Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. povrtnice te voüke. medonosnih. medonosnog. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. prvenstveno za žitarice. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. Osim zbog opüe bioraznolikosti. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. veüinu od 1246 otoka i hridi. zaþinskog.kolijevke þovjeþanstva. odnosno sorti. Takoÿer. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. Adriatik jadransku kršku platformu. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. ljekovitog. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. zaþinskih. kao i Dinarik. dijela Mediterana . duboko preko 500 metara. zaštiüena. Dalmacija zaranja u Jadransko more. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. ljekovitih. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. gdje i izvire kroz Vruju. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. iii . ali i ugroženosti. južne i istoþne Europe. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. pasmina i sojeva. oþuvana. ratarskih i povrtnih kultura. Krke i Zrmanje. Omblu. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. mahunarke.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. najveüi podmorski izvor Mediterana. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. aromatiþnog.

potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. oþuvanom okolišu. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. Nažalost. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. promociju. udrugama i proizvoÿaþima. zaštitu. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. pronaüi model održavanja izabranih. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. staništa i ukupne bioraznolikosti. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja.

eteriþna ulja. duhan.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. kulturno-povijesnim. Ministarstvo poljoprivrede. Dužica. meda. sirevi. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. ekstrakti. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. prirodni pesticidi. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Slavonija). svojoj izvornosti. stanišnim vrijednostima. kruh. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. srednja i južna Dalmacija. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. jedna sorta je nestala. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista.000 v . Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. ali i širu regiju Mediterana i Europe. krajobraznim. odjeüa. mlijeþne preraÿevine. meso i mesne preraÿevine. Prema svojim gospodarskim. pogaþa. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. zajedno s Ministarstvom znanosti. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. dok su druge namjene manje prisutne. Lastovka. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. promociju i zaštitu. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. proizvode od jaja.. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. manje od 1. 8 ima vrlo male populacije. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. obrazovanja i sporta. jestivo ulje. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. Paštrica. Središnja Hrvatska. 1482. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. prirodne boje. 1. vino. kvasina. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Primorje i Kvarner. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. zaþini. Poljiþki statut. genetskim. selekcijskim. Levantinka i Drobnica. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. Bjelica. mlijeko.). 1214. beškot. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. poticanje proizvodnje. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. žestoka piüa. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Lika. a slijede lastovka i levantinka.

rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. restorana. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. privatnih kolekcija. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna.). Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura.000 i 10. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. 7 ima populacije izmeÿu 1. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. maraska (1 200 000 stabala). oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. u okviru hotela. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. srednja i južna Dalmacija. Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. smokve i bajama. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. slijedi smokva s 29.000 stabala. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. uglavnom na okuünicama. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. trešnje. poticalo se voüarstvo. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. bajam (150 000 stabala). izmeÿu kojih i smokva. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista.stabala. naranþa. Bajam. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. dok se šipak. radio i TV emisija itd. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala).000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. 2. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. smokva (200 000 stabala). ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). nakon masline. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. U Statutu grada Nina iz 12. rogaþ. te šipak s 20. vi . Šezdesetih godina 20. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. stoljeüe. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. mandarina (1 250 000 stabala).

a za 14 sorti nema podataka. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. Uz maslinu. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. stanišnim vrijednostima. što rezultira i boljom kvalitetom vina. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. putem radio i TV emisija itd. 31 je kritiþno ugrožena. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg.Prema svojim gospodarskim. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. jedna je izgubljena. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. dolazi filoksera te vii . jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. 3. kao i u prošlosti. krajobraznim. Korþule ili Dubrovnika. smatra se da su ilirska plemena Liburni. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. Ministarstvo poljoprivrede. Ipak. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. kulturno-povijesnim. privatnih kolekcija. genetskim. u okviru hotela. ukljuþujuüi i maslinu. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). U Dalmaciju 1894. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. zajedno s Ministarstvom znanosti. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. obrazovanja i sporta. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. tri sorte maraske (Braþ-2. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. selekcijskim. restorana. svojoj izvornosti. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim.). Braþ-6 i Recta).

Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. specifiþnih samo za uža. karakterizaciji. Malvasija dubrovaþka. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. a za neke su utvrÿeni sinonimi. Ninþuša. izolirana. Glavinuša. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. specifiþni okolišni uvjeti. dopuniti postojeüe kolekcije. te eventualno formirati repozitorije in vitro. þesto otoþna podruþja. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. ostalo je još puno posla na oþuvanju. selekcijskim. izoliranost pojedinih podruþja. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. Grk. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. a osobito susjednih. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Tla su þesto škrta i kamenita. Krajem 19. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. od kojih je po svojim gospodarskim. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. viii . koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. kišovitim zimama. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. stanišnim vrijednostima. svojoj izvornosti. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. kulturno-povijesnim. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. homonimi ili pak roditelji. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. a pojedini lokaliteti. Muškat ruža. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. koja dominira u sortimentu Dalmacije. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. genetskim. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali.vinogradi poþinju propadati. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. krajobraznim. Dobriþiü. unijeti podatke u elektronsku bazu. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Maraština. svjetskog rata. kada su brojne kvalitetne. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. Plavac mali te Zlatarica blatska. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte.

Takoÿer. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. lubenice i dinje. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. krastavac. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. mahunarke i lukovi. 4. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. Dalmacija. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. ix . Neke su donesene iz drugih krajeva. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. kupusnjaþe. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. paprika i salata. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Nadalje. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. kao dio Mediterana.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. rajþica te luk. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak.

salata dalmatinska ledenka. industrijske kulture (duhan. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. raž. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. prikupljanje. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. trogirska srednje rana cvjetaþa. lan. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. predivo bilje (brnistra. 5. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. kukuruz. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. endivija dalmatinska kopica. domaüi bob i domaüa sjekirica. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. buhaþ. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. održavanje kolekcija.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. stoþni kelj. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. domaüa raštika. mijenjalo se ulje. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. sezam). a to su: hvarska artiþoka. djeteline. proso. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. vino ili sol za brašno. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. sjekirica). polaþki ozimi þešnjak. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. na Dinari i Biokovu x . Ipak. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. mak. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. a neke su vjerojatno i trajno nestale. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. jeþam. treba osmisliti model njihove registracije. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. sirak zrnaš). gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). uz proizvodnju komercijalnog sjemena. stoþni bob. što je potrebno hitno provesti. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. škrobne i uljane kulture (krumpir. kozjak domaüa ljutika. konoplja) i krmno bilje (lucerka. sirak metlaš).

kulturno-povijesnim. Prema svojim gospodarskim.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). stanišnim vrijednostima. odjeüe itd. divlji duhan Ružiü. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura. Meÿutim. ulja. brnistra i mediteranska lucerka. potrebno je provesti mjere za promociju. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. genetskim. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. selekcijskim. dalmatinski buhaþ. No. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. krumpir poþiteljka. stoljeüu. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. duhan Ravnjak. odnosno livade i pašnjaci. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. veü i nestaju prateüe biljke. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. krumpir Škuljevac. dalmatinska bijela brkulja. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Nestankom stoke. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Kamešnicu. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. primjerice u Podgori pod Biokovom. kruha. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. Kao i kod prethodnih kultivara. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. kukuruz brnda.000 hektara pašnjaka i livada. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. Svilaju. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. 6. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. krajobraznim. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. svojoj izvornosti. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. domaüa raž. Mosor i Biokovo. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi.preko 1000 m nadmorske visine. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe.

i ovdje je potrebno provesti istraživanja. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. Aromatiþno. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. zaþinskog. svojoj izvornosti. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. zaþinsko. zaþinskog. ljekovitog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. Iz tih razloga. medonosno. odnosno kao aromatiþno bilje. Izrazita okršenost. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. medonosnog. osim rijetkih iznimaka. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). ekstremne vruüine i suše. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. pa tako i livada i pašnjaka. ljekovito bilje. pravi pþelinji rajski vrt. Takoÿer. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. promociju. zaþinsko. bezvodnost. Takoÿer. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. teško je za xii . kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. genetskim. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. ukrasno i divlje jestivo bilje. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. iza Slovenije i Albanije. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. ali i kao zaþin. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). stanišnim vrijednostima. vrlo plitak pedološki supstrat. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica navedenog. U ovom floristiþkom bogatstvu. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. ujedno su medonosne biljke. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. U isto vrijeme. medovi). vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. a posebno aromatiþnog. medonosno. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). krajobraznim. ljekovito. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. 7. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. kulturno-povijesnim. selekcijskim. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. ljekovitog. oko 6 % vrsta su endemi.stoþari izdižu svoja stada. medonosnog. ljekovito. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). Prema svojim gospodarskim.

stoljeüu. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. budrovka (Lavandula hybrida). ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . mirta (Myrtus communis). goveda i psi. estetska vrijednost. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. kadulja i lavanda. a širi se u 18. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Prema popisu iz 1781. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. gospodarska vrijednost. zaþinskog. ljekovitog. Prema svojim gospodarskim. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. Ipak. medonosnog. aromatiþne. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. selekcijska vrijednost. svojoj izvornosti. planika (Arbutus unedo). medonosnog. genetskim. medonosnog. medonosnog. matar (Chritmum maritimum). od þega preko milijun ovaca i koza. krajobraznim. obiþna agava (Agave americana). domaüi primorski vrisak (Satureja montana). stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. ukrasnog i jestivog bilja. Prema najnovijem popisu iz 2007. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. a sjeme kadulje. selekcijskim. a þesto su neke vrste kao npr. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum).veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. ljekovitog. zaþinskog. a posebno povrtne. ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. koze. ljekovitog. Tradicijske sorte aromatiþnog. okršenost. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). 8. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. U odnosu na broj stanovnika (250 000). Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. prehrambena vrijednost. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. ekstremne vruüine i suše. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). zaþinskog. ljekovitog. predive. oko pet puta manje nego prije 200 godina. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. medonosna vrijednost. a što znaþi ovca. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). zaþinske i ljekovite biljke. þak pet po glavi stanovnika. kulturno-povijesnim. oþuvanje. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. ljekovitog.2 milijuna grla stoke. Iznimka je budrovka. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. Meÿutim. stanišnim vrijednostima. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. kadulja. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. medonosnog. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog.

odnosno Dalmatinsku zagoru. osnovan 1994. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. klimatski. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. a kasnije poþinje uzgoj svinja. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. godine. jaja. te salmonidna riba glavatica. sireva.primat preuzimaju ovce. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. a neke su veü izumrle. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. biljni pokrov. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. kulturno-povijesnim. godine. pure. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. od 1808. stanišnim vrijednostima. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. pþele. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. odjevnih i drugih predmeta. kojima je pridodana jedna novostvorena. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. te pþelarstvo. dudov prelac. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. krajobraznim. meda. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. te 8 izvornih divljih vrsta. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. genetskim. golubovi i psi. posebno vidljivo kroz sukcesiju. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. svojoj izvornosti. selekcijskim. golub zadarski prevrtaþ. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. peradarstvo i golubarstvo. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. svinje. po kojima Dalmacija i dobiva ime. koze. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. posebno na otocima. te Ministarstvo zaštite okoliša. godine. mlijeka. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. magarci s križancima. konji. drimorsko-dinarski magarac. Okolišni uvjeti (pedološki. kuniüi. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). goveda. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). dinarska šarena koza. Kao posljedica. osnovan 2003. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. Mediteranska siva pþela. kokoši. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. xiv .

South and Eastern Europe. the biggest submerged well of the Mediterranean. the domination of monocultures. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. medicinal herbs. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. the lake over 500 meters in depth. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. nor is it sufficiently preserved. this number would have increased even further. and it also encompasses the Adriatic karst platform.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. In addition to its overall biodiversity. as well as Crveno jezero. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. plants important for the production of honey. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. protected. ornamental plants and edible wild herbs. conducted within the COAST project. promoted and used in xv . other fruit species with 94 varieties. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. with a total of 37 varieties. as well as a number of aromatic plants. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. in particular when it comes to cereal crops. together with the extent to which they are endangered. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. including the well of Vruja. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. and the introduction of specific-purpose hybrids. spices. leguminous plants. In addition. or varieties. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. plants important for the production of honey. medicinal herbs. and edible wild herbs. spices. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. on the border connecting the Central. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. olives and other types of fruit-trees. as well as aromatic and ornamental plants. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. arable crops and vegetable varieties. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). the shortest river in the world Ombla. breeds and species. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. surveyed. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. as well as 328 cultivars. vine with 82 varieties. Dalmatia covers a wide range of habitats. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. but also due to intense historical and socioeconomic factors. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. vegetables and fruit varieties. in particular the industrialization of agriculture. and are beginning to vanish at a rapid pace. as well as the delta of the Neretva river. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. In all probability. Krka and Zrmanja. Furthermore.

well preserved environment. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. which are highly recognizable. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. habitats and overall biodiversity. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. 13 percent of the surface). high-quality agricultural products. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. protection. a model of their registration should be developed. primarily in their original. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. as well as research involving the promotion. breeds and species of domestic animals. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. and. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. together with the model aimed at the preservation of selected. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. original. created within the framework of the COAST project. xvi .further selection. it is quite likely that. in addition. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. and there is. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. Unfortunately. in addition. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. Recommendations for further activities Old. Therefore. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. with the implementation of the Law. due to the new Law on Seed. which takes care of the preservation of its genetic identity. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. x Design and implementation of research programs. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created.

x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. Lika. dairy products. natural pesticides. associations and producers. xvii . The catalogue would constitute a compass of sorts. on the basis of the report with the same title. liquor. bread. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. promotion and protection. cheeses. wine. not only in Croatia. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. serving the agricultural workers and entrepreneurs. Kvarnerski zaljev bay. the provision of financial and technical expert assistance. natural colors. in cooperation with all the relevant institutions. egg and honey products. milk. Development of management plans for each individual variety and breed. unleavened round cake. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. with proposals for further research and support for the production. spices. clothes. and other animal and plant products. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. zwieback "beškot". b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. footwear. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. fruit and vegetable products. Establishment of the bank of plant and animal genes. Central Croatia. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. in other words. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. but also beyond. edible oil. such as ornamental plants. vinegar. through the Green Business Support Program. Support for the establishment of cultivation organizations. Support for the cultivation of varieties and breeds. meat and meat products. in situ. Slavonia). tobacco. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. extracts. eteric oils.

even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. 8 cultivars have very small populations with less than 1.000 trees. In order to preserve the biodiversity. Data bank must be created and made available to all the interested parties. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. which means that a data bank needs to be created for them. with over 50 percent of the sortiment. Split and Dubrovnik. private orchards or collections.000 trees.1. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity. Education and Sports. In the Dalmatian area. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. At the same time. with only several trees remaining. the Dalmatian hinterland. These collections are in a rather poor condition. followed by Lastovka and Levantinka varieties. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. 1214). There are also several smaller.000 and 10. 7 cultivars have populations ranging between 1. and the existing gene fund should be reproduced. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. one cultivar is lost. Bjelica. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. central Dalmatia. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. According to their economic. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. cultural. northern Dalmatia.000 trees. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. Lastovka. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. while other types of usage are less prominent. and its cultivation began centuries before Christ. and based on the endemic nature of cultivars. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. Paštrica. along with the introduction of endangered varieties.500. rising to as many as 93% of families living on islands. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. Statute of Korþula. historical. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). genetic and selection value. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. 1482. with the exception of wine grape. Dužica. Levantinka and Drobnica. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. There are approximately 3. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. 12 cultivars are dramatically endangered. their importance in the context of landscape and habitat.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. native varieties of Dalmatian tree fruits. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume. The Ministry of Agriculture. and the Neretva valley. xviii . with a marked tendency of growth. in Poreþ. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica.

The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. fig and almond. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions. Olive is dominant with 37 traditional varieties. almond (150. In the 1960s.200. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia.250. the most relevant ones are: cherry (2. northern Dalmatia. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. on the other hand. while pomegranate. and the Neretva valley. along with the organization of workshops. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. tangerine (1.000 trees).000 trees). at a time when. etc. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. cherry. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. including the fig. fig (200. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. xix . Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. The Statute of the City of Nin from the 12th century. the Dalmatian hinterland. seminars and other activities. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809).000 trees). publications on traditional products made on the basis of olives. Carob (St. and in the hinterland. various TV programs. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. and. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. marasca (1. Almond. orange. for example. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia. restaurants and other establishments.000 trees). high schools and colleges). for example. 2.).000. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. carob. lemon and nespola are grown sporadically. after olives. The golden age of marasca occurred in the 1970s. central Dalmatia. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia.000 trees). In total. with approximately 130 traditional varieties. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. mostly in house yards.

On the basis of values such as economic. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. These collections are in a rather poor condition.). as well as mother rootstocks in commercial nurseries. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. 31 cultivars are dramatically endangered. including olives. along with the development of management plans. publications on traditional products made on the basis of fruits. In addition to olives. three marasca cultivars (Braþ2. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. Knez ýrnomir). along with the inclusion of endangered varieties. Braþ-6 i Recta). which is why a data bank needs to be created. 3. etc. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. Most favorable environmental factors. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. Nevertheless. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. along with the organization of workshops. The Ministry of Agriculture. two cultivars of almond (ýarski kasni. genetic cultural-historical. the level of authenticity and endangerment. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. There are several smaller private orchards or collections. habitat and selection value. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. together with the Ministry of Science. one cultivar is lost. some varieties are particularly relevant. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. and it needs to be available to all the interested parties. restaurants and other establishments. landscape. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. and there is no data on 14 cultivars. Split and Dubrovnik. Slatki barski). That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. Education and Sports. Database needs to be created. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. For the purpose of preserving the biodiversity. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. seminars and other activities. high schools and colleges). various TV programs. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. same as in the past. Zamorþica). and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. in Poreþ.

Soils in the area are typically sparing and stony. which results in better quality of wine. frequently located of islands. with hot and dry summers and mild. this area constitutes an ideal environment for grapevine. landscape and habitat values. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. xxi . Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. with a corresponding decline of vineyards. specific climatic conditions. isolated areas. Malvasija dubrovaþka. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. Ninþuša. Korþula or Dubrovnik. At the end of the 19th century. Dobriþiü. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. in addition to direct sunlight. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. Grk. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. Plavac mali. typically those on slopes facing the sea. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. The most widespread of these is plavac mali variety. are famous for the superb quality of produced wines. while others have arisen through spontaneous crossing. However. The long history of winegrowing. as skilled seafarers. selection-based. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. Liburns and Histers. Several specific localities. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. Today. cultural and historical. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. Muškat ruža. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. Of these varieties. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. Glavinuša. and Middle and south Dalmatia on the other.a moderate growth of cultivated land. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. Regardless of social and economic changes. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. and developed their own wine-growing tradition. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). as well as strong demand for high grape yields after World War II. Maraština. specific only for narrow. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. Due to an abundance of heat and sunlight. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. became acquainted with wine-growing even earlier. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. genetic. the isolation of certain areas. having learnt about it in neighboring areas. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. rainy winters. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. and Zlatarica blatska. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. Major crisis resulted. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. dominating the scope of varieties in Dalmatia. the following ten varieties are particularly important due to their economic. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats.

In the production structure in the area of Dalmatia. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. are tomato. with the ultimate aim of improving the quality of wines. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. with the possibility to improve the production.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. and synonyms. In accordance with that. characterization. have a high-quality potential in terms of their economic value. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. and to create the system of selection and production of plant material. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. When it comes to the commercial production of vegetables for the market. watermelon and melon. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. a lot remains to be done when it comes to its preservation. to fill the electronic database with additional data. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. which are now neglected in production. many traditional varieties xxii . Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. especially the islands and the Dalmatian hinterland. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. to complete the collections. especially neighboring ones. cabbages. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. With the depopulation of rural areas. cucumber. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. as well as modernization of the winemaking technology. 360. pepper and lettuce. tomato and onion. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. 4. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war.000 tons. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. and are intended for consumption in own households. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. economic evaluation and revitalization. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. and its annual production stands at approx.

compared to continental areas. Some vegetable varieties. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. kale Domaüa raštika. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. with the automatic implementation of the law. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. nor engaged in the selling of these seeds. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. and that is largely the case today as well. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. particularly prominent were cabbages. latuce Dalmatinska ledenka. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. In case of all traditional varieties. due to the level of endangerment. the name frequently contains the adjective "domestic". In the past. garlic Polaþki ozimi þešnjak. eventually leading to new names arising for such varieties. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. which ought to change urgently. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. According to the new Law on Seeds. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. On the other hand. shallot Domaüa ljutika. which is cultivated throughout Dalmatia. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. xxiii . and the careful choice of growers. Among these. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. As part of the Mediterranean. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. near the town of Knin. leguminous plants and onions. With the introduction of other types of vegetables. For example. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. and some have likely already gone extinct. potato. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. cultural and historic values. Historically speaking. which were abundant in the Mediterranean area. genetic. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. Due to the favorable climate and the variety of soils. If that were to happen. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. endive Dalmatinska kopica.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever.

cattle green beans.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. through the media and various events. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. when tobacco became a more pronounced culture. barley. without relying on cattle farming. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. despite the relatively poor conditions. crop farming. for example those in Podgora. had major importance for the area. millet. the preservation of collections. sirak zrnaš). goat pea). The similar situation existed when it comes to flour mills. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. on the foothills of the Biokovo mountain. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. sesame). As of recently. xxiv . Nevertheless. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. along with the production of commercial seeds. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. Arable crops Until the beginning of the 20th century. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. 5. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. starch and oil cultures (potato. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. such as the Day of the Artichoke of Hvar. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). With the global changes in the textile markets. corn. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. In addition to wine growing and olive growing. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. wine or salt for flour. pyrethrum. industrial cultures (tobacco. one of the fundamental sources of earnings and survival. poppy. or where the production of these crops was insufficient. sirak metlaš). Upon the definition of individual varieties. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. and gathering. rye. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. cattle borecole. but almost solely for human consumption. from time to time. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. flax. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. constituting the essential staple food for the inhabitants. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. clover. spinnable plants (Spanish broom. hemp) and animal feed plants (alfalfa. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. but also from almost all parts of Europe.

oil. From times immemorial. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. mais Brnda. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. the process of succession began. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. bread. With the disappearance of cattle. but in addition to that. As in the case of previous cultivars. unfortunately. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. level of endangerment. there were approx. although such production. did not survive till the present day. habitat and landscape value. measures need to be implemented in relation to the promotion. In terms of the number of plant species. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. However. However. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. together with all the corresponding secondary products: flour. which is why the Dalmatian karst pastures. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. They were almost never investigated in terms of the economy. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. Throughout history. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. Mosor and Biokovo. According to the characteristics such as the economic value. fodder plants disappeared from production as well. potatoes: Poþiteljka. Kamešnica. etc. Svilaja. and impact upon the overall biodiversity. crops – mixture of grasslands and coppice. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia.however. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. the originality. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. and Ružiü. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. clothes. Ravnjak. cultural and historical value. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. and crops with water surfaces. these are the richest plant communities in Europe. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. genetic and selection value. crops and urban areas.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. Škuljevac. however. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. 600. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. including irrigated areas). are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. 6. and why the corresponding plant and other species are also endangered. domestic rye. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. or meadows and grasslands.

and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. there is no relevant production of xxvi . the highest share after Compositae. history. 7. genetic value. 12 percent. or 5347 plant taxa with subspecies. including pastures and meadows. ornamental and wild edible plants. medicinal herbs. In respect to that. the description of traditional usage. habitat value. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). In Dalmatia. lack of precipitation. and there were almost no tertiary products. Aromatic plants. Extreme karst nature of the terrain. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean.elevation" of their cattle. as well as the need to engage in promotion. and having in mind the endemic nature. herbs. There is no description of the status of their populations. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. landscape value. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). and the export of raw materials collected in such a way to other counties. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. such as original medicinal. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. spices. Croatia is currently on the seventh position in Europe. In addition to that. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. On the basis of various values. honey plants. which are represented with approx. and the same can be said of scientific research and selection. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. medicinal and honey plants. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). following Slovenia and Albania. In terms of the number of species. lack of water. At the same time. If we were to extract Dalmatia alone. honeys). including a substantial number of stenoendemic species. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. As in the previous examples. and 6 percent for grass varieties – which is. most of which are located in Dalmatia. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). approximately 6 percent of species are endemic. 8 percent for leguminous plants. As a consequence. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). culture. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. quite shallow pedological substrate. in fact. ornamental and wild edible plants. In this floral wealth. selection value. cosmetic or edible products. there is a need for further research in this particular category. the estimate of their value and the level of endangerment. healthy and honey plants. It is a genuine paradise for bees. nor is there a single strategic document that would cover these issues. spices. with a very narrow distribution. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. including those that belong to the sphere of the economy. extreme heat and draughts. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. unfortunately. approx. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire.

are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. samphire . healthy and honey plants. bigroot geranium . including the production of aromatic plants. myrte . and their esthetic character is also pronounced. and. extreme heat and draughts.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). in particular on the islands of Hvar and Šolta.Obiþna agava (Agave americana). winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). However. in particular. ornamental and wild edible plants. the level of endemism.Budrovka (Lavandula hybrida). there is no official production of seeds. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. spices. culture. medicinal herbs. That is the reason why cultivars are typically imported. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. The cultivation and use of aromatic herbs. and some species. spices. rosemary . decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. medicinal herbs. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. such as the shallow pedological substrate. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. ten cultivars and species were analyzed: sage .Mirta (Myrtus communis). they are also used in the production of honey. medicinal herbs. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii .Matar (Chritmum maritimum). spices. aromatic plants. honey-production value. for example. industrial value and landscape value. sage. Due to this fact.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). and they are actually used (insufficiently) for such purposes. even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. habitat value. However. On the basis of the defined criteria. vegetable cultivation plants. honey plants. including issues such as the economy. The value and the potential of aromatic herbs and spices. century plant .Planika (Arbutus unedo). medicinal herbs. lack of precipitation. honey plants. medicinal herbs. The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. That has to do with several key factors: biodiversity. nutritional value. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. herbs. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. For example. history. honey plants. but they also serve as spices and medicinal herbs. lavander .Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). endangerment and influence on the general biodiversity. esthetic value. spices. On top of that. sage and lavender. The most important aromatic cultures are rosemary. genetic value. on the basis of a single purpose.Primorska kadulja (Salvia officinalis). selection value. such as. wild rucola . selection value. spices and medicinal herbs. honey plants. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. and the seed of sage. strawberry tree . with only some rare exceptions.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. significant karst aspect. landscape value. spinnable plants. decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. With the exception of only several species and varieties. Unfavorable conditions. honey plants. ornamental and wild edible plants. ornamental and edible plants.

According to the inventory of 1781. donkey xxviii . ornamental and wild edible plants require further research. The traditional varieties of aromatic plants. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. In relation to the human population (250. spices. pigeons and dogs. turkeys. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. which can be used in fish farming. only 250. donkeys with bastards.000 BC). even borrowing their name to Dalmatia. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. together with other measures of improving the cattle farming. horses. In Roman times. These breeds are: cattle . but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. which can even be seen in the very name Dalmatia. Efforts to improve the merino qualities. the most dominant are sheep with nine cultivars. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. which is the result of long-term. hens. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. In total. vegetable covertures. since 1808. bees. Dalmatia had a total of about 1. silk worm. became more intensive during the Austro-Hungarian times. goats. 8. genetic and selection value. cattle and dogs. Since the beginning of civilization. The exception is Lavandula hybrida.000). dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. the cattle was dominating. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. the pigeon zadarski prevrtaþ. horse . different cross breeding approaches.000 livestock remain.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). as well as preservation. The environmental factors (pedological. and can be bought. with the addition of one recently produced breed. historical. goats. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. cattle. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). climatic. and the influence on general biodiversity. poultry farming and pigeon farming. 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. landscape value. According to latest livestock inventory of 2007.populations. and the Dalmatian hinterland. the breeding of horses and donkeys began. especially on the Adriatic islands. rabbits. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. including over one million sheep and goats. medicinal herbs. which means "sheep". which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. which is approximately five time less compared to 200 years ago. with pig farming developing later on. habitat value. honey plants. cultural. for private purposes. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. but also the isolation of populations. Among the traditional cultivars (breeds). the level of endangerment.2 million livestock. their endemic nature. promotion and economic revitalization. or Dalmatinska zagora. which covers the coastline and the islands. together with bee-keeping. pigs.

covered through the Croatian Livestock Centre. for whom a database ought to be created. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. together with their secondary products: meat and meat products. as well as the status of cattle breeding in this region in general. There are a number of smaller and medium-sized breeders. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. and the Ministry of Environmental protection. established in 2003. some even critically and with a genuine threat of disappearance. are covered by the Ministry of Culture. cheeses.Primorsko-dinarski magarac. honey. and some breeds have already gone extinct. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. goat . and the overall biodiversity of Croatia. clothes and other products. and salmonid fish Glavatica. eggs. established in 1994. through the Directorate for Environmental Management. as well as the support for breeding. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. the devastation of landscapes. especially through succession and the development of bushes (makija).Dinarska šarena koza. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. Physical Planning and Construction. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. Fisheries and Rural Development. xxix . As a consequence. as part of traditional and cultural heritage.Mediteranska siva pþela. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. habitats and general biodiversity is in progress. honey bee . nor are there gene banks for traditional breeds. dog . milk. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. through the State Institute for Nature Protection. Traditional domestic breeds. autochthonous Dalmatian cattle heritage.

xxx .

vodenjake. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. perad. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. bakterija. virusa. pauþnjaka. koje u njih polažu jaja. žitarice te ovce. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. pašnjaci. a lokve su dom za kornjaþe. štrkova. te napasnika: muha. ugriza zmije i drugih uzroka. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. Stari maslinici. komaraca. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. posebno šišmišima. vuka. kune. obada. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. krpelja. veüinu od 1246 otoka i hridi. plijen su manjih predatora: þaglja. voüe. vinogradi. pri okotu. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. takoÿer su nestali. oranice. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. pijavica. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. kostoberina i sup starješina. virusa. Graÿeni su suhozidi i torovi. Janjad. koze i goveda njen su temelj. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. zmije. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. te zaranja u Jadransko more. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. divlje maþke. jer uz njih raste moþvarno bilje. kukaca. lisice. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. osobito uzgajivaþima. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. vretenca. kukaca. Strvinama se hrane kukci. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. Staništa lokvi su posebno znaþajna. Adriatik. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. protista. nestali i supovi u Dalmaciji. povrüe. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). vodencvjetove. lasice. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. a vinova loza. vodene kornjaþe. maslina. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. ptica i sisavaca. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. jadransku kršku platformu. tulare. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. žabe. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. kozlad. pa su nestankom stada. 1 . þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. prvenstveno ptica i sisavaca. hrana su za lešinarske vrste. uši. kao i Dinarik. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. Naš ornitološki ponos. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. spušta u kanjone krških rijeka. livade. buha. trakavice. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). glista. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. zbog pada s litica. kuniüi i golubovi. vrtovi. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. Iako se. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. tvora. orla i drugih. te dodatnu hranu i vodu. biljke i životinje.

razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. matiþne mlijeþi i drugog. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. Tvrde. prilagoÿen na krška podruþja. ujedno oprašuje biljke. peluda. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. po omiljenoj povrtnici. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. ustrajan. ali s najtvrÿim kopitima. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. Tako je naš plavac mali. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. 2 . tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. te ih razmnažaju i proširuju. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. Za držanje i zaštitu stada. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. odnosno krška osnova. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. obožavan u drevnom Egiptu. ali su ujedno i njen simbol. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. Simbol Dalmacije. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. možda i zasebna vrsta. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. što zovemo zoohorija. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. mjesecima bez oborina. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. voska. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. dinarskim i biokovskim vrhovima. zlatna dalmatinska zimovka. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). osim što sakuplja nektar i proizvodi med. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. zakapa i u nju polaže jaja. te najstariji golub na svijetu. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. Pomalo pogrdno. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije.

ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. stalno korigirati i dopunjavati. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje.b. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. godine. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. Prema Konvenciji. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). ali ih ne uzgaja) 2.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici.b. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. biljne i životinjske vrste. s više podgrupa: 1. mahunarke i kupusnjaþe. 3 . ni ne uzgaja. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio. a koju je Hrvatska potpisala 1996.a. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. kultivirane i divlje gljivlje. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara.c. pasmine i populacije) 1. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno.a. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. ni ne uzgaja. ali i kabinetskim radom. Divlje vrste i njihove populacije. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. Oplemenjivaþki materijali 2.c. godine u Rio de Janeiru.

gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. prvenstveno agronoma. Tako su kukuruz. Slijede daljnja istraživanja. Ipak. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. kukuruz brnda. brnistra. morac. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. sirak. kelj. ali i SVU prateüu faunu. korekcije i dopune popisa. lan i konoplja. lupina. þinkvatin. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. biologa ekologa i genetiþara. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. djeteline. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. vrtova. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. vinograda. mozaiþki rasporeÿene površine. poljske putove. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. Suradnjom znanstvenika raznih profila. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. 4 . Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. jer moderna. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. i kada. prethodnici plemenitih pšenica. zob. ali i povijesniþara i arheologa. pašnjake i lokve. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. šumarke. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. sikirica.Na podruþju Dalmacije. jeþam. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. meÿe. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. stoþna mrkva. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. predavanja. buhaþ. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. ne samo nestale s proizvodnih površina. lucerka. travnjake. škuljevac. ruževac. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü.

1214.500.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju.000 2. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka.200. i drugi). Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. 1482. Druge voüne vrste (bajam.000 1. MASLINA 1. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». agrumi. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji. smokva. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. Korþulanski statut. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1.000 32.1. Tablica 1.000 150.000 1..000 30. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. rogaþ. prvi put u moru.000 2.1 UVOD 1. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije.000 3.000 200.000. a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih. drugi put u maslininom ulju. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.000 stabala masline s tendencijom porasta. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.000 100. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda.1.250. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». kulturnih. a treüi put u vinu». trešnja.500. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. maraska.

a najþešüe prekomorske zemlje. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. šipak. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. a prvenstveno za pšenicu. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. (27. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. 1. višnja i drugo) te vinova loza. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. rogaþ.1. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala.broju crkvenih obreda. 1. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. 6 . Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». Piramatovci i Graþac kod Skradina. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. srednja i južna Dalmacija. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Mogorjelu kod ýapljine. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. rujna 1565. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije.1. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. Bosna i Hercegovina. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. Bijaüi kod Solina. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti.

Krvavica. Želudarica. Sitnica. Pujizica. Lastovka. Mezanica šipanska. Kalamata. Uljarica. Buharica. Jeruzalemka. Paštrica. Oštrica. Piculja. Velika lastovka. Divljaka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Lituša.2. Sitnjaka velika. Kamasa. Dužica. Oblica. Mezanica. Sitnica. Levantinka. Murgulja.1. Lumbardeška. ýesvinka. Kosmaþa.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Crnica. Drobnica. Karbunþela. Dubravka. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Krivulja. Grozdaþa. Šljivaþa. Puljka. Brindiüanka. Zuzorka. Žabarka.

podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Kaštela.2. podruþje Stona-Makura ili Mekura. Podgore. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju.Naša. Preka. podruþje Skradina-Sladunica. Preko i Biograd oko 60 %. Klisa.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Torkula debela ili Debela. Raba. Iža. podruþje Istre-Debela maslina. podruþje Igrana. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. communis. Šibenik 75-90 %. Trogira. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. podruþje Šibenika. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. Skradina. u mjestu Postire-Braþka. podruþje Mljeta. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. podruþje Makarske. poluotok Pelješac 70-80 %. Makarska i Puþišüa-Našinka. podruþje Braþa. Postira. Knina i Imotskog-Orkula. Podgore i Puþišüa-Krupnica. podruþje Janjine-Srkulaþa.1. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Igrana. Dubrovaþko primorje 60-75 %. Hvara i Makarske. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Tunis. Biograda. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica. otok Lopud oko 95 %. Maroko. otok Korþula 80 %. Zadra. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. Makarske. Brusja. Benkovca. podruþje Cavtata oko 80 %.2. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina».2. Murtera. Od 2007. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. podruþje Kune-Orbulaþa. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. podruþje Šibenika. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Paga. Splita. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. podruþje Splita oko 98 %. Prema prof.

5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908.5 do 14. Lastovka i Levantinka. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. a može se preraÿivati u ulje. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim.5 grama. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. 9 . Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. Masa ploda varira u rasponu od 2. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. dobro je otporna na jake udare vjetra. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. Drobnica. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. Pored ostalog. Deblo je srednje razvijeno.Dalmacije 60-90 %. zatim u Crnoj Gori. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. Ascolana Tenera. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. skeletnim i plitkim tlima. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. godine uvezena u Japan iz Kalifornije.

10 .

11 . otocima Braþu. Šolti. Hvaru.2. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Tunis. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Od 2007. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj.1. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. communis. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca.2. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. otoka Mljeta i Šipana. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. SINONIMI Lastovka nema sinonima. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Maroko. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.

kopljastog izgleda. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. Kut grananja je oštar. Plod je srednje krupan. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Cvate obilno. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja.5 grama. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. Plod je intenzivno zelene boje. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. Lastovka ima sitni list. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. prosjeþne mase oko 3. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. Obod lista je ravan kao i sami list. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. 12 . U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. a što je bliže puna zrioba. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu.0 g.

13 .

Ston). Bjelica stvara mali panj. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom.1. Prema Bakariüu. Maroko. Konavala. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Vrtunšþica. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Mihaniüi. Trstenik. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. dug i uzak. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. poluotoku Pelješca. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Janjina. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. Potomje. Ova sorta ima 14 . Deblo je visoko. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. SINONIMI ýesvinka (Janjina). Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. Trpanj. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. List je kopljast. Krvavica (Janjina). RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Mesnica (Brseþine). Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja. Kuna. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. a ne uvija se po dužini. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Metkoviü. Prema Zecu. Paštrica (Orebiü.2. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Od 2007.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Koloþep). godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Koloþepa i Korþule. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. communis. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Elafitskih otoka.

GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja. prosjeþna masa ploda je oko 3.5 % i ulje je dobre kvalitete. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. a koštica je prosjeþne mase 0. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). 15 . Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja. Prednosti: Otporna je na rak masline. Sadržaj ulja u plodu 24. Godišnje se proizvodi oko 10.5 grama.0 grama. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti.sitne plodove. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni.

Krivaja (Šipan). Prosjeþna masa plod je oko 9. Lopud. Brusje. Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. 2002). Španjolka (Zadar). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla.4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. Talijanka (Makarska. Sali. Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Mašjun ili Muška maslina(Korþula.2. Puljiška ili Puljizica (Hvar. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. Žman. Samorest (Blato). Talijanka (Sutivan.0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Ladrunka (Sali). srednje visokog debla i kuglaste krošnje. dugi i kopljastog izgleda. Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). Španjolica (Zadar. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Makarska). Lastovka (Cavtat. Pored uzgoja u Hrvatskoj. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Korþula). Vrisnik). communis. 16 . Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije. Krfkinja (Reževiü). Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Kut grananja je dosta oštar. Mljet).2. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. Lastovka velika (Makarska. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Oblikom. Zaton. plod podsjeüa na plod šljive. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0.1. Duška (Murter).01 % od ukupnog broja stabala masline. Prema Bakariüu. Koloþep. Mudara (Konavle). Prosjeþna dužina cvata je oko 30. Starigrad). Braþ). a ulje je slabije kvalitete. Sadržaj ulja u plodu je mali. Šipan. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. Pelješac). Mihaniüi). Kaprijeska (Braþ). Orgula (Žuljan).0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü.

Uljarica). 17 . a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. a ima i slabu otpornost na sušu. Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. biološko i gospodarsko vrednovanje. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. Naime prema Zecu. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. Levantinka. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa.

18 .

Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. Ston. List je dugaþak. 19 . uzak i kopljast. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. niske temperature i sušu. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. communis. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. Oskorušno. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Deblo je uspravno i srednje visoko. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. otporna na rak. Grozdanka. SINONIMI Pastrica. prosjeþne mase 3. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. Grozdaþa. sklonost alternativnoj rodnosti. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. stiskati). Plod: Razvoja plod okruglastog oblika. Grozdenjaþa.0 g ljubiþasto crne boje. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Ova sorta raÿa u grozdovima. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca.2.1.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. paunovo oko. Prema Bakariüu. velikim dijelom samooplodna sorta.5 % i ulje je dobre kvalitete. rodnost velika. Prednosti: Kasna cvatnja. Janjina. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.

a smatra se domaüom sortom masline. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno). Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu.2. biološkog i gospodarskog aspekta. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. Maroko. SINONIMI Levantinka. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. 1. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. 20 . Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj.2. Od 2007. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. Tunis. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje. communis. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. Šoltanka. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada.

Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. Obod lista je blago nazubljen. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Ima slabu sposobnost rizogeneze. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. List: List Levantinke je velik. širok i dugaþak. Prosjeþna masa ploda je oko 4. Deblo je visoko i glatko. Cvatnja je obilna. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. a ulje je dobre kvalitete. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. Plod: Plod je srednje krupan. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. Po dužini je blago uvijen. Srednje je otporna na napad maslinine muhe. Ova sorta raÿa u grozdovima. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. 21 . Kora grana je glatka. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom.5 grama. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. a krošnja je kuglasta. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte.

22 .

Krk. Ciculja (Krk i Pag). Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). Preko). Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Rab. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Senj. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Maroko. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Preko. Ime je dobila po plodu koji je sitan. Krošnja je veoma bujna i uspravna. Drobinka (Krk. Cvatna resa je kratka. List: Razvija kratke. Rab. Biograd. uske i na vrhu zaoštrene listove. Preko. Senj. Zadar. Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. communis. a listovi rijetki. Crikvenica. Korþula. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . Žutka (Tisno.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Sitnica (Zadar. Dubrovnik). prosjeþne mase oko 2. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom.2. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Sitna (Hrvatsko primorje). Drobnjaþa (Zadar. Šibenik. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu.5 grama. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju. Mastrinka (Braþ i Kaštela). Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Crikvenica. Plod: Plod je sitan. Piculja (Krk. Deblo je veoma visoko. Benkovac. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Murter.2. Biograd). Izbojci su dugaþke. Knin). Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. Kaštel Lukšiü). Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Trpanj. Od 2007. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. Rab). te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Orkulica (Primošten). godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Biograd. 23 . Drobnica ima uspravan rast. Ulje je izuzetno dobre kvalitete.1. SINONIMI Drobnica (Benkovac.

Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja.000 kom. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. 24 . a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline.

Slavko Perica dr. sc. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. sc. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr. ani Benþiü mr. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu.2. 1.2. Postojeüe stanje.1. Zlatko Šatoviü prof.2. zaštita i upotreba genetskih resursa masline. sc. Barbara Sladonja prof. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . Mirella Žanetiü 1.3.3.2.3. dr. dr.1. sc.3.2. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1.3. sc. Gabriela Vuletin Selak mr. Frane Strikiü dr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. sc.1.3. sc. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1.

oplemenjivaþki rad.1. izložbe. poboljšanje državne strategije. daljnja selekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. formiranje i dopuna kolekcija. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.1 Prijedlog mjera za promociju. 26 . promotivni materijal. predavanja. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. publikacije.4.

Rezultat ovoga je poveüanje 27 . Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. trešnja. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.1.000 2. smokva.000 100. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3.000 1. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. a prvenstveno za pšenicu.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam.000 stabala masline s tendencijom porasta.000 150. višnja i drugo) te vinova loza.000 30.000 2. VOûNE VRSTE 2.1 UVOD 2. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.1.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja.500. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa.000. Tablica 1. a najþešüe prekomorske zemlje. šipak. bajam.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. agrumi. rogaþ.000 200. maraska. 2. poslije obavljene selekcije. rogaþ. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1.500. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. uglavnom u okuünicama.2.000 1. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica.250. šipak. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju.200.000 3. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. maraska i trešnja dok se nešpola.000 32.

bajam. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. 2. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. Maslina. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna.1. srednja i južna Dalmacija. 28 . trešnje. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije.

Carigradska rezavica. ýarski kasni. Lješnjak. Bujaka crna. Priceza smokviþka. Padovanka bijela.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Vladimirska krupna crna. Župski. Crna smirnska. Zlatulja crna. Princeza korþulanska. Debelokori krupni.2. Petrovaþa crna. Tremenjaþa. Zamorþica. Crna rezavica. Zlatulja. Zimica. Šaraguja. Cigulica. Lopudka.2. Vodenjaþa. Karginja.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Crna patlidžanka. Bujaka. Bružetka. Dubrovaþki. Sultanija crna. Bjelica. Smokviþki polumekiš. Talijanski kasni. Modrulja. Sutivanski. Marina. Bijela sultanija. Knez ýrnomir. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Bružetka crna. Zemnjica. Vladimirska krupna bijela. Crna sušilica.

Vodica. Domaüi þetrun. 14L. Šipanski. Braþ-1. Katarinka. Slatki barski. 14O. Gomiliþka. Karaderviš. Glavaš. Braþ-6. Sladun krupnozrni. Crni zub.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Poljiþka. Dubrovaþki sitnozrni. Stonska. Žuta naranþa. Domaüa naranþa. Recta. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Široko korþulanski. Dubrovaþki kasni. Dividiš. Slatki tankokorac. Slatki sitnozrni. Puljiški. Visulja. Mojdeški krupnozrni. Sokoluša. Bogliüev. Kuparka. Konjski zub. 23R. Ciparski. 27R. Zorica rana. Šerbetaš. Medunac. Tugarka. Mekiš. Pendula. Stonska kratke peteljke. 8R. Barski. Komiški.

Dubrovaþki rani. Zamorski. Domaüa oskoruša. Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. 31 . Medun. Sladun. Šipak crnog zrna.

pa je tipiþna dvorotka. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. Bletkinja. Šolta. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. B. B. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta.2. a smatra se domaüom sortom smokve. Korþula. 32 . koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Bonboni. takozvani „plod cviþak“. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). Mljetkinja (Dubrovnik. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). vulgaris).000 komada.2. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Balunjaþa (Dubrovnik). Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. jestivi plod. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. Split). Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. Cukerini . pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20.2. Korþula.Zuccherini (Istra). težine do 170 grama. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Split.2. Benkovac. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. Šibenik). Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje).2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. undulata. Hvar. Trkva (Split). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Zadar. Hvar.

a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. 33 . radionice u osnovnim i srednjim školama. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. radionice. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe.

34 .

Sušelica. Suševka (Korþuli). zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). Inaþe je tanka. List je srednje veliþine. Hvara i Korþule.2. Barsanica. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. 35 . Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. mogu sušiti plodovi. Manjukva (Hrvatsko primorje). Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Tjenica (neretvanski kraj). Plod je izrazito kruškolika oblika. a dozrijevanje traje oko mjesec dana. Ako je mesnat vrat duži. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. SINONIMI Zamojþica. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. dok ima dosta topline i sunca. Visilica (Hvaru). koje je ispod kože bijelo-žuükasto. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara.000 komada. mekoüe i finog okusa.2. ugodne arome. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. a lagano se odvaja od mesa. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Tenica (Hercegovina). tada je držak kraüi i obratno. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. a posebno na podruþje otoka Krka. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. Poljarica (okolica Splita). Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. Dalmatskaja (Krim). a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a što ukazuje na njeno podrijetlo. odnosno. Adriatic (Kalifonija). vrlo soþno i slatko. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). Hvarska smokva (u literaturi). a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15.2. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. Dobra smokva. a u sredini medenoružiþasto. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ).

dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. odliþna kvaliteta plodova opüenito. radionice u osnovnim i srednjim školama. otpornost na sušu i niže temperature. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. 36 .Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. radionice. veüa je bujnost i rodnost. a posebno za sušenje. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. koja dobro gospodare vlagom. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. Na dubljim tlima.

37 .

prosjeþne mase oko 4. Ljuska ploda je polumekana. visokog debla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prednosti: Kasna cvatnja. Zreli plod je ovalnog oblika. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. a list je zelene boje. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. 38 . S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. otpornost na sušu i bolesti bajama. Krošnja je kuglastog oblika.2. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla. dug i kopljast.2. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu.000 sadnica. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. a dozrijeva srednje rano.2 grama. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena.2. mjesto ýara. (Prunus amygdalus).

39 .PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija. Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.

visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji. List je dug i uzak.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . nema dvostrukih jezgri u plodu. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. kasna cvatnja. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. (Prunus amygdalus). Nedostatci: Manja rodnost. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. Ovo je srednje rodna sorta bajama. Prednosti: Polumekana ljuska. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje.4 grama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. a jezgra je takoÿer duguljasta. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. Poveüati 40 .2.000 sadnica. Plod ima polutvrdu ljusku. otporna na sušu.2. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. dobar randman jezgre.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock.2. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3.

Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama.proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte. 41 .

Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. Koštica je sitna. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima.000 sadnica.2. srcolikog oblika. sitniji od kontinentalne višnje. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH.8 grama. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. prosjeþne mase 0. var. veoma gust i aromatiþan. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. Sok ploda je zagasito crvene boje.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. mjesto Selca. marasca (Cerasus vulgaris Mill.2. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte. prosjeþne mase oko 3 grama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. var. likere i marmelade. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. sirupe. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. Plod je srednje krupan. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975.

a što je preduvjet za izradu geografske zaštite.). Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. marmelada i sl. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. 43 . Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. likera. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar).

2. Izbojci su bujni i uspravni. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. Plod je pravilnog srcolikog oblika. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj). Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. godine.2. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. maraska je praktiþki nestala. marasca (Cerasus vulgaris Mill. var. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Razvija kuglastu krošnju. uspravnih grana. prosjeþna masa ploda je oko 3. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala.000 sadnica. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. 44 . Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla.2. var.7 grama. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.5 grama. Redovito i obilno raÿa. a može varirati i do 28 %. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH.

otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. 45 . visokog stupnja samooplodnje. Izraditi planove oplemenjivanja. Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu.

Krošnja je kuglastog oblika. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. a kao aperitiv liker maraskino). naime ova sorta raste dosta uspravno. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda.9 grama. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Od preraÿevina (sok.2.000 sadnica. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend.2. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. godine u podruþju Poljica. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. prosjeþne mase oko 2. 46 . Prednosti: Otporna je na niske temperature. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. Ime je dobila po tipu rasta. var. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi. SINONIMI Nema sinonima. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. a taj tip rasta se zove recta rast. a grane imaju uspravan rast. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. sušu i moniliju. Sok ploda je aromatiþan. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti.2. sirup. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. (npr. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. sušu i visok sadržaj suhe tvari. var. marasca (Cerasus vulgaris Mill. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split.

U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. 47 . Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu.

a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju.000 sadnica. 48 . PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. poliedriþnog oblika. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. (1952) uvezena iz Italije.2. Na granama su izraženi trnovi. jarko crvene boje. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima.2. Plod je pravilnog okruglog oblika. a ima perspektivu širenja. U plodu je krupno zrnje. Plod: Razvija veoma velike plodove. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja.2. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla. grmolikog izgleda. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH.

49 .

GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. Randman zrna iznosi oko 65 %. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. Plod je srednje velik. prosjeþne mase oko 500 grama. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). vrlo soþno i slatko. a u zrnu ima oko 80 % soka. a zrno je veliko.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). Lopudu. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.2.2.000 komada. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Sorta je otporna na sušu. 50 . SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. tamnocrvene boje. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. Mljetu i Lastovu.2.

Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. 51 . SINONIMI Nema sinonima. Ime je dobila po gosp. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. slatko kiselog okusa i dobre arome.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. žuto zlatne boje kožice. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. dipl. Kaštelansko podruþje. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30.000 komada. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine.2. Plod: Plod je srednje krupan. Kožica ploda je priliþno tanka. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. Rodnost je velika i redovita. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske.2.2. podruþje Trogira i otok Braþ. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. inž. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. Zorici Velagiü.

GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada. 52 . Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte.

Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. sc. sc. Frane Strikiü dr. sc. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 .1.2. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr.3. sc. sc. Frane Strikiü mr. Jakša Rošin mr. Jasmina Družiü prof. dipl. Slavko Perica dr. sc. Frane Strikiü mr. sc. Jasmina Družiü mr. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. sc. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a. sc. dr. sc.3. dr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. sc. sc. sc. Zlatko ýmelik mr. Mira Raduniü prof. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. sc. Mira Raduniü prof. Postojeüe stanje. inž. sc. Zlatko ýmelik mr. Katarina Hanþeviü dr. sc. dr. Frane Strikiü dr.1. sc. dr. Katja Žaniü dr. Živko Gatin Mate Kaleb. sc.

Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro. Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 .

detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.1 Prijedlog mjera za promociju. promotivni materijal. izložbe.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. oplemenjivaþki rad. publikacije. formiranje i dopuna kolekcija. 55 . predavanja.1. razrada bussines planova. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4. poboljšanje državne strategije. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. daljnja selekcija.

sylvestris. meÿutim. VINOVA LOZA 3. U razdoblju mletaþko-turskih ratova.1. da je neprimjeren tehnologija prerade. udaljenim dalmatinskim otocima. interes za uzgoj vinove loze raste. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. Epidaurus na Jadranu u 4. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Smatrali su. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). Bogatstvo autohtonih sorata. Šibenika. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. Brojni arheološki nalazi. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. Krajem 19.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. šumske loze. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. štetnik koji napada korijen europske loze. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. Trogira i Zadra. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. Pharos. 3. Pa tako. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. razvila se od svog divljeg pretka. što rezultira i boljom kvalitetom vina.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. 56 . Prosjeþna površina posjeda mala je.3. Vitis vinifera ssp. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni.. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. poput novþiüa.1 UVOD 3. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. sativa. Korþule ili Dubrovnika. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. stoljeüu prije Krista. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. Unatoþ tome. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. þesto manja od 1 ha. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira.. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe.. Korkyrae. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. Vitis vinifera ssp. Traguriona.1. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista.

Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. izolirana. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. Prva polovica 20. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. pa su tu 57 . pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. U vrijeme planske privrede nakon 2. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. specifiþnih samo za uža. zanemarujuüi kakvoüu vina. cijene padaju. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. poput Dobriþiüa ili Ninþuše.. No. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Vinogradi poþinju propadati. Vugava…). tzv. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. stoljeüa. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte.1. a zalihe vina rastu. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. na obroncima planina. Krajem 19. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. prema nalazu Stjepana Buliüa. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. Vinska klauzula. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. i prouzroþila velike štete u vinogradima. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). Dolaskom filoksere u Dalmaciju. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Tla su þesto škrta i skeletna. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. a plamenjaþa 1885. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. uzgajalo oko 200 sorta. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. 3. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. specifiþni okolinski uvjeti. svjetskog rata. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. masline…). a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. kao i na pristrancima uz more. te filoksere iz Amerike. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. Konaþno i u Dalmaciju 1894. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. Reljef je tipiþno krški. izoliranost pojedinih podruþja. Na razvoj sortimenta. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. þesto otoþna podruþja. kišovitim zimama. Nakon 2. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. Obnova ide dosta sporo. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima.

a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. poput onih u okolici Primoštena.4 °C). te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara.1 °C. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Zadar16. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže.Sjeverna Dalmacija. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Drniša i Benkovca.Srednja i južna Dalmacija. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova. . a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. Ravnih Kotara. Knina. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske.vinogradi u pravilu rodniji.

intenzivne boje i niske ukupne kiselost. Ivan Dolac. Reljef je tipiþno krški. Vis.. a vinograde nalazimo u krškim poljima. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup . Braþ. Hvar. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Nedjelja – otok Hvar…).Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. Sv. i dr. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti. Korþula. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Mljet. Konavala. Lastovo. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Šolta. pa do krajnjeg juga Hrvatske. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. Veliki i Mali Drvenik.poluotok Pelješac. te poluotok Pelješac. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 .

3.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. 66 . provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije.

ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. Glavinka. hrskavo.Vitis vinifera ssp. Zbog rastresitog grozda. Bobica srednje velika ili velika.Rahmnales Porodica . sativa Sinonimi: Okatac. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. Kakvoüa iznad prosjeþna. 67 . te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. na Šolti. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. u okolici Omiša. Rodnost joj osrednja ali redovita. Botaniþki opis: Trs bujan.Vitaceae Latinsko ime . Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. užitno. velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. Cvijet hermafroditan. plitko urezanih postranih sinusa.2. blago rastresit. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice.3. u zrelosti blago posuta maškom. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. List srednje velik. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. Kožica crvenkasto-plava. Meso þvrsto. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. eliptiþna. Grozd srednje velik.2.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . piramidalan. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. Izražena osjetljivost prema pepelnici. Lice glatko. peterodijelan. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. srcolik.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

cilindriþan. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. okrugao ili srcolik.Rahmnales Porodica . naliþje vunasto dlakavo. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. srednje. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. zlatno žuta. No bilo je i mišljenja (Buliü. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). Meÿutim.Vitis vinifera ssp. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama.2.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. iz Italije. Malvasia bianca lunga. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. 74 . U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. Bobice okrugle. Maraskin. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Populacija sorte uglavnom stagnira. rastresit do srednje zbijen. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. Koristila se i za proizvodnju prošeka. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština. sitne. najþešüe u mješovitim nasadima. 2007. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. odnosno gdje je sorta nastala. Grozd srednje velik do velik. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. Lice mjehurasto naborano. rastresitost i oblik grozda. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. List srednje velik do velik. Dozrijeva srednje kasno do kasno. Višana. kod grozdova izloženih suncu jantarna. Malvasia del Chianti. Malvasia del Chianti. peterodijelan. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. te dob dozrijevanja.Vitaceae Latinsko ime . Sinus peteljke zatvoren. Krizol. ali redovite rodnosti. dug. kožica posuta toþkicama. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte.)..2. Jako osjetljiva prema pepelnici. donji plitki i otvoreni. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. Maraškin. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. sativa Sinonimi: Rukatac.3.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. a nedostaju na tržištu. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti. 75 . Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima. prikupiti sve uoþene „tipove“. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

76 .

Rahmnales Porodica . kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . što je posljedica problema u oplodnji. Dozrijeva rano. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno.Vitaceae Latinsko ime . dug.3. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski.2.Vitis vinifera ssp. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. Visoke je kakvoüe. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Rodnost je niska i neredovita. Kožica debela. okrugao. Rosenmuskateller. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü. nakuplja puno šeüera. Lice tamnozeleno. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta. List srednje velik. piramidalan. najþešüe rastresit. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. a prema ostalim bolestima osrednje. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. meso soþno. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. Grozd je srednje velik. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. Buliü (1949.2. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi. Muškat ruža poreþki. karakteristiþne muškatne arome. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. Jako je osjetljiva prema pepelnici. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. 1999). 77 . po þemu je dobila i ime. trodijelan ili peterodijelan. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. crveno plava.

S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. ima visoku reputaciju iz prošlosti. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. 78 . Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. unatoþ nekim „manama“. zbog þega. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). jer je za oþekivati da je kod nje. uslijed izoliranog uzgoja. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju.

3. Kožica tanka. Bobica okrugla. Ninþuša se vinificirala þista. peterodijelan. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. te ju je izvjesni „Ninþeviü“. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. po kome je dobila ime. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. Vinþuša. ali malu koliþinu kiselina grožÿa.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Prema predaji sorta je samonikla. tamno zeleno. Dozrijeva srednje rano. sativa Sinonimi: Ninþevac. prinosi srednje visoki ali redoviti. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. þesto s krilcem. srednje dubokih. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. Linþevac. Buliü. Grozd srednje velik do velik. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica.Rahmnales Porodica .Vitis vinifera ssp. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. Nema gospodarsko znaþenje. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. Lice glatko. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. srednje zbijen. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. zatvorenih postranih sinusa. srednje velika do velika. pronašao u okolici Solina.2. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 .Vitaceae Latinsko ime . Kakvoüa vrlo dobra.2. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. S obzirom na veliki. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Meso mekano. te u okolici Sinja. okolici Omiša i na otoku Braþu. u zrelosti posuta maškom. piramidalan. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. a sok bezbojan. tamnoplava. a ne kakvoüa vina. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. Cvijet hermafroditan. pentagonalan. List velik. soþno i slatko. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. Linþuša. ne nalazimo ju u þistim nasadima. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire.

napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. 80 . 2006). U populaciji Ninþuše. Populacija sorte time se malo poveüala. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela.

Zelenak. S obzirom na to smatra se da je. relativno mlada sorta. þesto preklopljen. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . zbog kasnog dozrijevanja. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno.3. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. no sadržaj šeüera. List srednje velik. Zelenac. Plavac mali raširen je i u priobalju. 81 . tamnozeleno. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. peterodijelan. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Sv. Postup. Hvar. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. Lice lista mjehurasto naborana. Konavala i u makarskom primorju. Nedjelja. okrugla. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija.2. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. izraženih žila. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. srednje zbijen. Grozd malen do srednje velik. soþnog mesa i neobojenog soka. Potencijal kakvoüe je visok. Ivan Dolac…). Kožica tamnoplavo-crna. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. prvenstveno dobre i redovite rodnosti.Vitis vinifera ssp. tipiþna sorta toplog juga. no jako varira u odnosu na položaj. piramidalan. na podruþju Kaštela. a naliþje vunasto dlakavo. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. þvrsta. Greštavac. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur.Rahmnales Porodica . 2004). U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. Pagadebit crni. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ.Vitaceae Latinsko ime . oprašena maškom. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. sativa Sinonimi: Crljenak mali. po sadašnjim saznanjima. Rasprostranjenost: Plavac mali je. Pelješac i Korþula. a osobito ako su okrenuti moru.2. Crvenak. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca.. a osobito na vinogorjima Braþ. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. a donji pliüi i otvoreni. mekog. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe. Bobica srednje velika. prinosi su niži. pentagonalan. þesto s krilcem. koji je u vremenu prije filoksere. Rodi redovito i dobro. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. što se odražava na lošiju kakvoüu.

Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. ili gotovo sve vinograde. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. Nažalost. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. pa je trend populacije uzlazan. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. a i novija iskustva. i podloga je svemu. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. „Ona je prekrila sve. Obzirom na starije literaturne navode. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala.Buliü (1949). 82 . Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja.

83 .

niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. kao „zaþin“. Rodi redovito. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. rastresit. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Osjetljiva prema plamenjaþi. roditelj sorte Pošip. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. Službeni status: Od 2002. sativa Sinomimi: nisu poznati. Nema proizvodnih nasada ove sorte. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. obrnuto jajolike. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Kožica tanka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . peterodjelan.2. piramidalan. Pouzdano se zna da je sorta.2. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. sortna aroma. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. pentagonalan. Opis: Trs srednje bujan do bujan. prozirna. S vremenom je potpuno zapostavljena. a karakterizira ju fina. List srednje velik. þesto s dobro razvijenim krilcima. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. uz Bratkovinu bijelu. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. Grozd malen do srednje velik. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. prinosi niski do srednje visoki. Peteljka duga i krhka. koja se uzgaja u tom podruþju. a funkcionalno ženski. Lice glatko. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. Bobice srednje velike do velike. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. žuta. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka.Vitaceae Latinsko ime . Cvijet morfološki hermafroditan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok.Rahmnales Porodica . te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . dug.3. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. kakvoüa izuzetna.Vitis vinifera ssp.

85 . Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. u protivnom moglo dogoditi. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. jaka. harmoniþna. ekstraktna. svježa. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. puna. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. naglašene sortne arome. Prikladna su i za duže þuvanje. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.dalmatinskih sorata. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina.

Vigava. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. Dobriþiü. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Kurtelaška bijela.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Crljenak. Cetinka.1 Postojeüe stanje. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Grk. Debit. Ninþuša. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Muškat ruža crni. Babiü.3. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. Zlatarica. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. Debit. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. Lasina. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. Pošip bijeli. Bogdanuša. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Osim sortnom listom. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Plavina. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. dok za one lokalne važnosti. Debit. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata.3. Prþ. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. Drnekuša. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. Plavina. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Bratkovina. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Zadarka i Svrdlovina crna . Pošip bijeli. Vlaška. kao gospodarski znaþajna kultura.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. Mladenka. Plavac. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Okatac crni. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Za sorte 86 . Malvasija dubrovaþka bijela. Babiü. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. podiüi sanitarno provjerene.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac.

Zduniü et al. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. sc. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). Nažalost. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. 2002).1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. Babiü=Rogozniþka.sc. Ivan Pezo. dr. ing. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). sc.dr. 3. dr. provedeni ili su još u tijeku. prof. dipl. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. 87 .vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. dipl. Maletiü et al. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku.. Nikola Miroševiü Darko Preiner. 3. 2004. 1999. sc.2 Projekti inventarizacije. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. Goran Zduniü dr. Crespan et al. sc.2. Jasminka Karoglan Kontiü. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. prof. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja.dr. Edi Maletiü.3. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. Maletiü et al. Ivan Pejiü Silvio Šimon. koje je osobito bogato autohtonim sortama. kojem se 1998. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü.ing. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. Piljac i sur. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. biometriku i oplemenjivanje: prof.3. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. 2008…). Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata.3.2. 2004. 2006. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr. Ministarstva poljoprivrede. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu.. sc. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). koji su uz potporu Ministarstva znanosti. Maletiü i sur. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp.

a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. 88 . godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske.2. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. 2006. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. Utemeljena je 2001. Zduniü i sur. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. Za podizanju kolekcije u Splitu. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005.. 2008. Kolekcija danas broji 120 genotipova.. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. 3.3. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju.3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu.. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto.

no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. Plavina.4. virusom mozaika gušarke ArMV. prinosu. u odnosu na prosjek sorte). Grk. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. razlika u dobi dozrijevanja. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. kao i kod ostalih. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. Kod ovih sorata.1. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 .1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. sadržaju šeüera. Malvasija dubrovaþka. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. Brojna predavanja. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata.. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). a porasla je i njihova potražnja na tržištu. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. Debit.4. Pošip). a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. niti u Republici Hrvatskoj.3. Za održavanje ovog matiþnog nasada.4 3. 2006). aromi.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. Maraština. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. obojenosti kožice i sl. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. Vugava. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. meÿu kojima vina od autohtonih. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom.

fenološke karakteristike…). Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora.2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. rodnost. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika. Provesti mikrovinifikaciju sorte. u suradnji sa znanstvenom institucijom. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. šira javnost). Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. U ovom nasadu provodit üe se. 90 . kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe.selekciju vinove loze.1. otpornost prema gljiviþnim bolestima. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. 3. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade.4. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina.

svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. 91 . poput krioprezervacije. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze.1. Zbog toga je. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. te eventualno formirati repozitorije in vitro. a uvoÿenjem novih metoda. ali i drugih voünih vrsta. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. sc Edi Maletiü (EM). da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. jer je poznato da se kod loze. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. kao i njihove fotografije izradio prof. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. karakterizaciji. tuþa…). za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. javlja više problema pri razmnožavanju.4. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. krioprezervaciji i þuvanju. mraz. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. dr. ostalo je još puno posla na oþuvanju. unijeti podatke u elektronsku bazu.3. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. virusi. a osobito susjednih. dopuniti postojeüe kolekcije. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji.

U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja.1.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. paprika i salata. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. rimske uprave pa do današnjih dana. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. mahunarke i lukovi. lubenice i dinje.000 tona. 4. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. POVRûE 4.4. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu.1. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. rajþica te luk. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene. 92 . a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina.1 UVOD 4. krastavac. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.

Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima.1. vrtaþe i rjeÿe manja polja. 93 . Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. 4. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine. te manjim i veüim poljima.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone.

2 4.4. acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var.2. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .

Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.2. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm.2. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. Odlikuje se bujnom.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke.4. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Po dospijevanju pripada ranim sortama. 95 . uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje. uspravnom. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni.2. Cvjetne glavice su dosta krupne. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara.

U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. Pojedina dalmatinska podruþja. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. 96 .

97 .

Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme.2. obalnom podruþju i zaleÿu. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. promjera do 3 mm. Cvjetovi su tetramerni. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju.2. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija.4. Ima je na veüini nastanjenih otoka. lisnati kelj. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. C. podruþju uzgoja. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. 98 . Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. Populacija. þetiri sumporasto žute latice. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. var.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. Plojka je naborana. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. vremenu sadnje. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. acephala D.

Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. prikupljanje. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. prikupiti uzorke sjemena. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. .Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima.Zasnivanje kolekcijskog polja. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. .Inventarizacija. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. 99 . priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. . slanutak ili krumpir. . Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. . Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte. Sve do poþetka 20. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima.

100 .

101 . Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. Listovi su eliptiþno prošireni. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. plavkasto su zelene boje gornje strane. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. var. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje.8 kg. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti.4. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Introdukcijom novih stranih sorti.2. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. botrytis L. Populacija. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. a sivkasto zelene donje. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji.2. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena.

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe .

Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. Tijekom inventarizacije 2007. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. Ovojni su listovi uspravnog položaja. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica.2. bjelkasto srebrnaste boje. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. Rub lista je valovit i nazubljen. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature.4. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Populacija. a glavno rebro prošireno. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. a trend populacije je izrazito silazni. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L.2.

Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe.Inventarizacija. prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice .ekonomski znaþaj. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. 104 .

S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. a trend populacije je izrazito silazni. Ovalno okruglog su oblika. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Rozeta joj je srednje bujna. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. Glavica je srednje veliþine.2. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Populacija. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije. zelene je boje. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. 105 . stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke.2.4. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. poluuspravnog do ležeüeg položaja. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu.

utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju. 106 . prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.Inventarizacija.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

Inventarizacija. a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. gospodarska vrijednost. grah mahunar ili grašak. . Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . 112 .Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati.Pokretanje ekološke proizvodnje. raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati.

Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. u presjeku uglasta i razgranata. leptiraste su graÿe. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. Sjeme je þetvrtastog oblika. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. dio proizvedenih se koliþina. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Stabljika joj je šuplja. da bi se zadnjih 113 . Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. zaslanjena tla niske plodnosti. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. spljošteno. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Uzgaja se na površini od oko pet hektara.2. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv. Populacija. Listovi su parno perasti. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe.4.

. Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. .Pokretanje ekološke proizvodnje. . Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama.Trajno održavanje populacije. Sama vrsta. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena.nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije. 114 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala.

a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu.3. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. Dr. 4. sc. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006.2 Projekti inventarizacije.1 Postojeüe stanje. sc. dr. Nada Paraÿikoviü. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste.2.3. godine.2. a neke kao Hvarska artiþoka.3. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. Dean Ban. Zdravko Matotan. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. dr. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi. Dr. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. sc. sc. sc. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. Dr. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj.4. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. dr. Trogirska rana cvjetaþa. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. Od 2008. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 . Prof. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Prof. Josip Borošiü.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. sc.3. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. Smiljana Goreta. sc. Vesna Samobor Mr. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.

2. rasadnici. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. Podravka iz Koprivnice. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom.3.4 Kolekcijski nasadi. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. banke gena.3. 4. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Agronomski fakultet iz Zagreba. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka.3 Institucije. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. 4. matiþna stada. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007.2. Povrtlarski centar iz Zagreba. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. 116 . godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda.4. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti. 117 . Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4.1 Prijedlog mjera za promociju.4. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.

kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. konoplja. kao što je Dalmacija. Ipak. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. veü iz gotovo cijele Europe. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. a daleko manje. jeþam. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. Meÿutim.1. sirak metlaš. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. mak. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. RATARSKO BILJE 5. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. Sliþno kao i kod stoþarstva. sirak zrnaš duhan. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. šafran. te veüih krških polja (Sinjsko.5. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. stoljeüa. na Dinari i Biokovu i na preko 1. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. þakalj. proso. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. lan. broü krumpir. djeteline. sezam brnistra. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. stoþni kelj. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.000 m visine. Danas se kukuruz. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. stoþni bob. uz vinogradarstvo i maslinarstvo. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima.1 UVOD 5. grahorica. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. stoþna repa. grahorice. buhaþ. danas. raž. Vrgoraþko). þiþoka. djeteline. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). kukuruz. pamuk lucerka. Dakle. sjekirica. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. šafranika.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. primjerice u Podgori pod Biokovom.

kad je na ukupno oko 110.0003 0. godine (Tablica 1).441 0.093 Proso 3. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900. tu je hrana. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji. a gdje je plug i brana. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900.6 0. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.62 UKUPNO (t) 19.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba.586 37.93 5.28 940 Raž 7. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3. veü i nestaju prateüe biljke.443 Prinosi (t/ha) 0. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice.337 1.207 20. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju. I danas se u Dalmaciji uz stara.55 4.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8. Žetva žitarica se vršila srpom. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.540 Napolica2 Površina (ha) 27.540 1.002 900 119 . a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi). na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima.0 3.579 12. rjeÿe magarci. gdje je uznaþac.bogatstva ostalo oþuvano do danas.000 tona zrna. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. životinje i gljive. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja).000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85.1.7 1. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. zlo i naopaþac. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20. 5.358 0.980 37.01 0.

Pirevi se generalno nazivaju krupnik. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. jednozrni pir je šilj. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. vrlo snažne i þvrste biljke. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). Raž se uzgajala za brašno. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. pir jednoredac (Triticum monococcum). stoljeüu veü 1910. starinsko ili misirsko žito. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. velja pšenica.359 0.6 2.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. bijela i obiþna).583 186 5002 14. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. šuljak. stoljeüa. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna. bila sijana na preko 3. tolerantnost na sušu. pir dvoredac (Triticum dicoccum). mijenjalo se ulje.77 82 UKUPNO (t) 2. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. Tek od kraja 19. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin.181 44. prvenstveno kao stoþna krma. Dolaskom kukuruza u 16. velike klasove. pleüaš. Za njima je slijedio jeþam. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. broj sadnica 81.264 1 Za 1908. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. 120 . najþešüe rogosija. Ipak. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. tvrda pšenica (Triticum durum). vino ili sol za brašno. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja. plastiþnost. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. a dvozrni dvozrnac. Za istu namjenu sijala se i napolica. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. godinu. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. posebno Zagoraca. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka.533 Prinosi (t/ha) 1. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku.231 5.500 ha. ali i za ljudsku hranu. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore.

Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. Uzgajale su se: lucerka. neuzgojenih populacija. osim u manjem dijelu. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice.000 ha. Biokovo. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. stoljeüu. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6. stoljeüa premašuju 8. grahorica i sirak. ekstremne vruüine i suše. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. korištenjem divljih. za jelo koristili dobiveni stoþni. sjekirica. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. þak i sjemenski krumpir. stoþna repa. Buhaþ je.1. stoþni kelj. 121 . Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri.000 ha. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. Vrgorac i Poljica. Lan i konoplja. Proizvodne površine znatno variraju. Mosor. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. 5. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. bezvodnost. crvena i bijela djetelina. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. pa tako i ratarstva. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. vrlo plitak pedološki supstrat. Kozjak. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. stoljeüa u okolici Dubrovnika. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. stoþni bob. godine te krajem tridesetih godina 20. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. stoljeüa. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. uzgajani od davnina u Dalmaciji. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Korištenje traje daleko duže. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. posebno u gladnim godinama. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva.

þak snježne planinske klime. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. krških polja. dijelom u potpunosti nestalo. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Imotsko. dolina Neretve i Konavle. Vrgoraþko polje. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. 122 .Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. stoljeüa bitno smanjeno. Vrana. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Sinjsko.

2.5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. jeþam. hektolitarska oko 80 kg. u više tipova. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. ujednaþen. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. Iako visoka. od kojih su 2 do 3 cvijeta. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. stoljeüu. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. široko do 3. rijetko 4 plodna. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. brkaþa. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. bijele boje. zbog gotovo zatvorenih pljevica. velja pšenica.5 mm i debljine do 3. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. dugaþak.2. raž i proso. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. od 130-150 cm s 5-6 internodija. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Srednje kasna do kasna sorta. Vlat je vrlo visoka. Klas je krupan. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. List je izrazito zelene boje. dugaþko oko 8 mm.5. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. stoljeüa u proizvodnji. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. zob. misirska pšenica.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5.5 mm. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. dobro ozrnjen. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica.2. zajedno zvane rogosija. Tilletia). Caklavost zrna je gotovo potpuna.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov.2. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. cilindriþan. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. EX/CR. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje. širine 15-18 mm. Težina 1. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. starinsko žito. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. listovima i klasu. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Hercegovina. Oni uzgajaju: pšenicu. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Vršni listovi dužine do 28 cm. þak do 18 cm. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. Vrlo snažne. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja.

makovi. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. 4. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. 6. znaþajnu za oplemenjivanje. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. s kamenima pokretanim vodom. kušaonice. 8. domaüa tjestenina. kako brašno. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. poljski miševi. žitne stjenice. socioloških. Meÿutim. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. etnoloških. prikupljanje. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. domaüi poprženac-brgatski beškot). dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. PP Biokovo). domaüi kruh. tako i pekarski proizvodi. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. 2. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. brojne gljive). medije. 5. ekoloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. najprije na zaštiüenim podruþjima. Popularizacija povijesnih. 7. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. Inventarizacija. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. 126 . Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. kako domaüeg izvornog kultivara. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. uz eko sela i drugdje.

2. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Hercegovina. u više tipova. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. U klasu ima do 29 klasiüa. starinsko žito. zbog gotovo zatvorenih pljevica. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji.2. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. Zrno je vrlo krupno. dugaþko oko 8 mm. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. od 150-170 cm s 6-7 internodija. za što je potrebno provesti terenska istraživanja.5.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. bijele boje. ovalno. Srednje kasna do kasna sorta. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. ali postoji populacija crvenkaste boje. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije.5 mm. široko do 3. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. zajedno zvane rogosija. Klas je krupan. dobro ozrnjen. Tilletia). brkuša. List je izrazito zelene boje. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. velja pšenica. Težina 1. brkaþa. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. jeþam. listovima i klasu. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. misirska pšenica. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Vršni listovi dužine do 28 cm. Iako iznimno visoka. ujednaþen. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. hektolitarska oko 70 kg. cilindriþan. Odliþno otporna na lisne rÿe.2. belija. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. zob. stoljeüa u proizvodnji. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. a dosiže þak i 20 cm. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. raž i proso. Caklavost zrna nije izražena. širine 15-18 mm. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. stoljeüu. Oni uzgajaju: pšenicu. Vrlo snažne.8 mm i debljine oko 3. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Vlat je izuzetno visoka. 127 . meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. EX/CR.

dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. medije. kako domaüeg izvornog kultivara. uz eko sela i drugdje. makovi. 8. brojne gljive). Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. ekoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. s kamenima pokretanim vodom. poljski miševi. prikupljanje. PP Biokovo). a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. etnoloških. 3. najprije na zaštiüenim podruþjima. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. predavanja. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. tako i pekarski proizvodi. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. socioloških. 7. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 128 . 6. žitne stjenice. Meÿutim. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. kušaonice. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. kako brašno. 4. domaüi kruh). Inventarizacija. 2. znaþajnu za oplemenjivanje. Popularizacija povijesnih.

129 .

zob. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. Visina vlati iznosi oko 150 cm.5 mm. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. stoljeüu. Težina 1. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. usko. do 8 cm. Imaju visoku sterilnost. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. Oni uzgajaju: pšenicu.5 mm.2. Boja zrna izuzetno varijabilna.3. Daje solidan prinos i na najlošijim. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. kako domaüih kultivara. ali podložne napadu ražene glavnice. sivkasta. smeÿa.5. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. PP Biokovo). Uspravnog do poluuspravnog rasta. s kamenima pokretanim vodom. þak do 40 %. na kraju zašiljeno. kratak. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. rjeÿe prizmatiþan. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. nerijetko i više. Osje 1-4 cm. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. Izuzetno otporne na sušu. Zrno dugo. debljina do 2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. raž i proso. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus.000 zrna 20 do 28 gr. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. jeþam. tako i pekarski proizvodi. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. zelenkasta. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. makovi. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. žitne stjenice. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. uz eko sela i drugdje. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. EX/CR.2. Klas je vretenast. žuükasta. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. ranija od svih oplemenjenih sorti. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Dužina 7 do 8. domaüi raženi kruh). suhim. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija.2-2. hektolitarska težina 69 do 73 kg. poljski miševi). Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Listovi su kratki i uski. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . glatko.5 mm. štala i drugih gospodarskih objekata. slijedeüih karakteristika. kamenitim i pjeskovitim tlima. ali je s vremenom opadao. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. Vegetacija vrlo rana. kukolj. kako brašno. širina 2. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica.

predavanja. 6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. 3. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. prikupljanje. 4. 7. 8. etnoloških. 2. Inventarizacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 131 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kušaonice. socioloških. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. 5. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. medije.1. Popularizacija povijesnih.

stoljeüa. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. do 2 % celuloze i 1. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. kako domaüih kultivara. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. srednje krupno do krupno.000 biljaka na hektar. do 60 % škroba. þvrst i bijele boje. Oklasak jak. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. prvenstveno za kukuruzno brašno.3 % pepela.5. uz eko sela i drugdje. veü u 17. odliþno za ljudsku hranu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog.2. Srednje razvijena. 5 % ulja. pa tako i u Dalmaciji. EX/CR.2. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Podnosi gušüu sjetvu.4. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 132 . koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. Uz proizvodnju brnde. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. a sigurno 1572. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. s kamenima pokretanim vodom. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. kako brašno. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. Zrno okruglo. preko 3 % šeüera. do 40. Klip izduljen. a hektolitarska težina oko 75 kg. pura). 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. PP Biokovo). eventualno i raženog brašna. godine. Metlica srednje razvijena. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. hrþak. jazavac). Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva.

najprije na zaštiüenim podruþjima. 6. ekoloških. 4. 3. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. etnoloških. 5. predavanja. 2. 8. Izrada marketinškog plana za brndu. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. prikupljanje. Popularizacija povijesnih. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. kušaonice.m) 1. 7. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 133 .

kaša i buhaþev sapun. U rekordnoj 1926. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru.2. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta. brmljina. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. 134 . šibenski. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. Tako imamo: crnogorski. postelje. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. kaštelanski i trogirski. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg.2. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. starigradski.000 sjemenki 0.000 do þak 6. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša.000 ha buhaþa. peljen g) Status: h) Populacija. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. dalmatinska ivanþica. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. šoltanski. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. zidovi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca. obiþno 6-12 godina. a praškom se posipala i stoka.5. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. iznimno i do 100 cm. Posipale su se pukotine u podu. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme.1 grama. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1.8-1. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. stoljeüa kad se godišnje sadi 1. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. VU. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. mase 1. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. a sjeme izrazito sitno. arbanaski.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus.

estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. predavanja. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. Konaþno. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. kušaonice. buhaþ je svakako biljka buduünosti. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. 5.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. 7.4-0. 135 . Popularizacija povijesnih. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. 3. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. tekuüine (Solutax. kao prašak (Piretrin. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Pyrozin). koji je 1920. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. medije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. 8. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. prikupljanje. socioloških. njih þak šest.400 kg suhog cvijeta po hektaru. 9.8 % piretrina. ekoloških. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. 4. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. 6. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. etnoloških. Chemotox). Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Inventarizacija. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1.

136 .

veü u veljaþi. ali zbog otpora. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. 137 . uspravnim stabljikama. a meso gomolja je bijelo. godine. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. ljubiþaste boje. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Pokožica je žuükaste boje.5. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. uz eko sela i drugdje. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. posebno u prvoj berbi. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. veliþine oraha. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini.2. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. otpornosti na bolesti i štetnike. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Mogu biti vrlo krupni. 4. buduüi PP Donja Neretva). kvaliteti i drugom. stoljeüa. Konaþno 2008. Klice su nježno ružiþaste boje. prikupljanje. Sadila se vrlo rano. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir.2. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. a vadila u srpnju. 3. jela od domaüeg krumpira. Inventarizacija. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. EX/CR. 2. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. u uzgoju tek od 1767. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. a cvijet je srednje veliþine. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. stoljeüu. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. þak preko 1 kg.

6. socioloških. predavanja. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. etnoloških. Popularizacija povijesnih. 8. medije. ekoloških. 7. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. kušaonice. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije.5.

uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. jela od domaüeg krumpira. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. Inventarizacija. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. 5. 4. Neoploÿeni masovno otpadaju. 139 . Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. u uzgoju tek od 1767. a meso gomolja je bijelo. škuljama. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. veü u veljaþi. škuljevac je dobio ime. uz eko sela i drugdje. godine. buduüi PP Donja Neretva). 2. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Pokožica je žuükaste boje.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. a vadila u srpnju. Sadila se vrlo rano. ali zbog otpora. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2. EX/CR.2. Po tim dubokim okcima. Gomolji škuljevca su dugoljasti. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. a cvijet je srednje veliþine. prikupljanje. otpornosti na bolesti i štetnike. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. veliþine oraha.5. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. stoljeüu. stoljeüa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Klice su nježno ružiþaste boje. 3. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. kvaliteti i drugom. ljubiþaste boje. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. uspravnim i visokim stabljikama.

140 . medije. 8. Popularizacija povijesnih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije.6. ekoloških. predavanja. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. etnoloških. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. socioloških. kušaonice. 7.

zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). stoljeüa i veü je 1665. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. m) 1. a potom je primat preuzeo pravi duhan.5. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. glatki i tanki. 7. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. 141 . teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana.2. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Cvijet je zelenkastožut. 3. 5. kušaonice. Riþice. Runoviü. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. virginija duhana. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. 8. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. nekadašnjih punila. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. Stabljika je niža od obiþnog duhana. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. socioloških. Dubrovnik i Cavtat. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Slivno. Imotski. okruglog vjenþiüa.2. Podbablje. Popularizacija povijesnih. Napuštanjem duhana. 2. 4. U poþetku je bio više proširen ružiü. predavanja. Danas. ali su prednjaþile opüine: Poljica. etnoloških. 6. Pojavio se polovicom 17. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). prikupljanje. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Podstranje. Vinjani. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. medije. Glavina. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Listovi su jajasti. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Vrgorac. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. vrijednosti ružiüa kroz publikacije. EX/CR. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. ekoloških.

142 .

Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. stoljeüa i veü je 1665. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). Runoviü. Pojavio se polovicom 17.2. 3. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. 2. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 143 . crvene boje. Biljka je košastog izgleda. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Podbablje. reže i priprema na razne naþine za pušenje. široki oko 20 cm. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. Riþice. Izrada marketinškog plana za ravnjak. Podstranje. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. EX/CR. Cvijet je izduljen i valjkast. Glavina. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. ali su prednjaþile opüine: Poljica. U poþetku je bio više proširen ružiü. prikupljanje. Dubrovnik i Cavtat. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). o) 1. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. nekadašnjih punila. nježnog su tkiva i finih žilica. Dugaþki su preko 40 cm. Imotski. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Vinjani. 5. Slivno.5. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. Danas. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. 4. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Vrgorac. prijatnog okusa i specifiþne arome.2. virginija duhana. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. a potom je primat preuzeo pravi duhan. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije.

predavanja. ekoloških. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. etnoloških. socioloških. 144 . 8. 7. medije. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. kušaonice.6.

Plod je mahuna. stabljika za vezanje loze. Imaju izrazit slatkast miris. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. vezanje loze i svežnjeva drva. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. izradu brodskih konopa. koja je ubrzo propala. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka.2. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. Španjolskoj. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . ali je ubrzo sve propalo.2. promjera do 20 cm. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. tipiþnim za porodicu Fabaceae. Putopisac Fortis spominje 1774. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. U 19. Meksiko. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. košare. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. a u statutu otoka Braþa iz 1656. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. pletu ograde oko imanja. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu.300 m nadmorske visine. Brazil i Boliviju. godine u Splitu. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. stoljeüa. Meÿutim u Omišu je 1919.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. osobito u Kaliforniju. iz brnistre se izraÿuju metle. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. godine osnovana tvornica za preradu. U Grþkoj.5. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. Cvjetovi su izrazito žute boje. Nakon 2. izradu odjevnih predmeta. U statutu grada Korþule iz 1214. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom.

i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. m) 1. Meÿutim. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. etnoloških. od kojih je jedan i grad Split. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 2. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. odjevnih predmeta. medije. svjetskog rata. obuüe). Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. 5. 6. Popularizacija povijesnih. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. PP Biokovo).Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. 146 . 3. 4. socioloških. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. ekoloških. predavanja.

ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama.5. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. mediteranska ima brži poþetni porast. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka. Andrena. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. Koristi se za napasivanje. 147 . plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. manje je otporna na hladnoüu. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile.5 m.2. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. pokošena svježa. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. lucerkina buba mara i dr. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. ovaca i druge stoke. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm.). a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. Za vrijeme Rimskog carstva. tolerantnost na sušu i drugo. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. ali i korovskih te parazitskih biljaka. ali više na sušu. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. kao nijedna druga biljka. kao dio travnjaþke flore. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. odakle je prenesena u Grþku. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. VU. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. tako i nekih prateüih kukaca. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu.). Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp.000 godina. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. posebno vezanih za prilagodbu na loša. osušena ili samljevena u brašno. kamenita i pjeskovita tla.

ekoloških. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. 7. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. 6. 148 . socioloških. predavanja. Inventarizacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Popularizacija povijesnih. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. kušaonice.Konaþno. 2. na podruþjima uzgoja stoke. etnoloških. 5. prikupljanje. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.

1 Postojeüe stanje. 5.3.o. sc. rasadnici.3. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. sc.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu.4 Kolekcijski nasadi.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. kulture/kultivari.o.3. ing. 149 . iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. matiþna stada.2 Projekti inventarizacije. naþin þuvanja. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj.2. sc.3. 5. rasadnici. lokacija. Meÿutim. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije.3.2. banke gena.2. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5.2. banke gena. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. nositelj Bioaromatica d. 5. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.o.o. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5.5. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. Bioaromatica d. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. populacije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.3 Institucije.

daljnja selekcija. Prijedlog mjera za promociju.5. razrada bussines planova. formiranje i dopuna kolekcija.4. poboljšanje državne strategije. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. promotivni materijal.1. oplemenjivaþki rad. 150 . sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. izložbe. publikacije. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. predavanja.

livada s pretežnim udjelom lucerne. ratarskih kultura. sitna vlasulja. 5347 biljnih svojti. odnosno livade i pašnjaci. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. dalmatinska grahorica. dalmatinska djetelina. obraÿene su u okviru krmnih. granata kostrika. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. ratarskoj proizvodnji. meÿu kojima je veliki broj stenoendema.1. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. iza Slovenije i Albanije.500 ha livada. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. u Dalmaciji zvana ljekarica. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. djeteljnjak perasta kostrika. LIVADE I PAŠNJACI 6. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka. 6. godine þak na 6.000 hektara. stoljeüa. svijetla smilica. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. bijeli kokotac. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. odnosno s podvrstama. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo.772 hektara livada. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. crvena djetelina. dalmatinska vlasulja. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. dlakava grahorica. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. Tako dalmatinski krški travnjaci. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. bijela djetelina. bilo je 3. 1910. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 .6.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta. dok je pašnjaka bilo þak 594.583 ha lucerišta. domaüa vuþika. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. svinÿuša rogata. domaüa grahorica. U isto vrijeme. jesenska šašika. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. opora tvrdika. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. dunjica.2. Veü do 1910. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. tvrda vlasulja.28 tona po hektaru.1. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice.1 UVOD 6. Osim u botaniþkom smislu.

ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. obustavili su daljnje pokušaje. Kamešnicu. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Biokovo. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. Sinjsko. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Mosor. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Imotsko. Kozjak. krških polja. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. pa tako i livada i pašnjaka. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno. þak snježne planinske klime. Svilaju.000 tona. kominom maslina i grožÿa. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. dolina Neretve i Konavle. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Krajem 19. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Biokovo.1. Vrgoraþko polje. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. Vrana. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. 152 . stoljeüa bitno smanjeno. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Ne baš povoljni rezultati pokusa. Konaþno. 6. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. bezvodnost. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. vrlo plitak pedološki supstrat. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. godine kod Knina i Sinja. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. odnosno planinske travnjake. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Nažalost. Mosor. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. ekstremne vruüine i suše. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost.3.planine: Dinaru.

2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .6.1.2.1 Pregledni popis vrsta 6.

2 Trave (Poaceae.1.2. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .6.

Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. 155 . 6.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama.6. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. 4. predavanja. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. 3. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.2. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. tolerantnost na sušu i drugo. izmjeniþni. Zajedno s lucernom. VU. na podruþjima uzgoja stoke. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale. 5. posebno vezanih za prilagodbu na loša. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Listovi jajoliko izduženi. prikupljanje. Inventarizacija. 7.).1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. ali i parazitskih biljaka.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. Andrena. mahune i sjemenke. 8. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. þesto omotane najvišim listovima. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi.2. kamenita i pjeskovita tla. kušaonice. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2.

Miloviü 156 .Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database. autor M.

6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. osobito u USA.) Syme. na podruþjima uzgoja stoke. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. maslina i vinove loze. socioloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. Francuskoj. jajoliko izdužen. etnoloških. 7. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. Danas je proširena po cijelom svijetu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. Njemaþkoj i Španjolskoj. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 6. kamenita i pjeskovita tla. Italiji. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. prikupljanje. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. 9. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. lijepe intenzivno crvenkaste boje. ekoloških. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove.2. 5. Popularizacija povijesnih. 3. mahune i sjemenke. predavanja. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu.1.2. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. VU. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. List je trodijelan. ali i parazitskih biljaka. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca.). 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. tolerantnost na sušu i drugo. ex Hornem. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. Cvate u svibnju ili lipnju. Andrena. izmjeniþno postavljeni na stabljici. Inventarizacija. 157 . 8.

158 .

Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije.2. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. tolerantnost na sušu i drugo. mahune i sjemenke. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. predavanja.1. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 8. 4. smješteni na dugom dršku. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. 7. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. Inventarizacija. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. prikupljanje. 159 . viseüi. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Cvjetovi veliki. 6. Može doseüi dužinu preko 1 metra. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Andrena. dugi do 2 cm. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. VU. ljubiþasti. 2. 3. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. kušaonice. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 5.3. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. na podruþjima uzgoja stoke. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. kamenita i pjeskovita tla.6.

160 .

3. 2. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 8. 4. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije.).2. tup i rascjepkan. prikupljanje. 7. Jeziþac je kratak. 6. kušaonice. u svijetlim bukovim i borovim šumama.6. na podruþjima uzgoja stoke. Rukavci su mekani i dlakavi. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Azija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. n) 1. predavanja. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. nasipima i brežuljcima. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. LC. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Promocija nove kulture na svjetskoj razini.4. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. 161 . Raste na prisojnim. osunþanim padinama. 5. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe. medije. t) Status: u) Populacija. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. planinskim livadama i toþilima. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. kamenita i pjeskovita tla. visoku tolerantnost na sušu i drugo.) P.1. a lisne plojke þvrste. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. ravne ili žljebaste.

162 .

1. Inventarizacija. na podruþjima uzgoja stoke. predavanja. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 8. EX/CR. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim.) Trin. posebno njihovi rukavci. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. obrasli dugim dlakama.2. 4. 3. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. prikupljanje. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. medije. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 163 .5. 2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 6. Metlica velika. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete. kamenita i pjeskovita tla.6. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. izdužena. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 5. brkaš g) Status: h) Populacija. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. tolerantnost na sušu i drugo. Listovi su uski. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. vijugavim osjem. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. gusti bus.

164 .

5. var. 6.6. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. LC. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Tankih je vlasti i zbijenog busa. kušaonice. 3. kamenita i pjeskovita tla. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. medije.1. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 8. tolerantnost na sušu i drugo. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. 2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. prikupljanje. 7. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 165 . Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. sulcata Hack. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva.2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. na podruþjima uzgoja stoke. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. dalmatica Hack. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. Inventarizacija. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. predavanja.6. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. posebno vezanih za prilagodbu na loša. g) Status: h) Populacija. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. subsp.

166 .

3.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije.6.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. 6. populacije. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije.4 Kolekcijski nasadi. naþin þuvanja. 6.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6.3. kulture/kultivari. 6. Meÿutim. banke gena. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. banke gena.3. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. niti se sjeme može kupiti na tržištu. lokacija.2. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije.2.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. matiþna stada. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. 6.3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6.2 Projekti inventarizacije. rasadnici. rasadnici. 167 . iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3 Institucije.2.1 Postojeüe stanje. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

Sinjsko. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. vrlo plitak pedološki supstrat. klimarskom dragulju. zaþinskog. bezvodnost. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. dolina Neretve i Konavle. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. ukrasnog i jestivog bilja. zaþinskog. zaþinskog. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ljekovitog. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Imotsko. þak snježne planinske klime. a posebno u Župi dubrovaþkoj. krška polja. Službena rajonizacija aromatiþnog. Kozjak. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. Vrana. ljekovitog. ljekovitog. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri.1. Vrgoraþko polje. Wettstein 1906. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Ipak. Biokovo. zaþinskog. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. medonosnog. 173 . pa tako i proizvodnje aromatiþnog. R. ukrasnog i jestivog bilja. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Mosor. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. 7. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. ali možemo.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. medonosnog. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. medonosnog. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu.i drveüa. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. ljekovitog. ekstremne vruüine i suše. godine.

2.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 . Aromatiþno.7. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu.

) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp.Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G. macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp. dalmaticum x G.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .

Posebno se intenzivira od 1740. LC. ukrasna i krajobrazna vrsta. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. stoljeüu. vodice. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu.7. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. visok do 2 m. kao važna aromatiþna. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. Listovi su mu vrlo uski.2. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. lužmarin. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. ljekovita. 176 . Vis i Braþ te u okolicu Šibenika. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. destilerija. Visu i Šolti. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. kad je prvenstveno služio kao zaþin. zaþinska. Tek krajem 19. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. zimrad. godine i prva ružmarinska zadruga. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. sušara. zimorad.2. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. sapuni) na bazi ružmarina. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. ružmarinovi medenjaci). a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. a širi se u 18. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. þemu se protive pþelari. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. medonosna. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. malo svinuti na rubovima. kako primarni. tako i sekundarni. Primarni proizvodi su suho lišüe. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. gusto prekrivenih listovima. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. Hercegovina. žmurod. rusmarin.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. godine. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462.

11. predavanja. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. kušaonice. medije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 5. 2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. 7. farmaceutskih.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. 4. etnoloških. edukativne i turistiþke obilaske. 6. socioloških. 9. Popularizacija povijesnih. ekoloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. Ukljuþenje plantaža. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 3. 177 . prikupljanje. 8.

ali i križanaca na otocima Hvaru. ali i lavandina: Francuska (Provansa).2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. Maÿarska. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. lavendl. despik. Ukrajina. Uzgoj lavande. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. Postojale su kulture prave lavande. L. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. Bugarska. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika.) poznatija kao lavandin. Alžir. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . dentata. Otkriven je 1948. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. officinalis. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L.). intermedia). Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. officinalis. (L. a na drugim kontinentima SAD. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. vera DC x L. a u 16. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. 178 . te L. poznata još iz starog vijeka. Argentina i Tasmanija. L. LC. vera DC x L.2. lavandula. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). temeljem znaþajnih državnih poticaja. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. francuska Lavandula angustifolia Mill. L. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Grþka i Engleska (Norfolk).7. Braþu i Visu te u Zagori. a i ulje mu je kvalitetnije. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill.). (L. vera) ili prava lavanda. Španjolska. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. hybrida. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. latifolia Vill. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. svjetloplave boje.modrulja. Požari su 1999. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. latifolia Vill. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. stoechas. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. odnosno lavandin. Italija. Danas je na tržištu je sve prisutnija. Od 13. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande.2. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje.

4. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. farmaceutskih. Ukljuþenje plantaža. 5. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. medije. ekoloških. Lavandini su jaþeg mirisa. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. Od 2000. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. ukrasna i krajobrazna vrsta. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. etnoloških. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. medonosna.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. 3. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. edukativne i turistiþke obilaske. vodice. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. kao važna aromatiþna. sapuni) na bazi lavande. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. dio za prodaju u svježem stanju. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. predavanja. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). sušara. ljekovita. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. koristi se za zaštitu od moljaca. 2. kušaonice. zaþinska. destilerija. u prigodnoj vreüici. 179 . a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. a suhi cvijet lavandina. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. socioloških. Popularizacija povijesnih.

180 .

Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). gdje je þesto pionirska i jedina biljka. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Još prije njih. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. za osobne potrebe na otoku Hvaru. stoljeüa na otoku Hvaru. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. ali se koristi i kao zaþin. tako i sekundarni. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. LC. osim možda u manjoj mjeri. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. duž cijele naše obale. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. u faraonskim grobnicama u Egiptu. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. destilerija. slavulja. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. Ston. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. vodice. Izvanredna je aromatiþna. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. sušara.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Hercegovina. kuš. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. Primarni proizvodi su suho lišüe.2. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. pa djeluju sive boje. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. proširena na podruþju Mediterana. sapuni) na bazi kadulje. a posebno su je cijenili Stari Rimljani.2. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. osobito u razdoblju cvatnje. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. Malinska na Krku. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. Proizvodi primorske kadulje. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini.7. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. kako primarni. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Slano. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. zaþinska i ljekovita biljka. 181 . žalfija. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. te Boka Kotorska.

4. Inventarizacija. edukativne i turistiþke obilaske. farmaceutskih. predavanja.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. 3. socioloških. 5. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. 11. 2. 8. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. 6. prikupljanje. etnoloških. 7. medije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. kušaonice. Popularizacija povijesnih. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. Ukljuþenje plantaža. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 182 .

jer je za Dalmaciju nakon kadulje. 183 . Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša.7. zašiljeni. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Listovi su mali. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. te izvanredan med. kako primarni. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. tako i sekundarni. osoguz. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. Listovi su se koristili za lijeþenje. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. zaþin mesu. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. destilerija. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. ribama. osobito u razdoblju cvatnje. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. gusto razgranan polugrm. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. proširena na podruþju Mediterana. LC. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. primorski þubar.2. W. ali se koristi i kao ljekovita biljka. a Dalmacija. sušara. Izvanredna je aromatiþna. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. a za pice je možda i bolji od origana. duž cijele naše obale.2. uski. Hercegovina. Stabljika i ogranci su okrugli. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. najvažnija pþelinja paša. vodice. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. visok 20-40 cm. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. Primarni proizvodi su suho lišüe. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. cijelog ruba. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. zaþinska i ljekovita biljka. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. obrasli finim kratkim dlakama. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris.

predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije. 3. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. kušaonice. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 184 . 8. 5. 10. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih. edukativne i turistiþke obilaske. Inventarizacija. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. ekoloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. etnoloških. socioloških. 2. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. farmaceutskih. 6. prikupljanje. 4. 11. Ukljuþenje plantaža.

185 . primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. ali i kao insekticid. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. Pred jesen. kao diuretik. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. LC. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. meÿutim ima karakteristike ljekovite. aromatiþne. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. godine iz istoþnog Meksika. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. loparina. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. ponekad punih 40. Odavno se proširila. medonosne i krajobrazne vrste. Iznimno je pogodna za svježe nasute. mesnatim. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija.2. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. smokva glušica. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. dalmatinske þipke. industrijske. po cvatnji cijela biljka ugiba. dugaþkim preko metra. a u Italiji i neke grublje vrste papira.7. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. od kojih su najpoznatije: paška. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. pa þak Visiani poþetkom 19. Hercegovina. soþnim listovima sivozelene boje. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi.2. hvarska i viška. osobito uz more. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju.

ekoloških. kušaonice. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. socioloških. 7. Popularizacija povijesnih. etnoloških. 2. prikupljanje. 6. farmaceutskih. vrijednosti agave kroz publikacije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 4. Inventarizacija. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. Propagacija agave u Dalmaciji. 10. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za agavu. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. edukativne i turistiþke obilaske. 3. medije. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. 5. 9. predavanja. 186 .

Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. edukativne i turistiþke obilaske. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. Popularizacija povijesnih. etnoloških. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. 6. 8. 9.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. na Biokovu. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. 3. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Inventarizacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. medije.7. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije.2. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. promjera oko 2 cm. 10. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. te organizirati pokusno polje. socioloških. 2. Nije poznato da li postoji u prirodi.2. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. 5. 7. 0. prikupljanje. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost.

188 .

kod nas od Istre do Dalmacije. hormonskih poremeüaja i sl. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. preradu u marmeladu. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. a u Italiji. dugi 6–9 cm. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. do 300 mg u 100 grama ploda. ali i dublje u kontinentu. Listovi su izduženo jajasti. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. kad nijedna druga biljka ne cvate. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. jagodnjak. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. Njezina jestivost je poznata od davnina. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. veliþine i ukusnosti ploda. otpornosti na hladnoüu i sušu. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). a crvenkasta kora im je bradaviþasta. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. Oplemenjene kulture planike 189 . Plodovi planike. planiþac. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. Plodovi dozrijevaju u listopadu. nezrele plodove i bijele cvjetove. naranþasto crveni. peþenje rakije. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. prpak. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. industrijska kultura. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. raznih izraslina. naranþastu i žarko crvenu. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu.2. sastavni dio mediteranske makije. pjega nastalih od izlaganja suncu. dekorativnih elemenata i drugog. debljine oko 2 cm. nejednolike puti. na 3–10 mm dugoj peteljci. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. zamjena za listove lovora. Taj se proces odvija postupno. rodnosti.7. maginje su okrugli. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. jagodiþnica. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. Cvate od listopada do kraja prosinca. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. LC. samo dolaze kasno. 2–3 cm široki. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima.2.

etnoloških. Propagacija planike u Dalmaciji. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. Izrada marketinškog plana za planiku. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. ekoloških. plodovi i preraÿevine. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. 6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. Ukljuþenje prirodnih sastojina. Proizvodi. 12. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. Popularizacija povijesnih. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 190 . a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. edukativne i turistiþke obilaske. 8. 9. socioloških. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. 11. kušaonice. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Inventarizacija. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. 3. 10. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. 2. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. plantaža. prikupljanje. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. 4.

191 .

Koristili su je veü stari Grci . Zreli plodovi su ugodnog. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. LC. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. otpornosti na hladnoüu i sušu. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. veliþine i ukusnosti ploda. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. dekorativnih elemenata i drugog. kožasti. na kratkoj peteljci. Plodovi mirte su okrugle. mesnate bobe. prema vrhu suženi i sjajni. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.2. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. slatkastog i pomalo smolastog okusa. plodovi i preraÿevine. s ostacima þaške na vrhu. Proizvodi. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. Bijeli. sliþno kao i lovor. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. usko jajasti. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. tamnomodre. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. dugaþki do 3 cm. 192 . Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. rodnosti. ali je osobito cijenjena.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus.7. industrijska kultura. kod nas od Istre do Dalmacije.2. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno.

Izrada marketinškog plana za mirtu. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. 5. Propagacija mirte u Dalmaciji. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. 11. 3. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. edukativne i turistiþke obilaske. plantaža. 12. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. medije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. 7. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. prikupljanje. 4. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. kušaonice. 10. Popularizacija povijesnih. Inventarizacija. Ukljuþenje prirodnih sastojina. etnoloških. 9. ekoloških. socioloških. 6. 193 .

194 .

.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus. sad je u EU zaštiüena biljka. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. petrovo zelje. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova. kod nas od Istre do Dalmacije. s kojima se þesto zajedno konzervira. Braþu. omaþalj. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade.. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna.prije se u Dalmaciji puno duperela...delicija da ne more bit veüa. Koristi se još od pretpovijesnog doba. posebno Hvaru.. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. obalac.na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. ýiovu. ukiseljena i za umake..beren ga na južnoj strani otoka ýiova. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki. proširena gotovo svim europskim obalama. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka.bar ga ja tako zoven.. Smatra se specijalitetom kao i kapari. Visu.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena. šüulac.... k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe. kao prilog jelima u octu ili u ulju. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. visoka do 50 cm.. Raste neposredno uz more. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca. motrika. ali sve rjeÿa. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana... najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. plavozeleni. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. LC. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 . razgranata u gornjem dijelu.7. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. za salate.raste i na sjeveru. a more i koja fetica pršuta. Upotrebljava se u prehrani. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. a ja u njoj guštan veü godinan. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar.. petrovac.2. sirotinjska šparoga. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. Listovi su rasperani. koliþine eteriþnih ulja.2.

pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. plantaža. 10.1. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. Izrada marketinškog plana za matar. 196 . Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ukljuþenje prirodnih sastojina. kušaonice. 11. 8. socioloških. 3. edukativne i turistiþke obilaske. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. etnoloških. Inventarizacija. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. medije. ekoloških. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. prikupljanje. 2. 9. 5. 12. 6. Propagacija matra u Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.

197 .

divlja salata. 4. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.7. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. rigula. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. moguünosti uzgoja.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. Listovi su debeli i soþni. za iskašljavanje. razgranjeni dvoredac. divlji kupus. prikupljanje. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. Inventarizacija. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. 198 . otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. na identiþan naþin kao i poznatija riga. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. uskolisni dvoredac. plavozeleni. 3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. posebno u Dalmaciji. u dva reda složenih sjemenki. kao diuretik i antiskorbutik. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. LC. divlja rikula. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. od Istre do primorja Crne gore. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada.2.2. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine.)DC. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. kod nas u obalnom dijelu. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. tvrdoüe i ukusnosti listova. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. od koje je nutricionistiþki vrjednija. Poznata je i ljekovitost divlje rige. 2. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. tradicionalni proizvod Dalmacije.

8. 9. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. 7. predavanja. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. 199 . Propagacija divlje rige u Dalmaciji. 10. socioloških.5. kušaonice. medije. etnoloških. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. 11. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. 6.

Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. medonosnog. Iznimka je budrovka.3.3.3.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. ljekovitog.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. sc. 7. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. a sjeme kadulje. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.7. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. sc. zaþinskog. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.2. sc.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. Meÿutim.1 Postojeüe stanje. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc.

Kvaternikova 12 21 000 Split 7. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. populacije.3. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. 201 .2. banke gena.2.7. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije.2 Projekti inventarizacije. lokacija. rasadnici.o.3 Institucije.3.o. banke gena. matiþna stada. kulture/kultivari. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.3.2. naþin þuvanja. rasadnici.4 Kolekcijski nasadi.o. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d.o.

1 Prijedlog mjera za promociju. 202 . oplemenjivaþki rad. opisi kultivara.7. publikacije. daljnja selekcija.4. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. poboljšanje državne strategije predavanja. izložbe. promotivni materijal. formiranje i dopuna kolekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7. razrada bussines planova.

000 1.978 320.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.176 27.207 kninska Splitsko413 213 351 48. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede.264 52 ? 7.000 Pþele*** 7. DOMAûE ŽIVOTINJE 8.261 Šibensko28 125 1. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje.000 1. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda.000 203 .006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12.534 313. dakle Dalmacija je zemlja ovaca.200. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela). Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma). kao što je Dalmacija. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija. što je u odnosu na broj stanovnika (250. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13.026 53.1.8.706 50.473 0 ? 5. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.738 6. koje prema najnovijim popisima iz 2007.793 1.950 9. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.1 UVOD 8. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.238 70.166 105.2 milijuna grla stoke. odnosno ovþara. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. godine u Dalmaciji je bilo oko 1.000 600.820 29.756 228.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati.500 235.938 1.627 538.348 179.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica. što znaþi ovca.000 ? ? ? 700.827 U Hrvatskoj 15. Prema popisu iz 1781.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1). Danas.000 360 0 412 **8.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe.131 650. od þega preko milijun ovaca i koza.571 70.000 167.

stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. Od polovice 19. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. peradarstvo i golubarstvo. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. godine. Kornati). Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. kornatska. uvozi rasplodni materijal. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. po kojima Dalmacija i dobiva ime. braþka. da bi njihov broj do kraja 19. goveda i psi. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. Krajem 19. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. od 1808. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. vlašiüka ovca. silbska. stoljeüa. izraÿuju i provode planovi. konji. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. koja se od davnina. sorthdown ovca. olibska. Kasnije. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. kuniüi. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. dudov prelac. radi dobivanja kvalitetnije vune. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. pure. koze. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. a od poþetka 19. svinje. Afriþki. poniji. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. sinjska. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. golubovi. a vjerojatno i drugih pasmina. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. 204 . Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. posebno na otocima. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla.1. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. uslijed izoliranosti populacija. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. te pþelarstvo. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. pþele. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. psi. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. zvanog bušak. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. magarci s križancima. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. kokoši. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. romanovska. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. koze. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. goveda. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja.8. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. više ili manje križanih s drugim pasminama.

a još manje bisernice. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. kako se u Dalmaciji nazivalo. Cetinu. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. ekstenzivna pasmina šiška. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. Nažalost. dok je u Dalmaciji nestala. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. ilirsko doba. vjerojatno još od predgrþkih vremena. svelo u Dalmaciji na minimum. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. donesen je 1954. da bi se do 1930. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. a struka i statistika prestale su. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. Uz kokoši. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. a sliþno kao kod dalmatinskog psa.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. iz doba Ilira. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. na osnovi populacija pogrmuša. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. pa tako ni þovjeka. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. ovþarskih pasa. godine Zakon o zabrani držanja koza. bukoviþka koza. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. stoljeüu. Zbog nekontrolirane paše i brsta. psi Dalmacije gotovo nestaju. preci današnjeg tornjaka. gotovo nije bio moguü bez koze. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. nažalost. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). psa þuvara. gladi i oskudica. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. S preko 400 000 grla polovicom 19. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. smanjilo na oko 250 000 grla. dio Ravnih kotara. Nestankom stoke gube se još 205 . Krku. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. prvenstveno uz krška polja. ratnog psa. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. Daleko manje su bile proširene patke i guske. Ipak. pratiti.

ali se rabe za potpuno druge svrhe. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. izgraÿen još 1905. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. Ipak. a koji je u potpunosti neiskorišten. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. tako da je 1938. odnosno ubijala. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. stoljeüu. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. mediteranska pþela. posebno na otok Hvar. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. Dubrovnika i Kotora. a od 2007. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. koji je tada pripadao Dalmaciji. godine. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. a 1905. stoljeüa. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. veü 1875. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. nedovoljna podrška vlasti za loših. Davne 1780. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Trogira. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Konaþno. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. 206 . Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. otkriüem umjetne svile u 20. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. Ipak. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. godine bilo tek oko 36 000 košnica. Šibenika. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. Splita.

Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. ovce i koze.1. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. 207 . vrlo plitak pedološki supstrat. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Biokovo. bezvodnost. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom.3. þak snježne planinske klime. pa tako i stoþarstva. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. ali je polovicom 20. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. klimatski. Okolišni uvjeti (pedološki. ekstremne vruüine i suše. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. Kozjak. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. krška polja. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka.8. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. Mosor. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba.

salonitana): Solinska mekousna 208 .2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.1 Pregledni popis vrsta.2. oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o. pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o.8.

Krþka ovca 4. Goveda pasmine: 1. Hrvatska bijela koza 6.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10.7.2.1.3 Buša 2.04.1.05. Rapska ovca. Istarski magarac 3. Creska ovca 4. Lipicanac 2. Perad vrste: 7. Cigaja 4. Purani pasmine: 7. Zagorski puran 209 .4. Slavonsko srijemski podolac 1. 4.12. Istarska ovca 4. Koze pasmine: 5. Hrvatska šarena koza 5. Magarci soja: 3.10.4.2.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA. Istarsko govedo 1.2. Paška ovca 4. Sjeverno-jadranski magarac.2.3.1. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: .3.1. Dalmatinska pramenka 4.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06. Meÿimurski konj 2. Primorsko-dinarski magarac 3.2.1.2003 .1. Turopoljska 7. Hrvatski hladnokrvnjak 3. Hrvatski posavac 2.8.5. Liþka pramenka 4. Dubrovaþka ruda 4.2006 . Crna slavonska 6.1. Konji pasmine: 2.1.3.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. Svinje pasmine: 6.1. 5. Ovce pasmine: 4.6.9.1998 .2.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1.

ribe) . Kokoši pasmine: 7. pa predstavljaju potencijalne kultivare.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. golub. konj Alkar. sitni magarac. a ne postojeüe pasmine. Siva pþela. a ne samo izvorne pasmine (npr. mediteranska siva pþela) . u njemu se nalazi veüi broj vrsta. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. domaüa tuka) . dalmatinska pogrmuša.1.2. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: . pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa.2.u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr. Dalmatinski poni) . 210 . Braþka koza. bukoviþka koza.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. Bosanski brdski konj) .u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas.7. Pþele pasmine: *8.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja. Kokoš hrvatica *8. golub Zadarski prevrtaþ) . Šiška.1.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja.

Za bušu je karakteristiþna tzv. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. Dalmatinska buša g) Status: HSC. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. U svakom sluþaju. pa sve do gotovo bijele boje.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. Odabrane buše (Gospiü 1955. Liþka buša. Adametz. odnosno potrošnju hrane.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. relativno široki. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. bosanska buša i druge. Boja dlake je razliþito pigmentirana. plitko i maleno. uz podolsko govedo. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. þak do 6 %. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti.8. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. Iako je u pravilu vime buše kratko. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. NN 73/2003 h) Populacija. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. Do prije stotinjak godina buša je. a razliþiti okolišni uvjeti. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac.2. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. 211 . S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. buše mogu biti crne. dalmatinska buša. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. tamnije i svjetlije smeÿe.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. jer ju je našao sve do Albanije. CR.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. svjetlosive. Ilirsko govedo.2.

predavanja. staništa i prateüe bioraznolikosti. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. 4. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. 6. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. socioloških. 5. 8. medije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 9. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. ekoloških. slama) pri þemu bi zimi smršavile. mladi i punomasni sir. Izrada marketinškog plana za bušu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. vrhnje. etnoloških. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. brst. 7. uz eko sela i drugdje. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Popularizacija povijesnih. 3. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. 212 . uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. 2. skuta. kukuruzovina. PP Biokovo). m) 1. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša.

godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna.2.2. Vrgoraþkog polja. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). Sivo govedo. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). zakonom je 1908. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. Od 1947. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. CR. doline rijeke Neretve i Konavle. do 1975. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. Sliþno kao kod buše. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. s nešto boljim okolišnim uvjetima. uz eko sela i drugdje. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. jednobojno sive boje dlake. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. godine. sir. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. od kojih su 24 uvezena iz Austrije.2.8. Do kraja 19. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. vrhnje). dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. 213 . Vranskog jezera. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu.

Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. 4. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. 5. etnoloških. 6. 8. medije. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo.m) 1. socioloških. Popularizacija povijesnih. PP Biokovo). najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. 7. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. 3. 9. 214 . Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.

On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. greben je relativno dug i izražen. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. leÿa i spoj srednje dugi i široki. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore.2. nešto teže. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. raskoljene i spuštene. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak.3. bijelci i vranci. jakih kostiju. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. a noge þvrste. 215 . U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. odnosno transport roba. Meÿutim. osobito u pogledu ishrane. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. izdržljivi i ustrajni. Veüinom su dorati.2. i 19. Vrat je kratak i snažan. Kopita su široka i þvrsta. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. uglavnom ravnog profila. a sapi mišiüave. a rijetko sivci i alati. Moslavine. Meÿutim. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. rjeÿe šarci. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada.8. jer su se u ergelama u Drnišu. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. Prsa su široka i duboka. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. a hod izdašan. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. Mirni su i dobroüudni u radu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. obraslih putica. CR. ranozreli i dobre plodnosti. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. turskih i arapskih konja.

8. medije i druge oblike promocije. 9. 6. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. ali i na dalmatinskim planinama.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. 2. bušaka. 5. socioloških. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 216 . vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. bušaka širom Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. Popularizacija povijesnih. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. prvenstveno na veüim krškim poljima. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. Biokovu i drugdje. 3. bušaka na podruþju Dalmacije. gdje su postojale veüe obradive površine. bušaka kroz publikacije. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. etnoloških. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. m) 1. predavanja. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. 4. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. 7. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. Mosoru. Dinari. bušaka. ekoloških. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. PP Biokovo). kao sportskoturistiþkog konja za jahanje.

Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. uz uvažavanje uzgojne povijesti. Greben je slabo izražen. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. dakle više od vlastite težine. Boja tijela je pepeljasto siva. koje se fenotipski i genetski razlikuju. Na nogama su tamnije pruge. osel i dr. Osim u Dalmaciji. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. no vremenom posivi.4. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 .. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. NN 39/06 h) Populacija.2. þvrst. obrastao kratkom stršeüom grivom. Trbuh je svjetliji.).2. kolutovi. a sapi spuštene i slabo mišiüave. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. ponekad blago uleknuta.8. Vrat je srednje dug. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. kenjac. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. u narodu zvanom tovar. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. Kopito je malo. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca.) i Dubrovnika (1272. Marinkoviü i brojni drugi. CR. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. leÿa uska. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. Držiü. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. þesto smeÿa. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. na kojoj su istaknute uške. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. kolijevci europske civilizacije. proširen je u Hercegovini. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. Prsa su uska. Pulad je tamnija. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. Polovicom 19. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. okruglo i vrlo tvrdo. više produkt prirodne selekcije. skladno povezan. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren.

m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. etno sela i drugdje. 5. 9. 6. predavanja. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. 8. zatim eko centre. PP Vransko jezero. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. što dovodi do polaganog. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. ekoloških. 3. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. dakle smanjila se gotovo 30 puta. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. Popularizacija povijesnih. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. 218 .i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. medije. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. otoci magaraca i drugo. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije.000 grla. najprije na zaštiüenim podruþjima. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. ali sigurnog smanjenja populacije. PP Lastovo). trke magaraca. etnoloških. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. 2. 4. socioloških. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. PP Biokovo.

crno-bijele.000.. Domaüa šarena koza. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze.2. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije.. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. Glava je nešto manja. Zbog nekontrolirane paše i brsta. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. Veüinom ojari jedno jare težine 2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. osim sporadiþnih pokušaja. a veüa stada imali su planinski stoþari. godine svega oko 115. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. Vime je slabije razvijeno. neretljanski i drugi. u narodu þesto zvana krava siromaha. NN 39/2006 h) Populacija. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. þvrstom i dugaþkom dlakom.000 koza. g) Status: HSC. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. Vrlo je skromna. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce.2. dalmatinski. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. a rjeÿe je jednobojna. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. Vrlo je živahna. a prsa i zdjelica uska.5. Dalmatinska koza. otporna i dugovjeþna. smeÿe ili sivo-bijele boje. kostrijet. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. Domaüa koza. CR. Sredinom 19. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. stoljeüa uzgaja manje od 200. godine Zakon o zabrani držanja koza. te se poþetkom 20. Vrat je uzak i plosnat. nažalost. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. 219 . U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine.5-3 kg.8. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv.000 koza. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. donesen je 1954. a 1939. Dinare i Dalmatinske Zagore. Noge su þvrste. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. dinarska šarena koza. a struka i statistika prestale su. bukoviþki. U brdskim selima ovog podruþja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. pratiti ovu granu stoþarstva.

Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. 8. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. etnoloških. medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. 2. Popularizacija povijesnih. sir. 3. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. 7. ekoloških. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). s masnoüom do 4 %. naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. uz eko sela i drugdje. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. 6. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara.Po svemu. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. staništa i prateüe bioraznolikosti. nešto boljih proizvodnih osobina. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. socioloških. 4. PP Biokovo). NP Krka. 5. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 9. vrhnje). 220 . Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije.

Kelti i Slaveni. vrlo gruba i malog prinosa. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. miješanom vunom.63 28 . Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. U pojedinim dijelovima Dalmacije.68 40 . kornatska. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. Runo je otvoreno. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. od kojeg najveüi dio posiše janje. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. Ovce su veüinom šute. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima.2. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. a pramenovi šiljati. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. romanovska.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). doveli su dugorepe ovce. obrasli su kratkom dlakom. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. Poþetkom 19. braþka.5 kg. radi dobivanja kvalitetnije vune. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete.38 Ovnovi 65 .8. sinjska. þesto bez jasnog plana i cilja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. mlijeko. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. do 1. Za razliku od drugih pramenki. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . Od ove 221 . Izrazito je otporna. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. uslijed izoliranosti populacija. Glava i noge dalmatinske pramenke. ponekad i šareni. NN 39/2006 h) Populacija. sorthdown ovca. posebno na otocima. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. vlašiüka ovca. karakul ovca i brojne druge. þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. izvornom obliku. olibska. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. To su ovce s grubom. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska.6. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. CR. a kod nekih i trbuh. dužine do 20 cm. žuto mrke ili crne boje. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale.2. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija.

8. 7. 2. medije. 3. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 4. Popularizacija povijesnih. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. 5. uglavnom kukuruza i jeþma. 6. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 9. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. predavanja. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. ekoloških. socioloških. 222 . Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije.

Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. tzv. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. koja su relativno duga i široka. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. Runo je veüinom zatvorenog tipa. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. NN 39/2006 h) Populacija. i 19.8. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir.5 kg 223 . Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007.2. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. Greben je nešto viši od križnog dijela. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike.7. prvenstveno vune. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). Španjolske i Francuske. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. a prsa mišiüava i zaobljena. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije. Vrat je dosta dug i tanak. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. Glava. CR. Daje od 1 do 1. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. ukljuþujuüi otoke Lopud. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. a vuna najkvalitetnija. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. Ovce su uglavnom bez rogova. a leÿna linija se blago spušta prema sapima. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. Šipan i Koloþep. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. Uzgaja se na uskom. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. merinizacijom dalmatinskih pramenki.2. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. odnosno daje oko 90 l. a u manjem udjelu i vune. a manje u zaleÿu Dubrovnika. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. te na poluotoku Pelješcu.

Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. ekoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. Popularizacija povijesnih. Randman vune je 50 % . etnoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. 4. 7. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. 224 . Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. a starija ovþetina se soli. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. predavanja. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu.bijele vune. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. zvana kaštradina. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. kvalitetnije od ostalih pramenki. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. 9. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. 5. salamuri i dimi. socioloških. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. 6. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. te jede suha. 2.

akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. dok sitnije nisu poželjne. Upadljivo je tamnih oþiju. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. osjeüajan i privržen þovjeku. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. a manje su na glavi. vretenasta tijela i šiljata repa. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). a težak do 30 kg. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima.2. te kao vojniþki i lovaþki pas. stoljeüa. pratilac koþija i osobni þuvar. dalmatinski ptiþar. ali vrlo temperamentan. izduljene. proširena po cijelom svijetu. repu i ekstremitetima. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. Visok je 5560 cm. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. 225 . na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. Bewick 1792. rjeÿe smeÿim toþkama. za lov i osobnu obranu u miru i ratu.2. snažan i uporan. danski pas. rad nepoznatog autora iz polovice 18. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. stoljeüa. godine. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. LC. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. bengalski goniþ. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. a najviše u Dalmaciji. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. dok je 1999. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. tako i djece. no uzgaja ga i ostali narod. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. Dalmatinski pas je inteligentan. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. srednje velike glave. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. Florijana. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. Disney-a «101 Dalmatinac». dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719. gdje je engleski kinolog T. h) Populacija.kako þovjeka uzgajivaþa. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. priljubljenih ušiju. kao þuvar. Veü u 14. pratilac koþija i konjanika.04 1999.8. godine objavio njegov opis i crtež.8. Pas Sv. Voli trþanje i velike površine.

Izložbe dalmatinskih pasa. etnoloških. ali jak. socioloških. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. primorsko-dinarskim magarcem. medije. ovisi o trendu i pomodarstvu. manifestacije. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. njegove domovine. Bal dalmatinaca. 4.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. dalmatinskom zimovkom. Nažalost. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. Popularizacija povijesnih. 3. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. predavanja. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. na podruþju Dalmacije. prepoznatljiv širom svijeta. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. 2.

koji se proširio i do Like. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. odnosno ograÿeni prostor za stoku.05 2007. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. izdržljiv i skroman. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. Djeluje smireno i opušteno. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . Iako velik. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. vrlo þesto podignut. godine. te križanjem sa lokalnim pasminama. Svilaje. prvenstveno vukova i medvjeda. Tijelo je kvadratnog okvira. težine i preko 50 kg. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. dok je pasmina službeno priznata 2007. bosanski tornjak. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. iznimno je žilav. U Zagrebu je 1982. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka.2 cm). a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. h) Populacija. tornjak g) Status: FCI 355 /16.2. ali i šire u Europi. Kozjaka. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. Uši su velike i preklopljene. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. Grobniþkog polja iznad Rijeke. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. a vrat dug. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate.8. a naknadno i u Tomislavgradu. te za osobnu zaštitu. Ženke visine 60-65 cm.9. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih.2. snažno i þvrsto. podruþju sinjskih ovþara. duge i þvrste dlake. VU. Glava je klinasto izdužena. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. Golije. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Rep je izrazito dug i þupav. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. godine. Himalaje. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü.

3. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. socioloških. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. 4. posebno Dalmatinske Zagore. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. 2. Popularizacija i promocija povijesnih. predavanja. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe.podruþjima. medije. posebno uz stada eko sela. te troškovi naknade šteta. 5. 228 . m) 1. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. najprije uz stada i eko sela. manifestacije. þime bi se izbjegli gubici stoke.

8.000 košnica mediteranske pþele. odnosno kontinentalne Hrvatske.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. prije oko 8 000 godina. a vjerojatno ih ima i više. 229 . BIH. VU. bez Dalmacije. na podruþju Hrvatske. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku.) hvali med zvan Olintio (Olynta.1 12-14 Trut 0. NN 126/07 h) Populacija. mediteranski.) Duljina (mm) Radilica 0. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. po þemu je ova pþela i dobila ime. Austriji. dinarski.25-0. panonski.2 15-17 Matica 0. dinarski tip. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti.-79. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa.35 mm. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina.000. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. 25 % na mediteranskom podruþju. Osim kod nas.000 košnica. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta. proširen na podruþju mediterana i submediterana. Obilježja Masa (gr. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. proširena je u Sloveniji. Ima široki tomentum. bilo je 96. djelu Maÿarske. odnosno naše obale i otoka. Godine 1905. n. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska.8 mm. Oni su sive boje. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina.4-6. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. proširen na podruþju gorske Hrvatske.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. brdo kod Atene).2. ali i Hrvatske. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine.2. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. odnosno dužine 0. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. subalpski. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos.Kr. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50. a svega 5 % u gorskom podruþju. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije.

i imaju brzi proljetni razvoj. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. Od 1994. predavanja. 3. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. 2. pþelinji otrov i dr. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. medije. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. propolis. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. ružmarin. kadulja. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. Popularizacija povijesnih. kušaonice. etnoloških. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. socioloških. te da matice imaju visoku plodnost. m) 1. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. peluda i meda. 230 . ekoloških. lavanda). 4. a 1997. vrcanog i u saüu. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. Prezime s relativno malo hrane.

kojim se isticala sposobnost ribolovaca. koje su na glavi nepravilno svinute. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. prikupljanje. CR. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Boja tijela je vrlo karakteristiþna.2. Hrvatska. išarano je tamnim prugama i šarama. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. 231 . Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. na podruþju BIH. 2. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Crna gora. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. pa liþe na šare mramora. a veliþini populacije. odnosno prikladnost za uzgoj. Koliko je poznato. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. odnosno pastrva. Konavoski dvori). Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. a oþi razmjerno male. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. proširena od Italije do Albanije. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. Inventarizacija. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. 3.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. BIH. Glava velika. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4.2. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. kao i biologiji se vrlo malo zna. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke. kao i usta s velikim zubima. Slovenija. Makedonija. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih.8. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej.

Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. gdje postoje prikladni uvjeti. buduüi PP Donja Neretva). publikacije. 7. Popularizacija povijesnih. medije. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. predavanja. 232 . 9. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. manifestacije. 6.5. 8. ekoloških. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. socioloških. etnoloških.

22 6 233 . osnovan 2003. Službene publikacije (popisi. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. knjige. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. godine. osnovan 1994.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. ribarstva i ruralnog razvoja. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. NN 127/98 2. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. 26 8 HSC 2008. godine 1. 1999. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.1 Postojeüe stanje. a neke su veü izumrle. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. Vlada RH MZOPU 1998.8. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). godine te Ministarstvo zaštite okoliša. NN 73/03 5.3. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. NN 126/07 7. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. 2003. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. 2006. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). NN 39/06 6.

meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 . staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta.hr Dr.3.3. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8. Sc. 8. Sc.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja.3. Sc. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7.barac@zd.t-com. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Podrška kod promocije 9. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef.hr Dr.caput@zg. Isto tako.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.hr Dr.ernoic@varazdinska-zupanija. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko.hr Mr. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10. Izrada strategije na državnoj razini 2. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. Sc. Izrada menadžment planova sve.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza. Sc. Ne postoji službeni gen centar. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8.t-com.

otok Braþ.3.poljak@kc. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori.aivankovic@agr. izrada zapoþinje 2008. Put Vodica 11. Marijan Posavi University of Wisconsin. 21260 IMOTSKI 235 . 21 412 Puþišüa. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj .hr Dr. BRUNE BUŠIûA BB.htnet. godine. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. Gornji Humac. Sc.3. USA posavi@wisc.3.ozimec@zg. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37.hr Mr. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije.hr 8. PUT PORTIRNE 1. 8. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA.3 Institucije. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr.t-com. A. Kuna. 10 040 Zagreb roman.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. Starþeviüa 5.2 Projekti inventarizacije. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac. Sc. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK".3. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA". 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. Sunkovci. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". Sc. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1.hr Dr.

populacije. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". Postoje brojni sitni. lokacija. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. kulture/kultivari. GRUDA BB.4 Kolekcijski nasadi. naþin þuvanja. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA".3. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. 21230 SINJ 8. banke gena. rasadnici. matiþna stada. VRLIýKA 17.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA".3. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. N. 236 . MLINSKA 47. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.TESLE 30.

1 Prijedlog mjera za promociju. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. izložbe. 237 .4. razrada bussines planova. terenska istraživanja. poboljšanje državne strategije. promotivni materijal. oplemenjivaþki rad. formiranje i dopuna kolekcija.8. daljnja selekcija. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8. publikacije.

. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Zagreb. Brzica. Sjemenarstvo. O uzgoju i njegovanju cvieüa. Catara.L. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. Zadar Biankini. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. Zavod E.... Lit. 1946. 1996. Alfa 2. Zemaljsko gospodarsko vijeüe.. I. Bakariü.. Gospodarski list. L. 2005. Zadar Biankini... Split. Dubrovnik.. J. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). Bobanoviü. Romano. 1-62. Narodni list.. S. B.. S. Cabello.. I. Bakariü.). preradba i upotreba. 1921. 1997. Zagreb. Zbornik Župe Dubrovaþke. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L. M. Buhaþ.. Maletiü.. 4:164-190..Otok Hvar: 301-305. Teodoroviü. Dalmatinska ampelografija. Seþen. L. 1-135. Buüan..L. Neke južne kulture. Vitis 45:69-73.. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva.. D. Blatski ljetopis. 1948.. Svijetlost. Bauer. Bekriü. 1-376. V. 238 . Malvasia di Sardegna. Šibenik.... S. P. Zagreb. uresnog grmlja i drveüa.. Naprijed. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari. Zagreb. Ibanez. Pejiü. 1979. Poljoprivredni nakladni zavod.. 61:240-249. M. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72.). E. S. M.. 1956. Tisk. Dubrovnik. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941....... M. Caput. Vlastita naklada. Jugoslovenski fond za žita. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. Kinologija.L. Sarajevo. 1-79. S.. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. P.1887. Bakariü. 2000. 23/1:67-80. 2/4-6:161-216... Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi. Beograd. Benko. 1-64. Biankini.LITERATURA Adamoviü. Brnistra-Uzgoj.. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca. 1989..). Rasadnik ýibaþa (1908. Milohniü. P.L.. Voüarstvo za svakog.... (Ur.. and D. Giannetto. Poljoprivredni nakladni zavod... Narodni list. Vitaliani.. 1937. Baliü. 1995. Karloviü... Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. 1889. 2007. 1-72. Dubrovnik. P.. Zagreb. 1-36. 1-46. Zagreb. 2006.. Buliü. P. Aniü. P. Buliü. Karoglan Kontiü. 2:131-152. Zbornik Župe Dubrovaþke. Školska knjiga.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. Šibenik Biankini.. 1882. Zagreb.. Crespan. 3:135-159. Zagreb.. Bakariü. Odl. (ur. IGRO Svjetlost. 2002. P. 1949.. Š. Alfa 2.). S. Bakariü. P. Borojeviü. (ur. J. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj. 1923.. Bakariü. N. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. P. Zavod za udžbenike. Sarajevo. (Prilog povijesti) Uz 90. Specijalno voüarstvo. Poljoprivredni informator. 1977. Zbornik Župe Dubrovaþke. P. U: Mihoviloviü. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. 1884. Predivno bilje. Zagreb. M.Rodriguez-Torres. Aganoviü. Šumarski list. 1888. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH. P.. Bakariü.. Šibenik. Dubrovnik.. M. Zagreb.. Scuderi. D. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva.. 11116. 1998. Disertacija... 1991. M. Matica Hrvatska. Dubrovnik. Braica... K. K.. J. Žita Jugoslavije. Zagreb. 1970. 1997. Puþko gospodarstvo... S.. Greco di Gerace. Bubiü. 2005.-1998. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. F. P.

Barbat. Ivaniševiü. Peradarstvo.... Kadulja i njeno iskorištavanje. 2004. Keziü.. U: Mihoviloviü.. 1906. 1-. Natura Montenegrina. JAZU. Staro blago novi sjaj. Farmaceutski glasnik. Hrvatske baštinjene pasmine. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. Zagreb. Enrico . 2004. A. ITRO August Cesarec. N.. Horvath. Hrvatsko Agronomsko društvo. D. Atlas ljekovitog bilja. D. Poljoprivredni nakladni zavod. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Dakiü. 1995. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”. 1981. Ja.. Šmalcelj. Zagreb. 1:1-448. Zagreb.... Specijalno stoþarstvo. Dalmatinski zadružni prvijenci..ýižek. 71-75.. Moriü.. Odak. Š.. Poljoprivredni nakladni zavod. M. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Proizvodnja krmnog bilja. 1967. Die Buša.. Složna braüa. Grliü. Zagreb. Školska knjiga.. 1970. Zagreb. 1966. J. J.. 338. 1-737. Povijest u kršu. K. Sveuþilište u Zagrebu.. O. Dražiü. Zagreb.carnica). Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger. Prosvjeta. Bubalo. Gizdiü. Split. Devetak.).. V. 1-323. Sjemenarstvo. F. 2. Z.. Suvremena proizvodnja kukuruza. Zagreb Karoglan Kontiü. J. Domac. Židovec. E..). Agronoma. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša.. Mediteranska poljoprivredna biblioteka. Opatija Elezoviü D. Š. Praktiþno maslinarstvo.. 20/1-2:37-45. 1-213. Beograd. A.. Zagreb. 34. Zagreb.. Zagreb. F. Gabriela (ur. 1950. R. . Keziü. Pavloviü. E. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars. Zbornik za narodni život i obiþaje. Podgorica Gotlin... B. L. Hrasnica. Jo.. Devetak.. Pejiü. V. Zagreb. Dalmatinski pas. Sarajevo.. Zadružni savez Dalmacije. M. M. 1991. Ruehl... 1963. 1-140.... Zagreb. Ivankoviü. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Devetak. Grupa autora.... Golovþenko. I. 1997. 1903. 1998. (2006). D. Zagreb.. Frangeš. Maletiü.)... Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. Zagreb. 1-392. Gizdiü. J. Devetak. Agronomski glasnik. Znan. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. S. S. 7/2:423-427. Farmaceutski glasnik. Š. 2003. 1-372. Konjogojstvo. 2008. Zagreb.. Z. Zagreb... Lj.... Diplomski rad. 1956. Hajoš. Di Gaspero.. O. 1998.. Karloviü. Višegodišnje povrüe. Rako. Z. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji.. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu..... Jurin. izdanje. 1-262. Z. 1. M. J. Vokurka. 1-504. latifolia Vill. i sur. 2002.. Diplomski rad. Lj... 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. Zagreb. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind.. Split. D. Katiü.. D. 1996. 2008. Hrvatske izvorne pasmine.. A. Lavanda (Lavandula vera D.... Split. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. Kralj. Zagreb (Agram). 1-612. 1958. 1996.Udine : ISHS. 2.... 12/14:241-261. Fadiü.. I. 1977. Huljiü. Ilanþiü. 1986. Horvath. 14:1-190. (ur.....C. Š.m. Grbiü. I. Gelenþir. Sladonja. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. 1-415. Zagreb.Otok Hvar: 305-314. Zagreb 239 . Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. mjera ex situ oþuvanja. Ivoš. Zagreb. 1-97. 2002. 1-202. i sur.. Skup Hrv. M. Grliü. Poljica – narodni život i obiþaji.. Vršek.. I. Naše samoniklo jestivo bilje. Gelenþir.. R.. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A.. 1949. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Slobodna Dalmacija. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Matica Hrvatska.

1-352.. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. Kralik. Kvakan. J. D. 1999. Sjemenarstvo. Z. Lešiü. E.. Dangl. magistarski rad. Antoliü. Am J.. G. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia. R.Kolak. V. 1788.. 1993. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. Lavanda u krajobrazu.. Sveuþilište u Mostaru. Šatoviü. 1-506. V. Miroševiü. E. Z. Mandekiü. Zagreb.. Paviü. N. H. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir.. Poljoprivredni nakladni zavod. G. Okopavine.. Kontiü. Biološki i zootehniþki principi.Bip.. Biokovo 2:127-139.). 2008.... e sulla loro coltivazione. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. Pejiü.. Šatoviü. Split. A. Filipaj.. Zagreb Kolak. Z.. S. V. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia. Hrvatsko agronomsko društvo.. P. Miškoviü. B.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Pšenica. Ekološke monografije... H. Rukavina. Vokurka. G. Karoglan Kontiü.. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. 1948. Nauþna knjiga. S.. Zeljasto povrüe. Zagreb. Vršek. I. Steinkellner H. Zrinski.. 13/5-6:423-432. 27-36 240 . 1982.. 2002.. Kušan. 1999.. Kralik. Seljaþka sloga.. Zagreb. Rukavina. I. 2007. Ljubljana. J. Sjemenarstvo.. T.. I. 1-503. V........ Sjemenarstvo. Zagreb. i sur.. Mioþ. P. I. Z. Mikolþeviü. Nella Stamperia Coleti. Kozarstvo. Zagreb. Vuþika (Lupinus spp. Matotan. B.).) – Monografija.. Sefc.. Struþna poljoprivredna knjižnica. Šatoviü.. Poljoprivredni fakultet.. 1996. Beograd. Slovenija. Seljaþka sloga. 1986.. Avium.. J. 14/5-6:341-353. Perica S. Lucerka. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. 1950. 1-452. Maletiü. 2000. B. Trave . Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L. 2002. A.. Hrvatska mljekarska udruga.. Vitic. Farmakognozija – Fitofarmacija.. Enol.. Strikiü F..... 1996.K.. Vitis 38: 79-83. mediteranean agriculture and olive growing. 1953.. 1994. Povrüarstvo... M. Mikolþeviü. ýakovec. Zagreb.. Šatoviü. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. 16/5:425-440. Suvremeno maslinarstvo.M. Introdukcija sorti povrtnih kultura. 13/1-2:113-116. and Pejiü.. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions. I. Kolak. Zagreb Kvakan. F. Kuštrak. Mladar N. Kolak.. 14/3-4:203-229. Maletiü E. Zagreb. K. Rukavina. Osijek. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta.. 1-100. Rošin J. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta.Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena.. 2003. V. Luk i þešnjak. 2005.) u uvjetima Ravnih Kotara. Meredith. Kovaþeviü I. D.. Piljac.. 1938.. Bjelovar. 1997. Zagreb. Micheli Vitturi R. Venezia. Zagreb.. Kolak. Matotan. I.. Kolak. I... 1998. 7:1-332. 20/1-2:47-54.. I. Sjemenarstvo.. Poljoprivredni nakladni zavod.. Lacombe. Seljaþka sloga./Sch... 1-300. Zbornik radova Meeting of experts. Izola. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population.. H. Sjemenarstvo. Margeta.. Zagreb. 1951.P. Neron. Šatoviü.. Svinjogojstvo. 55(2): 174-180. Kuštrak. D. I. 1997. 1949. A. Zagreb.. I... V. Bogdanuša. Maletiü. 1999. Sjemenarstvo.. Zagreb. Vlastita naklada. Oþuvanje biljnih genetskih izvora.. Kušec. Krmno bilje. Roziü. Kurtela. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog.. Z. Mandekiü.. (2004) Zinfandel.. C.

.. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. A. 1940. EuroCity. Ogrizek. 2006.. Ozimec. S... 85:82-85.. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima. Trgovaþka tiskara Desman i drug... Makarska rivijera info. R. Ozimec.. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Split. Buj. R.. dio Uzgoj konja. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat. Zagreb. EuroCity. A. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). Zadar. 1902. Jugoslavenska štamparija. Ampelografski atlas. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša. S. A.. 96:26-29.C.. Z.... Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Ogrizek. P. Zagreb. Split. D.. J. 12/42:56-59. Lj. Poljoprivreda. Golden marketing-Tehniþka knjiga. 2005. T... 1952. 105:66-73. & Zanella. Turkoviü. 1955. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. Zagreb... 241 . Ogrizek. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. DZZP. Miškoviü. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Knjiga sažetaka:201-205. Ogrizek.. Šibenik Nikoliü. Ožaniü. R. Ozimec...Miljkoviü I. Znanje. Ozimec. 2:1-184. Brigiü. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša).. 1938. Dalmacija Spomen knjiga.. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Topiü. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. 13/46:70-73. 105:13. Zagreb. studenog 2007. Pavlek. Meridijani.. Beograd. Specijalno povrüarstvo.. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Zagreb. 1930. R. Hrasnica. Zagreb Ožaniü. Povrtljarstvo... Mustafiü. Split. Poljoprivredni nakladni zavod. 1956. Specijalno stoþarstvo. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. Maslinarstvo 1:5-10. Samobor. M.. 1975. Ministarstvo kulture. A. R. Zagreb. 1-417. 2002. Zagreb Miroševiü. Ozimec. Zagreb.-16. 1941.. 2005: Lavanda s Hvara. Paviüeviü. Ožaniü S. 1986... S. 1957.. Meridijani. Nauþna knjiga. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. 1:1-118.Uzgoj goveda. P. Ožaniü.. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. 13. Ozimec. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Modun E. ûaleta.. M. Samobor. Zagreb. S. A.. Ozimec... 1-11. 1. I. Meridijani.). Lj. Zagreb. Krmno bilje.. Ovþarstvo. Prirodoslovna istraživanja 40. Agronomski glasnik.. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. R..... Hrvatski planinski pas tornjak. Zagreb. F. 2003. 1930. Maslinarstvo 6: 13-14. Ožaniü. 1985. Tornjak klub Šibenik. Ogrizek. Zagreb. 1-291. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu.. Zagreb. Poljoprivredni nakladni zavod. R. 6:14-15. Modun E. A. 1375. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. Maslinarstvo u starim zapisima. Samobor. Meridijani. Zagreb Nakiü-Petrina. 1923. Beograd. 1991. R.. N. 1948.Uzgoj goveda. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. Suvremeno voüarstvo. B. Zagreb. Mrakovþiü.. Ozimec. Acta biologica 7/3:217-307. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska..

I. F. Bilje Biokova.Ampelographic properties. 1-217. C. Zagreb. Zagreb. F. & Poljak. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. Zagreb Skokandiü.. G.). Posavi. 2003... DZZP.. U: Grupa autora.) Proceedings.. .) ... Karoglan Kontiü J. Bilten poljodobra. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti.. Poljak. M.. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji . 1-237.) celuloznovlaknata mediteranska biljka. Opatija. Zagreb. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. Podvrste i sorte kukuruza.. 1987.Otok Hvar: 266-291. Z.. Rošin J.. Zagreb. Bilten poljodobra.A. F. Šatoviü. Š. 1999. M. J. Šatoviü... 35/11-12. M. 44/4:545-551. M. Zdunic. 2002. Sarajevo. vinifera L.. (eds. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. Makarska. 1995. Zagreb. diplomski rad. Posavi. 873-876.1976. The parentage of cv. Varaždin. Ozimec. pp.. Pejiü..... I. 2006... Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja.. Spalato. 1980..) / diplomski rad. Strikiü F. Miroševiü N. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 1988. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. Ozimec. V. 240. Radiü. M. Milan (ur. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189. M. Posavi. F. Vitis 41/2:83-89... Rošin J. ý.... M. U: Mihoviloviü. Budic Leto.-J.. 242 . Opatija... Šatoviü. F. Svjetlost. Titograd. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. Ampelografska istraživanja cv.S. R.. and Meredith C.. Piljac. Beograd Pezo. 1989. Šatoviü. R. Brnistra (Spartium junceum L. Šimiü.. Lan u prošlosti i sadašnjosti. J. Posavi. Zagreb. M. Preiner. Matica Hrvatska. 1976... 2002. Katarina Zrinski... Naše medonosno bilje.. & Ernoiü. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. Uremoviü.. Pošip bijeli. Kopjar. 2003. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj.. Zagreb. F.. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja. 2006. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941.. M... Strikiü F. N. Periþiü.. F.. Institut Planina i more... Ernoiü. & Poljak... 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. Gómez-Ayala.. S. Ramírez.. Ozimec.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. R. 20/4-5:375a-432a. R.. Šimon. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. 133-146. I. 34/2-3:61-77. Hernández.P. 1984. pp. M. Kolak. (ur. N.. I. Kukuruz. Pejiü I.. 1983.. Znanje... J.. 2008.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. Ozimec. Zagreb. Tipografia Sociale Spalatina. Poljoprivreda i šumarstvo. Zagreb Pešev. Mirosevic.. a major white wine cultivar of Croatia. Slaus-Kantshieder G. U Besendorfer.. 1914. Croatia / Pospišil. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi. Ugarkoviü.. Maletiü E. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. S...Perica S. Preiner D. Maletiü. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. Šikiü. E. D. Kacic. Šatoviü... Dangl G. Perica S. 1965.).. Ernoiü. I. Split.. M. M. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. N. Poljoprivredne aktualnosti. 2006. Ernoiü. Posavi. Medna bijela (*Vitis vinifera* L.. 37/7-8:163183. Zagreb.. Endemiþne biljke. and Vázquez. M. Ernoiü. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja».). 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). R. Food tecnology and biotechnology. Šiliü. F. 240.. M.... Zbornik Veterinarski dani 2001.

E. M. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god. 1932. magarþe.. Crespan. Hrvatski Zemljopis. Taler. Jugoslovenske rase pasa. Knjiga sažetaka : 274-275. 2007. 60:309-314. Tadiü. Beograd. 1-145.. 1-175. E. 1960. 1957. Poljoprivredna knjižnica Kr. Špoljariü. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. 65:56-59. Maletiü... 1963. A. Poljoprivredni nakladni zavod. A.. 67:218-220. Ernoiü. Tomiü. Ljetopis JAZU. Sveuþilište u Zagrebu. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre. Karoglan Kontiü. Zagreb. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. A. Tavþar. A.. 4:1221. 71:289-293. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine.. Ljetopis JAZU. M.. 1984. Cv. Italy... Ljetopis JAZU. Teskeredžiü. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. Veramenta-Paviša... Ljetopis JAZU. Zagreb. 1999. Tavþar. Zagreb. P... E. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Škegro. 1955.. Turina. Tavþar. Državni zavod za zaštitu prirode. JAZU. 243 . 2002: Quo vadis. & Ozimec. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. Tavþar.. A. Zagreb. Valiü. A. 63:388-395. Demin. A.. 1959. Minerva.. Ljetopis JAZU.. 64:321-324. 1956. Tavþar. 1954..... Salina. 1953. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu.. 1966. 1960. Tavþar... LJ. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja. Tavþar. A.. M. A. S. D. 1952. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. 59:122-129. Hrvatski kinološki savez. Hrvatska kinološka baština. Šmalcelj.. A.. Ljetopis JAZU.. R. 2001. 1932. 2000. Spomenica.. Z. B. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana.. 57:210-214..Šimon. Schneider.. 2008. Pejiü. 1956. 72:423426. Rako... Zbornik Župe Dubrovaþke. 1955. 1-800. 2:156-176. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. 2000.. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu. 2007. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. D. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. Ljetopis JAZU.. Tavþar.. Biokovo 2:91-101. Šoliü.. Šimunoviü. Ljetopis JAZU.. J.. Mesariü.. Ljetopis JAZU. Diplomski rad. Tavþar. Zagreb... Hrvatski studiji. M. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. A. Govedarstvo. Ekološke monografije.. Zagreb. 1977. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. Tavþar.. A. Nolit.. and I.. A. SuboticaBeograd. Župa Vincek. 3:93-101. 61:359-362.. Zagreb. A. Maraština – a New Member of Malvasia Group. Tavþar. 2007.. Zagreb. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu. J. M. A.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. B. 62:323-328. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. A. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. 1967... 1-353.. Ljetopis JAZU.

1978. Agronomski glasnik.. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. Zagreb.. Sjemenarstvo. Split. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša.. 2001.. 1960. and E. Zima. 1958.. 23/1:45-56. Biblioteka prirodne znanosti. Zagreb Znidarþiü. Vrsaloviü M. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. Sortna lista za 2004. Maslinarstvo 3:9-18... 2005.. ýakavski sabor. 1-278. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. 12/6:465-469.).... (1826. 1995. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. Split. Institut za jadranske kulture. Liber. 2004. Zadar.... 6(2): 333-336. 1963. 2006. Z.. Vršek. Zduniü.. G. Zdilar. Nagragjena tiskarnica Vitalijani..Vinceljak-Toplak. 10/6:457-462. Maletiü. M. Pejiü. godinu-rukopis.. Visiani.. Maslinarstvo i uljarstvo za puk. Kurtela. vinifera L. I. 1993. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. Kurtela.. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji. Split. Kolak. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L... Vokurka. G. Institut za jadranske kulture. R. I. Z. Vršek. Židovec.. Journal of Food. M... Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen). I. Dalmatinska kopica.. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings). Pezo. V. godinu (National list of varieties). Mirisava kadulja. 1:1-75. Zdanovski. M. 2007. Karoglan Kontiü. I.. Vlašiü A. D. Institut za jadranske kulture. Vlašiü A. 2 (Reprint):1-207. 2008. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Šatoviü. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. N. Diplomski rad. Split... Sjemenarstvo.. 1901.... Zagreb. Vukiþeviü. A. 2:147-160. Zagreb. M. Agriculture & Environment. Vršek. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Zagreb. V.. D..). 244 . I.) u podruþju Kaštela. J. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Vuna naših ovaca. Magistarski rad.. M. 1946. 1964. I. Osijek... Zduniü. Sjemenarstvo. Znidarþiü.

.

područje uz Novigradsko i Karinsko more. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. To su (1) Pelješac. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Planirano trajanje projekta je 7 godina. tvrtkama i pojedincima.hr http://www. Malostonski zaljev i Mljet. poljoprivredi.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Šibensko-kninske. izravno i kroz bankarski sektor.undp. (2) Vis i viški akvatorij. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. ribarstvu i marikulturi. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. kroz promicanje održivog razvoja. (3) šire područje ušća rijeke Krke. županijskoj i lokalnoj razini. kao i svih zainteresiranih strana. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).hr/coast . Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. prvenstveno na području Dalmacije. Dubrovačko primorje.