviþki. stoljeüa uzgaja manje od 200. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. Dalmatinska koza. dinarska šarena koza. te se poþetkom 20. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. neretljanski i drugi. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. þvrstom i dugaþkom dlakom.. Dinare i Dalmatinske Zagore. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete..2. NN 39/2006 h) Populacija. godine svega oko 115. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita.2. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. g) Status: HSC. Vrat je uzak i plosnat. nažalost. osim sporadiþnih pokušaja. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava.000 koza. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. Vime je slabije razvijeno. u narodu þesto zvana krava siromaha. 219 . Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. pratiti ovu granu stoþarstva. Zbog nekontrolirane paše i brsta. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza.5. Vrlo je živahna. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. U brdskim selima ovog podruþja.8. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. dalmatinski. Glava je nešto manja. a 1939. Sredinom 19.000 koza. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. otporna i dugovjeþna. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. crno-bijele. Vrlo je skromna. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom.000. Domaüa koza. a veüa stada imali su planinski stoþari. donesen je 1954. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza. a struka i statistika prestale su. smeÿe ili sivo-bijele boje. godine Zakon o zabrani držanja koza. Domaüa šarena koza. Veüinom ojari jedno jare težine 2. a rjeÿe je jednobojna. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. kostrijet. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427.

9. NP Krka. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. 7. 2. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. 220 . Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. s masnoüom do 4 %. Popularizacija povijesnih. ekoloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. 4. nešto boljih proizvodnih osobina. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. staništa i prateüe bioraznolikosti. vrhnje). naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. etnoloških. 3. 5. predavanja. PP Biokovo). sir. 6. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. uz eko sela i drugdje. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. medije.Po svemu. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. 8. socioloških.

od kojeg najveüi dio posiše janje. radi dobivanja kvalitetnije vune. NN 39/2006 h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. posebno na otocima. Poþetkom 19. Kelti i Slaveni. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. U pojedinim dijelovima Dalmacije. romanovska. þesto bez jasnog plana i cilja. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). braþka. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom.2. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. mlijeko. Runo je otvoreno. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. sorthdown ovca. To su ovce s grubom. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. a kod nekih i trbuh. vrlo gruba i malog prinosa. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. izvornom obliku. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom.68 40 . Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. karakul ovca i brojne druge. doveli su dugorepe ovce. CR. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. dužine do 20 cm. Od ove 221 . vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. miješanom vunom. vlašiüka ovca. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima.8. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. ponekad i šareni. Izrazito je otporna. olibska. a pramenovi šiljati.6. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. obrasli su kratkom dlakom. uslijed izoliranosti populacija. do 1. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno.5 kg.38 Ovnovi 65 . Za razliku od drugih pramenki.63 28 . te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. sinjska. žuto mrke ili crne boje. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. Glava i noge dalmatinske pramenke. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. kornatska. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. Ovce su veüinom šute. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe.2.

predavanja. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. socioloških. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. 8. najprije na zaštiüenim podruþjima. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. ekoloških. 6. 2.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. 4. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. uglavnom kukuruza i jeþma. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 222 . etnoloških. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). Popularizacija povijesnih. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. 9. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. 5. medije. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke.

Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. Greben je nešto viši od križnog dijela. Runo je veüinom zatvorenog tipa. a prsa mišiüava i zaobljena. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. NN 39/2006 h) Populacija. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. a u manjem udjelu i vune. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. Glava. prvenstveno vune.7. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. a leÿna linija se blago spušta prema sapima.5 kg 223 .2. merinizacijom dalmatinskih pramenki. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. Vrat je dosta dug i tanak. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije. a manje u zaleÿu Dubrovnika. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. te na poluotoku Pelješcu. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. Ovce su uglavnom bez rogova. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu.8. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. a vuna najkvalitetnija. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396.2. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. i 19. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. odnosno daje oko 90 l. Daje od 1 do 1. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. Španjolske i Francuske. CR. Šipan i Koloþep. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. Uzgaja se na uskom. tzv. ukljuþujuüi otoke Lopud. koja su relativno duga i široka. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina.

Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude.bijele vune. te jede suha. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. 7. 224 . kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. Randman vune je 50 % . a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. 8. 9. etnoloških. zvana kaštradina. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. salamuri i dimi. 3. medije. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. 2. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. predavanja. socioloških. a starija ovþetina se soli. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. kvalitetnije od ostalih pramenki. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Popularizacija povijesnih. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. 4. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. najprije na zaštiüenim podruþjima.

Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. Florijana. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. godine. tako i djece. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. Disney-a «101 Dalmatinac». Bewick 1792.8. Veü u 14. LC. Pas Sv. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. a težak do 30 kg. repu i ekstremitetima. Voli trþanje i velike površine. Visok je 5560 cm. danski pas. izduljene. osjeüajan i privržen þovjeku. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. pratilac koþija i osobni þuvar. h) Populacija. srednje velike glave. pratilac koþija i konjanika. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara.8. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe.2. proširena po cijelom svijetu. 225 . snažan i uporan. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). kao þuvar. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara.kako þovjeka uzgajivaþa. stoljeüa. priljubljenih ušiju. godine objavio njegov opis i crtež. dalmatinski ptiþar. dok je 1999. a manje su na glavi. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. Upadljivo je tamnih oþiju. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj.2. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . te kao vojniþki i lovaþki pas. rad nepoznatog autora iz polovice 18. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. stoljeüa. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. no uzgaja ga i ostali narod. vretenasta tijela i šiljata repa. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. Dalmatinski pas je inteligentan. ali vrlo temperamentan. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719.04 1999. a najviše u Dalmaciji. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. dok sitnije nisu poželjne. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. rjeÿe smeÿim toþkama. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. gdje je engleski kinolog T. bengalski goniþ.

manifestacije. 2. predavanja. primorsko-dinarskim magarcem.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. ovisi o trendu i pomodarstvu. prepoznatljiv širom svijeta. Nažalost. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. medije. njegove domovine. 3. Izložbe dalmatinskih pasa. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. Popularizacija povijesnih. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. etnoloških. socioloških. Bal dalmatinaca. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. 4. dalmatinskom zimovkom. Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. na podruþju Dalmacije. ali jak. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca.

Djeluje smireno i opušteno. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. podruþju sinjskih ovþara. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. godine. te za osobnu zaštitu. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. koji se proširio i do Like. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. prvenstveno vukova i medvjeda. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. Svilaje. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. bosanski tornjak. Golije. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . ali i šire u Europi. izdržljiv i skroman. težine i preko 50 kg. U Zagrebu je 1982. Tijelo je kvadratnog okvira. godine. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. dok je pasmina službeno priznata 2007. h) Populacija. VU.8. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. vrlo þesto podignut. Iako velik. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. Uši su velike i preklopljene. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. snažno i þvrsto. odnosno ograÿeni prostor za stoku.2. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima.2. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. Kozjaka. Himalaje.9. a vrat dug. duge i þvrste dlake. Glava je klinasto izdužena. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. iznimno je žilav. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. tornjak g) Status: FCI 355 /16. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci.05 2007.2 cm). uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Ženke visine 60-65 cm. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. Grobniþkog polja iznad Rijeke. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. a naknadno i u Tomislavgradu. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. te križanjem sa lokalnim pasminama. Rep je izrazito dug i þupav. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate.

posebno Dalmatinske Zagore. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo.podruþjima. Popularizacija i promocija povijesnih. 2. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. 3. þime bi se izbjegli gubici stoke. posebno uz stada eko sela. 228 . Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. najprije uz stada i eko sela. socioloških. 4. medije. predavanja. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. te troškovi naknade šteta. manifestacije. m) 1. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. 5. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije.

2.000 košnica. bilo je 96. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela. po þemu je ova pþela i dobila ime.4-6. Godine 1905.000 košnica mediteranske pþele. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. a vjerojatno ih ima i više. djelu Maÿarske. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije. BIH. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. odnosno dužine 0. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. proširena je u Sloveniji. n. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. panonski. proširen na podruþju mediterana i submediterana.1 12-14 Trut 0. a svega 5 % u gorskom podruþju. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50.Kr. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. brdo kod Atene). prije oko 8 000 godina. Osim kod nas.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. mediteranski. ali i Hrvatske. dinarski. Oni su sive boje. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. Obilježja Masa (gr. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. subalpski. odnosno u Gorskom kotaru i Lici.8 mm.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6.) hvali med zvan Olintio (Olynta. dinarski tip. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba.2.8. 25 % na mediteranskom podruþju. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa. 229 . NN 126/07 h) Populacija. bez Dalmacije.) Duljina (mm) Radilica 0.-79. odnosno kontinentalne Hrvatske. na podruþju Hrvatske.35 mm.000. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina. Austriji.25-0. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. proširen na podruþju gorske Hrvatske. odnosno naše obale i otoka. VU.2 15-17 Matica 0. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta. Ima široki tomentum. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.

propolis. te da matice imaju visoku plodnost. i imaju brzi proljetni razvoj. pþelinji otrov i dr. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. 4. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. kadulja. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. vrcanog i u saüu.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. 3. peluda i meda. Prezime s relativno malo hrane. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. etnoloških. kušaonice. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. socioloških. Od 1994. lavanda). 2. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. Popularizacija povijesnih. 230 . m) 1. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. a 1997. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. predavanja. ružmarin. medije. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. ekoloških.

Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. a oþi razmjerno male. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). Boja tijela je vrlo karakteristiþna. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. 4.2. na podruþju BIH. Hrvatska. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. Glava velika. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Makedonija. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. pa liþe na šare mramora. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. a veliþini populacije. Inventarizacija. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. odnosno pastrva. Koliko je poznato. odnosno prikladnost za uzgoj.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. CR. koje su na glavi nepravilno svinute. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. 231 . Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. proširena od Italije do Albanije. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. Crna gora. Konavoski dvori). kao i usta s velikim zubima. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. Slovenija.2. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija.8. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kao i biologiji se vrlo malo zna. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. išarano je tamnim prugama i šarama. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. prikupljanje. BIH. 2. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke.

Popularizacija povijesnih. medije. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. 8.5. publikacije. 232 . Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. gdje postoje prikladni uvjeti. etnoloških. socioloških. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. manifestacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. 6. 7. 9. ekoloških. predavanja. buduüi PP Donja Neretva).

Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. godine. osnovan 2003. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. 2006. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.8. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. 2003. osnovan 1994. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. knjige. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. NN 126/07 7. Vlada RH MZOPU 1998. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006.1 Postojeüe stanje. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. NN 127/98 2. 1999. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. 26 8 HSC 2008. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. godine 1.3. a neke su veü izumrle. Službene publikacije (popisi. NN 73/03 5. ribarstva i ruralnog razvoja. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC).3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. 22 6 233 . NN 39/06 6.

caput@zg. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10.t-com.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8.hr Dr.hr Mr. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8. Isto tako. 8. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8. Ne postoji službeni gen centar. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije.barac@zd. Izrada menadžment planova sve. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza. Sc. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. Sc. Sc. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 .hr Dr. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo.3. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta.hr Dr. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Sc.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. Izrada strategije na državnoj razini 2.3. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef. Podrška kod promocije 9. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4.t-com. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1.3. Sc.ernoic@varazdinska-zupanija.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6.

udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac.hr Dr. Marijan Posavi University of Wisconsin. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr. 21260 IMOTSKI 235 . godine. izrada zapoþinje 2008.3.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK".htnet.hr Mr. Starþeviüa 5.ozimec@zg. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. Put Vodica 11. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE. 10 040 Zagreb roman. USA posavi@wisc. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37. otok Braþ.t-com. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori. 8.poljak@kc. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA".3. Sc. A. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA. BRUNE BUŠIûA BB. Sunkovci. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA".3. Kuna. Gornji Humac.hr 8.2 Projekti inventarizacije. Sc. PUT PORTIRNE 1.3 Institucije. Sc. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj .aivankovic@agr. 21 412 Puþišüa.hr Dr.3.

23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK".3.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA". MLINSKA 47. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA". matiþna stada. kulture/kultivari. banke gena. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. GRUDA BB.4 Kolekcijski nasadi. populacije. Postoje brojni sitni. VRLIýKA 17. rasadnici.TESLE 30. lokacija. 236 . N. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". 21230 SINJ 8. naþin þuvanja.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.

terenska istraživanja. promotivni materijal.1 Prijedlog mjera za promociju. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. daljnja selekcija. razrada bussines planova. 237 . poboljšanje državne strategije. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oplemenjivaþki rad.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8. publikacije. izložbe. formiranje i dopuna kolekcija.8. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara.4.

Rodriguez-Torres. J. 1970. Neke južne kulture.. (Ur.)... Seþen. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941.. S. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. Specijalno voüarstvo. Dalmatinska ampelografija. M. 1996. Bobanoviü. Giannetto. Buhaþ. Sjemenarstvo. P. Poljoprivredni nakladni zavod. K. S. Zagreb. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva. Romano. Rasadnik ýibaþa (1908. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari. F. Alfa 2. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. N.. O uzgoju i njegovanju cvieüa.. Caput.. 1977. Lit. (Prilog povijesti) Uz 90.. Split. Milohniü.. Braica. Poljoprivredni informator.. M.. Brzica. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. 2:131-152.. M. Pejiü. 1-36..) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. Jugoslovenski fond za žita. Benko. 61:240-249. I. M.).LITERATURA Adamoviü. 1-64. Zagreb.Otok Hvar: 301-305.. Zagreb... Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. Bakariü. P.. 1998. Dubrovnik. P. P. 1-46. V. Karoglan Kontiü. Žita Jugoslavije.. Cabello. Sarajevo. P. 238 . Dubrovnik. Svijetlost. Bakariü.. Beograd.... Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. 1979. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L. Bubiü.. Buüan. D. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1923. (ur.1887. Ibanez. L. Zadar Biankini. S.. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH.L. Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi.. Kinologija. Narodni list. Borojeviü. 3:135-159.. Bakariü. Zagreb. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule.. Zagreb... U: Mihoviloviü. Zagreb.. Biankini. Brnistra-Uzgoj. IGRO Svjetlost. 1997. S.. Zagreb. 1946. 4:164-190. Karloviü. P. 2000. Puþko gospodarstvo. P. Buliü. Zagreb. Disertacija.. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji.. Zagreb. 1989.). Zavod E. K. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj. Maletiü. 2007. 1888.). Dubrovnik. Zagreb. Alfa 2.. Teodoroviü.. J. 1-135. M. Odl. 1956... Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj. 1882. 23/1:67-80. 2005. 1889.. Baliü. P.. Bakariü. M. Šumarski list. 1937. 2006.. S.. 1-72. P. 1921. 2002.. Bakariü. Naprijed. Narodni list.L.. I.. Catara. Predivno bilje. Vitaliani.. Š.. S. Zadar Biankini. Šibenik. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). Bauer. S.. Bakariü.. 11116.. 1948. Blatski ljetopis. preradba i upotreba. Matica Hrvatska. Greco di Gerace.. 1997. and D. Vitis 45:69-73. Gospodarski list. (ur. B. Zbornik Župe Dubrovaþke. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001.. Bekriü.. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca. Školska knjiga.. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. D. Sarajevo. Scuderi. 1991. 2005.. Crespan.. 1884. Buliü... P. 1-79.. Šibenik Biankini. M. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1995. E. 1-376. uresnog grmlja i drveüa. Šibenik. Zagreb. Poljoprivredni nakladni zavod. Tisk. L.-1998.. Bakariü. 1949. Aniü. Dubrovnik. Zemaljsko gospodarsko vijeüe. Vlastita naklada... J. 2/4-6:161-216. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar.. Aganoviü. Dubrovnik. Voüarstvo za svakog.. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva. P..L. Malvasia di Sardegna. Zavod za udžbenike. 1-62.L... P.

Specijalno stoþarstvo.. Diplomski rad. Ilanþiü. Split. Dalmatinski zadružni prvijenci. K... Kadulja i njeno iskorištavanje... V. Sjemenarstvo. 1986. Zagreb.. F. Matica Hrvatska..Udine : ISHS. J. i sur. 1-392. 2002. Golovþenko.. 2. Š. Zagreb. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ivoš... Beograd. Lj.. 1996. Lj. Školska knjiga. Pejiü.. Jurin.. Zagreb 239 . L. Zagreb. Prosvjeta. . 12/14:241-261. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”.). ITRO August Cesarec.. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji. 1-415. 2... D. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger. JAZU. 1.. Sarajevo.. 1981... Podgorica Gotlin. 1998.. Split.. 1949. Grliü. Peradarstvo. Grliü.. Kralj. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru.. Lavanda (Lavandula vera D.. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. Gelenþir. latifolia Vill. Bubalo. I. Zagreb. 1996. D. 1977. 1903.). J. 34.. 1-202. Hrasnica.. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 1967.. Zagreb. Zagreb.. E. R. A. Hrvatsko Agronomsko društvo. Šmalcelj. Višegodišnje povrüe. Židovec. 1970.. V. R. D. J. Dalmatinski pas. Sladonja. Vokurka..carnica). Split. Gizdiü. Z. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. B. Gabriela (ur. M. 1-323.. Huljiü. Zagreb. Frangeš. 1-504. Zbornik za narodni život i obiþaje. mjera ex situ oþuvanja. 1997. Ruehl.. 2003. Gelenþir.. Die Buša. Rako.... Zagreb.. Š. O. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Hrvatske izvorne pasmine.. Moriü. F. Barbat. Naše samoniklo jestivo bilje. Agronomski glasnik. 7/2:423-427.. 2008.. Z. Atlas ljekovitog bilja. Odak. Farmaceutski glasnik. Poljoprivredni nakladni zavod.. 1906. D. Farmaceutski glasnik..m. 1-262. Konjogojstvo. 1-213. 2008. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Karloviü. Skup Hrv.. S. J. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. 1991. Dražiü. Š. Maletiü. 1998. 1-97. 1-140..... Zagreb. D. 1:1-448. Proizvodnja krmnog bilja. I. M. N. Ivaniševiü. E. Povijest u kršu. Poljica – narodni život i obiþaji. Katiü.. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. Zagreb.. O. Zagreb Karoglan Kontiü. Devetak. 1963. 1956... Di Gaspero. Zagreb.. Znan.Otok Hvar: 305-314. J.ýižek.. Enrico . Horvath. I. Zagreb.. izdanje. I. 1950. U: Mihoviloviü. Staro blago novi sjaj. 1-612. 2004. Zagreb. Slobodna Dalmacija.. 71-75. Z. Keziü. Jo. A. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. Gizdiü. 2002.. Zagreb. Pavloviü. Fadiü. Grupa autora. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Opatija Elezoviü D. A... Horvath. Natura Montenegrina. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. 1-737. Devetak. Z.. Poljoprivredni nakladni zavod. 1-372. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša... Suvremena proizvodnja kukuruza.. Agronoma. 338. 1-. Grbiü.... M. Sveuþilište u Zagrebu. 2004. Mediteranska poljoprivredna biblioteka. Zagreb. Zagreb.C. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Domac. Ivankoviü. S. Zagreb. Vršek.). 20/1-2:37-45. i sur. Praktiþno maslinarstvo. Zadružni savez Dalmacije.. Zagreb. 1995. M. Diplomski rad.. 14:1-190... 1966. Hrvatske baštinjene pasmine. Š. Devetak.. Devetak. Hajoš. Ja.. 1958. M... Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123.. (2006). Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A. Složna braüa.. Zagreb (Agram). (ur.. Dakiü. Keziü.

D. Zagreb. 1950. V. Vlastita naklada. 1-503. 1938.. Maletiü. 1999.. Enol. Kralik. Matotan. 14/5-6:341-353. Lacombe. 2008. Beograd.. Luk i þešnjak. Strikiü F. 2002. Poljoprivredni fakultet.... (2004) Zinfandel. V. Mladar N.... I. Kušec. Struþna poljoprivredna knjižnica. 1-352. Maletiü. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. Kozarstvo. P.. I. Antoliü. 1999.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima.) u uvjetima Ravnih Kotara.. Svinjogojstvo. Rošin J. A. 2003. Seljaþka sloga. Miroševiü.. Rukavina. Karoglan Kontiü.. 2002. Vokurka. Šatoviü. Z. 55(2): 174-180.. Biološki i zootehniþki principi. 14/3-4:203-229. Z. Seljaþka sloga. Kurtela.. Kušan. 1994. 1-506. 1997. 1998. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Pejiü. V.. 1948..M. Maletiü E.. I.. Vitis 38: 79-83. Sjemenarstvo. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. Zagreb. 1953. Kolak.. Kovaþeviü I. Sjemenarstvo. Biokovo 2:127-139. Lucerka... Micheli Vitturi R. Z. Zagreb. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet. B. Izola. 2005. mediteranean agriculture and olive growing... Roziü.. Kuštrak... R. I.. Vuþika (Lupinus spp. 1993.. Šatoviü.. Am J. Ljubljana. S. Dangl....K. Z. P. Sjemenarstvo. Pšenica. Steinkellner H. Vitic. 20/1-2:47-54.... 1996. Sjemenarstvo. Osijek. Ekološke monografije. Venezia.. Meredith. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. N. G. Zagreb. Kuštrak. 2007. Nella Stamperia Coleti. I. 1-100. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. 1788. Zbornik radova Meeting of experts. Zagreb. S. H.. Filipaj.. J.. 1997. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia.. V.. Krmno bilje. 1951. Šatoviü. Rukavina. J.. 2000.. Kralik.. Suvremeno maslinarstvo. 13/1-2:113-116. Poljoprivredni nakladni zavod. I. Vršek. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog.).. H. H. Šatoviü. Povrüarstvo./Sch. Mikolþeviü. Slovenija. Mandekiü. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. 1999.. Zagreb.. Kolak.. Seljaþka sloga.. Zeljasto povrüe. Okopavine.... Zagreb. Split.. E. Z. I. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. G... Sjemenarstvo. B. 1996. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions. D.. Trave . Zagreb. Šatoviü.. Bogdanuša. K.) – Monografija. 13/5-6:423-432. M.. E. 1-300.Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena. Poljoprivredni nakladni zavod. V.. 1982.. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta.. ýakovec. V.. 1-452. Sefc.. Kolak... B.. Bjelovar. Rukavina.. Matotan.Bip. F. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog.Kolak. 7:1-332. A. i sur.P. magistarski rad. Kvakan. Mioþ. D. 1949. I. and Pejiü.. Piljac. Avium. Hrvatsko agronomsko društvo. I.. Zagreb. Nauþna knjiga. Neron.. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L.. Paviü. Zagreb Kvakan. Zagreb Kolak. 1986. Zagreb. Mandekiü. G. Perica S. 27-36 240 .. C. Mikolþeviü. Zrinski. Zagreb. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L. Farmakognozija – Fitofarmacija. Kolak.).. Hrvatska mljekarska udruga... 16/5:425-440. Lešiü. I. Kontiü. T. e sulla loro coltivazione. J... Lavanda u krajobrazu.. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia.. Margeta. Miškoviü. Introdukcija sorti povrtnih kultura. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. Zagreb. Sveuþilište u Mostaru.. Sjemenarstvo. A.

dio Uzgoj konja. F.. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. Šibenik Nikoliü. Hrvatski planinski pas tornjak. 2002.. Ozimec. 1948. Zagreb. 2006. Beograd. 1938. Split. 2005. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima. Nauþna knjiga. EuroCity. Modun E. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Ozimec. 96:26-29. N. Prirodoslovna istraživanja 40. 2:1-184.. DZZP. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. Tornjak klub Šibenik. 1-291.. & Zanella. Meridijani. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. Beograd.. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Ozimec. 1902... 1941. Meridijani. Specijalno povrüarstvo. 1930. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ... studenog 2007. M.. Ozimec. Maslinarstvo 1:5-10. Ožaniü. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. 13/46:70-73.. Zagreb. Ogrizek. Brigiü. R. Miškoviü. Ovþarstvo... Ogrizek.. Paviüeviü. 1:1-118. 1991. Zagreb. Zagreb Nakiü-Petrina.. Buj. 105:13. B. Zagreb. Poljoprivreda.. Dalmacija Spomen knjiga. A. A... Maslinarstvo u starim zapisima. 105:66-73. Turkoviü. Topiü... Trgovaþka tiskara Desman i drug. Zagreb. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat.. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša.. ûaleta. Zagreb. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. 1985. Ampelografski atlas... S. Zagreb. EuroCity. Ozimec. Makarska rivijera info. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske.Uzgoj goveda. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Samobor. 1923. Samobor.. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. 12/42:56-59. R. Suvremeno voüarstvo.. Zadar. Ogrizek. Zagreb.. A.. S. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. 1986. Zagreb. A.. 1955. Ogrizek. T. 1375.. Lj. Maslinarstvo 6: 13-14.. 241 . Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. 1957. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). 1.. Meridijani. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. M... Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). R. P. Meridijani.. Ozimec. 2003. Zagreb Miroševiü. S. 1-11. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu.. Z. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). R. 1-417. Ožaniü S. Split. Split.). Knjiga sažetaka:201-205. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu... R. Zagreb.C.. Zagreb. Hrasnica.. 2005: Lavanda s Hvara. 1940. S. Mrakovþiü..-16. 13. A. I. Samobor. 1956.Miljkoviü I.Uzgoj goveda. Mustafiü. R. R.. Ozimec. J. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. Ožaniü. Poljoprivredni nakladni zavod. Ozimec. 85:82-85. Modun E. Poljoprivredni nakladni zavod. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Specijalno stoþarstvo. Povrtljarstvo. R.. P. Zagreb. 6:14-15. 1930... Krmno bilje.. Lj... Zagreb. Pavlek. Ožaniü. D. Agronomski glasnik. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. Jugoslavenska štamparija. Zagreb Ožaniü. Znanje. Ministarstvo kulture. 1952. Acta biologica 7/3:217-307. A.. 1975. Ogrizek.

Kopjar. Pejiü. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja».Otok Hvar: 266-291... Spalato. F. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji ... Kacic. F.S. Bilten poljodobra. Ozimec. C. I. Zagreb. Zagreb. R. Kukuruz. Radiü. V. Mirosevic.. Zagreb. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. I. M. Znanje. Zagreb Skokandiü. Naše medonosno bilje.. Ernoiü. DZZP.. Tipografia Sociale Spalatina. 2002. J.. Svjetlost. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V... Posavi. 2003. N. M... M. Zagreb Pešev.. Dangl G. Milan (ur. Endemiþne biljke. I... M. D... Makarska.. R. 242 . I.. Maletiü. Kolak. Varaždin. Perica S... Posavi. Poljoprivreda i šumarstvo. U Besendorfer. 1914. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. M.. Strikiü F. Zagreb.. diplomski rad. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture.P. M. E. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja. vinifera L. The parentage of cv. Zagreb. N. I... Katarina Zrinski. Ramírez. & Poljak. Opatija. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. pp. Periþiü. Opatija. 2002. Strikiü F... 1965.. U: Mihoviloviü. Preiner. Food tecnology and biotechnology. Sarajevo... 1984. Š.. R. Ozimec.. Split. 35/11-12. M. Posavi. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. Poljoprivredne aktualnosti. M. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja.). Šimiü. 2006. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi.. Lan u prošlosti i sadašnjosti.. Institut Planina i more. F. M.. . M. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. M.. (eds.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. Šikiü. 37/7-8:163183. Brnistra (Spartium junceum L.. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189...).. M. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. Preiner D.) / diplomski rad. Rošin J. Ernoiü. Z. Medna bijela (*Vitis vinifera* L. 1-217. 1980. Bilten poljodobra. 20/4-5:375a-432a. J. Šatoviü.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. F.... Ozimec. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941... Šatoviü.... 44/4:545-551.) celuloznovlaknata mediteranska biljka.) Proceedings.. Titograd.. 133-146.Perica S. Gómez-Ayala. 1988. R. Šatoviü. Posavi. S.. Ampelografska istraživanja cv. Ozimec.) . Zagreb. Šatoviü. F.. Posavi. Poljak. and Vázquez. Miroševiü N. & Poljak. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96..1976.. F. Ernoiü.. Ernoiü. & Ernoiü.. Zdunic. Ugarkoviü. Podvrste i sorte kukuruza. 1989.. Karoglan Kontiü J. 2006. 2003. ý. S.. 2008. and Meredith C... 1976. M. J.. 240.. (ur. Matica Hrvatska.-J.). Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. Maletiü E. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). M. Zagreb. 1999. 873-876... Pošip bijeli. N. 1983. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. Zbornik Veterinarski dani 2001. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. Bilje Biokova. Uremoviü. Pejiü I. Zagreb.. Šimon... 34/2-3:61-77.. Zagreb. Šatoviü. F. Šiliü. Slaus-Kantshieder G... Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. Hernández. 1-237.. 1995. R. 2006. Vitis 41/2:83-89... Piljac.A. U: Grupa autora. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma..Ampelographic properties. Rošin J. a major white wine cultivar of Croatia. Beograd Pezo. Budic Leto. F. pp... 240. 1987. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj. Croatia / Pospišil. G.

. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god.. 1952. 57:210-214. 2007. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije.. Beograd. 1956. Minerva. Tavþar.. M. E. Župa Vincek. Tavþar. Crespan.. B. Ernoiü. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. A. 1967. 71:289-293. A.. 1-353.. 1960. Hrvatski Zemljopis. Tavþar. Zbornik Župe Dubrovaþke. Knjiga sažetaka : 274-275. Spomenica. Šmalcelj.Šimon.. Salina. Veramenta-Paviša. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Rako. E.. 64:321-324. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. Nolit.. 2000. Schneider. Šimunoviü. Škegro.. 2008. Tavþar.. M. Karoglan Kontiü. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. Tavþar. Z. Hrvatski studiji. Govedarstvo... 2:156-176.. Zagreb. 1960. A. 2002: Quo vadis. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja.. A.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Hrvatska kinološka baština. Diplomski rad.. S. Biokovo 2:91-101. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. Mesariü. 61:359-362... Tavþar.. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. 1959. and I. A. Teskeredžiü. M. Ljetopis JAZU... Ljetopis JAZU. Ljetopis JAZU. 1955. 67:218-220. Tavþar. 1966.. 60:309-314. Italy. 2007. JAZU. J.. A.. 1963. Maraština – a New Member of Malvasia Group.. D... 2000. 1932. P.. Demin. Zagreb.. Poljoprivredni nakladni zavod. 4:1221. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu. Ekološke monografije. A. Tadiü. Zagreb. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. LJ. Zagreb.. B.. 1-145. Taler. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. SuboticaBeograd. D. Ljetopis JAZU. 3:93-101. 1932. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Ljetopis JAZU.. Tomiü. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine... Cv. Tavþar.. J. 1999.. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu. M... 2001. Jugoslovenske rase pasa. A. 1977. Ljetopis JAZU.. Šoliü. 2007. 1956. Ljetopis JAZU.. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. A. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. & Ozimec.. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. A. Poljoprivredna knjižnica Kr. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. A. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. 1953. Špoljariü. Ljetopis JAZU.. 1-175.. A. Valiü... Tavþar. 1-800.. 1984. Pejiü. Tavþar. Zagreb. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre. 65:56-59. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja.. magarþe.. 72:423426. A. A. Hrvatski kinološki savez. Ljetopis JAZU. E. 62:323-328. R. Maletiü. A.. Ljetopis JAZU. 63:388-395. Zagreb. Turina. Sveuþilište u Zagrebu. 59:122-129. 1957.... M. A. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu.. Tavþar. 1955. Zagreb.. 1954. 243 .

Vuna naših ovaca. Zdilar. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. 6(2): 333-336. Agriculture & Environment. Osijek.. 1995.. G.. godinu (National list of varieties). Institut za jadranske kulture.. Z. 1993.. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. Sortna lista za 2004.).. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. V. Vrsaloviü M. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. D. 2005. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji. ýakavski sabor. Zadar.. M. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen).. V. Institut za jadranske kulture. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini. Journal of Food. 1946.. D.. Vršek. Šatoviü. M. Vukiþeviü. and E. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Kolak. Zagreb Znidarþiü. 1978. Split. Maletiü. Institut za jadranske kulture. Split. I.. Zduniü. 1958. I. Z. 1:1-75... 1963.. 2:147-160.. Vršek.. 2007. 1901.... N. Sjemenarstvo.). Pezo. Split. I.. I. Znidarþiü. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. 244 .. Diplomski rad. M. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings). Židovec. Zagreb. Zagreb. godinu-rukopis. Sjemenarstvo. M. Pejiü. Mirisava kadulja. Vokurka. vinifera L. 1960. 2001. Split. Sjemenarstvo. Vlašiü A... Kurtela. J. 2006.. 2008. Nagragjena tiskarnica Vitalijani.) u podruþju Kaštela. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. (1826. 1964. A. Maslinarstvo 3:9-18... Maslinarstvo i uljarstvo za puk. Zduniü. 1-278. 2 (Reprint):1-207... Liber. Karoglan Kontiü.. Kurtela. I. M. Vlašiü A. Vršek. 10/6:457-462.. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Dalmatinska kopica. Biblioteka prirodne znanosti. Zdanovski.. Zima. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. Magistarski rad. G. I. Visiani. Zagreb.. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. Agronomski glasnik......Vinceljak-Toplak. Zagreb.. 2004. 12/6:465-469. 23/1:45-56.. R.

.

Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). područje uz Novigradsko i Karinsko more. Planirano trajanje projekta je 7 godina. kao i svih zainteresiranih strana. kroz promicanje održivog razvoja. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. To su (1) Pelješac. poljoprivredi. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. tvrtkama i pojedincima. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. ribarstvu i marikulturi. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. Šibensko-kninske.undp. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).hr/coast . izravno i kroz bankarski sektor. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Malostonski zaljev i Mljet. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj.hr http://www. prvenstveno na području Dalmacije. (2) Vis i viški akvatorij. (3) šire područje ušća rijeke Krke. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. Dubrovačko primorje. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). županijskoj i lokalnoj razini.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful