Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

povrtnice te voüke. zaštiüena. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. gdje i izvire kroz Vruju. kao i Dinarik. južne i istoþne Europe. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. Adriatik jadransku kršku platformu. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. Dalmacija zaranja u Jadransko more. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. aromatiþnog. ljekovitih. medonosnog. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. Osim zbog opüe bioraznolikosti. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. oþuvana. ali i ugroženosti. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. Takoÿer. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. prvenstveno za žitarice. dijela Mediterana . spušta u kanjone krških rijeka Cetine. mahunarke.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). pasmina i sojeva. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. najveüi podmorski izvor Mediterana. veüinu od 1246 otoka i hridi. ratarskih i povrtnih kultura. duboko preko 500 metara. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. zaþinskog. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. zaþinskih. medonosnih.kolijevke þovjeþanstva. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Krke i Zrmanje. ljekovitog. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. iii . odnosno sorti. Omblu.

in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . promociju. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. oþuvanom okolišu. udrugama i proizvoÿaþima. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. staništa i ukupne bioraznolikosti. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. zaštitu. pronaüi model održavanja izabranih. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. Nažalost. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja.

ekstrakti. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. Lastovka. sirevi. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. 8 ima vrlo male populacije. ali i širu regiju Mediterana i Europe. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. Primorje i Kvarner. Bjelica. žestoka piüa. a slijede lastovka i levantinka. zajedno s Ministarstvom znanosti. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. srednja i južna Dalmacija. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. meso i mesne preraÿevine. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. Dužica. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. krajobraznim. poticanje proizvodnje. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. Poljiþki statut. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. promociju i zaštitu. mlijeþne preraÿevine. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. Prema svojim gospodarskim. proizvode od jaja. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. stanišnim vrijednostima. odjeüa. beškot. vino. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. Ministarstvo poljoprivrede. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. meda. kruh. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. obrazovanja i sporta. prirodne boje. 1482. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline.). 1214. 1. Lika. dok su druge namjene manje prisutne. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji.. svojoj izvornosti. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. kvasina. eteriþna ulja. duhan. mlijeko. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. Paštrica. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. jestivo ulje. jedna sorta je nestala. pogaþa. kulturno-povijesnim. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Levantinka i Drobnica. Središnja Hrvatska. selekcijskim. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. genetskim. prirodni pesticidi. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. manje od 1.000 v . Slavonija).x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. zaþini.

rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. izmeÿu kojih i smokva. bajam (150 000 stabala). Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. dok se šipak. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. 7 ima populacije izmeÿu 1. nakon masline. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. poticalo se voüarstvo. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. maraska (1 200 000 stabala). radio i TV emisija itd. naranþa. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. te šipak s 20. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. vi . rogaþ. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. Šezdesetih godina 20. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). slijedi smokva s 29. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20.stabala. Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. trešnje. Bajam. stoljeüe. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. privatnih kolekcija. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. u okviru hotela.000 i 10. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. U Statutu grada Nina iz 12.). Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. uglavnom na okuünicama. smokva (200 000 stabala). srednja i južna Dalmacija. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala).000 stabala. mandarina (1 250 000 stabala). limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. 2. smokve i bajama. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. restorana. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske.

stanišnim vrijednostima. svojoj izvornosti. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. putem radio i TV emisija itd. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). što rezultira i boljom kvalitetom vina. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. Ipak. dolazi filoksera te vii . U Dalmaciju 1894. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. u okviru hotela.Prema svojim gospodarskim. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. kulturno-povijesnim. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. selekcijskim. restorana. smatra se da su ilirska plemena Liburni. ukljuþujuüi i maslinu. zajedno s Ministarstvom znanosti. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. kao i u prošlosti. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. privatnih kolekcija. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. genetskim. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. jedna je izgubljena. krajobraznim. 3. Ministarstvo poljoprivrede. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. a za 14 sorti nema podataka. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. tri sorte maraske (Braþ-2. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti.). Korþule ili Dubrovnika. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Uz maslinu. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. 31 je kritiþno ugrožena. Braþ-6 i Recta). obrazovanja i sporta.

koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena.vinogradi poþinju propadati. specifiþnih samo za uža. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. Maraština. specifiþni okolišni uvjeti. Tla su þesto škrta i kamenita. kišovitim zimama. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. izolirana. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. svojoj izvornosti. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. kulturno-povijesnim. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. a pojedini lokaliteti. Malvasija dubrovaþka. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Ninþuša. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. ostalo je još puno posla na oþuvanju. koja dominira u sortimentu Dalmacije. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. genetskim. Muškat ruža. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. a osobito susjednih. izoliranost pojedinih podruþja. homonimi ili pak roditelji. Grk. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. Krajem 19. selekcijskim. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. kada su brojne kvalitetne. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. te eventualno formirati repozitorije in vitro. Plavac mali te Zlatarica blatska. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. krajobraznim. dopuniti postojeüe kolekcije. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. viii . a za neke su utvrÿeni sinonimi. svjetskog rata. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. stanišnim vrijednostima. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Dobriþiü. unijeti podatke u elektronsku bazu. od kojih je po svojim gospodarskim. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. karakterizaciji. þesto otoþna podruþja. Glavinuša. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte.

dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. Nadalje. rajþica te luk. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. paprika i salata. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. Dalmacija. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. lubenice i dinje. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. 4. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. krastavac. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. Neke su donesene iz drugih krajeva. ix . Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. kupusnjaþe. Takoÿer. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. mahunarke i lukovi. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. kao dio Mediterana. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije.

trogirska srednje rana cvjetaþa. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). lan. polaþki ozimi þešnjak. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. raž. što je potrebno hitno provesti. vino ili sol za brašno. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. prikupljanje. mak. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. 5. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. uz proizvodnju komercijalnog sjemena.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. a to su: hvarska artiþoka. jeþam. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. sirak zrnaš). kozjak domaüa ljutika. sezam). Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. endivija dalmatinska kopica. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. domaüi bob i domaüa sjekirica. sirak metlaš). djeteline. proso. predivo bilje (brnistra. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. domaüa raštika. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. stoþni kelj. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. mijenjalo se ulje. kukuruz. buhaþ. Ipak. konoplja) i krmno bilje (lucerka. treba osmisliti model njihove registracije. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. održavanje kolekcija. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. a neke su vjerojatno i trajno nestale. sjekirica). Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. industrijske kulture (duhan. škrobne i uljane kulture (krumpir. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. salata dalmatinska ledenka. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. na Dinari i Biokovu x . stoþni bob. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima.

a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. odjeüe itd. Mosor i Biokovo. divlji duhan Ružiü. kukuruz brnda. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. primjerice u Podgori pod Biokovom. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. kruha. svojoj izvornosti. stanišnim vrijednostima. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. Nestankom stoke.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). dalmatinska bijela brkulja. ulja. Kamešnicu. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura. Prema svojim gospodarskim. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. duhan Ravnjak. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. 6. dalmatinski buhaþ. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. Meÿutim. No. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Svilaju. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. stoljeüu. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Kao i kod prethodnih kultivara.preko 1000 m nadmorske visine. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. kulturno-povijesnim. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. genetskim. domaüa raž. selekcijskim. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. brnistra i mediteranska lucerka. krumpir Škuljevac. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. krumpir poþiteljka. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. veü i nestaju prateüe biljke. krajobraznim. potrebno je provesti mjere za promociju. odnosno livade i pašnjaci.000 hektara pašnjaka i livada. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe.

medonosnog. vrlo plitak pedološki supstrat. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. medovi). kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. krajobraznim. zaþinskog. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. medonosnog. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. Iz tih razloga. ekstremne vruüine i suše. ljekovito. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. ukrasno i divlje jestivo bilje. U ovom floristiþkom bogatstvu. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. bezvodnost. Takoÿer. pravi pþelinji rajski vrt. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. stanišnim vrijednostima. zaþinskog. ljekovito bilje. teško je za xii . medonosno. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). promociju. Kao posljedica navedenog. pa tako i livada i pašnjaka. ljekovitog. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). ujedno su medonosne biljke. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. svojoj izvornosti. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska.stoþari izdižu svoja stada. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Prema svojim gospodarskim. kulturno-povijesnim. zaþinsko. ali i kao zaþin. iza Slovenije i Albanije. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. oko 6 % vrsta su endemi. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. genetskim. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. U isto vrijeme. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. odnosno kao aromatiþno bilje. selekcijskim. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. Takoÿer. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. Aromatiþno. zaþinsko. ljekovito. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. ljekovitog. osim rijetkih iznimaka. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. 7. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. Izrazita okršenost. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. a posebno aromatiþnog. medonosno.

godine u Dalmaciji je bilo oko 1. okršenost. ljekovitog. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata.2 milijuna grla stoke. genetskim. zaþinskog. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. selekcijska vrijednost. obiþna agava (Agave americana). Tradicijske sorte aromatiþnog. a þesto su neke vrste kao npr. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. medonosnog. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. ljekovitog. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. zaþinskog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. oko pet puta manje nego prije 200 godina. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. prehrambena vrijednost. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. mirta (Myrtus communis). lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. medonosnog. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). Iznimka je budrovka. medonosna vrijednost. a što znaþi ovca. predive. medonosnog. stanišnim vrijednostima. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. 8. Prema popisu iz 1781. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma).veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. goveda i psi. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. estetska vrijednost. Ipak. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. a sjeme kadulje. ljekovitog. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). zaþinske i ljekovite biljke. zaþinskog. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. aromatiþne. ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. od þega preko milijun ovaca i koza. gospodarska vrijednost. stoljeüu. a širi se u 18. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. ukrasnog i jestivog bilja. U odnosu na broj stanovnika (250 000). budrovka (Lavandula hybrida). Prema najnovijem popisu iz 2007. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). selekcijskim. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. krajobraznim. ljekovitog. oþuvanje. Meÿutim. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . medonosnog. þak pet po glavi stanovnika. matar (Chritmum maritimum). Osim svega nekoliko vrsti i sorta. planika (Arbutus unedo). kadulja i lavanda. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. kulturno-povijesnim. a posebno povrtne. ljekovitog. ekstremne vruüine i suše. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. svojoj izvornosti. Prema svojim gospodarskim. koze. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. medonosnog. kadulja.

krajobraznim. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. osnovan 1994. genetskim. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. mlijeka. godine. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. od 1808. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. Mediteranska siva pþela. peradarstvo i golubarstvo. pure. posebno na otocima. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. Kao posljedica. kojima je pridodana jedna novostvorena. selekcijskim. godine. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. svojoj izvornosti. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. konji. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. po kojima Dalmacija i dobiva ime. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše.primat preuzimaju ovce. biljni pokrov. goveda. te pþelarstvo. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. magarci s križancima. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. odjevnih i drugih predmeta. osnovan 2003. sireva. kokoši. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. godine. stanišnim vrijednostima. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. meda. te 8 izvornih divljih vrsta. golubovi i psi. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. kuniüi. koze. Okolišni uvjeti (pedološki. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. dinarska šarena koza. dudov prelac. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). golub zadarski prevrtaþ. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. te Ministarstvo zaštite okoliša. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). kulturno-povijesnim. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. a neke su veü izumrle. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. klimatski. te salmonidna riba glavatica. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. jaja. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. drimorsko-dinarski magarac. xiv . jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. posebno vidljivo kroz sukcesiju. pþele. odnosno Dalmatinsku zagoru. svinje.

and it also encompasses the Adriatic karst platform. on the border connecting the Central. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. plants important for the production of honey. but also due to intense historical and socioeconomic factors. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. plants important for the production of honey. medicinal herbs. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. promoted and used in xv . spices. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. the lake over 500 meters in depth. vine with 82 varieties. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. surveyed. in particular when it comes to cereal crops. olives and other types of fruit-trees. leguminous plants. In addition. this number would have increased even further. ornamental plants and edible wild herbs. and are beginning to vanish at a rapid pace. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. breeds and species. as well as aromatic and ornamental plants. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. and edible wild herbs. with a total of 37 varieties. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. the biggest submerged well of the Mediterranean. as well as a number of aromatic plants. in particular the industrialization of agriculture. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). conducted within the COAST project. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. spices. arable crops and vegetable varieties. Dalmatia covers a wide range of habitats. together with the extent to which they are endangered. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. medicinal herbs. and the introduction of specific-purpose hybrids. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. as well as Crveno jezero. Furthermore. In all probability. Krka and Zrmanja. as well as 328 cultivars. or varieties. vegetables and fruit varieties. the shortest river in the world Ombla. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. South and Eastern Europe. In addition to its overall biodiversity. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. including the well of Vruja. nor is it sufficiently preserved. the domination of monocultures. as well as the delta of the Neretva river. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. other fruit species with 94 varieties. protected.

13 percent of the surface). There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants.further selection. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. primarily in their original. together with the model aimed at the preservation of selected. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. Recommendations for further activities Old. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. which are highly recognizable. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. in addition. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. which takes care of the preservation of its genetic identity. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. it is quite likely that. in addition. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. xvi . traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. breeds and species of domestic animals. protection. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. as well as research involving the promotion. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. x Design and implementation of research programs. with the implementation of the Law. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. original. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. habitats and overall biodiversity. created within the framework of the COAST project. Therefore. and there is. a model of their registration should be developed. well preserved environment. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. Unfortunately. and. high-quality agricultural products. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. due to the new Law on Seed. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia.

the provision of financial and technical expert assistance. dairy products. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. cheeses. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. egg and honey products. unleavened round cake. footwear. spices. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. such as ornamental plants. in situ. Support for the establishment of cultivation organizations. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. clothes. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. wine. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. in other words. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. liquor. milk. promotion and protection. on the basis of the report with the same title. xvii . meat and meat products. Lika. Development of management plans for each individual variety and breed. edible oil. in cooperation with all the relevant institutions. natural pesticides. bread. with proposals for further research and support for the production. Support for the cultivation of varieties and breeds. Central Croatia. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. Slavonia). fruit and vegetable products. but also beyond. serving the agricultural workers and entrepreneurs. extracts. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. associations and producers. not only in Croatia. tobacco. zwieback "beškot". Kvarnerski zaljev bay. Establishment of the bank of plant and animal genes. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. The catalogue would constitute a compass of sorts. eteric oils. vinegar. and other animal and plant products. natural colors. through the Green Business Support Program.

Split and Dubrovnik. with the exception of wine grape. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. and its cultivation began centuries before Christ. In the Dalmatian area. cultural. native varieties of Dalmatian tree fruits.1. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible.000 trees. which means that a data bank needs to be created for them. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. while other types of usage are less prominent. private orchards or collections. Levantinka and Drobnica. with a marked tendency of growth. These collections are in a rather poor condition. At the same time. one cultivar is lost. 1214). When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. historical.000 and 10. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. along with the introduction of endangered varieties. Lastovka. and the existing gene fund should be reproduced. 1482.000 trees. in Poreþ. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity. followed by Lastovka and Levantinka varieties. 7 cultivars have populations ranging between 1. Statute of Korþula.000 trees. xviii . 12 cultivars are dramatically endangered. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. and the Neretva valley. There are approximately 3. Education and Sports. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume. There are also several smaller. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. According to their economic. The Ministry of Agriculture. central Dalmatia. with only several trees remaining. their importance in the context of landscape and habitat. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. Paštrica. with over 50 percent of the sortiment. Bjelica. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. Data bank must be created and made available to all the interested parties. Dužica. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. In order to preserve the biodiversity. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease.500.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. the Dalmatian hinterland. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. northern Dalmatia. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). and based on the endemic nature of cultivars. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. genetic and selection value. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. 8 cultivars have very small populations with less than 1. rising to as many as 93% of families living on islands.

carob. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing.000 trees). The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. The golden age of marasca occurred in the 1970s. cherry. In total. and in the hinterland.200. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia.000 trees). various TV programs. Carob (St. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia.). marasca (1. publications on traditional products made on the basis of olives. orange. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley.000 trees). in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. and. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. In the 1960s. and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. restaurants and other establishments. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. The Statute of the City of Nin from the 12th century. seminars and other activities.000 trees). fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. central Dalmatia. the Dalmatian hinterland. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions. along with the organization of workshops. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. etc. lemon and nespola are grown sporadically.250. at a time when. on the other hand.000. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. the most relevant ones are: cherry (2. almond (150. Olive is dominant with 37 traditional varieties.000 trees). 2. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. Almond. xix . mentions sixteen officially protected fruit cultivars. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. for example. including the fig. for example. tangerine (1. and the Neretva valley. while pomegranate. mostly in house yards. fig and almond. fig (200. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. northern Dalmatia. after olives. high schools and colleges). with approximately 130 traditional varieties. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs.

The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. Most favorable environmental factors. For the purpose of preserving the biodiversity. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). Split and Dubrovnik. Nevertheless. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. Database needs to be created. the level of authenticity and endangerment. one cultivar is lost. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. including olives. There are several smaller private orchards or collections. and there is no data on 14 cultivars. publications on traditional products made on the basis of fruits. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. two cultivars of almond (ýarski kasni. various TV programs. together with the Ministry of Science. two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. high schools and colleges). Education and Sports. In addition to olives. along with the organization of workshops. landscape. Slatki barski). to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. restaurants and other establishments. The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. three marasca cultivars (Braþ2. Braþ-6 i Recta).On the basis of values such as economic. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. etc. 3. habitat and selection value. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . The Ministry of Agriculture.). in Poreþ. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. along with the development of management plans. genetic cultural-historical. Zamorþica). seminars and other activities. 31 cultivars are dramatically endangered. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. and it needs to be available to all the interested parties. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. along with the inclusion of endangered varieties. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). some varieties are particularly relevant. same as in the past. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. These collections are in a rather poor condition. Knez ýrnomir). and on the basis of their impact on the overall biodiversity. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. which is why a data bank needs to be created.

it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. this area constitutes an ideal environment for grapevine. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. became acquainted with wine-growing even earlier. and Zlatarica blatska. specific climatic conditions. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). with hot and dry summers and mild. frequently located of islands. Maraština. Major crisis resulted. which results in better quality of wine. At the end of the 19th century. Soils in the area are typically sparing and stony.a moderate growth of cultivated land. Glavinuša. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. Dobriþiü. The long history of winegrowing. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. However. Plavac mali. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. xxi . as skilled seafarers. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. isolated areas. rainy winters. Of these varieties. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. with a corresponding decline of vineyards. The most widespread of these is plavac mali variety. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. Due to an abundance of heat and sunlight. are famous for the superb quality of produced wines. Several specific localities. Malvasija dubrovaþka. Ninþuša. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. typically those on slopes facing the sea. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. while others have arisen through spontaneous crossing. having learnt about it in neighboring areas. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. genetic. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. Grk. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. in addition to direct sunlight. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. specific only for narrow. cultural and historical. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. Regardless of social and economic changes. landscape and habitat values. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. Korþula or Dubrovnik. the following ten varieties are particularly important due to their economic. Liburns and Histers. and developed their own wine-growing tradition. Today. Muškat ruža. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. dominating the scope of varieties in Dalmatia. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. the isolation of certain areas. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. selection-based. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. and Middle and south Dalmatia on the other. as well as strong demand for high grape yields after World War II. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia.

several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. cucumber. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. tomato and onion. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms.000 tons. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. are tomato. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. especially the islands and the Dalmatian hinterland. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. a lot remains to be done when it comes to its preservation. and to create the system of selection and production of plant material. to fill the electronic database with additional data.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. and its annual production stands at approx. With the depopulation of rural areas. as well as modernization of the winemaking technology. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. to complete the collections. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). with the possibility to improve the production. pepper and lettuce. 4. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. many traditional varieties xxii . homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. which are now neglected in production. cabbages. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. with the ultimate aim of improving the quality of wines. In the production structure in the area of Dalmatia. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. and synonyms. characterization. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. In accordance with that. watermelon and melon. 360. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. especially neighboring ones. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. have a high-quality potential in terms of their economic value. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. and are intended for consumption in own households. economic evaluation and revitalization. When it comes to the commercial production of vegetables for the market.

All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. potato. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. In case of all traditional varieties. which is cultivated throughout Dalmatia. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. shallot Domaüa ljutika. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. Among these. due to the level of endangerment. which were abundant in the Mediterranean area. with the automatic implementation of the law. As part of the Mediterranean. Some vegetable varieties. near the town of Knin. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. With the introduction of other types of vegetables. If that were to happen. On the other hand. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. and the careful choice of growers. and that is largely the case today as well. endive Dalmatinska kopica. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. and some have likely already gone extinct. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. the name frequently contains the adjective "domestic". garlic Polaþki ozimi þešnjak. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. xxiii . compared to continental areas. Due to the favorable climate and the variety of soils. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. leguminous plants and onions. kale Domaüa raštika. Historically speaking. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. In the past. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. eventually leading to new names arising for such varieties. which ought to change urgently. cultural and historic values. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. particularly prominent were cabbages. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. genetic.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. For example. According to the new Law on Seeds. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. nor engaged in the selling of these seeds. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. latuce Dalmatinska ledenka.

Upon the definition of individual varieties. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. from time to time. flax. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. xxiv . With the global changes in the textile markets. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. for example those in Podgora. millet. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. the preservation of collections. one of the fundamental sources of earnings and survival. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. or where the production of these crops was insufficient. sirak zrnaš). 5. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. pyrethrum. clover. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. cattle green beans. crop farming. As of recently. barley. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. starch and oil cultures (potato. cattle borecole. hemp) and animal feed plants (alfalfa. Nevertheless.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. despite the relatively poor conditions. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. on the foothills of the Biokovo mountain. poppy. but almost solely for human consumption. wine or salt for flour. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. industrial cultures (tobacco. In addition to wine growing and olive growing. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. along with the production of commercial seeds. constituting the essential staple food for the inhabitants. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. sirak metlaš). Arable crops Until the beginning of the 20th century. corn. spinnable plants (Spanish broom. when tobacco became a more pronounced culture. The similar situation existed when it comes to flour mills. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. and gathering. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. such as the Day of the Artichoke of Hvar. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. goat pea). a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. sesame). had major importance for the area. through the media and various events. without relying on cattle farming. rye. but also from almost all parts of Europe.

created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. including irrigated areas). Škuljevac. potatoes: Poþiteljka. Svilaja. together with all the corresponding secondary products: flour. Throughout history. unfortunately. crops – mixture of grasslands and coppice. crops and urban areas. In terms of the number of plant species. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. measures need to be implemented in relation to the promotion.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. and impact upon the overall biodiversity. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. although such production. According to the characteristics such as the economic value. 6. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. and Ružiü. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. However. did not survive till the present day. and why the corresponding plant and other species are also endangered. As in the case of previous cultivars. or meadows and grasslands. level of endangerment. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. However. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. genetic and selection value. Mosor and Biokovo. 600. domestic rye. oil. and crops with water surfaces. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. fodder plants disappeared from production as well. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. bread. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. the process of succession began. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. Kamešnica. however. habitat and landscape value. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. which is why the Dalmatian karst pastures. With the disappearance of cattle. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. these are the richest plant communities in Europe.however. but in addition to that. mais Brnda. the originality. there were approx. clothes. Ravnjak. They were almost never investigated in terms of the economy. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. cultural and historical value. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. From times immemorial. etc. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures.

ornamental and wild edible plants. In respect to that. landscape value. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). As in the previous examples. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). honey plants. medicinal and honey plants. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. including a substantial number of stenoendemic species. nor is there a single strategic document that would cover these issues. there is a need for further research in this particular category. Aromatic plants. In addition to that. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). approximately 6 percent of species are endemic. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. At the same time. which are represented with approx. with a very narrow distribution. If we were to extract Dalmatia alone. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. In Dalmatia. Extreme karst nature of the terrain. habitat value. and having in mind the endemic nature. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. quite shallow pedological substrate. honeys). the highest share after Compositae. and there were almost no tertiary products. including those that belong to the sphere of the economy. In terms of the number of species. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). as well as the need to engage in promotion. such as original medicinal. 8 percent for leguminous plants. lack of water. most of which are located in Dalmatia. and 6 percent for grass varieties – which is. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. including pastures and meadows. genetic value. On the basis of various values. following Slovenia and Albania. lack of precipitation. 7. It is a genuine paradise for bees. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. the estimate of their value and the level of endangerment. history. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. spices. approx. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. ornamental and wild edible plants. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. healthy and honey plants. medicinal herbs. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. culture. 12 percent. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. spices. and the same can be said of scientific research and selection. In this floral wealth. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. or 5347 plant taxa with subspecies. in fact. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. There is no description of the status of their populations. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. herbs. cosmetic or edible products. As a consequence. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). unfortunately. Croatia is currently on the seventh position in Europe. the description of traditional usage. selection value. extreme heat and draughts. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. there is no relevant production of xxvi . it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface.elevation" of their cattle.

even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. such as. including issues such as the economy. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. On top of that. That has to do with several key factors: biodiversity.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. However. genetic value. industrial value and landscape value. culture. there is no official production of seeds. the level of endemism. spinnable plants. in particular. lack of precipitation. honey-production value. medicinal herbs. century plant . The most important aromatic cultures are rosemary. are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. lavander . and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. ten cultivars and species were analyzed: sage . The cultivation and use of aromatic herbs. On the basis of the defined criteria. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. honey plants. medicinal herbs.Planika (Arbutus unedo). such as the shallow pedological substrate. For example. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. wild rucola . they are also used in the production of honey. spices. spices. medicinal herbs. and some species. esthetic value. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs.Budrovka (Lavandula hybrida). honey plants. sage and lavender. The value and the potential of aromatic herbs and spices. endangerment and influence on the general biodiversity. selection value. With the exception of only several species and varieties. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. herbs. with only some rare exceptions.Mirta (Myrtus communis). honey plants. in particular on the islands of Hvar and Šolta. extreme heat and draughts. significant karst aspect. Due to this fact.Matar (Chritmum maritimum). spices and medicinal herbs. and their esthetic character is also pronounced. medicinal herbs. spices. The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. selection value. medicinal herbs. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. rosemary . myrte . That is the reason why cultivars are typically imported. honey plants. landscape value. sage.Obiþna agava (Agave americana). ornamental and edible plants. Unfavorable conditions. aromatic plants. honey plants. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. and. decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. habitat value. strawberry tree . on the basis of a single purpose. but they also serve as spices and medicinal herbs.Primorska kadulja (Salvia officinalis). However. vegetable cultivation plants. history. ornamental and wild edible plants. ornamental and wild edible plants. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. healthy and honey plants.Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). nutritional value. spices. samphire . for example.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana).domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. and the seed of sage. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. bigroot geranium . including the production of aromatic plants.

Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture.populations. and the Dalmatian hinterland. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. which means "sheep". honey plants. 8. bees.000 BC). habitat value. medicinal herbs. donkeys with bastards. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. since 1808. horses. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. According to the inventory of 1781. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. and can be bought. the breeding of horses and donkeys began. climatic.2 million livestock. goats. pigeons and dogs. together with bee-keeping. Dalmatia had a total of about 1. the cattle was dominating. silk worm. their endemic nature. which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. Efforts to improve the merino qualities. which can be used in fish farming. cattle and dogs. or Dalmatinska zagora. The environmental factors (pedological. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. vegetable covertures. together with other measures of improving the cattle farming. In relation to the human population (250. as well as preservation. which covers the coastline and the islands. including over one million sheep and goats. spices. Since the beginning of civilization. hens. for private purposes. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. which can even be seen in the very name Dalmatia. poultry farming and pigeon farming. only 250. In total. and the influence on general biodiversity. According to latest livestock inventory of 2007. genetic and selection value. with the addition of one recently produced breed. especially on the Adriatic islands. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. historical. with pig farming developing later on. rabbits. donkey xxviii . cultural. landscape value. These breeds are: cattle . but also the isolation of populations. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. which is the result of long-term. the level of endangerment. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. The traditional varieties of aromatic plants. The exception is Lavandula hybrida. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep. Among the traditional cultivars (breeds). The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. In Roman times. promotion and economic revitalization. turkeys. 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. goats. different cross breeding approaches. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule.000 livestock remain. became more intensive during the Austro-Hungarian times. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. ornamental and wild edible plants require further research. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). horse . which is approximately five time less compared to 200 years ago. pigs.000). the most dominant are sheep with nine cultivars. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. the pigeon zadarski prevrtaþ. even borrowing their name to Dalmatia. cattle.

through the State Institute for Nature Protection. for whom a database ought to be created. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. as well as the status of cattle breeding in this region in general. and the Ministry of Environmental protection. eggs. some even critically and with a genuine threat of disappearance.Mediteranska siva pþela. the devastation of landscapes. clothes and other products. and some breeds have already gone extinct. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. and the overall biodiversity of Croatia. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. honey bee . especially through succession and the development of bushes (makija). through the Directorate for Environmental Management. established in 2003.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. dog . goat . together with their secondary products: meat and meat products. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). habitats and general biodiversity is in progress.Dinarska šarena koza. cheeses. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. as part of traditional and cultural heritage. As a consequence. xxix . milk.Primorsko-dinarski magarac. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. Physical Planning and Construction. honey. as well as the support for breeding. There are a number of smaller and medium-sized breeders. nor are there gene banks for traditional breeds. covered through the Croatian Livestock Centre. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. autochthonous Dalmatian cattle heritage. Fisheries and Rural Development. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. are covered by the Ministry of Culture. and salmonid fish Glavatica. established in 1994. Traditional domestic breeds.

xxx .

žitarice te ovce. obada. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. koje u njih polažu jaja. pa su nestankom stada. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. pri okotu. pijavica. lisice. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. Staništa lokvi su posebno znaþajna. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. virusa. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. kao i Dinarik. veüinu od 1246 otoka i hridi. koze i goveda njen su temelj. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. buha. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. ptica i sisavaca. Naš ornitološki ponos. Strvinama se hrane kukci. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. a vinova loza. vodene kornjaþe. te zaranja u Jadransko more. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. pauþnjaka. takoÿer su nestali. hrana su za lešinarske vrste. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). 1 . vuka. kukaca. plijen su manjih predatora: þaglja. povrüe. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. virusa. vodencvjetove. osobito uzgajivaþima. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. Iako se. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. maslina. vrtovi. oranice. zbog pada s litica. bakterija. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. ugriza zmije i drugih uzroka. jadransku kršku platformu. komaraca. Adriatik. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. tvora. Stari maslinici. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. kostoberina i sup starješina. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. spušta u kanjone krških rijeka. žabe. te napasnika: muha. vinogradi. glista. divlje maþke. Janjad. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. prvenstveno ptica i sisavaca. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. zmije. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. livade. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. pašnjaci. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. Graÿeni su suhozidi i torovi. vodenjake. štrkova. jer uz njih raste moþvarno bilje. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. lasice. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. te dodatnu hranu i vodu. voüe. trakavice. uši. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. krpelja. vretenca. kune. orla i drugih. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. kukaca. tulare. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. kuniüi i golubovi. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. nestali i supovi u Dalmaciji. protista. kozlad.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. a lokve su dom za kornjaþe. biljke i životinje. perad. posebno šišmišima.

Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. te najstariji golub na svijetu. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. Tvrde. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. prilagoÿen na krška podruþja.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. po omiljenoj povrtnici. peluda. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. dinarskim i biokovskim vrhovima. ali su ujedno i njen simbol. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. što zovemo zoohorija. zlatna dalmatinska zimovka. zakapa i u nju polaže jaja. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. ustrajan. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. mjesecima bez oborina. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. voska. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. te ih razmnažaju i proširuju. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. Pomalo pogrdno. ujedno oprašuje biljke. možda i zasebna vrsta. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. ali s najtvrÿim kopitima. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. odnosno krška osnova. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). 2 . Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. Simbol Dalmacije. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. Za držanje i zaštitu stada. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. obožavan u drevnom Egiptu. matiþne mlijeþi i drugog. Tako je naš plavac mali. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. Dalmatinci se nazivaju blitvarima.

biljne i životinjske vrste.a.b. ali i kabinetskim radom. ali ih ne uzgaja) 2.c. pasmine i populacije) 1. ni ne uzgaja. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu.a. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). a koju je Hrvatska potpisala 1996. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. godine u Rio de Janeiru. Divlje vrste i njihove populacije. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije.c. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio. Oplemenjivaþki materijali 2. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. 3 . te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. godine. stalno korigirati i dopunjavati. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. Prema Konvenciji. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. kultivirane i divlje gljivlje. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici. mahunarke i kupusnjaþe. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni.b. s više podgrupa: 1. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. ni ne uzgaja. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi.

šumarke. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. vrtova. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. meÿe. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. brnistra. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. korekcije i dopune popisa. Suradnjom znanstvenika raznih profila. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. lucerka. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. škuljevac. i kada. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. ali i SVU prateüu faunu. kukuruz brnda. ne samo nestale s proizvodnih površina. pašnjake i lokve. Tako su kukuruz. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. Slijede daljnja istraživanja. mozaiþki rasporeÿene površine. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. jeþam. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. jer moderna. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. lan i konoplja. 4 . Ipak. ruževac. prethodnici plemenitih pšenica. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. prvenstveno agronoma. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. biologa ekologa i genetiþara. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. lupina. sikirica. stoþna mrkva. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. sirak. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. kelj. djeteline. predavanja. travnjake. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. þinkvatin. vinograda. buhaþ. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. morac.Na podruþju Dalmacije. poljske putove. zob. ali i povijesniþara i arheologa.

MASLINA 1. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost.000 2.000 1.000 1. drugi put u maslininom ulju. maraska. a treüi put u vinu». Tablica 1. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini.. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. Druge voüne vrste (bajam.1.1 UVOD 1. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda.1. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . 1482. agrumi. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom. 1214.500. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». trešnja.200. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. i drugi).000 2. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». kulturnih. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom. rogaþ.000.000 stabala masline s tendencijom porasta. prvi put u moru. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina.000 32. Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice.000 3.000 200. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost.500.250. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka.000 100.000 30. Korþulanski statut. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta.000 150. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju. smokva.

srednja i južna Dalmacija. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline.broju crkvenih obreda. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. rogaþ. a prvenstveno za pšenicu. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. višnja i drugo) te vinova loza. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Bijaüi kod Solina.1.1. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. šipak. (27. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. a najþešüe prekomorske zemlje.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. 1. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. rujna 1565. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. 1. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. Piramatovci i Graþac kod Skradina. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. Mogorjelu kod ýapljine. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. Bosna i Hercegovina. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. 6 . godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica».

Buharica.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Dužica. Želudarica. Kalamata. Sitnica. Kosmaþa. Divljaka. Šljivaþa. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Krvavica. Puljka. Kamasa. Mezanica šipanska. Lumbardeška. ýesvinka. Drobnica. Levantinka. Krivulja. Velika lastovka. Sitnica. Pujizica.2. Murgulja.1. Lastovka. Zuzorka. Lituša.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Oštrica. Dubravka. Piculja. Oblica. Brindiüanka. Grozdaþa. Uljarica. Crnica. Žabarka. Paštrica. Mezanica. Sitnjaka velika. Karbunþela. Jeruzalemka.

otok Lopud oko 95 %. Igrana. podruþje Kune-Orbulaþa. podruþje Igrana. Šibenik 75-90 %. Splita. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Murtera. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». podruþje Stona-Makura ili Mekura. Preka. podruþje Istre-Debela maslina. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. podruþje Braþa. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. Klisa. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. Benkovca. Skradina. podruþje Cavtata oko 80 %. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. podruþje Skradina-Sladunica. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. Hvara i Makarske. Prema prof. Zadra. Kaštela. Podgore. podruþje Splita oko 98 %.2. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. podruþje Šibenika. Paga. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Raba. u mjestu Postire-Braþka. Od 2007. podruþje Makarske. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Knina i Imotskog-Orkula. Postira. Biograda. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». Makarska i Puþišüa-Našinka. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. podruþje Janjine-Srkulaþa. otok Korþula 80 %. Preko i Biograd oko 60 %. Torkula debela ili Debela. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška.2. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. Iža. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. Dubrovaþko primorje 60-75 %. Trogira. Podgore i Puþišüa-Krupnica. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Brusja.1.Naša. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. podruþje Mljeta. communis. Maroko. Makarske. podruþje Šibenika. poluotok Pelješac 70-80 %.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno.2. Tunis.

Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Ascolana Tenera. a može se preraÿivati u ulje. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. 9 . zatim u Crnoj Gori. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Pored ostalog. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3.Dalmacije 60-90 %.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. Drobnica. Masa ploda varira u rasponu od 2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. dobro je otporna na jake udare vjetra. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. skeletnim i plitkim tlima. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost.5 do 14. Deblo je srednje razvijeno. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. Lastovka i Levantinka. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje.5 grama. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. godine uvezena u Japan iz Kalifornije. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana.

10 .

Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». otoka Mljeta i Šipana. otocima Braþu. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Maroko. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. communis. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Hvaru. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. Tunis. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira.1. Od 2007. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. 11 .2. SINONIMI Lastovka nema sinonima. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Šolti. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade.2.

Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom.5 grama.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana.0 g. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. Plod je intenzivno zelene boje. Obod lista je ravan kao i sami list. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. Plod je srednje krupan. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Lastovka ima sitni list. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. kopljastog izgleda. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. a što je bliže puna zrioba. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. prosjeþne mase oko 3. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. Cvate obilno. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. Kut grananja je oštar. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. 12 .

13 .

Mihaniüi. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Vrtunšþica. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Koloþep). a ne uvija se po dužini. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. Maroko. Ova sorta ima 14 . Ston). Trpanj. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. communis. poluotoku Pelješca. Konavala. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. Deblo je visoko. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. Krvavica (Janjina). Metkoviü. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. Potomje. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Koloþepa i Korþule. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Bjelica stvara mali panj. SINONIMI ýesvinka (Janjina). Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. Elafitskih otoka. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika.2.1. Janjina. Mesnica (Brseþine). dug i uzak. Trstenik. Prema Bakariüu. Paštrica (Orebiü.2. Prema Zecu. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Kuna. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. List je kopljast. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Od 2007. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja.

Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte.5 grama. Prednosti: Otporna je na rak masline. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. prosjeþna masa ploda je oko 3. a koštica je prosjeþne mase 0. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature.sitne plodove. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Godišnje se proizvodi oko 10. 15 . STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. Sadržaj ulja u plodu 24.0 grama.5 % i ulje je dobre kvalitete.

SINONIMI Barakokula (Lumbarda. Korþula). Pored uzgoja u Hrvatskoj. Starigrad). Lastovka (Cavtat. Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu).0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Brusje. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Prema Bakariüu. Pelješac). Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije.2. Prosjeþna masa plod je oko 9. Španjolka (Zadar). a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. Oblikom. Talijanka (Makarska. pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. Samorest (Blato). Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Žman. Duška (Murter). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla.0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Kut grananja je dosta oštar. Lopud. Vrisnik).01 % od ukupnog broja stabala masline. Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Lastovka velika (Makarska. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Španjolica (Zadar. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Talijanka (Sutivan.1. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. communis. Makarska). Koloþep. Braþ). dugi i kopljastog izgleda. 2002). Krivaja (Šipan).4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Orgula (Žuljan). Zaton. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. Sadržaj ulja u plodu je mali. a ulje je slabije kvalitete. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Mljet). Mudara (Konavle). (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. plod podsjeüa na plod šljive. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. srednje visokog debla i kuglaste krošnje. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Kaprijeska (Braþ). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova.2. Ladrunka (Sali). Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. 16 . Šipan. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Mihaniüi). Sali. Krfkinja (Reževiü). Puljiška ili Puljizica (Hvar.

Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). 17 . STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. Uljarica). U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda. a ima i slabu otpornost na sušu. Naime prema Zecu. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. biološko i gospodarsko vrednovanje. Levantinka. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline.

18 .

a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. SINONIMI Pastrica. Grozdaþa.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. prosjeþne mase 3. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. paunovo oko. Oskorušno. Deblo je uspravno i srednje visoko. Ova sorta raÿa u grozdovima. Ston. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. Grozdanka. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. List je dugaþak. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja.5 % i ulje je dobre kvalitete.0 g ljubiþasto crne boje. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. stiskati). rodnost velika. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). Grozdenjaþa. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani.2. velikim dijelom samooplodna sorta.1. communis. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. otporna na rak. sklonost alternativnoj rodnosti. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. Prema Bakariüu. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. niske temperature i sušu. 19 . a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. uzak i kopljast. Janjina.2. Prednosti: Kasna cvatnja. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika.

Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. Tunis. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno). Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. SINONIMI Levantinka. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. communis.2. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. Šoltanka. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. 1. a smatra se domaüom sortom masline. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. biološkog i gospodarskog aspekta. Od 2007. Maroko.2. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. 20 .

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo.5 grama. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. Obod lista je blago nazubljen. širok i dugaþak. a krošnja je kuglasta. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. Cvatnja je obilna. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. Deblo je visoko i glatko. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. Ova sorta raÿa u grozdovima. Prosjeþna masa ploda je oko 4. 21 . Plod: Plod je srednje krupan. Po dužini je blago uvijen. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Srednje je otporna na napad maslinine muhe. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Ima slabu sposobnost rizogeneze. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. a ulje je dobre kvalitete. Kora grana je glatka. List: List Levantinke je velik.

22 .

Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Kaštel Lukšiü). Maroko. Krk. Crikvenica. communis. Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte.5 grama. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Drobinka (Krk. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Piculja (Krk. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. Preko. Mastrinka (Braþ i Kaštela). Ime je dobila po plodu koji je sitan. Orkulica (Primošten). Dubrovnik). uske i na vrhu zaoštrene listove. Benkovac. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Rab). Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Senj.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Šibenik. Rab. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte.2. Žutka (Tisno. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. Senj. Deblo je veoma visoko. prosjeþne mase oko 2.2. Preko). Preko. Drobnjaþa (Zadar. Ciculja (Krk i Pag). Ulje je izuzetno dobre kvalitete. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. SINONIMI Drobnica (Benkovac. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. List: Razvija kratke. Krošnja je veoma bujna i uspravna. Plod: Plod je sitan. Korþula. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . Zadar. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). Biograd. 23 . Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Sitna (Hrvatsko primorje). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Cvatna resa je kratka. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Trpanj. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju.1. Od 2007. Drobnica ima uspravan rast. Biograd. a listovi rijetki. Rab. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Izbojci su dugaþke. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. Murter. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Sitnica (Zadar. Knin). Biograd). Crikvenica. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.000 kom. 24 . ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta.

2. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu. sc. Gabriela Vuletin Selak mr. dr.1. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 .2. Barbara Sladonja prof. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1.2. sc. Postojeüe stanje. 1.3.1. sc.3.3.3.2. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje.3. sc.2. zaštita i upotreba genetskih resursa masline.3. Slavko Perica dr. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. sc. Zlatko Šatoviü prof. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr. Frane Strikiü dr. dr.1. sc. ani Benþiü mr. Mirella Žanetiü 1.

predavanja. formiranje i dopuna kolekcija. razrada bussines planova. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. izložbe. daljnja selekcija. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.4. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.1 Prijedlog mjera za promociju.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. 26 . poboljšanje državne strategije. publikacije. promotivni materijal.1. oplemenjivaþki rad.

000 3. višnja i drugo) te vinova loza.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. uglavnom u okuünicama. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. šipak. poslije obavljene selekcije. agrumi.1. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju.000 200. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. a najþešüe prekomorske zemlje.000 150. Rezultat ovoga je poveüanje 27 .000 1. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.000. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. maraska i trešnja dok se nešpola. a prvenstveno za pšenicu. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa.1 UVOD 2.000 stabala masline s tendencijom porasta.500. trešnja.000 1. rogaþ. rogaþ. smokva. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. 2. bajam. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.000 100. maraska.500.250. VOûNE VRSTE 2.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve. Tablica 1. i rogaþ uzgajaju sporadiþno.000 2.2.200. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.000 32.000 2.1. šipak.000 30. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica.

površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. bajam. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. 2. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. 28 . maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju.1. srednja i južna Dalmacija. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. Maslina. trešnje.

Smokviþki polumekiš. Bjelica. Vladimirska krupna crna. Crna smirnska. Debelokori krupni.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Petrovaþa crna. Sultanija crna. Priceza smokviþka. Modrulja. Bujaka crna.2. Bružetka crna. Vladimirska krupna bijela. Cigulica. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 .2. Padovanka bijela. Bijela sultanija. Lješnjak. Crna sušilica. Zamorþica. Bružetka. Šaraguja. Zimica. Bujaka. Knez ýrnomir. Dubrovaþki. Princeza korþulanska. Talijanski kasni. Zlatulja. Lopudka. Marina. ýarski kasni. Vodenjaþa. Karginja. Zemnjica. Crna rezavica. Carigradska rezavica. Župski. Sutivanski.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Zlatulja crna. Tremenjaþa. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Crna patlidžanka.

Karaderviš. Bogliüev. Puljiški. 23R. Sokoluša. Slatki barski. Tugarka. Komiški. Mojdeški krupnozrni. Žuta naranþa. Dubrovaþki kasni. Medunac. Šerbetaš. Dubrovaþki sitnozrni. Dividiš. Konjski zub. Kuparka. Široko korþulanski. Gomiliþka. Pendula. Slatki sitnozrni. 27R. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Slatki tankokorac. Barski.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Zorica rana. Crni zub. Vodica. Braþ-1. Domaüa naranþa. 8R. Domaüi þetrun. Mekiš. Poljiþka. Sladun krupnozrni. Braþ-6. 14L. Visulja. Ciparski. Stonska kratke peteljke. 14O. Šipanski. Recta. Katarinka. Glavaš. Stonska.

Šipak crnog zrna. Zamorski.Dubrovaþki rani. Domaüa oskoruša. Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. Medun. Sladun. 31 .

SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. Split). Bonboni. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. težine do 170 grama. Balunjaþa (Dubrovnik). Zadar. Mljetkinja (Dubrovnik. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik. dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. undulata.2. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. Šibenik).2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2. jestivi plod. pa je tipiþna dvorotka. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Hvar. Hvar. B.2. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. a smatra se domaüom sortom smokve. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). Trkva (Split). vulgaris). B. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje). Split. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. Benkovac. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. Korþula. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. takozvani „plod cviþak“. pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Korþula.000 komada. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. Šolta. Bletkinja. Cukerini . Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20. Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone.2.2. 32 .Zuccherini (Istra).

Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. radionice u osnovnim i srednjim školama. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. radionice. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. 33 .

34 .

a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. 35 . dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. Barsanica. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. odnosno. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. Tenica (Hercegovina). Tjenica (neretvanski kraj). Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. Sušelica. Suševka (Korþuli). U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Visilica (Hvaru). Manjukva (Hrvatsko primorje). Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). a posebno na podruþje otoka Krka. a što ukazuje na njeno podrijetlo. Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ).000 komada. a dozrijevanje traje oko mjesec dana. a u sredini medenoružiþasto. Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom.2. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). SINONIMI Zamojþica. mekoüe i finog okusa. Plod je izrazito kruškolika oblika. Poljarica (okolica Splita). vrlo soþno i slatko. Hvara i Korþule. Hvarska smokva (u literaturi). zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk).2. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. Inaþe je tanka. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. Ako je mesnat vrat duži. a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. Adriatic (Kalifonija). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna.2. ugodne arome. koje je ispod kože bijelo-žuükasto. tada je držak kraüi i obratno. List je srednje veliþine. mogu sušiti plodovi.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. a lagano se odvaja od mesa. Dalmatskaja (Krim). dok ima dosta topline i sunca. Dobra smokva. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti.

STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. a posebno za sušenje. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. radionice. radionice u osnovnim i srednjim školama. veüa je bujnost i rodnost. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. otpornost na sušu i niže temperature. Na dubljim tlima. odliþna kvaliteta plodova opüenito. koja dobro gospodare vlagom. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. 36 .

37 .

prosjeþne mase oko 4. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. dug i kopljast. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). 38 . Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama.2 grama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte.2.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . a dozrijeva srednje rano. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2. Ljuska ploda je polumekana. otpornost na sušu i bolesti bajama. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. Zreli plod je ovalnog oblika. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. mjesto ýara. a list je zelene boje. visokog debla. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena.000 sadnica. (Prunus amygdalus).2.2. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. Krošnja je kuglastog oblika. Prednosti: Kasna cvatnja.

39 . Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija.

Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. dobar randman jezgre. otporna na sušu. List je dug i uzak. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje.4 grama. nema dvostrukih jezgri u plodu.2. Plod ima polutvrdu ljusku. kasna cvatnja. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % .2. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. Poveüati 40 .4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. Prednosti: Polumekana ljuska. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. (Prunus amygdalus). Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. Ovo je srednje rodna sorta bajama. a jezgra je takoÿer duguljasta. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. Nedostatci: Manja rodnost. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3.2.000 sadnica. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte.

Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama. 41 .proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte.

Sok ploda je zagasito crvene boje. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima.2. srcolikog oblika. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. veoma gust i aromatiþan. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. likere i marmelade. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena.000 sadnica. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. var. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. marasca (Cerasus vulgaris Mill. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. sitniji od kontinentalne višnje. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. sirupe. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. Koštica je sitna. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. prosjeþne mase 0. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. Plod je srednje krupan.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. prosjeþne mase oko 3 grama.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. var. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte.8 grama. mjesto Selca.

43 . likera. Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. marmelada i sl.). PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar).

U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. maraska je praktiþki nestala.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. var. a može varirati i do 28 %. 44 .5 grama. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Izbojci su bujni i uspravni. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. godine.7 grama. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa. Razvija kuglastu krošnju. Plod je pravilnog srcolikog oblika. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj). marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975.2. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. Redovito i obilno raÿa. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. prosjeþna masa ploda je oko 3. var. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti.000 sadnica. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam.2.2. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. uspravnih grana. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. marasca (Cerasus vulgaris Mill.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. Izraditi planove oplemenjivanja. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. visokog stupnja samooplodnje. 45 . Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske.

SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Od preraÿevina (sok. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. 46 . var. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. a kao aperitiv liker maraskino).9 grama. sirup. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. Krošnja je kuglastog oblika. a grane imaju uspravan rast. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. prosjeþne mase oko 2.2. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). godine u podruþju Poljica. SINONIMI Nema sinonima. marasca (Cerasus vulgaris Mill. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika.2.000 sadnica. Sok ploda je aromatiþan. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. (npr. sušu i moniliju. Ime je dobila po tipu rasta. sušu i visok sadržaj suhe tvari. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. Prednosti: Otporna je na niske temperature. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. naime ova sorta raste dosta uspravno. a taj tip rasta se zove recta rast.2. var. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste.

a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. 47 .

RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. jarko crvene boje.2. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. poliedriþnog oblika. U plodu je krupno zrnje. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). (1952) uvezena iz Italije. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. Plod: Razvija veoma velike plodove. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. Na granama su izraženi trnovi. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH.2. a ima perspektivu širenja.2. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. 48 . Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. Plod je pravilnog okruglog oblika.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum.000 sadnica. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. grmolikog izgleda.

49 .

9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. Randman zrna iznosi oko 65 %. Mljetu i Lastovu. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. tamnocrvene boje. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje.000 komada.2. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. vrlo soþno i slatko. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Sorta je otporna na sušu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). 50 . nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. a u zrnu ima oko 80 % soka. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. prosjeþne mase oko 500 grama. Plod je srednje velik. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala.2. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika.2. Lopudu. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. a zrno je veliko. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu.

slatko kiselog okusa i dobre arome. SINONIMI Nema sinonima.2.2.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. Kaštelansko podruþje. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.000 komada. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Zorici Velagiü. 51 . Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. Rodnost je velika i redovita. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. žuto zlatne boje kožice. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.2. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. Ime je dobila po gosp. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. podruþje Trogira i otok Braþ. Plod: Plod je srednje krupan. dipl. Kožica ploda je priliþno tanka. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. inž. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte. 52 . Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda.

Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b. Mira Raduniü prof.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. inž.3. sc. sc. Postojeüe stanje. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . sc. Frane Strikiü dr. Živko Gatin Mate Kaleb. sc. Slavko Perica dr. Frane Strikiü mr. sc. Zlatko ýmelik mr. sc. sc. Jasmina Družiü mr. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr. sc. dr. sc.1. sc. dr. Jakša Rošin mr. sc. Mira Raduniü prof. Frane Strikiü mr. Frane Strikiü dr. sc. dr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Zlatko ýmelik mr. sc. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. dipl. sc. sc. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a. Katarina Hanþeviü dr. Katja Žaniü dr.1. dr. sc.2. sc. Jasmina Družiü prof.3. sc.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 .Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro. Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.

promotivni materijal. poboljšanje državne strategije. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. predavanja. razrada bussines planova. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.1. oplemenjivaþki rad. publikacije. izložbe. 55 .4.1 Prijedlog mjera za promociju.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. formiranje i dopuna kolekcija. daljnja selekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.

poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. Prosjeþna površina posjeda mala je. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe.1.1. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. štetnik koji napada korijen europske loze. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. sylvestris. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista..3. Pa tako. Krajem 19. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. meÿutim. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Šibenika. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Korkyrae. þesto manja od 1 ha. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. što rezultira i boljom kvalitetom vina. razvila se od svog divljeg pretka.1 UVOD 3. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Pharos. Unatoþ tome. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. interes za uzgoj vinove loze raste. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. sativa. da je neprimjeren tehnologija prerade. 3. 56 . stoljeüu prije Krista. Trogira i Zadra. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Vitis vinifera ssp. Vitis vinifera ssp. VINOVA LOZA 3. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. Smatrali su. Traguriona. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. Bogatstvo autohtonih sorata.. poput novþiüa. Epidaurus na Jadranu u 4. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. šumske loze.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Brojni arheološki nalazi. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme.. udaljenim dalmatinskim otocima. Korþule ili Dubrovnika.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza.

Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. þesto otoþna podruþja. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. 3. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. kišovitim zimama. a zalihe vina rastu. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. svjetskog rata. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. Na razvoj sortimenta. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. U vrijeme planske privrede nakon 2. uzgajalo oko 200 sorta. izoliranost pojedinih podruþja. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. Reljef je tipiþno krški. Konaþno i u Dalmaciju 1894. i prouzroþila velike štete u vinogradima. Vugava…). a plamenjaþa 1885. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. te filoksere iz Amerike. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. Prva polovica 20. No. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). kao i na pristrancima uz more. Tla su þesto škrta i skeletna. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. izolirana. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Krajem 19.1. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. masline…). dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. stoljeüa. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. tzv. Vinska klauzula. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. specifiþnih samo za uža. zanemarujuüi kakvoüu vina. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. pa su tu 57 . Nakon 2. specifiþni okolinski uvjeti. Obnova ide dosta sporo. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. prema nalazu Stjepana Buliüa. cijene padaju. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. na obroncima planina.. Vinogradi poþinju propadati.

Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Drniša i Benkovca. Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. Knina.4 °C). a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine.Srednja i južna Dalmacija. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko. te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. . Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže.Sjeverna Dalmacija. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. poput onih u okolici Primoštena.1 °C. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova. Zadar16. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C.vinogradi u pravilu rodniji. Ravnih Kotara. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske.

Konavala. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti.poluotok Pelješac. i dr. Nedjelja – otok Hvar…). a vinograde nalazimo u krškim poljima. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup . Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . Hvar. Šolta. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Ivan Dolac. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. Reljef je tipiþno krški. te poluotok Pelješac.Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. Lastovo.. Sv. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. pa do krajnjeg juga Hrvatske. Korþula. Braþ. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. Mljet. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. Vis. Veliki i Mali Drvenik.

3.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.2.

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. 66 . radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju .

Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. sativa Sinonimi: Okatac. Grozd srednje velik. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. u zrelosti blago posuta maškom. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. Glavinka. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. eliptiþna. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. Lice glatko. Botaniþki opis: Trs bujan. peterodijelan.Vitis vinifera ssp. Zbog rastresitog grozda. Meso þvrsto. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. Izražena osjetljivost prema pepelnici. srcolik.2. 67 . na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela.2.Vitaceae Latinsko ime . a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. na Šolti. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. Kožica crvenkasto-plava. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. Rodnost joj osrednja ali redovita. Bobica srednje velika ili velika. Kakvoüa iznad prosjeþna. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika. hrskavo. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. blago rastresit. velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica.Rahmnales Porodica . Cvijet hermafroditan. List srednje velik. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima.3. plitko urezanih postranih sinusa.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. piramidalan. u okolici Omiša. užitno. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. peterodijelan. Malvasia bianca lunga. Maraskin. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom.Rahmnales Porodica . te dob dozrijevanja. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani.3. rastresitost i oblik grozda. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. Grozd srednje velik do velik. ali redovite rodnosti. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. Jako osjetljiva prema pepelnici. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. Sinus peteljke zatvoren. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. kožica posuta toþkicama. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. Populacija sorte uglavnom stagnira.. rastresit do srednje zbijen. Krizol.2. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. srednje. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama.). Meÿutim. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. zlatno žuta. naliþje vunasto dlakavo. Koristila se i za proizvodnju prošeka. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina.Vitaceae Latinsko ime . 74 . Bobice okrugle. sativa Sinonimi: Rukatac.2. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština. Višana. iz Italije.Vitis vinifera ssp. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Malvasia del Chianti. List srednje velik do velik. Lice mjehurasto naborano. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. kod grozdova izloženih suncu jantarna. Dozrijeva srednje kasno do kasno. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. No bilo je i mišljenja (Buliü. donji plitki i otvoreni. najþešüe u mješovitim nasadima. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Malvasia del Chianti. cilindriþan. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. 2007. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. okrugao ili srcolik. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. odnosno gdje je sorta nastala. sitne. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. dug. Maraškin. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze.

Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. a nedostaju na tržištu. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. prikupiti sve uoþene „tipove“. 75 . Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija.

76 .

no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. Dozrijeva rano. okrugao. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. a prema ostalim bolestima osrednje. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. Jako je osjetljiva prema pepelnici. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. 1999). Grozd je srednje velik. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. po þemu je dobila i ime. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. Visoke je kakvoüe. trodijelan ili peterodijelan. dug. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. Kožica debela.Vitis vinifera ssp. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre.2.3. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren.2.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama. crveno plava. piramidalan. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü.Rahmnales Porodica . Rosenmuskateller. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . nakuplja puno šeüera. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Lice tamnozeleno. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. karakteristiþne muškatne arome. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta.Vitaceae Latinsko ime . Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže. meso soþno. najþešüe rastresit. Muškat ruža poreþki. Buliü (1949. Rodnost je niska i neredovita. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. List srednje velik. 77 . što je posljedica problema u oplodnji. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi.

ima visoku reputaciju iz prošlosti. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. unatoþ nekim „manama“. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. jer je za oþekivati da je kod nje. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. 78 . Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. zbog þega. uslijed izoliranog uzgoja.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji.

srednje zbijen. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. po kome je dobila ime. zatvorenih postranih sinusa. Grozd srednje velik do velik. ali malu koliþinu kiselina grožÿa. a ne kakvoüa vina.Vitaceae Latinsko ime . prinosi srednje visoki ali redoviti. Kožica tanka. te u okolici Sinja. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. Linþevac. Bobica okrugla. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu.2. Linþuša. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. Vinþuša. S obzirom na veliki. Dozrijeva srednje rano. Buliü. u zrelosti posuta maškom.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . a sok bezbojan. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. piramidalan. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. srednje velika do velika. sativa Sinonimi: Ninþevac. Prema predaji sorta je samonikla. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. Cvijet hermafroditan. Nema gospodarsko znaþenje. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. srednje dubokih. List velik. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. peterodijelan. Kakvoüa vrlo dobra. Meso mekano. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. tamnoplava. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. tamno zeleno. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. þesto s krilcem. pentagonalan. pronašao u okolici Solina. Lice glatko.3. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. okolici Omiša i na otoku Braþu. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose.Vitis vinifera ssp. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. Ninþuša se vinificirala þista. te ju je izvjesni „Ninþeviü“.2. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. soþno i slatko.Rahmnales Porodica . Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. ne nalazimo ju u þistim nasadima.

ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. Populacija sorte time se malo poveüala. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. 80 . no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. U populaciji Ninþuše. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. 2006).

Hvar. no jako varira u odnosu na položaj. a osobito na vinogorjima Braþ. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Rodi redovito i dobro. Zelenac. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv.Vitis vinifera ssp. a donji pliüi i otvoreni. mekog. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. što se odražava na lošiju kakvoüu. prvenstveno dobre i redovite rodnosti.2. zbog kasnog dozrijevanja. oprašena maškom. tamnozeleno. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. no sadržaj šeüera.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . okrugla. srednje zbijen. prinosi su niži.Vitaceae Latinsko ime . List srednje velik. a naliþje vunasto dlakavo. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. Grozd malen do srednje velik. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. peterodijelan. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. pentagonalan. piramidalan. þvrsta.3. þesto preklopljen. Rasprostranjenost: Plavac mali je. Pagadebit crni. tipiþna sorta toplog juga. sativa Sinonimi: Crljenak mali. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno.2. a osobito ako su okrenuti moru. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni.Rahmnales Porodica . gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. Postup. Ivan Dolac…). Plavac mali raširen je i u priobalju. po sadašnjim saznanjima. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. Konavala i u makarskom primorju. Pelješac i Korþula. Zelenak. relativno mlada sorta. 81 . na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. Potencijal kakvoüe je visok. Kožica tamnoplavo-crna. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. soþnog mesa i neobojenog soka. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. Greštavac. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. þesto s krilcem. S obzirom na to smatra se da je. Nedjelja. koji je u vremenu prije filoksere. Bobica srednje velika. Sv.. Crvenak. na podruþju Kaštela. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. Lice lista mjehurasto naborana. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe. 2004). izraženih žila. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur.

„Ona je prekrila sve. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. pa je trend populacije uzlazan. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji.Buliü (1949). Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. 82 . a i novija iskustva. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. Nažalost. i podloga je svemu. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. Obzirom na starije literaturne navode. ili gotovo sve vinograde. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije.

83 .

Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. sortna aroma. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. koja se uzgaja u tom podruþju. List srednje velik. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. Rodi redovito. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova.2. kakvoüa izuzetna. Pouzdano se zna da je sorta. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. dug.3. obrnuto jajolike. žuta. Osjetljiva prema plamenjaþi. rastresit. Kožica tanka. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. prinosi niski do srednje visoki. peterodjelan. Cvijet morfološki hermafroditan. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . roditelj sorte Pošip. Službeni status: Od 2002. Bobice srednje velike do velike. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Opis: Trs srednje bujan do bujan. S vremenom je potpuno zapostavljena. þesto s dobro razvijenim krilcima. a karakterizira ju fina. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Grozd malen do srednje velik.Rahmnales Porodica .Vitis vinifera ssp. uz Bratkovinu bijelu. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. Lice glatko. pentagonalan.Vitaceae Latinsko ime . Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika. prozirna. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . Nema proizvodnih nasada ove sorte. sativa Sinomimi: nisu poznati. piramidalan. a funkcionalno ženski.2. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. kao „zaþin“. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. Peteljka duga i krhka. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku.

dalmatinskih sorata. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. jaka. Prikladna su i za duže þuvanje. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. 85 . što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. svježa. u protivnom moglo dogoditi. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. naglašene sortne arome. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. ekstraktna. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. puna. harmoniþna. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte.

Debit. Vigava. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. Mladenka. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“.1 Postojeüe stanje. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Plavina. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Debit. Prþ. Debit. Osim sortnom listom. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Kurtelaška bijela. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. Bratkovina. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Vlaška. Dobriþiü. podiüi sanitarno provjerene. Cetinka. Muškat ruža crni. Pošip bijeli. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. Okatac crni. Lasina. kao gospodarski znaþajna kultura. Zlatarica. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza.3. Zadarka i Svrdlovina crna . Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. Plavina. Babiü. Pošip bijeli. Bogdanuša. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. Ninþuša. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Plavac. Babiü. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Crljenak. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Malvasija dubrovaþka bijela. Drnekuša. dok za one lokalne važnosti.3. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. Za sorte 86 . Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Grk. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: .Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština.

biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). provedeni ili su još u tijeku. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. Maletiü et al. 2004. sc. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. Jasminka Karoglan Kontiü. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. Piljac i sur. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp. dipl.2. sc. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. 1999. 3.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. Edi Maletiü.3. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati.dr.dr. Zduniü et al. sc. biometriku i oplemenjivanje: prof.. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. dr. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. prof. sc. Ivan Pezo.3. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. Babiü=Rogozniþka. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. koji su uz potporu Ministarstva znanosti.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu.ing. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. dipl. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. sc. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. 3. Ivan Pejiü Silvio Šimon.2. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata. prof.. dr.3. kojem se 1998. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. 2006. Ministarstva poljoprivrede. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. 87 . koje je osobito bogato autohtonim sortama. ing.2 Projekti inventarizacije. Maletiü i sur. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). 2008…).sc. Maletiü et al. Crespan et al. Nikola Miroševiü Darko Preiner. 2002). ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. Goran Zduniü dr. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). 2004. Nažalost.

. 2008. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur.2. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. Zduniü i sur. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06.3. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. Kolekcija danas broji 120 genotipova. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije.. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. 3.3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Za podizanju kolekcije u Splitu. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. 88 . vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. Utemeljena je 2001. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. 2006.. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa.

1. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje. niti u Republici Hrvatskoj. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. Vugava. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3.3. u odnosu na prosjek sorte). Uz zanimanje domaüih potrošaþa. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. meÿu kojima vina od autohtonih. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. razlika u dobi dozrijevanja. 2006). Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). Debit. Pošip). Kod ovih sorata.. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa. a porasla je i njihova potražnja na tržištu.4. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Malvasija dubrovaþka. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. Za održavanje ovog matiþnog nasada. Plavina. sadržaju šeüera. obojenosti kožice i sl.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. prinosu. kao i kod ostalih.4. aromi. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata. Grk. virusom mozaika gušarke ArMV. Maraština. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 . Brojna predavanja. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur.4 3.

po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. otpornost prema gljiviþnim bolestima. fenološke karakteristike…). na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. u suradnji sa znanstvenom institucijom. rodnost. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. Provesti mikrovinifikaciju sorte. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. 3. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene.2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. šira javnost).1. 90 . Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. U ovom nasadu provodit üe se. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici.4. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala.selekciju vinove loze. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika.

a uvoÿenjem novih metoda. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. unijeti podatke u elektronsku bazu. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. virusi.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije.1. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte.4. krioprezervaciji i þuvanju. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. ali i drugih voünih vrsta. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji. poput krioprezervacije. 91 . gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. tuþa…). U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. kao i njihove fotografije izradio prof. te eventualno formirati repozitorije in vitro.3. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. ostalo je još puno posla na oþuvanju. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. sc Edi Maletiü (EM). te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. jer je poznato da se kod loze. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. javlja više problema pri razmnožavanju.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. a osobito susjednih. dr. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. Zbog toga je. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. dopuniti postojeüe kolekcije. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. karakterizaciji. mraz. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro.

1.1 UVOD 4. rimske uprave pa do današnjih dana. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti.4. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. rajþica te luk. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. mahunarke i lukovi. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360. krastavac. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. paprika i salata. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima.1. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. 4. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. 92 . POVRûE 4. lubenice i dinje.000 tona. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju.

Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine.1.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. 93 . Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. vrtaþe i rjeÿe manja polja. Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte. 4. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. te manjim i veüim poljima.

acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.4.1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var.2 4. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .2.

Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. uspravnom. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Cvjetne glavice su dosta krupne. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom.4. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Odlikuje se bujnom. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. 95 . uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje.2. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke.2. Po dospijevanju pripada ranim sortama. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj.2.

Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. Pojedina dalmatinska podruþja. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. 96 . Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula.

97 .

podruþju uzgoja. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Cvjetovi su tetramerni. Ima je na veüini nastanjenih otoka. lisnati kelj. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. promjera do 3 mm. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu.2. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji.2. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama.4. Populacija.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. 98 . var. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. vremenu sadnje. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. C. acephala D. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. obalnom podruþju i zaleÿu. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju. þetiri sumporasto žute latice. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. Plojka je naborana. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke.

Inventarizacija. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. Sve do poþetka 20. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. 99 .Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. prikupiti uzorke sjemena. . .Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. slanutak ili krumpir. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. prikupljanje. . Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika.Zasnivanje kolekcijskog polja. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. . Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima.

100 .

botrytis L. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1.2. plavkasto su zelene boje gornje strane. 101 .2. Introdukcijom novih stranih sorti. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova. Listovi su eliptiþno prošireni. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. a sivkasto zelene donje.4. var. Populacija. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L.8 kg. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe.

Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe . njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena.

2. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Ovojni su listovi uspravnog položaja. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. a glavno rebro prošireno. Rub lista je valovit i nazubljen. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature.4. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Tijekom inventarizacije 2007. bjelkasto srebrnaste boje. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. Populacija. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. a trend populacije je izrazito silazni.2.

Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena.Inventarizacija. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.ekonomski znaþaj. prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . 104 . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.

S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije.2. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena.2.4. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova. poluuspravnog do ležeüeg položaja. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. Populacija.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. 105 . U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. zelene je boje. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. a trend populacije je izrazito silazni. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Glavica je srednje veliþine. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Rozeta joj je srednje bujna. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. Ovalno okruglog su oblika.

Inventarizacija. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju . 106 . utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

grah mahunar ili grašak. . gospodarska vrijednost. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.Pokretanje ekološke proizvodnje.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati. .Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude.Inventarizacija.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. . 112 . Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije.

dio proizvedenih se koliþina. Stabljika joj je šuplja. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. leptiraste su graÿe. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. zaslanjena tla niske plodnosti. spljošteno. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. da bi se zadnjih 113 . Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. u presjeku uglasta i razgranata. Sjeme je þetvrtastog oblika. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. Populacija. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L.2.2. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv.4. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. Listovi su parno perasti. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki.

Trajno održavanje populacije. .nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava.Pokretanje ekološke proizvodnje. . Sama vrsta. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije. .Inventarizacija. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena. 114 . Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.

a neke kao Hvarska artiþoka. Trogirska rana cvjetaþa. Josip Borošiü. sc.3. sc. Nada Paraÿikoviü. Dean Ban. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4. Dr.1 Postojeüe stanje. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. sc. sc. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. Vesna Samobor Mr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006. Od 2008. Smiljana Goreta. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena.3. Prof.3.2.4. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. sc. dr. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 .2 Projekti inventarizacije.2. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. godine. dr. 4. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. Zdravko Matotan. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. Dr. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije.3. Dr. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti. dr. sc. sc. Prof.

2. 4. 4. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa.3.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Povrtlarski centar iz Zagreba.3. Agronomski fakultet iz Zagreba. 116 .3 Institucije. banke gena. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007. matiþna stada. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. rasadnici. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.2. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima.4 Kolekcijski nasadi. Podravka iz Koprivnice. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.4. 117 . U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti.1 Prijedlog mjera za promociju.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti.4.

uz vinogradarstvo i maslinarstvo. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam).1 UVOD 5. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. kao što je Dalmacija. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. þiþoka. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. grahorice. sjekirica. RATARSKO BILJE 5. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. konoplja. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. veü iz gotovo cijele Europe. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. Danas se kukuruz. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. sirak metlaš. stoþna repa. jeþam. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. kukuruz. Sliþno kao i kod stoþarstva. primjerice u Podgori pod Biokovom. sezam brnistra. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. mak. a daleko manje. te veüih krških polja (Sinjsko. broü krumpir. lan. Vrgoraþko). iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. pamuk lucerka. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. grahorica. stoþni bob. šafranika. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. Meÿutim. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. þakalj. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. šafran. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. djeteline. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. raž. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. djeteline. Dakle.5. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. stoljeüa. Ipak. na Dinari i Biokovu i na preko 1. sirak zrnaš duhan. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.000 m visine. proso. buhaþ. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. danas. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima.1. stoþni kelj. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija.

441 0. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja).28 940 Raž 7.002 900 119 . kad je na ukupno oko 110. Žetva žitarica se vršila srpom. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.540 1.6 0.337 1.01 0. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85.93 5. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi).55 4. a gdje je plug i brana. životinje i gljive. gdje je uznaþac.207 20. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. I danas se u Dalmaciji uz stara. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac.000 tona zrna.443 Prinosi (t/ha) 0.980 37. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20.0003 0.0 3.586 37.1. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.579 12.540 Napolica2 Površina (ha) 27. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. veü i nestaju prateüe biljke.7 1. tu je hrana. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju. rjeÿe magarci. 5. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900.358 0.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. usjevi-mješavina travnjaka i šikara.62 UKUPNO (t) 19. zlo i naopaþac.093 Proso 3. godine (Tablica 1). Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura.bogatstva ostalo oþuvano do danas. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima.

Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. velike klasove. bila sijana na preko 3. Ipak. 120 . stoljeüu veü 1910. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. Za istu namjenu sijala se i napolica. velja pšenica. pir dvoredac (Triticum dicoccum). Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. Za njima je slijedio jeþam. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. broj sadnica 81. jednozrni pir je šilj. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. pir jednoredac (Triticum monococcum). ali i za ljudsku hranu. a dvozrni dvozrnac.264 1 Za 1908. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. mijenjalo se ulje. godinu.533 Prinosi (t/ha) 1.181 44. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. Tek od kraja 19.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. Raž se uzgajala za brašno. bijela i obiþna). Dolaskom kukuruza u 16. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. stoljeüa. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum).77 82 UKUPNO (t) 2. starinsko ili misirsko žito. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. šuljak. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. tolerantnost na sušu.231 5. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. prvenstveno kao stoþna krma.500 ha. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna.583 186 5002 14. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. vino ili sol za brašno. vrlo snažne i þvrste biljke. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. najþešüe rogosija. plastiþnost. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana.6 2. tvrda pšenica (Triticum durum).716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. posebno Zagoraca.359 0. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. pleüaš. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni.

grahorica i sirak. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. Uzgajale su se: lucerka. stoljeüa u okolici Dubrovnika. Biokovo. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. stoljeüa premašuju 8. Korištenje traje daleko duže. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. korištenjem divljih. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. 5. ekstremne vruüine i suše. Proizvodne površine znatno variraju. 121 . pa tako i ratarstva. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. stoþni bob. posebno u gladnim godinama. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. Mosor. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Lan i konoplja. Buhaþ je. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). neuzgojenih populacija. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. stoþni kelj. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima.000 ha. Kozjak. vrlo plitak pedološki supstrat. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6. stoljeüa. sjekirica. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.000 ha. osim u manjem dijelu. godine te krajem tridesetih godina 20. za jelo koristili dobiveni stoþni. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. stoþna repa. uzgajani od davnina u Dalmaciji. Vrgorac i Poljica. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. bezvodnost. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske.1. crvena i bijela djetelina. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. stoljeüu. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. þak i sjemenski krumpir. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak.

Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. dijelom u potpunosti nestalo. Sinjsko. Vrana. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Imotsko. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. dolina Neretve i Konavle. 122 . odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. þak snježne planinske klime. stoljeüa bitno smanjeno.Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. krških polja. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Vrgoraþko polje. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne.

2.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .5.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. hektolitarska oko 80 kg. misirska pšenica. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. od 130-150 cm s 5-6 internodija. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Srednje kasna do kasna sorta. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. Vlat je vrlo visoka. široko do 3. EX/CR. zbog gotovo zatvorenih pljevica. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama.2. jeþam. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. dugaþko oko 8 mm. Hercegovina. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. zob. zajedno zvane rogosija. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20.5 mm i debljine do 3. Vrlo snažne. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. brkuša g) Status: 0 h) Populacija.5. Iako visoka. listovima i klasu.5 mm. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. stoljeüa u proizvodnji. þak do 18 cm. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. Caklavost zrna je gotovo potpuna. od kojih su 2 do 3 cvijeta. stoljeüu. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. brkaþa. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. bijele boje. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Težina 1. starinsko žito. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Tilletia). raž i proso. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. List je izrazito zelene boje. ujednaþen. Klas je krupan. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje. u više tipova. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. cilindriþan. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. rijetko 4 plodna. dobro ozrnjen.2. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.2. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. dugaþak. širine 15-18 mm. Oni uzgajaju: pšenicu.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. velja pšenica. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Vršni listovi dužine do 28 cm.

predavanja. kako brašno. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 5. tako i pekarski proizvodi. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Meÿutim. Popularizacija povijesnih. domaüi kruh. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. znaþajnu za oplemenjivanje. 126 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. PP Biokovo). koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. uz eko sela i drugdje. domaüa tjestenina. poljski miševi. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. domaüi poprženac-brgatski beškot). makovi. 4. kako domaüeg izvornog kultivara. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 6. brojne gljive). Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. prikupljanje. 8. 7. s kamenima pokretanim vodom. 2. Inventarizacija. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. 3. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. socioloških. žitne stjenice. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. medije. kušaonice. etnoloških. ekoloških. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.

ujednaþen. a dosiže þak i 20 cm. ali postoji populacija crvenkaste boje. Tilletia). starinsko žito. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije.2. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. Iako iznimno visoka. stoljeüa u proizvodnji. jeþam. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. EX/CR. Vršni listovi dužine do 28 cm.5 mm. ovalno. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. zajedno zvane rogosija. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika.5. raž i proso. brkuša.8 mm i debljine oko 3. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. Zrno je vrlo krupno. Srednje kasna do kasna sorta. široko do 3. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. zbog gotovo zatvorenih pljevica. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. od 150-170 cm s 6-7 internodija. zob. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. cilindriþan. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. Klas je krupan. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Hercegovina. stoljeüu. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. u više tipova. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. 127 . pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. hektolitarska oko 70 kg. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica.2. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. širine 15-18 mm. dugaþko oko 8 mm. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. dobro ozrnjen. bijele boje. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Težina 1. Vrlo snažne. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. misirska pšenica. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. Vlat je izuzetno visoka. Oni uzgajaju: pšenicu. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. listovima i klasu. Odliþno otporna na lisne rÿe. brkaþa. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. velja pšenica. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. U klasu ima do 29 klasiüa. Caklavost zrna nije izražena.2. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. List je izrazito zelene boje. belija.

6. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 2. predavanja. 3. s kamenima pokretanim vodom. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. Popularizacija povijesnih. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. medije. socioloških. kako domaüeg izvornog kultivara. 128 . 7. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Inventarizacija. znaþajnu za oplemenjivanje.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. žitne stjenice. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. poljski miševi. 5. etnoloških. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. Meÿutim. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. uz eko sela i drugdje. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kako brašno. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. 8. makovi. prikupljanje. PP Biokovo). domaüi kruh). kušaonice. tako i pekarski proizvodi. ekoloških. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. brojne gljive).

129 .

jeþam. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. Izuzetno otporne na sušu. EX/CR. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Vegetacija vrlo rana. smeÿa. zob. na kraju zašiljeno.000 zrna 20 do 28 gr. Oni uzgajaju: pšenicu. nerijetko i više. þak do 40 %. ali je s vremenom opadao.5. Zrno dugo. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. sivkasta. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. štala i drugih gospodarskih objekata. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.2. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. kako brašno. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. PP Biokovo). a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. širina 2. Težina 1. kratak. makovi. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. Osje 1-4 cm. ali podložne napadu ražene glavnice. rjeÿe prizmatiþan. Uspravnog do poluuspravnog rasta. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. s kamenima pokretanim vodom. domaüi raženi kruh).5 mm. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. kamenitim i pjeskovitim tlima. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7.3. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. kako domaüih kultivara. slijedeüih karakteristika. hektolitarska težina 69 do 73 kg. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. zelenkasta. stoljeüu. tako i pekarski proizvodi. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. žuükasta. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu.5 mm. Imaju visoku sterilnost.5 mm. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. poljski miševi). kukolj. do 8 cm. uz eko sela i drugdje. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.2-2. Visina vlati iznosi oko 150 cm. debljina do 2. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. žitne stjenice. glatko. Daje solidan prinos i na najlošijim. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Dužina 7 do 8. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. suhim. Listovi su kratki i uski. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. ranija od svih oplemenjenih sorti. raž i proso. usko.2. Boja zrna izuzetno varijabilna. Klas je vretenast. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin.

najprije na zaštiüenim podruþjima. socioloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 6. 8. prikupljanje. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. ekoloških. 2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 131 .1. 3. predavanja. kušaonice. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. Popularizacija povijesnih. etnoloških. 5. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. Inventarizacija. medije. 7.

u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. a sigurno 1572. veü u 17. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva.5. do 60 % škroba. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. do 2 % celuloze i 1.000 biljaka na hektar. Uz proizvodnju brnde. godine. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno.2. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. do 40. pura). 5 % ulja. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. Klip izduljen. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. kako domaüih kultivara. stoljeüa. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.2. uz eko sela i drugdje. EX/CR. PP Biokovo). Oklasak jak. 132 . pa tako i u Dalmaciji. Srednje razvijena. Metlica srednje razvijena. a hektolitarska težina oko 75 kg. s kamenima pokretanim vodom. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. preko 3 % šeüera. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. prvenstveno za kukuruzno brašno. kako brašno. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.4.3 % pepela. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. þvrst i bijele boje. jazavac). k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. odliþno za ljudsku hranu. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. hrþak. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. eventualno i raženog brašna. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. Podnosi gušüu sjetvu. Zrno okruglo. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. srednje krupno do krupno.

ekoloških. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. 7. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 8. najprije na zaštiüenim podruþjima. 133 . etnoloških. socioloških. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije.m) 1. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. 4. prikupljanje. Izrada marketinškog plana za brndu. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. kušaonice. Popularizacija povijesnih. 6. 2. 3. 5.

134 . k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. iznimno i do 100 cm. starigradski. brmljina. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. dalmatinska ivanþica. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. a sjeme izrazito sitno.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. zidovi.2. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca.5. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19.2. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima.8-1. obiþno 6-12 godina. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. kaštelanski i trogirski. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. arbanaski. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. postelje.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. U rekordnoj 1926.000 do þak 6.1 grama. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. šoltanski. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. kaša i buhaþev sapun. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru. mase 1.000 ha buhaþa. peljen g) Status: h) Populacija. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. Tako imamo: crnogorski. a praškom se posipala i stoka. stoljeüa kad se godišnje sadi 1.000 sjemenki 0. VU. šibenski. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme. Posipale su se pukotine u podu. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica.

koji je 1920. socioloških. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima.400 kg suhog cvijeta po hektaru. kao prašak (Piretrin. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. Konaþno. Popularizacija povijesnih.8 % piretrina. 5. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. 9. etnoloških. medije. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. njih þak šest. 4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. 3.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. tekuüine (Solutax. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. 135 . predavanja. 7. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. buhaþ je svakako biljka buduünosti. kušaonice. Pyrozin). ekoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike.4-0. 6. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. prikupljanje. Inventarizacija. Chemotox).

136 .

buduüi PP Donja Neretva). jela od domaüeg krumpira. otpornosti na bolesti i štetnike. veliþine oraha. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. godine. 137 . a vadila u srpnju. a meso gomolja je bijelo.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. 4. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Sadila se vrlo rano. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. uspravnim stabljikama. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. EX/CR. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. uz eko sela i drugdje. u uzgoju tek od 1767. Klice su nježno ružiþaste boje.2. a cvijet je srednje veliþine. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. þak preko 1 kg. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. posebno u prvoj berbi. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. stoljeüu. stoljeüa. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 2. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. Mogu biti vrlo krupni. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. Konaþno 2008. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. kvaliteti i drugom. Pokožica je žuükaste boje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ljubiþaste boje. prikupljanje.2. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. 3. Inventarizacija. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. ali zbog otpora. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. veü u veljaþi.5. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj.

Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih. predavanja. socioloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. ekoloških. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. 6. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . 7. kušaonice. medije.5. etnoloških. 8.

5. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. jela od domaüeg krumpira. uz eko sela i drugdje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Gomolji škuljevca su dugoljasti. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. stoljeüu.2. 139 .5. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. godine. ali zbog otpora. a cvijet je srednje veliþine. Klice su nježno ružiþaste boje. a vadila u srpnju. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a meso gomolja je bijelo. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. 4. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. škuljevac je dobio ime. otpornosti na bolesti i štetnike. veü u veljaþi.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. ljubiþaste boje. Sadila se vrlo rano. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo.2. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. prikupljanje. uspravnim i visokim stabljikama. EX/CR. kvaliteti i drugom. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Neoploÿeni masovno otpadaju. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. veliþine oraha. Inventarizacija. škuljama. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. 3. stoljeüa. buduüi PP Donja Neretva). k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Po tim dubokim okcima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Pokožica je žuükaste boje. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. u uzgoju tek od 1767. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato.

6. kušaonice. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. 8. socioloških. 7. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. 140 . Popularizacija povijesnih. predavanja. etnoloških. medije. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. ekoloških.

Imotski. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. Listovi su jajasti. Cvijet je zelenkastožut. stoljeüa i veü je 1665. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Dubrovnik i Cavtat. Danas. okruglog vjenþiüa. 4. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. etnoloških.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. Runoviü. virginija duhana. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. nekadašnjih punila. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. 6. Podstranje. Slivno. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). a potom je primat preuzeo pravi duhan. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). 2. vrijednosti ružiüa kroz publikacije.2. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. EX/CR. Popularizacija povijesnih. U poþetku je bio više proširen ružiü. Vinjani. 3. predavanja. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Stabljika je niža od obiþnog duhana. Vrgorac. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. 8.2. medije. Pojavio se polovicom 17. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Glavina. reže i priprema na razne naþine za pušenje.5. ali su prednjaþile opüine: Poljica. Podbablje. glatki i tanki. kušaonice. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. m) 1. Napuštanjem duhana. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). ekoloških. 141 . Riþice. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. 7. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. socioloških. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. 5. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa.

142 .

teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Vrgorac. Pojavio se polovicom 17.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. široki oko 20 cm.5. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. Runoviü. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. stoljeüa i veü je 1665. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. 3. EX/CR. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). reže i priprema na razne naþine za pušenje. a potom je primat preuzeo pravi duhan.2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. 4. nježnog su tkiva i finih žilica. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. 2. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Dubrovnik i Cavtat. virginija duhana. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. Riþice. 143 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. crvene boje. o) 1. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. ali su prednjaþile opüine: Poljica. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). nekadašnjih punila. Vinjani. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. 5. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Dugaþki su preko 40 cm. Podbablje. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Izrada marketinškog plana za ravnjak. Podstranje. Biljka je košastog izgleda. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Danas. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. Cvijet je izduljen i valjkast. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. prikupljanje. Slivno. Imotski. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. U poþetku je bio više proširen ružiü. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Glavina. prijatnog okusa i specifiþne arome.2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije.

vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. predavanja. ekoloških. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. 8. 7. medije. socioloških. etnoloških. kušaonice.6. 144 .

godine zabranjuje se strancima branje brnistre. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. stoljeüa. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. Nakon 2. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. košare. Putopisac Fortis spominje 1774. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. stabljika za vezanje loze.2. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve.2. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. Španjolskoj. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. iz brnistre se izraÿuju metle. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. ali je ubrzo sve propalo. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. izradu odjevnih predmeta. vezanje loze i svežnjeva drva. U 19. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. Meÿutim u Omišu je 1919. Cvjetovi su izrazito žute boje. koja je ubrzo propala. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. Brazil i Boliviju. Imaju izrazit slatkast miris.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. osobito u Kaliforniju. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. pletu ograde oko imanja. izradu brodskih konopa. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . tipiþnim za porodicu Fabaceae. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. Meksiko. Plod je mahuna. U Grþkoj. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. promjera do 20 cm. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima. U statutu grada Korþule iz 1214. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom.5. godine osnovana tvornica za preradu.300 m nadmorske visine. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. a u statutu otoka Braþa iz 1656. godine u Splitu. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno.

5. ekoloških. 2. Meÿutim. predavanja. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. socioloških. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. medije. Popularizacija povijesnih. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. etnoloških.Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. 4. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. svjetskog rata. obuüe). Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. od kojih je jedan i grad Split. odjevnih predmeta. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. 146 . m) 1. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. 6. 3. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. PP Biokovo).

Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Koristi se za napasivanje. VU. pokošena svježa. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje.5. Andrena. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. kao nijedna druga biljka. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. odakle je prenesena u Grþku. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. kao dio travnjaþke flore. tolerantnost na sušu i drugo. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda.5 m. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa.000 godina. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. lucerkina buba mara i dr. tako i nekih prateüih kukaca. osušena ili samljevena u brašno. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. ali više na sušu.). ali i korovskih te parazitskih biljaka. 147 . a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. Za vrijeme Rimskog carstva. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. kamenita i pjeskovita tla. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka.). tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. manje je otporna na hladnoüu. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka.2. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. ovaca i druge stoke. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. mediteranska ima brži poþetni porast.2. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp.

prikupljanje. predavanja. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. 2. 3. 6. ekoloških. 7. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 5. socioloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. 4.Konaþno. etnoloških. na podruþjima uzgoja stoke. Popularizacija povijesnih. kušaonice. medije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. 148 . Inventarizacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.

2. Meÿutim. ing. rasadnici. banke gena. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. populacije. naþin þuvanja. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije.o. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5.4 Kolekcijski nasadi.o. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.o. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.2.3 Institucije.3. banke gena. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. Bioaromatica d. kulture/kultivari. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije.1 Postojeüe stanje. 5. lokacija.3. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.2 Projekti inventarizacije. matiþna stada. sc. nositelj Bioaromatica d. 5. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr. 149 . sc.3.2. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. 5.2.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.3.3.5. sc. rasadnici.o.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. poboljšanje državne strategije. formiranje i dopuna kolekcija. predavanja.4.5. razrada bussines planova. Prijedlog mjera za promociju. oplemenjivaþki rad. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. publikacije. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. promotivni materijal. daljnja selekcija.1.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. 150 . izložbe.

iza Slovenije i Albanije.583 ha lucerišta. U isto vrijeme. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18.2. jesenska šašika. odnosno s podvrstama. dalmatinska grahorica. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. godine þak na 6. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . Tako dalmatinski krški travnjaci.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta.000 hektara. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. u Dalmaciji zvana ljekarica. ratarskih kultura. dok je pašnjaka bilo þak 594. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. tvrda vlasulja. 1910. odnosno livade i pašnjaci. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. stoljeüa. ratarskoj proizvodnji. 5347 biljnih svojti. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. opora tvrdika. Veü do 1910. crvena djetelina.1 UVOD 6. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. bijeli kokotac. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. obraÿene su u okviru krmnih. sitna vlasulja. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). livada s pretežnim udjelom lucerne.6. dlakava grahorica. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. dalmatinska vlasulja.500 ha livada. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. svijetla smilica. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. Osim u botaniþkom smislu. dunjica. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. bijela djetelina. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene.1. domaüa grahorica. 6. dalmatinska djetelina. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19.772 hektara livada.28 tona po hektaru. svinÿuša rogata. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka. granata kostrika. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10.1. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. domaüa vuþika. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. djeteljnjak perasta kostrika. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. bilo je 3. LIVADE I PAŠNJACI 6.

uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. Biokovo. Ne baš povoljni rezultati pokusa. Konaþno. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. Vrgoraþko polje. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. stoljeüa bitno smanjeno. krških polja. dolina Neretve i Konavle. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. ekstremne vruüine i suše. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. Imotsko.1. Vrana. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Biokovo. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. 152 . ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. bezvodnost. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Nažalost.3. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. odnosno planinske travnjake. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Kozjak. þak snježne planinske klime. Svilaju. kominom maslina i grožÿa. vrlo plitak pedološki supstrat. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara.planine: Dinaru. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. 6. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. Krajem 19. pa tako i livada i pašnjaka. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno.000 tona. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Mosor. obustavili su daljnje pokušaje. godine kod Knina i Sinja. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. Kamešnicu. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Mosor. Sinjsko.

6.1 Pregledni popis vrsta 6.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.1.2.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .2.

2 Trave (Poaceae. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .2.1.6.

crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. kušaonice. 7. mahune i sjemenke. Listovi jajoliko izduženi. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. Andrena. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. medije. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. tolerantnost na sušu i drugo. Inventarizacija. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. izmjeniþni. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6.2. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 5. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 4. posebno vezanih za prilagodbu na loša. ali i parazitskih biljaka. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. þesto omotane najvišim listovima. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. 155 . Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani.6. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. kamenita i pjeskovita tla. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 8. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. na podruþjima uzgoja stoke. VU. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2. Zajedno s lucernom.2.). Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 3. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. predavanja.

Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database. Miloviü 156 . autor M.

socioloških. Njemaþkoj i Španjolskoj. 7. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 4. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. prikupljanje. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. Francuskoj.6. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. lijepe intenzivno crvenkaste boje. Italiji. 6. jajoliko izdužen. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. izmjeniþno postavljeni na stabljici.) Syme. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. ex Hornem. Popularizacija povijesnih. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. medije. etnoloških. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. VU. Danas je proširena po cijelom svijetu. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. 9. maslina i vinove loze.). Andrena. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 157 . tolerantnost na sušu i drugo. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. List je trodijelan. Cvate u svibnju ili lipnju. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. mahune i sjemenke. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. na podruþjima uzgoja stoke. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. ali i parazitskih biljaka. 5. Inventarizacija. ekoloških.2. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije.1. 8. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. kamenita i pjeskovita tla. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. predavanja. osobito u USA.

158 .

Inventarizacija. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. ljubiþasti. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. na podruþjima uzgoja stoke. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. 3.6. 159 . Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 2. Cvjetovi veliki. kamenita i pjeskovita tla. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. predavanja. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 8. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kušaonice. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. tolerantnost na sušu i drugo. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. Andrena. 4. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. smješteni na dugom dršku. 6. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. dugi do 2 cm.3. VU. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. viseüi. Može doseüi dužinu preko 1 metra.1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. prikupljanje. mahune i sjemenke.2. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. medije. 5.

160 .

). 7. n) 1. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. nasipima i brežuljcima. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. 8. 5. osunþanim padinama. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. 3. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Rukavci su mekani i dlakavi. kušaonice. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. t) Status: u) Populacija. u svijetlim bukovim i borovim šumama. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. medije. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe. 4. planinskim livadama i toþilima. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. prikupljanje. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. predavanja. visoku tolerantnost na sušu i drugo. ravne ili žljebaste. 2.) P. Raste na prisojnim. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. tup i rascjepkan. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. LC. Azija. 6. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp.1.6.2. na podruþjima uzgoja stoke. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Jeziþac je kratak. 161 .4. kamenita i pjeskovita tla. a lisne plojke þvrste.

162 .

Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete. predavanja. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. Listovi su uski. tolerantnost na sušu i drugo. na podruþjima uzgoja stoke. 163 . suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. EX/CR. Inventarizacija. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. 4. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada.5. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. gusti bus. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. medije. vijugavim osjem. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje. brkaš g) Status: h) Populacija. posebno njihovi rukavci.) Trin. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. izdužena. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.6.2. 5. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn.1. 2. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. kamenita i pjeskovita tla. 8. 6. 7. obrasli dugim dlakama. 3. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Metlica velika. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

164 .

1. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. subsp. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. tolerantnost na sušu i drugo. LC. var. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.6. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije.6. kamenita i pjeskovita tla. dalmatica Hack. Inventarizacija. 3. sulcata Hack. 165 . Tankih je vlasti i zbijenog busa. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 4. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. prikupljanje. na podruþjima uzgoja stoke.2. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. 6. 5. predavanja. 2. 7. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. medije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. g) Status: h) Populacija. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. kušaonice.

166 .

zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline. Meÿutim.4 Kolekcijski nasadi.3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6. rasadnici. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.3.3. naþin þuvanja.3.3. 6. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. kulture/kultivari. niti se sjeme može kupiti na tržištu.2. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. matiþna stada.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6.3. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije. populacije.3 Institucije. 167 . a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije. 6.2. 6.2.2.1 Postojeüe stanje. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.6. lokacija. 6. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije.2 Projekti inventarizacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. banke gena.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. rasadnici. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. banke gena.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. ekstremne vruüine i suše. vrlo plitak pedološki supstrat.i drveüa. Kozjak. zaþinskog. ljekovitog. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. Vrana. ljekovitog. ljekovitog. Biokovo. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. medonosnog. zaþinskog. a posebno u Župi dubrovaþkoj. ljekovitog. Službena rajonizacija aromatiþnog. 173 .3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. bezvodnost. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. medonosnog. þak snježne planinske klime. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. medonosnog. R. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Wettstein 1906. Ipak. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. zaþinskog. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. Mosor. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Imotsko. zaþinskog. Sinjsko. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. Vrgoraþko polje. ukrasnog i jestivog bilja. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu.1. dolina Neretve i Konavle. krška polja. 7. ali možemo. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. godine. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. klimarskom dragulju. ukrasnog i jestivog bilja.

7.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. Aromatiþno.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 . ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu.

dalmaticum x G. macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G.

pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika.2. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. sušara. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina.7. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. ljekovita. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. ukrasna i krajobrazna vrsta. þemu se protive pþelari. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. zimorad. zimrad. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. kao važna aromatiþna. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Primarni proizvodi su suho lišüe. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. stoljeüu. a širi se u 18. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. godine. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. Tek krajem 19. lužmarin. destilerija.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. gusto prekrivenih listovima. Hercegovina. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. rusmarin. godine i prva ružmarinska zadruga. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. kako primarni. LC. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. tako i sekundarni. Posebno se intenzivira od 1740. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. kad je prvenstveno služio kao zaþin. žmurod. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. sapuni) na bazi ružmarina. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. ružmarinovi medenjaci). medonosna. vodice. visok do 2 m. 176 . Visu i Šolti. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju.2. malo svinuti na rubovima. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. zaþinska.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. Listovi su mu vrlo uski.

7.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Inventarizacija. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Popularizacija povijesnih. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. 177 . ekoloških. 4. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 9. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. 3. Ukljuþenje plantaža. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. kušaonice. 11. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. 6. prikupljanje. medije. predavanja. socioloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. 8. farmaceutskih. edukativne i turistiþke obilaske. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. 2.

Maÿarska. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. vera DC x L. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. francuska Lavandula angustifolia Mill. a u 16. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. vera DC x L. vera) ili prava lavanda.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. lavandula. ali i lavandina: Francuska (Provansa).7. a na drugim kontinentima SAD. officinalis. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. hybrida. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje. a i ulje mu je kvalitetnije. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. 178 . (L. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. (L. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. temeljem znaþajnih državnih poticaja.) poznatija kao lavandin. odnosno lavandin.2. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. stoechas. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. L. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). Požari su 1999. Braþu i Visu te u Zagori. officinalis. LC.modrulja. Bugarska. Otkriven je 1948. latifolia Vill. Grþka i Engleska (Norfolk). U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. Alžir. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. Postojale su kulture prave lavande. Italija. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. Španjolska. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Od 13. te L.). stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L.). L. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . latifolia Vill. intermedia). Danas je na tržištu je sve prisutnija. L. dentata. ali i križanaca na otocima Hvaru. lavendl. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. Uzgoj lavande. despik.2. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. poznata još iz starog vijeka. Ukrajina. Argentina i Tasmanija. svjetloplave boje. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L.

pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. kao važna aromatiþna. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Popularizacija povijesnih. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. sapuni) na bazi lavande. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. a suhi cvijet lavandina. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. u prigodnoj vreüici. zaþinska. etnoloških. ljekovita. Od 2000. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 2. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. ekoloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. predavanja. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. dio za prodaju u svježem stanju. farmaceutskih. 3. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. edukativne i turistiþke obilaske. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. medonosna. 5. 179 . Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). medije. koristi se za zaštitu od moljaca. kušaonice. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. destilerija. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. socioloških. 4. vodice. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. Ukljuþenje plantaža. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. sušara. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. Lavandini su jaþeg mirisa. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. ukrasna i krajobrazna vrsta.

180 .

u faraonskim grobnicama u Egiptu. Slano. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. proširena na podruþju Mediterana. Hercegovina. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. duž cijele naše obale. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. sušara. osobito u razdoblju cvatnje. kuš. destilerija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. Malinska na Krku. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. zaþinska i ljekovita biljka. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Proizvodi primorske kadulje. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. te Boka Kotorska. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Ston. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. za osobne potrebe na otoku Hvaru. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. tako i sekundarni. stoljeüa na otoku Hvaru. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. pa djeluju sive boje. ali se koristi i kao zaþin. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja.7. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. sapuni) na bazi kadulje. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. vodice.2.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Izvanredna je aromatiþna. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). žalfija. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. Još prije njih. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. LC. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. 181 . slavulja. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. kako primarni. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. Primarni proizvodi su suho lišüe. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. osim možda u manjoj mjeri. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja.2. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama.

Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. prikupljanje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. Ukljuþenje plantaža. Inventarizacija. 182 . pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. socioloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. edukativne i turistiþke obilaske. 5. 2. ekoloških. 8. 7. etnoloških. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. farmaceutskih. 6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. kušaonice. 11. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 4. predavanja. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. Popularizacija povijesnih. 3.

ali se koristi i kao ljekovita biljka. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. osoguz. a posebno su je cijenili Stari Rimljani.2. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. obrasli finim kratkim dlakama. visok 20-40 cm.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. uski. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. Listovi su se koristili za lijeþenje. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Primarni proizvodi su suho lišüe. sušara. destilerija. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. kako primarni. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. LC. duž cijele naše obale. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. tako i sekundarni. Listovi su mali. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. zaþin mesu. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. vodice. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. W. 183 . istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža.7. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. proširena na podruþju Mediterana. a Dalmacija. cijelog ruba. ribama. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. zašiljeni. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. osobito u razdoblju cvatnje. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska.2. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. najvažnija pþelinja paša. primorski þubar. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Hercegovina. zaþinska i ljekovita biljka. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. Stabljika i ogranci su okrugli. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Izvanredna je aromatiþna. gusto razgranan polugrm. a za pice je možda i bolji od origana. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. te izvanredan med.

3. edukativne i turistiþke obilaske. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. etnoloških. Ukljuþenje plantaža. 2. ekoloških. 11. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. Popularizacija povijesnih. predavanja.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 184 . Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. prikupljanje. 8. 10. 5. 6. kušaonice. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. socioloških. farmaceutskih. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Inventarizacija. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. medije. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. aromatiþne. Hercegovina. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe.2. hvarska i viška. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. soþnim listovima sivozelene boje. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka.7. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. od kojih su najpoznatije: paška. Iznimno je pogodna za svježe nasute. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. Odavno se proširila.2. LC. mesnatim. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. a u Italiji i neke grublje vrste papira. godine iz istoþnog Meksika. osobito uz more. 185 . smokva glušica. industrijske. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. ponekad punih 40. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. ali i kao insekticid. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. kao diuretik. loparina. dugaþkim preko metra. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. medonosne i krajobrazne vrste. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. Pred jesen. po cvatnji cijela biljka ugiba. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. pa þak Visiani poþetkom 19. dalmatinske þipke. meÿutim ima karakteristike ljekovite.

predavanja. 4. 7. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. vrijednosti agave kroz publikacije. farmaceutskih. prikupljanje. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. ekoloških. edukativne i turistiþke obilaske. 6. 8. 10. Izrada marketinškog plana za agavu. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. socioloških. Inventarizacija. Propagacija agave u Dalmaciji. etnoloških. 3. kušaonice. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 186 . 9. 2. Popularizacija povijesnih. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. 5.

Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. etnoloških. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 3. 4. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. Inventarizacija. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom.2.7. 8. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 5. 6. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. socioloških. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri.2. ekoloških. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Popularizacija povijesnih. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. promjera oko 2 cm. Nije poznato da li postoji u prirodi. edukativne i turistiþke obilaske. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. 10.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. te organizirati pokusno polje. predavanja. medije. 0. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. 2. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. na Biokovu. prikupljanje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. 7. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. 9.

188 .

Taj se proces odvija postupno. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. na 3–10 mm dugoj peteljci. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. debljine oko 2 cm. ali i dublje u kontinentu. preradu u marmeladu. Cvate od listopada do kraja prosinca. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Plodovi planike. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. a u Italiji. jagodnjak. 2–3 cm široki. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. nezrele plodove i bijele cvjetove. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. zamjena za listove lovora. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. dekorativnih elemenata i drugog. nejednolike puti.7. veliþine i ukusnosti ploda. rodnosti. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. peþenje rakije. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. raznih izraslina. dugi 6–9 cm. Oplemenjene kulture planike 189 . maginje su okrugli. kad nijedna druga biljka ne cvate. Njezina jestivost je poznata od davnina.2. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. samo dolaze kasno. Listovi su izduženo jajasti. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. naranþasto crveni. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. naranþastu i žarko crvenu. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. planiþac. sastavni dio mediteranske makije. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. hormonskih poremeüaja i sl. Plodovi dozrijevaju u listopadu. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. prpak. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu. do 300 mg u 100 grama ploda. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. jagodiþnica. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. industrijska kultura. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. kod nas od Istre do Dalmacije. pjega nastalih od izlaganja suncu. LC. otpornosti na hladnoüu i sušu.

10. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Proizvodi. Propagacija planike u Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. 7. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 9. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. Popularizacija povijesnih. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. etnoloških. plodovi i preraÿevine. 12. 11. 8. medije. Izrada marketinškog plana za planiku. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. edukativne i turistiþke obilaske. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. ekoloških. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. 3. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. 6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Inventarizacija. prikupljanje. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. predavanja. plantaža. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. socioloških. 190 . 5. kušaonice. 4. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. 2. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava.

191 .

veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. kožasti. na kratkoj peteljci. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu.2. usko jajasti. ali je osobito cijenjena. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. Proizvodi. kod nas od Istre do Dalmacije. prema vrhu suženi i sjajni. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje.2. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. s ostacima þaške na vrhu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. Bijeli. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. mesnate bobe. dugaþki do 3 cm. 192 . Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. dekorativnih elemenata i drugog.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus.7. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. sliþno kao i lovor. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. Plodovi mirte su okrugle. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. Koristili su je veü stari Grci . dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. LC. rodnosti. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. industrijska kultura. veliþine i ukusnosti ploda. slatkastog i pomalo smolastog okusa. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. otpornosti na hladnoüu i sušu. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. Zreli plodovi su ugodnog. tamnomodre. plodovi i preraÿevine.

7. socioloških. medije. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. Propagacija mirte u Dalmaciji. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. ekoloških. 10. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. 11. edukativne i turistiþke obilaske. Inventarizacija. 9. kušaonice. prikupljanje. Popularizacija povijesnih. 3. 4. 2. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. Izrada marketinškog plana za mirtu. etnoloških. 5. 8. 12.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 193 . 6. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Ukljuþenje prirodnih sastojina. plantaža.

194 .

Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. s kojima se þesto zajedno konzervira.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. za salate.2. visoka do 50 cm.7. sad je u EU zaštiüena biljka. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki.prije se u Dalmaciji puno duperela.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus.. kao prilog jelima u octu ili u ulju. koliþine eteriþnih ulja. petrovac. Koristi se još od pretpovijesnog doba.delicija da ne more bit veüa. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju.beren ga na južnoj strani otoka ýiova. Raste neposredno uz more... Upotrebljava se u prehrani.. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe. proširena gotovo svim europskim obalama. obalac. plavozeleni. Visu. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom.raste i na sjeveru. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije..na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. petrovo zelje. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari.. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima.. šüulac.. ukiseljena i za umake. a more i koja fetica pršuta. Listovi su rasperani. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca. sirotinjska šparoga..2. LC.. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.. kod nas od Istre do Dalmacije. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar. Smatra se specijalitetom kao i kapari. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana.bar ga ja tako zoven. omaþalj. ali sve rjeÿa. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. a ja u njoj guštan veü godinan. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova.. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 .. posebno Hvaru. ýiovu. motrika. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus. razgranata u gornjem dijelu. Braþu. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog.

12. 3. medije. 8. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. edukativne i turistiþke obilaske. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 11. ekoloških. 4. socioloških. prikupljanje. 6. etnoloških. predavanja.1. kušaonice. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Propagacija matra u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. 5. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Popularizacija povijesnih. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Inventarizacija. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 7. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. plantaža. 196 . 9. 10. Izrada marketinškog plana za matar.

197 .

u dva reda složenih sjemenki. kao diuretik i antiskorbutik. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. posebno u Dalmaciji. Inventarizacija. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. na identiþan naþin kao i poznatija riga. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. kod nas u obalnom dijelu. razgranjeni dvoredac. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. 4. 3. od Istre do primorja Crne gore. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. od koje je nutricionistiþki vrjednija. divlji kupus.)DC.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. divlja rikula. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. plavozeleni. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). Poznata je i ljekovitost divlje rige. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj.7. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. divlja salata. Listovi su debeli i soþni. LC. uskolisni dvoredac. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje.2. za iskašljavanje. moguünosti uzgoja. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. 2. 198 . otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. tvrdoüe i ukusnosti listova. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. prikupljanje. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. tradicionalni proizvod Dalmacije. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. rigula. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade.

etnoloških. predavanja. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. 7. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. 199 .5. medije. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. socioloških. 11. 6. 9. Popularizacija povijesnih. 10. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. 8. kušaonice.

lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.3. sc. sc. medonosnog. a sjeme kadulje.3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7.7. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. 7. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . ljekovitog.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. sc.1 Postojeüe stanje.3.2. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. zaþinskog. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. Iznimka je budrovka. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Meÿutim. sc. sc. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.

o. lokacija. kulture/kultivari.4 Kolekcijski nasadi. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d.3. 201 . rasadnici.3. banke gena.2 Projekti inventarizacije. matiþna stada. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7.7. banke gena.o. populacije.o.2.2. naþin þuvanja.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. Kvaternikova 12 21 000 Split 7. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.2.o.3 Institucije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije. rasadnici.

oplemenjivaþki rad. promotivni materijal.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7. formiranje i dopuna kolekcija. daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.1 Prijedlog mjera za promociju.4. razrada bussines planova.7. poboljšanje državne strategije predavanja. publikacije. 202 . izložbe. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. opisi kultivara.

DOMAûE ŽIVOTINJE 8.238 70.000 1. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma).261 Šibensko28 125 1. kao što je Dalmacija.000 167.000 600.207 kninska Splitsko413 213 351 48.1.2 milijuna grla stoke.026 53. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2.1 UVOD 8. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva.571 70.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe.176 27.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1).809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru.706 50.000 203 . što znaþi ovca. Danas. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.264 52 ? 7.978 320.827 U Hrvatskoj 15.938 1. odnosno ovþara.500 235.000 Pþele*** 7.950 9.756 228.627 538. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda. što je u odnosu na broj stanovnika (250.000 360 0 412 **8. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje.200.820 29. koje prema najnovijim popisima iz 2007.131 650. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007. dakle Dalmacija je zemlja ovaca.473 0 ? 5.348 179.166 105.000 ? ? ? 700. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede.8. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela). broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13. Prema popisu iz 1781.793 1.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12. od þega preko milijun ovaca i koza.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.534 313.000 1.738 6.

Od polovice 19. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. romanovska. te pþelarstvo.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. pure. konji. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka.8. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. radi dobivanja kvalitetnije vune. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. a vjerojatno i drugih pasmina. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. golubovi. dudov prelac. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. više ili manje križanih s drugim pasminama. Kasnije. da bi njihov broj do kraja 19. kokoši. peradarstvo i golubarstvo. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. goveda i psi.1. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. uslijed izoliranosti populacija. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. poniji. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. vlašiüka ovca. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. pþele. koja se od davnina. zvanog bušak. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. magarci s križancima. koze. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. Kornati). stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. psi. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. stoljeüa. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. godine. po kojima Dalmacija i dobiva ime. izraÿuju i provode planovi. 204 . a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. kornatska. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. Afriþki. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. kuniüi. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. braþka. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. goveda. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. silbska. uvozi rasplodni materijal. sinjska. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. sorthdown ovca. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. svinje. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. koze. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. posebno na otocima. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. olibska. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. Krajem 19. od 1808. a od poþetka 19. tipiþna ovca jugoistoþne Europe.

Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. Zbog nekontrolirane paše i brsta. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Nažalost. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. kako se u Dalmaciji nazivalo. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. dok je u Dalmaciji nestala. Krku. psa þuvara. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. godine Zakon o zabrani držanja koza. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. bukoviþka koza. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. iz doba Ilira. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. donesen je 1954. psi Dalmacije gotovo nestaju. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. smanjilo na oko 250 000 grla. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. nažalost. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. Uz kokoši. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. S preko 400 000 grla polovicom 19. a još manje bisernice. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. da bi se do 1930. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. prvenstveno uz krška polja. Cetinu. vjerojatno još od predgrþkih vremena. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. pratiti. ekstenzivna pasmina šiška. preci današnjeg tornjaka. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. stoljeüu. svelo u Dalmaciji na minimum. ilirsko doba. gotovo nije bio moguü bez koze. a struka i statistika prestale su. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. dio Ravnih kotara. pa tako ni þovjeka. gladi i oskudica. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. Daleko manje su bile proširene patke i guske. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. ovþarskih pasa. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. na osnovi populacija pogrmuša. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. Nestankom stoke gube se još 205 . ratnog psa. Ipak. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula.

a 1905. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. 206 . Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Trogira. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. a od 2007. veü 1875. nedovoljna podrška vlasti za loših. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. Davne 1780. godine bilo tek oko 36 000 košnica. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. odnosno ubijala. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. Šibenika. Konaþno. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. Ipak. Dubrovnika i Kotora. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. otkriüem umjetne svile u 20. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. izgraÿen još 1905. Ipak.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. Splita. posebno na otok Hvar. stoljeüu. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. tako da je 1938. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. a koji je u potpunosti neiskorišten. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. stoljeüa. godine. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. mediteranska pþela. koji je tada pripadao Dalmaciji. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. ali se rabe za potpuno druge svrhe.

a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka.8. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. klimatski. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. 207 . najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. bezvodnost. Mosor. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. pa tako i stoþarstva.3. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Okolišni uvjeti (pedološki. krška polja. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. vrlo plitak pedološki supstrat. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete. ali je polovicom 20. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju.1. Biokovo. ovce i koze. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. Kozjak. þak snježne planinske klime. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. ekstremne vruüine i suše. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke.

2.8. salonitana): Solinska mekousna 208 . oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o.1 Pregledni popis vrsta. pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.

Krþka ovca 4.2.1.3.1998 . Dubrovaþka ruda 4. Cigaja 4. Dalmatinska pramenka 4. Koze pasmine: 5. Ovce pasmine: 4.7.2.9.2003 .4. Slavonsko srijemski podolac 1. Hrvatski posavac 2.3 Buša 2. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.1. Rapska ovca. Istarski magarac 3. Creska ovca 4.05. Turopoljska 7.1.2. Svinje pasmine: 6. Meÿimurski konj 2.1.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06.8.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. Zagorski puran 209 . Hrvatska bijela koza 6. Istarsko govedo 1.2006 .2.1.10. Lipicanac 2.1.6. Sjeverno-jadranski magarac.12.3.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . Paška ovca 4. Crna slavonska 6.4.3.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA. Hrvatska šarena koza 5.04.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1. Konji pasmine: 2. Purani pasmine: 7.2.1. Istarska ovca 4. 4.5.2. Perad vrste: 7. Magarci soja: 3. Hrvatski hladnokrvnjak 3.1. Liþka pramenka 4. Primorsko-dinarski magarac 3. 5.1. Goveda pasmine: 1.

Kokoši pasmine: 7. Pþele pasmine: *8. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. sitni magarac. konj Alkar. ribe) . Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja. a ne postojeüe pasmine. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. mediteranska siva pþela) .u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr.1.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr.1. Šiška. domaüa tuka) . pa predstavljaju potencijalne kultivare.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. dalmatinska pogrmuša. Siva pþela. golub.7.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. Braþka koza. bukoviþka koza.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa. u njemu se nalazi veüi broj vrsta. Bosanski brdski konj) . a ne samo izvorne pasmine (npr.2.2. golub Zadarski prevrtaþ) . Dalmatinski poni) . za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti. Kokoš hrvatica *8.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas. 210 . Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: .

Do prije stotinjak godina buša je.2. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. plitko i maleno. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. bosanska buša i druge.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. þak do 6 %. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. CR. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125.2. tamnije i svjetlije smeÿe. odnosno potrošnju hrane. Ilirsko govedo. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Dalmatinska buša g) Status: HSC. uz podolsko govedo. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. Adametz. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. dalmatinska buša. Odabrane buše (Gospiü 1955.8. relativno široki. 211 . Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. pa sve do gotovo bijele boje.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. Za bušu je karakteristiþna tzv. U svakom sluþaju. Boja dlake je razliþito pigmentirana. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. Liþka buša. buše mogu biti crne. NN 73/2003 h) Populacija.2. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. svjetlosive. jer ju je našao sve do Albanije. a razliþiti okolišni uvjeti. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. Iako je u pravilu vime buše kratko. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti.

predavanja. 212 . 6. mladi i punomasni sir. Popularizacija povijesnih. 4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 9. medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. ekoloških. slama) pri þemu bi zimi smršavile. skuta. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. 5. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. brst. uz eko sela i drugdje. vrhnje. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. 2. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 7. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. kukuruzovina. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. 3. socioloških. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. PP Biokovo). Izrada marketinškog plana za bušu. 8. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. staništa i prateüe bioraznolikosti. najprije na zaštiüenim podruþjima. etnoloških. m) 1. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu.

Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Vrgoraþkog polja. sir. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. Od 1947. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. vrhnje). Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. doline rijeke Neretve i Konavle. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. s nešto boljim okolišnim uvjetima. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). do 1975. 213 . Sivo govedo. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. uz eko sela i drugdje. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije.2. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. jednobojno sive boje dlake. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). CR. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. zakonom je 1908. Sliþno kao kod buše. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu.2. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo).2. godine. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. Vranskog jezera. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina.8. Do kraja 19. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda.

Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije.m) 1. 6. 5. ekoloških. 4. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 7. 8. medije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 9. socioloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. 2. Popularizacija povijesnih. predavanja. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. PP Biokovo). 214 . Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. 3. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. etnoloških.

U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu.8. Kopita su široka i þvrsta. Mirni su i dobroüudni u radu. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. nešto teže. i 19. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. uglavnom ravnog profila. bijelci i vranci. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. Veüinom su dorati. a sapi mišiüave.2. raskoljene i spuštene. jer su se u ergelama u Drnišu. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. jakih kostiju. ranozreli i dobre plodnosti. Meÿutim. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. turskih i arapskih konja. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. osobito u pogledu ishrane. 215 . DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert.3. greben je relativno dug i izražen. Vrat je kratak i snažan. a hod izdašan. a rijetko sivci i alati. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. Moslavine. odnosno transport roba. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja.2. Prsa su široka i duboka. leÿa i spoj srednje dugi i široki. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. a noge þvrste. rjeÿe šarci. obraslih putica. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. Meÿutim. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. CR. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. izdržljivi i ustrajni. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja.

bušaka širom Dalmacije. ekoloških. m) 1. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. Dinari. 6. medije i druge oblike promocije. socioloških. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. 5. ali i na dalmatinskim planinama. predavanja. gdje su postojale veüe obradive površine. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. 7. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. 2. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. prvenstveno na veüim krškim poljima.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. 9. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. bušaka. Biokovu i drugdje. bušaka na podruþju Dalmacije. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. etnoloških. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. Popularizacija povijesnih. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. bušaka kroz publikacije. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. bušaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. 4. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. 8. PP Biokovo). 3. Mosoru. 216 . Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka.

u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. Greben je slabo izražen. þvrst. uz uvažavanje uzgojne povijesti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. Na nogama su tamnije pruge. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju.. koje se fenotipski i genetski razlikuju. Boja tijela je pepeljasto siva. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. Polovicom 19. CR.). Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. dakle više od vlastite težine. kolijevci europske civilizacije. Vrat je srednje dug. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. no vremenom posivi. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. Trbuh je svjetliji.8. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. Kopito je malo. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. þesto smeÿa. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. osel i dr. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. a sapi spuštene i slabo mišiüave. Osim u Dalmaciji.4. Prsa su uska. kenjac. na kojoj su istaknute uške. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. Držiü. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. ponekad blago uleknuta. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. u narodu zvanom tovar.) i Dubrovnika (1272. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. obrastao kratkom stršeüom grivom. Marinkoviü i brojni drugi. skladno povezan. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 .2. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. proširen je u Hercegovini. Pulad je tamnija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. okruglo i vrlo tvrdo. leÿa uska. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. NN 39/06 h) Populacija.2. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. kolutovi. više produkt prirodne selekcije.

Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. otoci magaraca i drugo. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. etnoloških.000 grla. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. 6. Popularizacija povijesnih. PP Vransko jezero. zatim eko centre. 5. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. dakle smanjila se gotovo 30 puta. trke magaraca. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. medije. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. 8. 218 . etno sela i drugdje. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 7. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. predavanja.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. najprije na zaštiüenim podruþjima. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. ali sigurnog smanjenja populacije. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. socioloških. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. što dovodi do polaganog. 2. ekoloških. PP Lastovo). 9. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. 4. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. PP Biokovo.

. osim sporadiþnih pokušaja. Vrlo je skromna. þvrstom i dugaþkom dlakom. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. 219 .8. a prsa i zdjelica uska. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000.. u narodu þesto zvana krava siromaha. U brdskim selima ovog podruþja. Vime je slabije razvijeno. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze.000 koza. NN 39/2006 h) Populacija. otporna i dugovjeþna. crno-bijele. Glava je nešto manja. nažalost. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa.000. a veüa stada imali su planinski stoþari. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. g) Status: HSC.5-3 kg. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. godine Zakon o zabrani držanja koza. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv. Sredinom 19. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. smeÿe ili sivo-bijele boje. Zbog nekontrolirane paše i brsta. godine svega oko 115. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina.2. pratiti ovu granu stoþarstva. a struka i statistika prestale su. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom.2. stoljeüa uzgaja manje od 200. Vrlo je živahna. neretljanski i drugi. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. Vrat je uzak i plosnat. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. kostrijet.5. a rjeÿe je jednobojna. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce.000 koza. Dinare i Dalmatinske Zagore. Domaüa koza. dinarska šarena koza. dalmatinski. Domaüa šarena koza. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. CR. bukoviþki. donesen je 1954. a 1939. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. Dalmatinska koza. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. Noge su þvrste. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja. Veüinom ojari jedno jare težine 2. te se poþetkom 20.

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. socioloških. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. uz eko sela i drugdje. 5. 2. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. etnoloških. 4. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. 7. 8. nešto boljih proizvodnih osobina. 220 . uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). s masnoüom do 4 %. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. 9. sir. predavanja. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. vrhnje). Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. staništa i prateüe bioraznolikosti. PP Biokovo). Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada.Po svemu. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. Popularizacija povijesnih. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. 3. ekoloških. NP Krka. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. medije. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije.

ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki.38 Ovnovi 65 . Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . Kelti i Slaveni. U pojedinim dijelovima Dalmacije. izvornom obliku. Ovce su veüinom šute.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). CR. mlijeko. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. kornatska. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. sorthdown ovca. do 1. þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. Od ove 221 . ponekad i šareni.2. posebno na otocima. þesto bez jasnog plana i cilja. NN 39/2006 h) Populacija. žuto mrke ili crne boje. doveli su dugorepe ovce. olibska. radi dobivanja kvalitetnije vune. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. obrasli su kratkom dlakom. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. braþka. romanovska. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. To su ovce s grubom. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima.5 kg. Za razliku od drugih pramenki. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. a kod nekih i trbuh. uslijed izoliranosti populacija. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko.2. a pramenovi šiljati. sinjska.6. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. dužine do 20 cm. Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. od kojeg najveüi dio posiše janje. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. Runo je otvoreno. Izrazito je otporna. Glava i noge dalmatinske pramenke. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus.8. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. vrlo gruba i malog prinosa.63 28 . odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. Poþetkom 19. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC.68 40 . karakul ovca i brojne druge. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. vlašiüka ovca. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. miješanom vunom.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. socioloških. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 7. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. 8. 9. ekoloških. medije.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. najprije na zaštiüenim podruþjima. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. Popularizacija povijesnih. 6. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). uglavnom kukuruza i jeþma. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. 222 . 2. 5. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. etnoloških.

koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. ukljuþujuüi otoke Lopud. merinizacijom dalmatinskih pramenki. CR. a leÿna linija se blago spušta prema sapima. NN 39/2006 h) Populacija.5 kg 223 . DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi.2. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. Vrat je dosta dug i tanak. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. Ovce su uglavnom bez rogova. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. Španjolske i Francuske. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. Runo je veüinom zatvorenog tipa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. koja su relativno duga i široka. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. Šipan i Koloþep. Glava. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. a prsa mišiüava i zaobljena. i 19. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca.2. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije.7. a vuna najkvalitetnija. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. a manje u zaleÿu Dubrovnika. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. Greben je nešto viši od križnog dijela. Daje od 1 do 1. te na poluotoku Pelješcu. tzv. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. prvenstveno vune. odnosno daje oko 90 l. a u manjem udjelu i vune.8. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. Uzgaja se na uskom.

5. salamuri i dimi. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. najprije na zaštiüenim podruþjima. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. zvana kaštradina. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. socioloških. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. 9. Randman vune je 50 % . a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. ekoloških. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 2. kvalitetnije od ostalih pramenki. te jede suha. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 4. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. etnoloških. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. a starija ovþetina se soli. 7. 224 . 8. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 6. predavanja. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. Popularizacija povijesnih. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra.bijele vune.

Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. pratilac koþija i konjanika. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe.2. rjeÿe smeÿim toþkama. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. Visok je 5560 cm. Pas Sv. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled.kako þovjeka uzgajivaþa. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. kao þuvar. Veü u 14. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19.8. pratilac koþija i osobni þuvar. a manje su na glavi. a najviše u Dalmaciji.8. Disney-a «101 Dalmatinac». repu i ekstremitetima. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. tako i djece. LC. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. srednje velike glave. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene.2. h) Populacija. bengalski goniþ. dok sitnije nisu poželjne. rad nepoznatog autora iz polovice 18. godine objavio njegov opis i crtež. danski pas. a težak do 30 kg. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. dok je 1999. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. stoljeüa. Voli trþanje i velike površine. gdje je engleski kinolog T. osjeüajan i privržen þovjeku. no uzgaja ga i ostali narod. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo.04 1999. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). ali vrlo temperamentan. Upadljivo je tamnih oþiju. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. Bewick 1792. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. godine. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. snažan i uporan. dalmatinski ptiþar. Florijana. te kao vojniþki i lovaþki pas. priljubljenih ušiju. Dalmatinski pas je inteligentan. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. stoljeüa. proširena po cijelom svijetu. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. vretenasta tijela i šiljata repa. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. 225 . a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. izduljene. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719.

ali jak. na podruþju Dalmacije. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. 4. medije. socioloških. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. Bal dalmatinaca. njegove domovine. Izložbe dalmatinskih pasa. ovisi o trendu i pomodarstvu.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. prepoznatljiv širom svijeta. 2. Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. 3. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. etnoloških. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. predavanja. Popularizacija povijesnih. primorsko-dinarskim magarcem. dalmatinskom zimovkom. manifestacije. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. Nažalost. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.

po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. U Zagrebu je 1982. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. koji se proširio i do Like. prvenstveno vukova i medvjeda. vrlo þesto podignut. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Iako velik.05 2007. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. te za osobnu zaštitu. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. izdržljiv i skroman. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. Rep je izrazito dug i þupav.8. Uši su velike i preklopljene.2. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. težine i preko 50 kg. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje.2 cm). pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. Djeluje smireno i opušteno. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . h) Populacija. odnosno ograÿeni prostor za stoku. Glava je klinasto izdužena. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. Grobniþkog polja iznad Rijeke. tornjak g) Status: FCI 355 /16. ali i šire u Europi. duge i þvrste dlake. snažno i þvrsto. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. VU. Kozjaka. iznimno je žilav. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. Svilaje. podruþju sinjskih ovþara. Ženke visine 60-65 cm. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. Golije. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. te križanjem sa lokalnim pasminama. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. Himalaje. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. godine. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. bosanski tornjak. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. a vrat dug. godine. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje.2. Tijelo je kvadratnog okvira.9. a naknadno i u Tomislavgradu. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. dok je pasmina službeno priznata 2007. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno.

Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. najprije uz stada i eko sela. posebno uz stada eko sela. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. 5. manifestacije. posebno Dalmatinske Zagore. 2. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. 228 . medije. te troškovi naknade šteta. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije.podruþjima. Popularizacija i promocija povijesnih. predavanja. þime bi se izbjegli gubici stoke. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. m) 1. 3. 4. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije.

VU. Oni su sive boje. odnosno naše obale i otoka. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina. na podruþju Hrvatske. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. brdo kod Atene). Ima široki tomentum. a vjerojatno ih ima i više. Obilježja Masa (gr.1 12-14 Trut 0.4-6.-79. NN 126/07 h) Populacija.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50.35 mm. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. Osim kod nas.000 košnica mediteranske pþele. subalpski. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. odnosno kontinentalne Hrvatske. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC.2. Godine 1905.) Duljina (mm) Radilica 0. BIH. bez Dalmacije. Austriji. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. prije oko 8 000 godina. n. 25 % na mediteranskom podruþju. bilo je 96. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007.2 15-17 Matica 0.000.Kr. odnosno dužine 0. proširena je u Sloveniji. panonski. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. 229 . po þemu je ova pþela i dobila ime. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. mediteranski. proširen na podruþju gorske Hrvatske. dinarski tip. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela.000 košnica.8. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela.) hvali med zvan Olintio (Olynta.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica.2. proširen na podruþju mediterana i submediterana. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip.25-0. dinarski. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta.8 mm. djelu Maÿarske. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. ali i Hrvatske. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. a svega 5 % u gorskom podruþju.

l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. Prezime s relativno malo hrane. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. propolis. i imaju brzi proljetni razvoj. lavanda). Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. te da matice imaju visoku plodnost. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. kadulja. predavanja. medije. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. a 1997. 3. ekoloških. 230 . Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. kušaonice. 2. ružmarin. Od 1994. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. Popularizacija povijesnih. pþelinji otrov i dr. 4. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. peluda i meda. vrcanog i u saüu. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. socioloških. m) 1. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. etnoloških.

karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj.8. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). Glava velika. išarano je tamnim prugama i šarama. Makedonija. proširena od Italije do Albanije. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. pa liþe na šare mramora. odnosno pastrva. CR. Hrvatska. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. 2. a oþi razmjerno male. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. Koliko je poznato. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. Boja tijela je vrlo karakteristiþna.2. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. Konavoski dvori). 3. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. BIH. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. prikupljanje. a veliþini populacije. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. koje su na glavi nepravilno svinute. kao i biologiji se vrlo malo zna. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. Slovenija. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. Inventarizacija. kao i usta s velikim zubima. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta.2. odnosno prikladnost za uzgoj. 4. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. Crna gora. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. na podruþju BIH. 231 .

8.5. ekoloških. Popularizacija povijesnih. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. publikacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. 232 . manifestacije. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 9. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. socioloških. medije. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. etnoloških. predavanja. 6. gdje postoje prikladni uvjeti. buduüi PP Donja Neretva). 7. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.

HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. knjige. godine 1. 2003. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4.8. 2006. NN 126/07 7. osnovan 2003. godine. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. 22 6 233 . Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. ribarstva i ruralnog razvoja. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. NN 39/06 6. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture.1 Postojeüe stanje. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. Službene publikacije (popisi. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. 1999. Vlada RH MZOPU 1998. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. NN 127/98 2. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. osnovan 1994. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). NN 73/03 5. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). 26 8 HSC 2008. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. a neke su veü izumrle. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. godine te Ministarstvo zaštite okoliša.3. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja.

hr Dr. 8. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 . Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza. Sc.t-com. Izrada strategije na državnoj razini 2.3. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10. Ne postoji službeni gen centar.caput@zg. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1. Sc. Izrada menadžment planova sve. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo.t-com.barac@zd. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. Podrška kod promocije 9. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.hr Dr. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. Sc. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Sc.ernoic@varazdinska-zupanija. Sc. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3.hr Dr.3. Isto tako. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko.hr Mr.3.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina.

Put Vodica 11. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE.ozimec@zg. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori.hr 8. Sunkovci. godine. PUT PORTIRNE 1. BRUNE BUŠIûA BB.htnet. Sc. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA.2 Projekti inventarizacije. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37.3.hr Dr. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK".edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. izrada zapoþinje 2008.hr Dr.t-com. Starþeviüa 5. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA".3 Institucije. Sc. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. USA posavi@wisc. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1.3. Kuna. Sc. 8.poljak@kc.3. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj . Marijan Posavi University of Wisconsin. A. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA".hr Mr. 10 040 Zagreb roman. Gornji Humac.aivankovic@agr. 21 412 Puþišüa. otok Braþ. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr. 21260 IMOTSKI 235 .3.

Postoje brojni sitni. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA". GRUDA BB. lokacija. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. matiþna stada. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". N. populacije. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA". 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. banke gena. 21230 SINJ 8. MLINSKA 47.3.4 Kolekcijski nasadi. 236 . VRLIýKA 17. rasadnici.TESLE 30.3. kulture/kultivari. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. naþin þuvanja.

237 . daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja.8. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. formiranje i dopuna kolekcija. oplemenjivaþki rad.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8.4. poboljšanje državne strategije.1 Prijedlog mjera za promociju. izložbe. terenska istraživanja. razrada bussines planova. promotivni materijal. publikacije.

B.. Caput. Giannetto. Dubrovnik. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva. Seþen. 2006. 23/1:67-80. Poljoprivredni informator. Zemaljsko gospodarsko vijeüe. Brzica.. Karoglan Kontiü.... Dubrovnik. P.. I. Dubrovnik. 1995. 1996. Vitaliani.. Split. Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi.. (ur. Zagreb. Naprijed. 1884. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941.. Š. S. Školska knjiga. 3:135-159. Aniü.. Zagreb. Catara.. Maletiü.. Matica Hrvatska. S.. Beograd. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L.. Zagreb. 1888. J. 1998. uresnog grmlja i drveüa. Zagreb.-1998. Zadar Biankini. P.). Teodoroviü. Bakariü. Vitis 45:69-73. Šibenik Biankini. Buliü. Neke južne kulture. P. P.. 1921. (Ur. and D. 2005.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. 1937. Bubiü. Narodni list. Bakariü. Gospodarski list. 1949. Zavod E. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju.. Bekriü.1887. 1948. Greco di Gerace.. P.. Predivno bilje. L...)....L. Aganoviü. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. Brnistra-Uzgoj.. Bauer. (ur. Bakariü. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. 1-46. Zagreb.). M. Poljoprivredni nakladni zavod. V.. Zagreb. preradba i upotreba. Zadar Biankini. Alfa 2. 1-36... Bobanoviü. 1-62. Kinologija.. Buhaþ.. S. Narodni list. N. Zagreb. 11116. Sarajevo. 1991. M.Otok Hvar: 301-305. F.. Alfa 2. Zbornik Župe Dubrovaþke. 2002. Voüarstvo za svakog. Biankini. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje.. Buüan. M.. P. 1923. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji.. Zbornik Župe Dubrovaþke. Specijalno voüarstvo.. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. 2005. Malvasia di Sardegna. Svijetlost.. S. 1882. Cabello. Milohniü. Romano. 4:164-190. 2:131-152. S.. K... Buliü.. 1979. Scuderi. 1-376. Bakariü. Borojeviü. P. M. D.... 1989.L.. Zagreb. 2007.. Bakariü. 1956. 61:240-249. Disertacija. S.L. Šibenik... Lit.. M. U: Mihoviloviü. M.L. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari. Zavod za udžbenike. 2000. Tisk. Šumarski list.... J... M. Dubrovnik. Sjemenarstvo. Bakariü. 1-64.. D. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj. Sarajevo. 1946. 1889. Vlastita naklada. 1-72. Karloviü. 1-135. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca.. P. P. Dalmatinska ampelografija. 1977.). Puþko gospodarstvo. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). J.. Pejiü. K. IGRO Svjetlost. Jugoslovenski fond za žita. 2/4-6:161-216. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH. Dubrovnik.. Bakariü. Poljoprivredni nakladni zavod. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj. Zagreb. Zagreb. (Prilog povijesti) Uz 90.. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja.. L. P.Rodriguez-Torres. Šibenik. Crespan.. Odl... 1997. Benko. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. Rasadnik ýibaþa (1908. Blatski ljetopis. E. Braica. Zagreb. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. O uzgoju i njegovanju cvieüa.. 238 .. P. 1997. 1970. P. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. 1-79.. S. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva. Ibanez. Zbornik Župe Dubrovaþke.LITERATURA Adamoviü. Baliü.. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. I. Žita Jugoslavije..

Sjemenarstvo. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Atlas ljekovitog bilja. Zagreb. Zagreb (Agram).. Agronoma. Zagreb 239 . Sladonja. Gabriela (ur.. Horvath. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Višegodišnje povrüe. Die Buša. Lj.. Huljiü. Split. I.. Sveuþilište u Zagrebu. Staro blago novi sjaj.. Moriü. i sur.. Ivaniševiü. Zagreb.C. 1949.carnica). Znan. 2002. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. D. Z. Diplomski rad. 1-504. izdanje. Peradarstvo.. 1997. I. Ja. Barbat. Poljoprivredni nakladni zavod. B. Naše samoniklo jestivo bilje. Gelenþir.. Poljica – narodni život i obiþaji. 1995. Zagreb. Grliü. Zagreb. V.ýižek.). Zagreb. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji.. 1903. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123.Udine : ISHS. Ivankoviü. 2. Di Gaspero. Gizdiü. Zagreb. O.. Z. Zagreb.. Grupa autora. 1998.. 1-323. 1958. i sur. 1-612... Maletiü. Grliü. Farmaceutski glasnik. 1981. 20/1-2:37-45. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”. Matica Hrvatska. Zagreb. Zagreb. JAZU. A. 2004. Dalmatinski zadružni prvijenci. Vršek. J.... Rako. Gizdiü. 2008. Frangeš. Lavanda (Lavandula vera D.. (2006). 1-213... Katiü. 14:1-190. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. Agronomski glasnik. Zagreb. 1998.. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. 1996. Ivoš. Hrasnica. Karloviü. Grbiü.. S.. Specijalno stoþarstvo.. Dražiü.. Lj.). Farmaceutski glasnik. D. Zagreb. D. Hrvatsko Agronomsko društvo.Otok Hvar: 305-314... 1-372.)..m. M.. Fadiü. J. Natura Montenegrina. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Split. Zagreb. Zadružni savez Dalmacije... Slobodna Dalmacija. 71-75. V. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars.. Proizvodnja krmnog bilja. 1970. Zagreb Karoglan Kontiü... Praktiþno maslinarstvo... latifolia Vill. Podgorica Gotlin. Devetak. Dakiü. Pavloviü. Pejiü. Židovec.. A. E. Beograd. N. 2. 1966.. R. J. Opatija Elezoviü D.. Suvremena proizvodnja kukuruza.. 1977. 1-392. Domac.. 1996. O. 1-140. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. Odak. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. Devetak. . Zagreb. I. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Poljoprivredni nakladni zavod. 1-202. Diplomski rad. Skup Hrv... Dalmatinski pas. 1-262... 1-. Zagreb. ITRO August Cesarec. Hrvatske baštinjene pasmine.. Keziü. Kralj. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša. Z. I. 12/14:241-261.. (ur. D. J. Kadulja i njeno iskorištavanje. Jurin. 2008. J. 1-737.. Zbornik za narodni život i obiþaje... 1-97.... Školska knjiga. M.. Ruehl.. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Konjogojstvo. Vokurka. 1991. Š.. S. Bubalo. D. Ilanþiü.. E. Š. U: Mihoviloviü.. Povijest u kršu.. Mediteranska poljoprivredna biblioteka.. Split.. 1906. 34. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. Složna braüa. Gelenþir. 7/2:423-427. Zagreb. Zagreb. Keziü. Š. 1986. F. 1956.. Zagreb. 2002.. Z. Hrvatske izvorne pasmine. 1-415. Golovþenko.. Devetak. Enrico . mjera ex situ oþuvanja. M.. Š.. Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. 1. K.. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger.. R... Prosvjeta. L. M.. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Horvath. Devetak.. A.. Hajoš. 1950. Jo.. F. M. 2004. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Zagreb... 2003. 338. Sarajevo. Šmalcelj.. 1:1-448. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. 1963. 1967.

ýakovec. Rukavina. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions... I. S. Kontiü. Enol. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. H.. Maletiü. Miškoviü. S. 1999. 1-352. 2002. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog. Kolak.. Avium. Z. 2008. V. 1950. Sjemenarstvo. J.. 13/1-2:113-116. A. Z. 27-36 240 . V. Split. 1788. Kovaþeviü I.) u uvjetima Ravnih Kotara. Venezia. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. Osijek. Šatoviü. Seljaþka sloga. 1982. 1999...... Bogdanuša. 1949. Vokurka. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. I. Šatoviü.. Vitic. A. Lucerka. B. Zagreb... Zagreb. Lešiü. Sjemenarstvo. Sveuþilište u Mostaru. Poljoprivredni nakladni zavod. Z. 1-506..Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. Zagreb.). mediteranean agriculture and olive growing.. N. H. 1-300.. A.. Nella Stamperia Coleti. I..... Šatoviü. Meredith. R. Ekološke monografije. Lavanda u krajobrazu. and Pejiü. Hrvatsko agronomsko društvo... Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. 1951. Kušan. Struþna poljoprivredna knjižnica. 13/5-6:423-432. Kolak..... Zagreb Kolak.. Biološki i zootehniþki principi. Rukavina.. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia.. Farmakognozija – Fitofarmacija. Mikolþeviü. Roziü. B.).) – Monografija. Poljoprivredni fakultet. Am J. Vršek. D. Kuštrak. Neron.P.. 1953.. Zagreb Kvakan. Nauþna knjiga. Matotan. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L.. G. Introdukcija sorti povrtnih kultura. M. 1948. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet./Sch. 20/1-2:47-54. I. 1993. 1-100. 1999.. 1-452. 1997. Lacombe. Vlastita naklada. Micheli Vitturi R. T. i sur. V. Slovenija.... Sjemenarstvo. Mladar N. Filipaj... Kušec.. I. D. Kozarstvo. Sjemenarstvo. 2002. Šatoviü. V... Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Seljaþka sloga. Matotan. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia. Mioþ.Bip. 16/5:425-440. Okopavine. 2003. 1998.. Rošin J. Biokovo 2:127-139. Suvremeno maslinarstvo. H.. Sefc. Karoglan Kontiü. Krmno bilje. Z.. I. Sjemenarstvo. V. Piljac. Pejiü.. E. Zagreb. Zagreb. e sulla loro coltivazione. Zagreb. 1938. Beograd.. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. 2005.. Pšenica. P. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. Mikolþeviü. Kvakan. Antoliü. 2000. 1994. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. Ljubljana.. V. Kolak. Zagreb. Steinkellner H.. Dangl.. 7:1-332. Rukavina. Bjelovar.. Kralik. magistarski rad. I.. I.. Z. Zagreb. Maletiü E. Zrinski. Kolak. Poljoprivredni nakladni zavod.. Seljaþka sloga... 14/3-4:203-229. P. I. 2007. Zagreb. E. Perica S. Zagreb... Vitis 38: 79-83. Izola...... Luk i þešnjak. Kurtela. 14/5-6:341-353. Vuþika (Lupinus spp. 1997. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. J... Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Kralik. Paviü. 1986. Zagreb. B. Šatoviü. 55(2): 174-180. D. 1-503. (2004) Zinfandel. Zeljasto povrüe. Svinjogojstvo. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. Trave ... Kuštrak. Margeta. Miroševiü... I. G.. K. Mandekiü. 1996. C.. Mandekiü.. Zbornik radova Meeting of experts.K... Strikiü F.. J.. F.Kolak...M. Maletiü. G. Povrüarstvo... 1996..

1375. EuroCity.. studenog 2007. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). DZZP.. Ožaniü.. P. 1930. Pavlek. Zagreb Miroševiü. Lj.. 1-417. Maslinarstvo u starim zapisima. Trgovaþka tiskara Desman i drug. 2006. Turkoviü. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). Modun E. Buj.Miljkoviü I. 1952. Šibenik Nikoliü. Meridijani. 1986.. Ozimec. Prirodoslovna istraživanja 40. Zagreb. A... 1923. 1940. T. 1. & Zanella. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.. Ožaniü S.... 2005: Lavanda s Hvara. Samobor... 1941. Ogrizek. 241 . 105:13.. R. 1-291... Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Ogrizek..Uzgoj goveda. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. Topiü. 2003. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. Split. Makarska rivijera info. 13. Split. N. 1938. Ogrizek.. 1955. 1975. 1:1-118.. 2006: Domaüe životinje i okoliš. R. Ozimec. 1991. Zagreb. 85:82-85. S. Povrtljarstvo... Ozimec. B. Dalmacija Spomen knjiga.. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina.. Meridijani. Zagreb. Zagreb. 1-11.... 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat.. Zagreb. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Zagreb.. R.. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima. 6:14-15. Zagreb.. A. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Split. Ogrizek. Paviüeviü. P. I. A. Zagreb. ûaleta.. Zagreb. Znanje... Ogrizek. Modun E.C.). Ozimec. Agronomski glasnik. A. Krmno bilje. J. 1956. 1948. Knjiga sažetaka:201-205. dio Uzgoj konja. 1930. Samobor... R. A. 12/42:56-59. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. Specijalno povrüarstvo. A. 1985. M.. D. Zagreb.. Ozimec. 2:1-184. Ovþarstvo. Brigiü. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. 2005.. Jugoslavenska štamparija. Zagreb. F. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. Poljoprivreda.Uzgoj goveda. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Ministarstvo kulture. Meridijani. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. Samobor. EuroCity. Hrasnica. Beograd. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Ozimec. Ozimec.. S.. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. Nauþna knjiga.. Mrakovþiü. Zagreb. Zagreb... S. Specijalno stoþarstvo. Mustafiü. Suvremeno voüarstvo.. Zagreb Ožaniü. M. Z. Ožaniü. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar.. Acta biologica 7/3:217-307. Miškoviü. S. R. Ampelografski atlas. Tornjak klub Šibenik. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas... 13/46:70-73. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Zadar.-16. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D.. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Maslinarstvo 1:5-10. 1957. R. R. Hrvatski planinski pas tornjak. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. Ožaniü. Meridijani. 105:66-73. R. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. 96:26-29. 1902. Poljoprivredni nakladni zavod. Beograd. Poljoprivredni nakladni zavod. Lj. Zagreb Nakiü-Petrina. Maslinarstvo 6: 13-14.. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša. Ozimec. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. 2002.

Ozimec. Vitis 41/2:83-89. Endemiþne biljke.).. 1999. Ampelografska istraživanja cv. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. Posavi. U: Mihoviloviü... I. 133-146.A. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.... 35/11-12. Naše medonosno bilje.. 242 .. & Ernoiü. F. Šatoviü. Milan (ur.. V.. 34/2-3:61-77. Šiliü. and Meredith C. Periþiü. Kacic.. 240. Beograd Pezo. pp. S.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. Kopjar.. 2008. M. Zagreb. 1965. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja».. M. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L.-J..S. Poljak.. Šimiü.. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja.Perica S.. Split.. Strikiü F. I.. Posavi..) / diplomski rad. M.. Hernández..). Zagreb. Perica S. Šatoviü. Zdunic. Poljoprivredne aktualnosti. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj. Opatija. Mirosevic.. Spalato. Ozimec.. & Poljak. M. Zagreb. 1995.. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. R. (ur. U Besendorfer. Opatija.. G... Posavi. U: Grupa autora..1976. 37/7-8:163183..). N. Rošin J.. 1980. I. Zagreb.. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja. J. I. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi. & Poljak.. F.. M. 240. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji .. S. Pošip bijeli.Ampelographic properties. R. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). Titograd. Zbornik Veterinarski dani 2001. Posavi.. Katarina Zrinski. Preiner D. Medna bijela (*Vitis vinifera* L.... 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture.. Slaus-Kantshieder G. DZZP. M. F.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. M. Zagreb Skokandiü. Strikiü F. Šatoviü. 20/4-5:375a-432a. 1983. Bilten poljodobra. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941. Pejiü.. Croatia / Pospišil.. Kolak. Š... Z. M. Ozimec.. 2006. Bilten poljodobra. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. Šikiü. Gómez-Ayala. Ozimec. Ernoiü.. N. Šatoviü. Rošin J. J. Znanje. Varaždin. Institut Planina i more. pp. Dangl G. Makarska.. 1988. Tipografia Sociale Spalatina.. Ugarkoviü. 1987. Brnistra (Spartium junceum L.. Ernoiü. ý. F. Piljac.. F..) celuloznovlaknata mediteranska biljka. F. Radiü. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache.. M. Zagreb.. Maletiü. Miroševiü N. Ernoiü... Uremoviü. Zagreb. E.. 1989. Lan u prošlosti i sadašnjosti. 1976. . 2006. Ramírez. M.P. Pejiü I..) Proceedings.. Zagreb. N. diplomski rad. Poljoprivreda i šumarstvo. Karoglan Kontiü J. Šatoviü.. 2006. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. F... Zagreb Pešev. and Vázquez. C. Bilje Biokova.. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma.. Zagreb.. 2003. I. Kukuruz.Otok Hvar: 266-291. M. 1-217.. 1984. Preiner. 44/4:545-551... F. Šimon. vinifera L. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. 2002.. a major white wine cultivar of Croatia. Budic Leto. 1-237.) . R... Maletiü E. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. M. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. 2002.. M.. R. Svjetlost. Matica Hrvatska. 873-876. Ernoiü. Posavi. 2003. M. Sarajevo. J... D.. Podvrste i sorte kukuruza. 1914. (eds.. Zagreb. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. The parentage of cv. Food tecnology and biotechnology. R.

Govedarstvo. 67:218-220. A. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. B. M.. Zagreb. 2000.. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. 1960. A... Tomiü. Valiü. Državni zavod za zaštitu prirode. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu. M.. magarþe. Sveuþilište u Zagrebu. Schneider. Maraština – a New Member of Malvasia Group.. 2002: Quo vadis. Tavþar. Cv.. SuboticaBeograd. 1952... A. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja.. 1955. Rako. and I. 3:93-101. 57:210-214. Ljetopis JAZU.. Ljetopis JAZU... A. 1960. Špoljariü.. A.. E.. Biokovo 2:91-101. 1967. 2007. 1-353. 1955. 1932. M. Hrvatski studiji.. Ljetopis JAZU. A. P.. A. Zagreb. Ljetopis JAZU... Hrvatski Zemljopis. Tavþar. A. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. Mesariü.. J. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja. Teskeredžiü. Tavþar. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu... Tavþar.. Ljetopis JAZU.. 59:122-129. 1953. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. 1932.. Ljetopis JAZU. Ljetopis JAZU. Veramenta-Paviša. 1984. Zagreb. Hrvatski kinološki savez.. 60:309-314. R. Poljoprivredna knjižnica Kr. 1966. Župa Vincek.... 64:321-324. & Ozimec.. A. D. Zagreb. E. Ljetopis JAZU. 243 . Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. Salina. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1-800.. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. 1963. Turina. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. 62:323-328. JAZU. Poljoprivredni nakladni zavod. Tavþar.. Zagreb. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. Diplomski rad. J. 2000.. Zagreb. Hrvatska kinološka baština. Taler. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 1977. A. A. 1957. 2001. 2007. Šoliü. 1999. Zagreb. A.. A. Šmalcelj. 1954. Ljetopis JAZU. Tadiü. B. Tavþar. 1-175. Ekološke monografije. M. Jugoslovenske rase pasa. Z.. S. 4:1221.. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. Tavþar. Tavþar. LJ. Pejiü. 1956.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Zagreb. 61:359-362.Šimon. 2008... A.. 65:56-59... D.. A. Nolit.. Maletiü.. Šimunoviü. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god.. E. Tavþar... Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu... A. Karoglan Kontiü.. 1-145. 72:423426. 2:156-176. 63:388-395. Ernoiü. 1959.. Knjiga sažetaka : 274-275. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre.. Ljetopis JAZU. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu. Škegro. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god. Minerva. 1956. 71:289-293. Demin. M.. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. Beograd.. Spomenica. Tavþar. Italy. Crespan. 2007. Tavþar. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja.

potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Maletiü. Split. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. ýakavski sabor. 2006. 1964. A... 1960. 2001. M..... Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj. M. Zdanovski.. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji. 1958.. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda.. Institut za jadranske kulture. Agriculture & Environment. Vršek. 2 (Reprint):1-207. Vukiþeviü. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963.. Zima. V. 1901. Sjemenarstvo.. 1963.. 2008. Vršek.. godinu (National list of varieties). I.. 2:147-160. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. 244 . 2007.. Visiani.. 10/6:457-462. 1995. Vršek. Dalmatinska kopica. Split. and E. I.. M. Zagreb Znidarþiü. 1978. Zadar. I.) u podruþju Kaštela. Split. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. 23/1:45-56. Zagreb. Vuna naših ovaca. Z. Zagreb. Vokurka. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini.. Biblioteka prirodne znanosti. I.. V. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L.. Zagreb.. Zdilar. 1993. Sjemenarstvo. Pezo. Vlašiü A. I.. Diplomski rad. Zduniü. 6(2): 333-336. 2005. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings). Kurtela. Zduniü. Journal of Food. Vrsaloviü M. Zagreb. Institut za jadranske kulture.Vinceljak-Toplak. I. Osijek. Židovec. G. Pejiü... Maslinarstvo 3:9-18. Kurtela. Sortna lista za 2004. G. D. Z. Karoglan Kontiü.. M.. M. 1:1-75. Maslinarstvo i uljarstvo za puk.. N. Magistarski rad. 1-278... Šatoviü.). Vlašiü A. Znidarþiü. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen). J. Institut za jadranske kulture. vinifera L. Kolak. 12/6:465-469. D.. Nagragjena tiskarnica Vitalijani.. (1826.... Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. 1946.. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. R.. Agronomski glasnik. Split.)... 2004. Sjemenarstvo. Mirisava kadulja. godinu-rukopis. Liber.

.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.undp. ribarstvu i marikulturi. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. županijskoj i lokalnoj razini. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. Malostonski zaljev i Mljet. Šibensko-kninske.hr/coast . kao i svih zainteresiranih strana. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. područje uz Novigradsko i Karinsko more. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. izravno i kroz bankarski sektor. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. (3) šire područje ušća rijeke Krke. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Dubrovačko primorje. tvrtkama i pojedincima. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). kroz promicanje održivog razvoja. prvenstveno na području Dalmacije.hr http://www. To su (1) Pelješac. Planirano trajanje projekta je 7 godina. (2) Vis i viški akvatorij. poljoprivredi. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful