Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. Adriatik jadransku kršku platformu. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. aromatiþnog. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. najveüi podmorski izvor Mediterana. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). kao i Dinarik. medonosnih. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. iii . ljekovitih. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). ratarskih i povrtnih kultura. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. zaþinskog. južne i istoþne Europe. zaþinskih. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. gdje i izvire kroz Vruju. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. medonosnog. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. veüinu od 1246 otoka i hridi. Krke i Zrmanje. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. Dalmacija zaranja u Jadransko more. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. odnosno sorti. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. mahunarke. duboko preko 500 metara. zaštiüena. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. povrtnice te voüke. dijela Mediterana . ljekovitog. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. pasmina i sojeva. prvenstveno za žitarice. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. Omblu.kolijevke þovjeþanstva. Osim zbog opüe bioraznolikosti. oþuvana. ali i ugroženosti. Takoÿer. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena.

zaštitu. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. Nažalost. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. promociju. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. udrugama i proizvoÿaþima. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. staništa i ukupne bioraznolikosti. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. oþuvanom okolišu. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. pronaüi model održavanja izabranih. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama.

duhan.). b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. zajedno s Ministarstvom znanosti. dok su druge namjene manje prisutne. Lika. Ministarstvo poljoprivrede. 1214. genetskim. Poljiþki statut. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. proizvode od jaja. Bjelica. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. Paštrica. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. selekcijskim. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. poticanje proizvodnje. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. odjeüa. manje od 1. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. zaþini. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. ekstrakti. obrazovanja i sporta. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. Prema svojim gospodarskim. jedna sorta je nestala. 8 ima vrlo male populacije. mlijeko. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. a slijede lastovka i levantinka. krajobraznim. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. eteriþna ulja. Središnja Hrvatska. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. prirodni pesticidi. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. promociju i zaštitu.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. Lastovka. Dužica. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. kvasina. Dominantna sorta Dalmacije je oblica.000 v . ali i širu regiju Mediterana i Europe. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. jestivo ulje. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. mlijeþne preraÿevine. stanišnim vrijednostima. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. Levantinka i Drobnica. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Slavonija). sirevi. prirodne boje. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. meda. vino.. 1. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. kulturno-povijesnim. meso i mesne preraÿevine. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. kruh. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. pogaþa. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. svojoj izvornosti. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. Primorje i Kvarner. žestoka piüa. 1482. srednja i južna Dalmacija. beškot. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji.

000 i 10. srednja i južna Dalmacija. dok se šipak. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon.stabala. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. te šipak s 20. naranþa. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije.). radio i TV emisija itd. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. uglavnom na okuünicama.000 stabala. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. izmeÿu kojih i smokva. rogaþ. Šezdesetih godina 20. u okviru hotela. Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. smokva (200 000 stabala). U Statutu grada Nina iz 12. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. bajam (150 000 stabala). Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. privatnih kolekcija. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. poticalo se voüarstvo. Bajam. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. vi . restorana. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. trešnje. 7 ima populacije izmeÿu 1. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. 2. maraska (1 200 000 stabala). dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. smokve i bajama. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). stoljeüe. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. mandarina (1 250 000 stabala). Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. slijedi smokva s 29. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. nakon masline.

Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. putem radio i TV emisija itd. svojoj izvornosti. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. selekcijskim. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. kao i u prošlosti. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. tri sorte maraske (Braþ-2. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. privatnih kolekcija. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. zajedno s Ministarstvom znanosti. 31 je kritiþno ugrožena. Ministarstvo poljoprivrede.Prema svojim gospodarskim. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. smatra se da su ilirska plemena Liburni. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. u okviru hotela. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). krajobraznim. restorana. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. Korþule ili Dubrovnika. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. kulturno-povijesnim. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. stanišnim vrijednostima. Uz maslinu. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. genetskim. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. 3. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. U Dalmaciju 1894. a za 14 sorti nema podataka. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. ukljuþujuüi i maslinu. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. dolazi filoksera te vii . što rezultira i boljom kvalitetom vina. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. jedna je izgubljena. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Braþ-6 i Recta). a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista.). Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. obrazovanja i sporta. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. Ipak. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica.

koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. a osobito susjednih. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. Malvasija dubrovaþka. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. specifiþni okolišni uvjeti. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. ostalo je još puno posla na oþuvanju. krajobraznim. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. genetskim. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. þesto otoþna podruþja. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. karakterizaciji. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. od kojih je po svojim gospodarskim. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. a pojedini lokaliteti. dopuniti postojeüe kolekcije. Muškat ruža. selekcijskim. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. kišovitim zimama. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. unijeti podatke u elektronsku bazu. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. izolirana. specifiþnih samo za uža. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. Maraština. a za neke su utvrÿeni sinonimi. stanišnim vrijednostima. kulturno-povijesnim.vinogradi poþinju propadati. izoliranost pojedinih podruþja. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. svojoj izvornosti. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. Plavac mali te Zlatarica blatska. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. homonimi ili pak roditelji. Tla su þesto škrta i kamenita. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. Ninþuša. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. te eventualno formirati repozitorije in vitro. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. Krajem 19. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. Glavinuša. svjetskog rata. Dobriþiü. kada su brojne kvalitetne. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. koja dominira u sortimentu Dalmacije. Grk. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. viii .

radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. 4. Nadalje. rajþica te luk. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. kupusnjaþe. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. mahunarke i lukovi. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. lubenice i dinje. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. kao dio Mediterana. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. Dalmacija.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. ix . oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. paprika i salata. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. krastavac. Takoÿer. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. Neke su donesene iz drugih krajeva. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije.

stoþni kelj. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). proso. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. stoþni bob. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. 5. održavanje kolekcija. Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. sjekirica). a neke su vjerojatno i trajno nestale. industrijske kulture (duhan. endivija dalmatinska kopica. predivo bilje (brnistra. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. konoplja) i krmno bilje (lucerka. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. domaüa raštika. raž. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. sirak metlaš). škrobne i uljane kulture (krumpir. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. sezam). salata dalmatinska ledenka. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. a to su: hvarska artiþoka. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. na Dinari i Biokovu x . opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. lan. vino ili sol za brašno. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. sirak zrnaš). domaüi bob i domaüa sjekirica.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. polaþki ozimi þešnjak. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. jeþam. kozjak domaüa ljutika. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. što je potrebno hitno provesti. trogirska srednje rana cvjetaþa. Ipak. djeteline. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. mak. prikupljanje. treba osmisliti model njihove registracije. buhaþ. kukuruz. mijenjalo se ulje.

Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. dalmatinska bijela brkulja. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. 6. potrebno je provesti mjere za promociju. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. divlji duhan Ružiü. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. kulturno-povijesnim. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Mosor i Biokovo. ulja. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Kamešnicu. krajobraznim. Kao i kod prethodnih kultivara. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. svojoj izvornosti. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. Meÿutim. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. selekcijskim.000 hektara pašnjaka i livada. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. primjerice u Podgori pod Biokovom. stanišnim vrijednostima. krumpir Škuljevac. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. krumpir poþiteljka. kruha. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Prema svojim gospodarskim. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. odnosno livade i pašnjaci. veü i nestaju prateüe biljke. duhan Ravnjak. Svilaju. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. brnistra i mediteranska lucerka. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. stoljeüu. genetskim. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. Nestankom stoke. kukuruz brnda. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. dalmatinski buhaþ.preko 1000 m nadmorske visine. No. odjeüe itd. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. domaüa raž. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice.

nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). Aromatiþno. ali i kao zaþin. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. stanišnim vrijednostima. genetskim. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. krajobraznim. Kao posljedica navedenog. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. svojoj izvornosti. vrlo plitak pedološki supstrat. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. medonosnog. zaþinskog. Takoÿer. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. medonosno. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. ljekovitog. ljekovito. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. ljekovito.stoþari izdižu svoja stada. U isto vrijeme. iza Slovenije i Albanije. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. Iz tih razloga. medovi). ljekovito bilje. a posebno aromatiþnog. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. promociju. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. ukrasno i divlje jestivo bilje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. pravi pþelinji rajski vrt. medonosno. teško je za xii . grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). ekstremne vruüine i suše. odnosno kao aromatiþno bilje. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. Takoÿer. bezvodnost. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). selekcijskim. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. osim rijetkih iznimaka. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). kulturno-povijesnim. ljekovitog. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. Izrazita okršenost. U ovom floristiþkom bogatstvu. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. pa tako i livada i pašnjaka. 7. zaþinsko. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. zaþinskog. medonosnog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. oko 6 % vrsta su endemi. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. ujedno su medonosne biljke. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. zaþinsko. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). Prema svojim gospodarskim.

zaþinskog. ukrasnog i jestivog bilja. Meÿutim. ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. planika (Arbutus unedo). Osim svega nekoliko vrsti i sorta. medonosnog. predive.2 milijuna grla stoke. selekcijska vrijednost. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. Iznimka je budrovka. zaþinske i ljekovite biljke. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. Prema najnovijem popisu iz 2007. medonosnog. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. estetska vrijednost. þak pet po glavi stanovnika. ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). obiþna agava (Agave americana). nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. medonosnog. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. medonosnog. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. selekcijskim. ljekovitog. oko pet puta manje nego prije 200 godina. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. kulturno-povijesnim. zaþinskog. gospodarska vrijednost. koze. oþuvanje. a što znaþi ovca. U odnosu na broj stanovnika (250 000). ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. Prema svojim gospodarskim. okršenost. aromatiþne. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). godine u Dalmaciji je bilo oko 1. mirta (Myrtus communis). stanišnim vrijednostima. 8. ekstremne vruüine i suše. Tradicijske sorte aromatiþnog.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. ljekovitog. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. svojoj izvornosti. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. a sjeme kadulje. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. medonosnog. stoljeüu. ljekovitog. ljekovitog. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. a posebno povrtne. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. krajobraznim. Prema popisu iz 1781. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. ljekovitog. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. a širi se u 18. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. goveda i psi. a þesto su neke vrste kao npr. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. zaþinskog. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. prehrambena vrijednost. kadulja. matar (Chritmum maritimum). medonosna vrijednost. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. kadulja i lavanda. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. genetskim. budrovka (Lavandula hybrida). od þega preko milijun ovaca i koza. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. Ipak.

dinarska šarena koza. sireva. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. godine. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. biljni pokrov. a neke su veü izumrle. koze. stanišnim vrijednostima. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. meda. magarci s križancima. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. pure. godine. odjevnih i drugih predmeta. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. te Ministarstvo zaštite okoliša.primat preuzimaju ovce. svojoj izvornosti. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. dudov prelac. mlijeka. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. goveda. klimatski. golubovi i psi. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. Kao posljedica. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. krajobraznim. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). jaja. xiv . od 1808. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. osnovan 1994. odnosno Dalmatinsku zagoru. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. posebno na otocima. Okolišni uvjeti (pedološki. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. genetskim. kulturno-povijesnim. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. selekcijskim. te pþelarstvo. svinje. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. drimorsko-dinarski magarac. te 8 izvornih divljih vrsta. a kasnije poþinje uzgoj svinja. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. te salmonidna riba glavatica. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. kokoši. osnovan 2003. Mediteranska siva pþela. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. godine. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. konji. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. peradarstvo i golubarstvo. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. po kojima Dalmacija i dobiva ime. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. kuniüi. golub zadarski prevrtaþ. pþele. kojima je pridodana jedna novostvorena. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. posebno vidljivo kroz sukcesiju.

which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. Furthermore. vegetables and fruit varieties. as well as Crveno jezero. medicinal herbs. vine with 82 varieties. plants important for the production of honey. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. the lake over 500 meters in depth. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). Dalmatia covers a wide range of habitats. on the border connecting the Central. Krka and Zrmanja. the biggest submerged well of the Mediterranean. and are beginning to vanish at a rapid pace. South and Eastern Europe. and it also encompasses the Adriatic karst platform. promoted and used in xv . Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. as well as the delta of the Neretva river. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. protected. medicinal herbs. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. conducted within the COAST project. the shortest river in the world Ombla. surveyed. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. as well as a number of aromatic plants. as well as 328 cultivars.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. breeds and species. leguminous plants. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. or varieties. plants important for the production of honey. the domination of monocultures. together with the extent to which they are endangered. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. In addition to its overall biodiversity. and edible wild herbs. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. in particular the industrialization of agriculture. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. but also due to intense historical and socioeconomic factors. olives and other types of fruit-trees. spices. and the introduction of specific-purpose hybrids. including the well of Vruja. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. other fruit species with 94 varieties. spices. In addition. In all probability. ornamental plants and edible wild herbs. as well as aromatic and ornamental plants. nor is it sufficiently preserved. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. arable crops and vegetable varieties. this number would have increased even further. with a total of 37 varieties. in particular when it comes to cereal crops.

potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. with the implementation of the Law. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. together with the model aimed at the preservation of selected. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. which takes care of the preservation of its genetic identity. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. x Design and implementation of research programs. Recommendations for further activities Old. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. xvi . x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. in addition. it is quite likely that. breeds and species of domestic animals. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. and there is. and. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. Therefore. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. well preserved environment. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. as well as research involving the promotion. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. protection. created within the framework of the COAST project. which are highly recognizable. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. in addition. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. original. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia.further selection. Unfortunately. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. high-quality agricultural products. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. primarily in their original. a model of their registration should be developed. due to the new Law on Seed. 13 percent of the surface). habitats and overall biodiversity.

but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. Support for the establishment of cultivation organizations. the provision of financial and technical expert assistance. associations and producers. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. serving the agricultural workers and entrepreneurs. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. Development of management plans for each individual variety and breed. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. Support for the cultivation of varieties and breeds. footwear. fruit and vegetable products. in other words. such as ornamental plants. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. but also beyond. xvii . clothes. promotion and protection. with proposals for further research and support for the production. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. on the basis of the report with the same title. Kvarnerski zaljev bay. milk. in cooperation with all the relevant institutions. bread. liquor. meat and meat products. vinegar. Lika. eteric oils. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. edible oil. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. dairy products. wine. cheeses. extracts. in situ. and other animal and plant products. through the Green Business Support Program. tobacco. natural colors. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. The catalogue would constitute a compass of sorts.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. natural pesticides. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. Establishment of the bank of plant and animal genes. spices. egg and honey products. Central Croatia. Slavonia). not only in Croatia. zwieback "beškot". The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. unleavened round cake.

xviii . seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. rising to as many as 93% of families living on islands. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. In order to preserve the biodiversity. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). Education and Sports. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. with the exception of wine grape. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. one cultivar is lost. cultural. 1482.500. along with the introduction of endangered varieties. the Dalmatian hinterland. According to their economic. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. These collections are in a rather poor condition. with over 50 percent of the sortiment. and the Neretva valley. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. Data bank must be created and made available to all the interested parties. 1214). northern Dalmatia. There are also several smaller. with a marked tendency of growth. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. native varieties of Dalmatian tree fruits. Dužica. with only several trees remaining.000 trees. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. private orchards or collections. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. central Dalmatia.1. while other types of usage are less prominent.000 trees. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. Bjelica. which means that a data bank needs to be created for them. in Poreþ. Lastovka. Levantinka and Drobnica. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing.000 trees. Split and Dubrovnik. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. There are approximately 3. their importance in the context of landscape and habitat. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. and its cultivation began centuries before Christ. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. followed by Lastovka and Levantinka varieties. 12 cultivars are dramatically endangered.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. 8 cultivars have very small populations with less than 1. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. The Ministry of Agriculture. At the same time. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease. and the existing gene fund should be reproduced. 7 cultivars have populations ranging between 1. Paštrica. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. Statute of Korþula. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary.000 and 10. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume. genetic and selection value. historical. and based on the endemic nature of cultivars. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. In the Dalmatian area.

various TV programs. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. carob. seminars and other activities. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. and in the hinterland. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. Olive is dominant with 37 traditional varieties. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. 2. The golden age of marasca occurred in the 1970s. publications on traditional products made on the basis of olives. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). tangerine (1. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. etc. at a time when. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia.200. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions.000. and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. including the fig. marasca (1. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. with approximately 130 traditional varieties. fig (200. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. In total. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. after olives. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia.000 trees).000 trees). Almond. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia.000 trees). along with the organization of workshops. xix . the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. restaurants and other establishments. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots.000 trees). and the Neretva valley.). central Dalmatia. In the 1960s. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. cherry. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. The Statute of the City of Nin from the 12th century. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. northern Dalmatia. mostly in house yards. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing. for example. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. and. fig and almond.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. the most relevant ones are: cherry (2. high schools and colleges). the Dalmatian hinterland. lemon and nespola are grown sporadically. orange. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD.000 trees). in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. for example. on the other hand. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia.250. while pomegranate. almond (150. Carob (St.

Braþ-6 i Recta). That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. 3. genetic cultural-historical. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . two cultivars of almond (ýarski kasni. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. three marasca cultivars (Braþ2. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. along with the inclusion of endangered varieties. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). high schools and colleges). Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. various TV programs. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth.On the basis of values such as economic. some varieties are particularly relevant. Database needs to be created. Knez ýrnomir). along with the development of management plans. Zamorþica). Nevertheless. seminars and other activities. the level of authenticity and endangerment. landscape. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. along with the organization of workshops. These collections are in a rather poor condition.). The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. etc. in Poreþ. restaurants and other establishments. one cultivar is lost. In addition to olives. For the purpose of preserving the biodiversity. Education and Sports. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. and it needs to be available to all the interested parties. including olives. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. The Ministry of Agriculture. habitat and selection value. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. same as in the past. publications on traditional products made on the basis of fruits. Slatki barski). The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. There are several smaller private orchards or collections. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. 31 cultivars are dramatically endangered. Split and Dubrovnik. Most favorable environmental factors. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. which is why a data bank needs to be created. The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. and there is no data on 14 cultivars. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. together with the Ministry of Science.

a moderate growth of cultivated land. Of these varieties. this area constitutes an ideal environment for grapevine. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. isolated areas. Today. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. genetic. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. as skilled seafarers. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. Grk. are famous for the superb quality of produced wines. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. specific climatic conditions. which results in better quality of wine. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. Ninþuša. and Middle and south Dalmatia on the other. in addition to direct sunlight. became acquainted with wine-growing even earlier. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. Muškat ruža. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. frequently located of islands. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. Due to an abundance of heat and sunlight. specific only for narrow. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. Dobriþiü. while others have arisen through spontaneous crossing. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. typically those on slopes facing the sea. Plavac mali. The long history of winegrowing. selection-based. Malvasija dubrovaþka. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. xxi . having learnt about it in neighboring areas. Korþula or Dubrovnik. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. Maraština. dominating the scope of varieties in Dalmatia. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. However. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. as well as strong demand for high grape yields after World War II. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). and Zlatarica blatska. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. Soils in the area are typically sparing and stony. Several specific localities. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. the following ten varieties are particularly important due to their economic. rainy winters. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. Liburns and Histers. The most widespread of these is plavac mali variety. with a corresponding decline of vineyards. At the end of the 19th century. the isolation of certain areas. Major crisis resulted. with hot and dry summers and mild. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. Regardless of social and economic changes. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. and developed their own wine-growing tradition. cultural and historical. landscape and habitat values. Glavinuša.

It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. cucumber. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. When it comes to the commercial production of vegetables for the market. pepper and lettuce. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. 4. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. with the possibility to improve the production. characterization. cabbages. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. economic evaluation and revitalization. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. as well as modernization of the winemaking technology. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. In the production structure in the area of Dalmatia. are tomato. and are intended for consumption in own households. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. many traditional varieties xxii . The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. watermelon and melon. With the depopulation of rural areas. and to create the system of selection and production of plant material. In accordance with that. a lot remains to be done when it comes to its preservation. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war.000 tons. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. especially the islands and the Dalmatian hinterland. and synonyms. to complete the collections. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions).Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. especially neighboring ones. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. and its annual production stands at approx. tomato and onion. 360. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. have a high-quality potential in terms of their economic value. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. to fill the electronic database with additional data. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. which are now neglected in production. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. with the ultimate aim of improving the quality of wines.

tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. xxiii . The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. which ought to change urgently. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. If that were to happen. which is cultivated throughout Dalmatia. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. Due to the favorable climate and the variety of soils. leguminous plants and onions. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. According to the new Law on Seeds. In case of all traditional varieties. which were abundant in the Mediterranean area. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. Historically speaking. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. Among these. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. the name frequently contains the adjective "domestic". On the other hand. eventually leading to new names arising for such varieties. endive Dalmatinska kopica. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. near the town of Knin. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. genetic. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. latuce Dalmatinska ledenka. nor engaged in the selling of these seeds. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. With the introduction of other types of vegetables.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. kale Domaüa raštika. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. shallot Domaüa ljutika. As part of the Mediterranean. and some have likely already gone extinct. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. garlic Polaþki ozimi þešnjak. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. For example. Some vegetable varieties. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. due to the level of endangerment. potato. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. cultural and historic values. compared to continental areas. with the automatic implementation of the law. and that is largely the case today as well. and the careful choice of growers. In the past. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. particularly prominent were cabbages. which were initially introduced to Dalmatia from other regions.

despite the relatively poor conditions. industrial cultures (tobacco. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. from time to time. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. poppy. had major importance for the area. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. As of recently. sirak metlaš). or where the production of these crops was insufficient. Arable crops Until the beginning of the 20th century. through the media and various events. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. wine or salt for flour. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. on the foothills of the Biokovo mountain. rye. millet. for example those in Podgora. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. and gathering. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. flax. 5. Nevertheless. such as the Day of the Artichoke of Hvar. Upon the definition of individual varieties. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. clover. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. one of the fundamental sources of earnings and survival. hemp) and animal feed plants (alfalfa. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. xxiv . the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. starch and oil cultures (potato. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. sirak zrnaš). corn. the preservation of collections. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. In addition to wine growing and olive growing.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. goat pea). without relying on cattle farming. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. spinnable plants (Spanish broom. crop farming. sesame). spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. With the global changes in the textile markets. but almost solely for human consumption. pyrethrum. constituting the essential staple food for the inhabitants. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. cattle green beans. The similar situation existed when it comes to flour mills. cattle borecole. along with the production of commercial seeds. when tobacco became a more pronounced culture. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. but also from almost all parts of Europe. barley.

According to the characteristics such as the economic value. measures need to be implemented in relation to the promotion. and Ružiü. fodder plants disappeared from production as well. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. together with all the corresponding secondary products: flour. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. genetic and selection value. etc.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. crops – mixture of grasslands and coppice. crops and urban areas. including irrigated areas). 600. there were approx. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. mais Brnda. domestic rye. They were almost never investigated in terms of the economy. habitat and landscape value. oil. As in the case of previous cultivars. bread. clothes. level of endangerment. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. With the disappearance of cattle. and why the corresponding plant and other species are also endangered. the process of succession began. or meadows and grasslands.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. Svilaja. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. although such production. these are the richest plant communities in Europe. which is why the Dalmatian karst pastures. but in addition to that. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. However. 6. Throughout history. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. Mosor and Biokovo. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv .however. Kamešnica. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. However. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. however. In terms of the number of plant species. did not survive till the present day. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. Škuljevac. From times immemorial. the originality. Ravnjak. potatoes: Poþiteljka. unfortunately. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. and impact upon the overall biodiversity. cultural and historical value. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. and crops with water surfaces.

ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. medicinal and honey plants. ornamental and wild edible plants. and having in mind the endemic nature. honeys). following Slovenia and Albania. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. including those that belong to the sphere of the economy. extreme heat and draughts. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. At the same time. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. and there were almost no tertiary products. 12 percent. In respect to that. healthy and honey plants. landscape value. the highest share after Compositae. such as original medicinal. lack of precipitation. honey plants. 7. history. medicinal herbs. approx. selection value. In this floral wealth. in fact. there is a need for further research in this particular category. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). ornamental and wild edible plants. lack of water. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants.elevation" of their cattle. including a substantial number of stenoendemic species. There is no description of the status of their populations. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. spices. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). If we were to extract Dalmatia alone. culture. spices. nor is there a single strategic document that would cover these issues. 8 percent for leguminous plants. approximately 6 percent of species are endemic. It is a genuine paradise for bees. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. genetic value. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. In terms of the number of species. Aromatic plants. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. quite shallow pedological substrate. which are represented with approx. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. and 6 percent for grass varieties – which is. or 5347 plant taxa with subspecies. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. unfortunately. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. most of which are located in Dalmatia. Croatia is currently on the seventh position in Europe. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. cosmetic or edible products. the description of traditional usage. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). including pastures and meadows. In addition to that. In Dalmatia. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. On the basis of various values. with a very narrow distribution. habitat value. there is no relevant production of xxvi . herbs. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. as well as the need to engage in promotion. As a consequence. and the same can be said of scientific research and selection. Extreme karst nature of the terrain. As in the previous examples. the estimate of their value and the level of endangerment.

are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. lavander . medicinal herbs. significant karst aspect. ornamental and wild edible plants. ten cultivars and species were analyzed: sage . decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. The cultivation and use of aromatic herbs. for example. The most important aromatic cultures are rosemary. endangerment and influence on the general biodiversity. landscape value. healthy and honey plants. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. medicinal herbs. For example. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. spices. ornamental and edible plants. honey plants. spinnable plants. vegetable cultivation plants. including issues such as the economy. such as the shallow pedological substrate. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia.Obiþna agava (Agave americana). honey plants.Planika (Arbutus unedo). industrial value and landscape value. there is no official production of seeds. culture. sage.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. However. Due to this fact. history. aromatic plants. ornamental and wild edible plants. With the exception of only several species and varieties. even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. herbs. and. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. century plant . in particular.Mirta (Myrtus communis). wild rucola . Unfavorable conditions. they are also used in the production of honey. lack of precipitation. spices. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. selection value.Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). with only some rare exceptions. samphire .Primorska kadulja (Salvia officinalis). That has to do with several key factors: biodiversity. medicinal herbs. myrte .Budrovka (Lavandula hybrida). all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). in particular on the islands of Hvar and Šolta. sage and lavender. bigroot geranium . spices. and the seed of sage. including the production of aromatic plants. spices. selection value. such as. On top of that. and some species. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. strawberry tree . Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). honey-production value. genetic value. habitat value. medicinal herbs. However. honey plants. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. but they also serve as spices and medicinal herbs. rosemary . That is the reason why cultivars are typically imported. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. esthetic value. On the basis of the defined criteria. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. nutritional value. medicinal herbs. honey plants. the level of endemism. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii .Matar (Chritmum maritimum). honey plants. The value and the potential of aromatic herbs and spices. spices and medicinal herbs. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. and their esthetic character is also pronounced. on the basis of a single purpose.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. extreme heat and draughts.

cattle. The traditional varieties of aromatic plants. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep. donkey xxviii . rabbits. became more intensive during the Austro-Hungarian times. which can be used in fish farming. pigs. which can even be seen in the very name Dalmatia. silk worm. poultry farming and pigeon farming.000). even borrowing their name to Dalmatia. According to latest livestock inventory of 2007. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. horse . 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. which is approximately five time less compared to 200 years ago. horses. goats. Among the traditional cultivars (breeds). which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. only 250. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. genetic and selection value. cultural. which covers the coastline and the islands. In total. vegetable covertures. and the influence on general biodiversity. landscape value. or Dalmatinska zagora. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. bees. hens. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. the pigeon zadarski prevrtaþ. for private purposes. the cattle was dominating. donkeys with bastards. Efforts to improve the merino qualities. Since the beginning of civilization. the level of endangerment. but also the isolation of populations. habitat value. together with bee-keeping. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. The exception is Lavandula hybrida. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep.000 livestock remain. since 1808. In relation to the human population (250.populations. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. which is the result of long-term. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. The environmental factors (pedological. pigeons and dogs. including over one million sheep and goats. their endemic nature. cattle and dogs. goats. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. especially on the Adriatic islands.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). climatic. the most dominant are sheep with nine cultivars. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. as well as preservation. together with other measures of improving the cattle farming. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia. which means "sheep". These breeds are: cattle . honey plants. In Roman times. ornamental and wild edible plants require further research. with pig farming developing later on. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. and the Dalmatian hinterland. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. turkeys.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. Dalmatia had a total of about 1.000 BC). different cross breeding approaches. spices. the breeding of horses and donkeys began. According to the inventory of 1781. 8. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). and can be bought. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. historical. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. with the addition of one recently produced breed.2 million livestock. medicinal herbs. promotion and economic revitalization.

together with their secondary products: meat and meat products. established in 2003. dog .Mediteranska siva pþela. through the Directorate for Environmental Management. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. xxix . Almost all the Dalmatian breeds are endangered. autochthonous Dalmatian cattle heritage. some even critically and with a genuine threat of disappearance. eggs. and salmonid fish Glavatica. clothes and other products. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. as part of traditional and cultural heritage. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). goat . milk.Dinarska šarena koza. are covered by the Ministry of Culture. as well as the status of cattle breeding in this region in general. Traditional domestic breeds. established in 1994. and some breeds have already gone extinct. honey. habitats and general biodiversity is in progress. cheeses. the devastation of landscapes. As a consequence. honey bee . The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. and the Ministry of Environmental protection. There are a number of smaller and medium-sized breeders. especially through succession and the development of bushes (makija). Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. Fisheries and Rural Development. nor are there gene banks for traditional breeds. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. Physical Planning and Construction. sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka.Primorsko-dinarski magarac. through the State Institute for Nature Protection. for whom a database ought to be created. as well as the support for breeding. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. and the overall biodiversity of Croatia. covered through the Croatian Livestock Centre.

xxx .

buha. ptica i sisavaca. krpelja. jer uz njih raste moþvarno bilje. nestali i supovi u Dalmaciji. tvora. koze i goveda njen su temelj.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. 1 . glista. divlje maþke. te dodatnu hranu i vodu. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. štrkova. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. trakavice. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. lasice. a vinova loza. te zaranja u Jadransko more. pauþnjaka. virusa. kukaca. bakterija. vodencvjetove. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. kostoberina i sup starješina. kukaca. osobito uzgajivaþima. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. zbog pada s litica. ugriza zmije i drugih uzroka. voüe. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. tulare. Staništa lokvi su posebno znaþajna. kozlad. pa su nestankom stada. lisice. zmije. spušta u kanjone krških rijeka. žabe. vrtovi. protista. prvenstveno ptica i sisavaca. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. kao i Dinarik. vuka. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. komaraca. hrana su za lešinarske vrste. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. Janjad. žitarice te ovce. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. maslina. vodene kornjaþe. pijavica. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. veüinu od 1246 otoka i hridi. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. te napasnika: muha. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. povrüe. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. pašnjaci. plijen su manjih predatora: þaglja. Iako se. oranice. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. kuniüi i golubovi. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). jadransku kršku platformu. livade. vretenca. obada. kune. biljke i životinje. pri okotu. uši. Graÿeni su suhozidi i torovi. Naš ornitološki ponos. koje u njih polažu jaja. vinogradi. Adriatik. a lokve su dom za kornjaþe. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. orla i drugih. takoÿer su nestali. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). posebno šišmišima. virusa. Stari maslinici. Strvinama se hrane kukci. vodenjake. perad.

ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. zlatna dalmatinska zimovka. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. po omiljenoj povrtnici. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. što zovemo zoohorija. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. Tvrde. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. Tako je naš plavac mali. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. peluda. dinarskim i biokovskim vrhovima. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. te najstariji golub na svijetu. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. Simbol Dalmacije. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. Pomalo pogrdno. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. Za držanje i zaštitu stada. 2 . Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. ustrajan. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. ujedno oprašuje biljke. te ih razmnažaju i proširuju. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. mjesecima bez oborina. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. ali su ujedno i njen simbol. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. ali s najtvrÿim kopitima. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. odnosno krška osnova.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. voska. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. matiþne mlijeþi i drugog. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. obožavan u drevnom Egiptu. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. zakapa i u nju polaže jaja. možda i zasebna vrsta. prilagoÿen na krška podruþja. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim.

Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. stalno korigirati i dopunjavati. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. godine u Rio de Janeiru. Prema Konvenciji.c. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. mahunarke i kupusnjaþe. pasmine i populacije) 1. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. ali i kabinetskim radom.b. biljne i životinjske vrste. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika.a. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. ni ne uzgaja. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992.b. ni ne uzgaja. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2.a. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. Oplemenjivaþki materijali 2. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. kultivirane i divlje gljivlje. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. Divlje vrste i njihove populacije. a koju je Hrvatska potpisala 1996. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. 3 . Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. ali ih ne uzgaja) 2.c. s više podgrupa: 1. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. godine. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe.

jer moderna. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. lupina. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. meÿe. sirak. zob. mozaiþki rasporeÿene površine. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. ruževac. lan i konoplja. stoþna mrkva. ali i SVU prateüu faunu. travnjake. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. sikirica. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. poljske putove. buhaþ. škuljevac. brnistra. pašnjake i lokve. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. šumarke. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. lucerka. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. prvenstveno agronoma. i kada. predavanja. kukuruz brnda. ne samo nestale s proizvodnih površina. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. kelj. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. þinkvatin. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. korekcije i dopune popisa. Ipak. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. vinograda. 4 . repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. prethodnici plemenitih pšenica.Na podruþju Dalmacije. Slijede daljnja istraživanja. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. Suradnjom znanstvenika raznih profila. ali i povijesniþara i arheologa. jeþam. vrtova. Tako su kukuruz. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. morac. djeteline. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. biologa ekologa i genetiþara. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja.

Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. trešnja. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost.1 UVOD 1.000 3. agrumi.000 2. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. Korþulanski statut.000 100.1. a treüi put u vinu». maraska. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju.000. drugi put u maslininom ulju.000 2.250.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije.000 32. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline.200. 1482. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom.000 1. prvi put u moru. 1214. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda. Druge voüne vrste (bajam. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. MASLINA 1. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 . Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. rogaþ. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji.000 150.000 30.500.000 1. kulturnih.1.500. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju. Tablica 1. smokva.. i drugi).000 200. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom.000 stabala masline s tendencijom porasta. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta.

1. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. šipak. Mogorjelu kod ýapljine. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. 1. Bosna i Hercegovina. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. srednja i južna Dalmacija. rogaþ. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika.broju crkvenih obreda. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880.1.1. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. višnja i drugo) te vinova loza. a najþešüe prekomorske zemlje. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. a prvenstveno za pšenicu. (27. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. 6 . Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. rujna 1565. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. Bijaüi kod Solina. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. Piramatovci i Graþac kod Skradina.

Kalamata. Kosmaþa. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Buharica. Lituša. Pujizica. Mezanica. Zuzorka. Drobnica. Želudarica. Sitnica. Kamasa. Žabarka.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. ýesvinka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1.2. Jeruzalemka. Dubravka. Sitnjaka velika. Oštrica. Paštrica. Grozdaþa. Levantinka. Krvavica. Oblica. Lumbardeška. Mezanica šipanska. Karbunþela. Lastovka. Dužica. Crnica. Krivulja. Puljka. Uljarica.1. Brindiüanka. Divljaka. Sitnica. Piculja. Velika lastovka. Šljivaþa. Murgulja.

U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. Iža. podruþje Šibenika. poluotok Pelješac 70-80 %. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. Knina i Imotskog-Orkula. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline.2. Maroko.1. Benkovca. Postira. Podgore i Puþišüa-Krupnica. podruþje Igrana. podruþje Cavtata oko 80 %. Zadra. Raba. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . podruþje Stona-Makura ili Mekura. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška. podruþje Braþa. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Paga.Naša. Brusja.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. Trogira. Klisa. podruþje Skradina-Sladunica. u mjestu Postire-Braþka. Torkula debela ili Debela. Preka. Murtera. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. Preko i Biograd oko 60 %. Prema prof. Od 2007. Igrana. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja.2. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Podgore. Hvara i Makarske. podruþje Istre-Debela maslina. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. podruþje Makarske. Makarska i Puþišüa-Našinka. Dubrovaþko primorje 60-75 %. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. otok Korþula 80 %. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. podruþje Splita oko 98 %. Biograda. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. Šibenik 75-90 %. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. podruþje Janjine-Srkulaþa. podruþje Šibenika. communis. Splita. otok Lopud oko 95 %.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Makarske. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. podruþje Kune-Orbulaþa. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica. podruþje Mljeta. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. Kaštela. Skradina. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Tunis. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi.

Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje.Dalmacije 60-90 %. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje.5 grama. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Lastovka i Levantinka. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. skeletnim i plitkim tlima. Pored ostalog. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja.5 do 14. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. zatim u Crnoj Gori. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. 9 . Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Masa ploda varira u rasponu od 2. dobro je otporna na jake udare vjetra. godine uvezena u Japan iz Kalifornije. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. Drobnica. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Deblo je srednje razvijeno. a može se preraÿivati u ulje. Ascolana Tenera.

10 .

SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Hvaru. Tunis. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Šolti. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». SINONIMI Lastovka nema sinonima.2. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Od 2007. 11 . Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. otoka Mljeta i Šipana. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. otocima Braþu. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. communis. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. Maroko.1.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi.2.

Lastovka ima sitni list. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. Obod lista je ravan kao i sami list. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. 12 . ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. Kut grananja je oštar. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja.5 grama. a što je bliže puna zrioba. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Plod je srednje krupan. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. kopljastog izgleda. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. Cvate obilno. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. prosjeþne mase oko 3. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Plod je intenzivno zelene boje. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka.0 g. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto.

13 .

(1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju.2. Vrtunšþica. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Trpanj.2. Janjina. Deblo je visoko. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Mesnica (Brseþine). Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Potomje. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. Maroko. Kuna. Paštrica (Orebiü. Od 2007. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. poluotoku Pelješca.1. Mihaniüi. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Bjelica stvara mali panj. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. dug i uzak. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. Ston). Krvavica (Janjina). Prema Zecu. Koloþep). godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. Ova sorta ima 14 . Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). Prema Bakariüu. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. a ne uvija se po dužini. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. SINONIMI ýesvinka (Janjina). Koloþepa i Korþule. Elafitskih otoka. Trstenik. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. Metkoviü. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. communis. Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. Konavala. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. List je kopljast. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja.

sitne plodove. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja.0 grama. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja.5 grama. prosjeþna masa ploda je oko 3. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. a koštica je prosjeþne mase 0. Godišnje se proizvodi oko 10. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. Prednosti: Otporna je na rak masline. Sadržaj ulja u plodu 24.5 % i ulje je dobre kvalitete. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). 15 .000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte.

Braþ). Ladrunka (Sali).4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. Pelješac). Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline.01 % od ukupnog broja stabala masline. Starigrad). Mljet). Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. SINONIMI Barakokula (Lumbarda.2. Puljiška ili Puljizica (Hvar. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. Španjolica (Zadar. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Prema Bakariüu.0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Samorest (Blato). Talijanka (Sutivan.2. Korþula). Šipan. Krivaja (Šipan). Makarska). List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. a ulje je slabije kvalitete. a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna.1. Brusje. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. Kut grananja je dosta oštar. Kaprijeska (Braþ).0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Lastovka velika (Makarska. Sali. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. dugi i kopljastog izgleda. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Vrisnik). Krfkinja (Reževiü). Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). Mudara (Konavle). Talijanka (Makarska. srednje visokog debla i kuglaste krošnje. 2002). Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. 16 . Duška (Murter). Lopud. Zaton. Sadržaj ulja u plodu je mali. Mihaniüi). pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. plod podsjeüa na plod šljive. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Španjolka (Zadar). Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. Orgula (Žuljan). Prosjeþna masa plod je oko 9. Lastovka (Cavtat. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. Oblikom. communis. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Koloþep. Žman.

biološko i gospodarsko vrednovanje. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. a ima i slabu otpornost na sušu. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. Uljarica). PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. Levantinka. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje).Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa. Naime prema Zecu. 17 . Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.

18 .

0 g ljubiþasto crne boje. paunovo oko. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. prosjeþne mase 3.5 % i ulje je dobre kvalitete. otporna na rak. Grozdenjaþa. Prednosti: Kasna cvatnja. Deblo je uspravno i srednje visoko. Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati.2.2. Ova sorta raÿa u grozdovima. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. Grozdanka. velikim dijelom samooplodna sorta. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. List je dugaþak. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. communis. uzak i kopljast. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. SINONIMI Pastrica. sklonost alternativnoj rodnosti. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. stiskati). Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. Grozdaþa. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika. niske temperature i sušu. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. Janjina. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. 19 . rodnost velika. Ston. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Prema Bakariüu. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. Oskorušno.1. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja.

radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. communis. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. SINONIMI Levantinka. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Šoltanka. a smatra se domaüom sortom masline. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno.2. Maroko. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno). Tunis. 1. 20 . te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik).2. Od 2007. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. biološkog i gospodarskog aspekta.

a krošnja je kuglasta. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. a ulje je dobre kvalitete. Deblo je visoko i glatko. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Cvatnja je obilna. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Obod lista je blago nazubljen. Po dužini je blago uvijen. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. List: List Levantinke je velik.5 grama. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Prosjeþna masa ploda je oko 4. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. širok i dugaþak. Kora grana je glatka. Ova sorta raÿa u grozdovima. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. Ima slabu sposobnost rizogeneze. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. 21 . U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Srednje je otporna na napad maslinine muhe. Plod: Plod je srednje krupan.

22 .

Senj. Senj. Mastrinka (Braþ i Kaštela). Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Rab.1. Dubrovnik). uske i na vrhu zaoštrene listove. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Šibenik. Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Krošnja je veoma bujna i uspravna.2.2. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Crikvenica. Maroko. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). SINONIMI Drobnica (Benkovac. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Cvatna resa je kratka. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Drobinka (Krk. Preko. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Drobnjaþa (Zadar. communis. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. prosjeþne mase oko 2. Benkovac. Biograd. Biograd. Biograd). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Orkulica (Primošten). Trpanj. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Rab. Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Od 2007. Zadar. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Sitnica (Zadar. Ciculja (Krk i Pag). Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. List: Razvija kratke. Murter. Piculja (Krk. Crikvenica. Rab). a listovi rijetki. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju. Preko. Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje. Deblo je veoma visoko.5 grama. Izbojci su dugaþke. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. 23 . Drobnica ima uspravan rast. Kaštel Lukšiü). Plod: Plod je sitan. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Preko). Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Korþula. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. Sitna (Hrvatsko primorje). Ime je dobila po plodu koji je sitan. Žutka (Tisno. Knin). Krk.

ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. 24 .000 kom. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte.

2.3.2.1.3. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Mirella Žanetiü 1. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu. Postojeüe stanje. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1. Zlatko Šatoviü prof. sc.3. Slavko Perica dr.1. sc. sc. dr. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 .3. Frane Strikiü dr. sc. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. ani Benþiü mr. sc. dr. 1.3.2. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr.2. Gabriela Vuletin Selak mr.2.1. Barbara Sladonja prof. sc. zaštita i upotreba genetskih resursa masline.3.

poboljšanje državne strategije. promotivni materijal.4. predavanja. publikacije. razrada bussines planova.1. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. izložbe.1 Prijedlog mjera za promociju. formiranje i dopuna kolekcija. daljnja selekcija. oplemenjivaþki rad. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. 26 .

2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.000 2. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima. Rezultat ovoga je poveüanje 27 . Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. 2. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa.000 2. a prvenstveno za pšenicu. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.000 100. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.1. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. šipak. šipak. a najþešüe prekomorske zemlje. rogaþ.2. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. višnja i drugo) te vinova loza.500. bajam. maraska. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa.000 1. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1.000. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju. maraska i trešnja dok se nešpola. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. uglavnom u okuünicama.1 UVOD 2. VOûNE VRSTE 2. smokva. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. i rogaþ uzgajaju sporadiþno.000 stabala masline s tendencijom porasta.500.000 32.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam.1. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.000 200. poslije obavljene selekcije. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. agrumi. trešnja.200.250.000 150.000 3.000 1. rogaþ. Tablica 1.000 30.

radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. bajam. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve.1. trešnje. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Maslina. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. 2. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. 28 . Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. srednja i južna Dalmacija. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.

Zamorþica. Bujaka crna. Lješnjak. Vladimirska krupna crna. Modrulja. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Zlatulja. Zimica. Vladimirska krupna bijela.2. Talijanski kasni. Bujaka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Karginja. Cigulica. Knez ýrnomir. Crna smirnska. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Padovanka bijela. Sultanija crna. Crna patlidžanka. Zlatulja crna. Župski. Bjelica. Crna rezavica. Debelokori krupni. Smokviþki polumekiš. Carigradska rezavica. Lopudka. Petrovaþa crna. Marina. Princeza korþulanska. Crna sušilica. Šaraguja. Sutivanski. Vodenjaþa. Tremenjaþa. Zemnjica. Dubrovaþki.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. ýarski kasni.2. Priceza smokviþka. Bružetka. Bružetka crna. Bijela sultanija.

Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Recta. Crni zub. Braþ-1. 23R. Ciparski. Bogliüev. Kuparka. 8R. Barski. Tugarka. Široko korþulanski. 27R. Braþ-6. Šipanski. Karaderviš. Komiški. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Mojdeški krupnozrni. Gomiliþka. Poljiþka. Glavaš. Domaüa naranþa. Slatki sitnozrni. Žuta naranþa. Vodica. Sladun krupnozrni. 14L. Slatki tankokorac. Konjski zub. 14O. Dubrovaþki kasni. Visulja. Sokoluša. Dividiš. Šerbetaš. Puljiški. Domaüi þetrun. Dubrovaþki sitnozrni. Zorica rana. Medunac. Katarinka. Mekiš. Slatki barski. Pendula. Stonska. Stonska kratke peteljke.

Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. Zamorski. Domaüa oskoruša.Dubrovaþki rani. 31 . Šipak crnog zrna. Sladun. Medun.

Zuccherini (Istra). dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Hvar. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa).2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2. Split). Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. Hvar. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. 32 . Korþula. Mljetkinja (Dubrovnik. takozvani „plod cviþak“. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Šibenik). Bletkinja. Korþula. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. undulata. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje).2. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. jestivi plod. Bonboni. a smatra se domaüom sortom smokve. Split. Šolta.000 komada. Benkovac. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. Cukerini . U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. vulgaris). B. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. pa je tipiþna dvorotka. Balunjaþa (Dubrovnik).2.2. Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. B. težine do 170 grama. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje.2. Zadar. pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Trkva (Split).

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. 33 .STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. radionice u osnovnim i srednjim školama. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. radionice.

34 .

2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Barsanica.000 komada. a lagano se odvaja od mesa. Inaþe je tanka. Poljarica (okolica Splita). Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. SINONIMI Zamojþica. Dalmatskaja (Krim). a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. List je srednje veliþine. Visilica (Hvaru). Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. Hvarska smokva (u literaturi). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. a u sredini medenoružiþasto. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. Ako je mesnat vrat duži. Plod je izrazito kruškolika oblika. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.2. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji.2. Tenica (Hercegovina). Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. Sušelica. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ). ugodne arome. koje je ispod kože bijelo-žuükasto. tada je držak kraüi i obratno. a što ukazuje na njeno podrijetlo. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. Manjukva (Hrvatsko primorje). mogu sušiti plodovi. Hvara i Korþule. a posebno na podruþje otoka Krka. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. Adriatic (Kalifonija). a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. vrlo soþno i slatko. a dozrijevanje traje oko mjesec dana. dok ima dosta topline i sunca. Tjenica (neretvanski kraj). a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. odnosno. Dobra smokva.2. Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. 35 . mekoüe i finog okusa. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Suševka (Korþuli).

36 . koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. radionice u osnovnim i srednjim školama. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. koja dobro gospodare vlagom. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. a posebno za sušenje. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. radionice. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. otpornost na sušu i niže temperature. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. Na dubljim tlima. odliþna kvaliteta plodova opüenito. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. veüa je bujnost i rodnost.

37 .

a list je zelene boje.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . a dozrijeva srednje rano. Prednosti: Kasna cvatnja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. Ljuska ploda je polumekana. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije.2. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. visokog debla. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. prosjeþne mase oko 4.000 sadnica. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2.2 grama.2. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. dug i kopljast. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. Krošnja je kuglastog oblika. mjesto ýara. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. Zreli plod je ovalnog oblika. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %). S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. otpornost na sušu i bolesti bajama.2. (Prunus amygdalus). Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. 38 . Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija. 39 .

Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. otporna na sušu. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. kasna cvatnja.4 grama. Prednosti: Polumekana ljuska. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. Nedostatci: Manja rodnost. nema dvostrukih jezgri u plodu. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. dobar randman jezgre. (Prunus amygdalus). Plod ima polutvrdu ljusku.2. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. Ovo je srednje rodna sorta bajama.2. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri.000 sadnica. List je dug i uzak. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3. a jezgra je takoÿer duguljasta. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara.2. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. Poveüati 40 . Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji.

41 .proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte. Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama.

Koštica je sitna. mjesto Selca. srcolikog oblika. veoma gust i aromatiþan. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte.2.8 grama. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa.000 sadnica. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25. var. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Plod je srednje krupan. godine te se od tada vodi kao sorta maraske.2. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. likere i marmelade. var. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima.2. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . marasca (Cerasus vulgaris Mill. Sok ploda je zagasito crvene boje. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. sitniji od kontinentalne višnje. Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. prosjeþne mase 0. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. sirupe. prosjeþne mase oko 3 grama.

). Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu. 43 . PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar). a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. likera. marmelada i sl.

RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj). Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti.5 grama.2. Razvija kuglastu krošnju. var. marasca (Cerasus vulgaris Mill. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. Izbojci su bujni i uspravni. uspravnih grana. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. var. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. godine. Redovito i obilno raÿa.7 grama.2. a može varirati i do 28 %. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. prosjeþna masa ploda je oko 3. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. 44 . maraska je praktiþki nestala. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla.000 sadnica. Plod je pravilnog srcolikog oblika. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa.2. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda.

Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. Izraditi planove oplemenjivanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). visokog stupnja samooplodnje.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. 45 .

BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a grane imaju uspravan rast. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. SINONIMI Nema sinonima. a kao aperitiv liker maraskino). Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika.2. naime ova sorta raste dosta uspravno.2.2. sušu i visok sadržaj suhe tvari. Sok ploda je aromatiþan.000 sadnica. godine u podruþju Poljica. SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Krošnja je kuglastog oblika. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. var. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. Od preraÿevina (sok. var. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. prosjeþne mase oko 2. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. Ime je dobila po tipu rasta. Prednosti: Otporna je na niske temperature. 46 . GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. sirup. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. a taj tip rasta se zove recta rast. marasca (Cerasus vulgaris Mill. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. (npr. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja.9 grama. sušu i moniliju.

a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. 47 . Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu.

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. 48 . Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. Plod je pravilnog okruglog oblika. jarko crvene boje.000 sadnica. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. (1952) uvezena iz Italije. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. U plodu je krupno zrnje. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena.2. Na granama su izraženi trnovi. s malo plosnatim vrhom i bazom ploda.2. poliedriþnog oblika. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda.2. grmolikog izgleda. a ima perspektivu širenja. Plod: Razvija veoma velike plodove. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima.

49 .

vrlo soþno i slatko. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). Mljetu i Lastovu. Lopudu. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.2.000 komada. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. a zrno je veliko. Plod je srednje velik. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala.2. 50 . Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. Randman zrna iznosi oko 65 %. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. tamnocrvene boje.2. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. a u zrnu ima oko 80 % soka. Sorta je otporna na sušu. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. prosjeþne mase oko 500 grama.

Rodnost je velika i redovita. inž. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. SINONIMI Nema sinonima.2. dipl. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Plod: Plod je srednje krupan. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. 51 .2. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. žuto zlatne boje kožice. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište.000 komada. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. Ime je dobila po gosp.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. Kaštelansko podruþje. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. Kožica ploda je priliþno tanka. slatko kiselog okusa i dobre arome. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. podruþje Trogira i otok Braþ.2. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. Zorici Velagiü.

Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. 52 .GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda.

sc. sc. Frane Strikiü mr. sc. Zlatko ýmelik mr. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . Jasmina Družiü prof. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Katja Žaniü dr. Jakša Rošin mr. Mira Raduniü prof. dr. Mira Raduniü prof. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Jasmina Družiü mr. dipl. Slavko Perica dr. sc. sc.2. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. dr. sc. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr.3. Živko Gatin Mate Kaleb. sc. sc. sc.1. sc. Frane Strikiü dr. sc. inž. Katarina Hanþeviü dr. Postojeüe stanje.1. sc. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. dr. sc. Frane Strikiü dr. sc. sc.3. sc. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b. Frane Strikiü mr. sc. Zlatko ýmelik mr. dr.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 . Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro.

poboljšanje državne strategije. 55 . publikacije. promotivni materijal. oplemenjivaþki rad. predavanja. daljnja selekcija. formiranje i dopuna kolekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. razrada bussines planova. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje.1 Prijedlog mjera za promociju.1. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. izložbe.4.

Trogira i Zadra.3. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. stoljeüu prije Krista. Pa tako. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. razvila se od svog divljeg pretka. poput novþiüa. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. interes za uzgoj vinove loze raste. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. Epidaurus na Jadranu u 4.1 UVOD 3. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). 56 ... Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. 3. Krajem 19. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. Prosjeþna površina posjeda mala je. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. Vitis vinifera ssp.1. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. sativa. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. što rezultira i boljom kvalitetom vina. Šibenika. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe.. udaljenim dalmatinskim otocima. þesto manja od 1 ha. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. Pharos. da je neprimjeren tehnologija prerade. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. VINOVA LOZA 3. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. Brojni arheološki nalazi. šumske loze. Korþule ili Dubrovnika. štetnik koji napada korijen europske loze. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. Unatoþ tome. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. Bogatstvo autohtonih sorata. Vitis vinifera ssp. Korkyrae. Vrlo povoljni okolišni uvjeti.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. Smatrali su. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. meÿutim. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. Traguriona.1. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. sylvestris.

svjetskog rata. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). specifiþnih samo za uža. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. uzgajalo oko 200 sorta. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. te filoksere iz Amerike. 3. specifiþni okolinski uvjeti. i prouzroþila velike štete u vinogradima. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. Na razvoj sortimenta. izoliranost pojedinih podruþja. Nakon 2. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. Vinogradi poþinju propadati. Obnova ide dosta sporo. Konaþno i u Dalmaciju 1894. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. Krajem 19. a plamenjaþa 1885. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. cijene padaju. stoljeüa. Reljef je tipiþno krški. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. Vinska klauzula. pa su tu 57 .. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. prema nalazu Stjepana Buliüa. izolirana. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. tzv. dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. masline…).izvoz i cijena ovdašnjim vinima. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. Tla su þesto škrta i skeletna. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. kišovitim zimama. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. No.1. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. U vrijeme planske privrede nakon 2. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. na obroncima planina. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. a zalihe vina rastu. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. Prva polovica 20. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. Vugava…). zanemarujuüi kakvoüu vina. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. þesto otoþna podruþja. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. kao i na pristrancima uz more.

te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara. .4 °C). a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. poput onih u okolici Primoštena. dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova.Srednja i južna Dalmacija. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Drniša i Benkovca.1 °C. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Ravnih Kotara.Sjeverna Dalmacija. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. Knina. Najveüi dio oborine padne u tijeku zime.vinogradi u pravilu rodniji. Zadar16. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine.

Lastovo. Vis. Hvar. Ivan Dolac. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti. Sv. Konavala. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . Šolta. te poluotok Pelješac. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Reljef je tipiþno krški.Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. pa do krajnjeg juga Hrvatske. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Korþula. Veliki i Mali Drvenik..poluotok Pelješac. a vinograde nalazimo u krškim poljima. Braþ. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. Mljet. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. i dr. Nedjelja – otok Hvar…). na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup .

2.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.3.

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . 66 .provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji.

te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. Kožica crvenkasto-plava. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. Grozd srednje velik. na Šolti. Cvijet hermafroditan. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima.Vitis vinifera ssp. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena.Vitaceae Latinsko ime . pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. Zbog rastresitog grozda. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. blago rastresit.Rahmnales Porodica .2. 67 . velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. Botaniþki opis: Trs bujan. plitko urezanih postranih sinusa. Lice glatko. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju. srcolik. Rodnost joj osrednja ali redovita. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. užitno. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. peterodijelan. Izražena osjetljivost prema pepelnici. Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Meso þvrsto. u zrelosti blago posuta maškom. List srednje velik. Glavinka.3. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika.2. piramidalan. Bobica srednje velika ili velika. u okolici Omiša. sativa Sinonimi: Okatac. hrskavo. Kakvoüa iznad prosjeþna. eliptiþna. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Maraskin. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. Koristila se i za proizvodnju prošeka. Jako osjetljiva prema pepelnici. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. Lice mjehurasto naborano. dug. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. iz Italije. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. Grozd srednje velik do velik. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte.Vitis vinifera ssp. zlatno žuta.Vitaceae Latinsko ime . no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. sativa Sinonimi: Rukatac. rastresitost i oblik grozda. naliþje vunasto dlakavo. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. Populacija sorte uglavnom stagnira.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Meÿutim. Malvasia del Chianti. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. sitne. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice. 74 . Krizol. Maraškin. Višana. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. Sinus peteljke zatvoren. 2007.2. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima. te dob dozrijevanja. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. rastresit do srednje zbijen.2. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). List srednje velik do velik. Malvasia del Chianti.). peterodijelan. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. kožica posuta toþkicama. srednje. najþešüe u mješovitim nasadima.. Dozrijeva srednje kasno do kasno. Bobice okrugle.3. ali redovite rodnosti. odnosno gdje je sorta nastala. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. Malvasia bianca lunga. okrugao ili srcolik. No bilo je i mišljenja (Buliü.Rahmnales Porodica . Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama. kod grozdova izloženih suncu jantarna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. cilindriþan. donji plitki i otvoreni.

te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. 75 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. prikupiti sve uoþene „tipove“. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. a nedostaju na tržištu. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti.

76 .

7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Dozrijeva rano. trodijelan ili peterodijelan.2. piramidalan. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina.3.Rahmnales Porodica . uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta. Kožica debela. najþešüe rastresit. Grozd je srednje velik. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. 77 . okrugao. a prema ostalim bolestima osrednje. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama.) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Rodnost je niska i neredovita. meso soþno. List srednje velik. Muškat ruža poreþki. nakuplja puno šeüera. Visoke je kakvoüe. 1999). pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje.2. Buliü (1949. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. Lice tamnozeleno.Vitis vinifera ssp. po þemu je dobila i ime. dug. crveno plava. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. što je posljedica problema u oplodnji. Rosenmuskateller. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti.Vitaceae Latinsko ime . sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. karakteristiþne muškatne arome. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. Jako je osjetljiva prema pepelnici. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü.

unatoþ nekim „manama“. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). uslijed izoliranog uzgoja. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. 78 . kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. ima visoku reputaciju iz prošlosti. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. jer je za oþekivati da je kod nje. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. zbog þega.

Rahmnales Porodica . Meso mekano. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. a sok bezbojan. okolici Omiša i na otoku Braþu. piramidalan. zatvorenih postranih sinusa. peterodijelan.2. ne nalazimo ju u þistim nasadima. List velik. Dozrijeva srednje rano. a ne kakvoüa vina. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. pronašao u okolici Solina. sativa Sinonimi: Ninþevac. tamnoplava.Vitaceae Latinsko ime . Kožica tanka. Bobica okrugla. te u okolici Sinja. Ninþuša se vinificirala þista. Nema gospodarsko znaþenje. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. srednje velika do velika. Linþevac. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. u zrelosti posuta maškom. Lice glatko. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. prinosi srednje visoki ali redoviti. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. Grozd srednje velik do velik. soþno i slatko.2. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. tamno zeleno. Prema predaji sorta je samonikla. Buliü. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . Linþuša.Vitis vinifera ssp.3. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. srednje dubokih. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. po kome je dobila ime. pentagonalan. Cvijet hermafroditan. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. Vinþuša. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. Kakvoüa vrlo dobra. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. srednje zbijen. ali malu koliþinu kiselina grožÿa. te ju je izvjesni „Ninþeviü“. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. þesto s krilcem. S obzirom na veliki. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato.

te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. 2006). do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa.ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. 80 . Populacija sorte time se malo poveüala. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. U populaciji Ninþuše. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom.

2. Konavala i u makarskom primorju. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. po sadašnjim saznanjima. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. Rodi redovito i dobro. oprašena maškom. sativa Sinonimi: Crljenak mali. þvrsta.Vitis vinifera ssp. Ivan Dolac…). U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. peterodijelan.Rahmnales Porodica . Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Pagadebit crni. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. prvenstveno dobre i redovite rodnosti. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Zelenac. tamnozeleno. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno.3. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. S obzirom na to smatra se da je. þesto preklopljen. no sadržaj šeüera. Kožica tamnoplavo-crna. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. a osobito na vinogorjima Braþ. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. Postup. Sv. izraženih žila. tipiþna sorta toplog juga. srednje zbijen. okrugla. prinosi su niži. zbog kasnog dozrijevanja.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Bobica srednje velika. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. Crvenak. a donji pliüi i otvoreni. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. koji je u vremenu prije filoksere. relativno mlada sorta. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. soþnog mesa i neobojenog soka. 81 . Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. Plavac mali raširen je i u priobalju. na podruþju Kaštela. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. što se odražava na lošiju kakvoüu. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. a osobito ako su okrenuti moru. pentagonalan. a naliþje vunasto dlakavo. mekog. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Potencijal kakvoüe je visok. Lice lista mjehurasto naborana. 2004). Nedjelja. Hvar. Rasprostranjenost: Plavac mali je. Zelenak. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. List srednje velik. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan..Vitaceae Latinsko ime . Grozd malen do srednje velik. piramidalan. no jako varira u odnosu na položaj. Greštavac. þesto s krilcem. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe.2. Pelješac i Korþula. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina.

Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. 82 . Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa.Buliü (1949). testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. pa je trend populacije uzlazan. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. „Ona je prekrila sve. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. i podloga je svemu. Nažalost. Obzirom na starije literaturne navode. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. ili gotovo sve vinograde. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. a i novija iskustva. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske).

83 .

Rodi redovito. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. koja se uzgaja u tom podruþju. rastresit. Osjetljiva prema plamenjaþi. a funkcionalno ženski. pentagonalan. Grozd malen do srednje velik. List srednje velik. prozirna.2. dug. peterodjelan. Bobice srednje velike do velike. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. S vremenom je potpuno zapostavljena.2. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. Peteljka duga i krhka. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. piramidalan. obrnuto jajolike. þesto s dobro razvijenim krilcima.Rahmnales Porodica . a karakterizira ju fina. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Opis: Trs srednje bujan do bujan.Vitis vinifera ssp. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku.3. Kožica tanka. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. sativa Sinomimi: nisu poznati.Vitaceae Latinsko ime . te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. Cvijet morfološki hermafroditan. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . Lice glatko. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. Pouzdano se zna da je sorta. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. uz Bratkovinu bijelu. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. prinosi niski do srednje visoki. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. sortna aroma. kakvoüa izuzetna. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. Nema proizvodnih nasada ove sorte. žuta. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. kao „zaþin“. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. roditelj sorte Pošip. Službeni status: Od 2002. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji.

ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. 85 . kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje.dalmatinskih sorata. puna. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. svježa. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. ekstraktna. harmoniþna. u protivnom moglo dogoditi. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. jaka. Prikladna su i za duže þuvanje. naglašene sortne arome. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte.

Vigava. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. Kurtelaška bijela. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Debit. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Bratkovina. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. Plavac. Drnekuša. Dobriþiü. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Lasina. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. Debit. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština. Pošip bijeli. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Babiü. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Debit. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac. Mladenka.3. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. podiüi sanitarno provjerene. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. Grk. Plavina. Okatac crni. Pošip bijeli. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. kao gospodarski znaþajna kultura. dok za one lokalne važnosti. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala.3.1 Postojeüe stanje. Ninþuša. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. Muškat ruža crni. Osim sortnom listom.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. Babiü. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Bogdanuša. Crljenak. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. Zlatarica. Prþ. Za sorte 86 . Zadarka i Svrdlovina crna . Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. Malvasija dubrovaþka bijela. Vlaška. Plavina. Cetinka.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze.

ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). Maletiü et al. Crespan et al. Ivan Pezo. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. sc. Babiü=Rogozniþka. sc. Piljac i sur. dipl.3. 2002). Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp. biometriku i oplemenjivanje: prof.ing. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. Nažalost. Goran Zduniü dr. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu. dr. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. sc. ing.2 Projekti inventarizacije. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr.dr. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3.2. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E).3.. 2006. kojem se 1998. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. 2004. 3. Maletiü i sur. dr. Jasminka Karoglan Kontiü.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). 87 . a za neke sorte utvrÿeni su roditelji.3. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. Edi Maletiü. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze.sc. prof. dipl.dr.2. prof. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. koji su uz potporu Ministarstva znanosti. sc. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. sc. koje je osobito bogato autohtonim sortama. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. Ministarstva poljoprivrede. Ivan Pejiü Silvio Šimon. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. 2004. Maletiü et al. Nikola Miroševiü Darko Preiner. Zduniü et al. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata.. 3. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. 1999. provedeni ili su još u tijeku. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. 2008…).

Kolekcija danas broji 120 genotipova.. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa.3. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. Za podizanju kolekcije u Splitu. 2006. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti..Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske. Zduniü i sur. 88 . a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima..3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. Utemeljena je 2001. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. 3. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga.2. 2008. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata.

Pošip). a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. Debit. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. Vugava. niti u Republici Hrvatskoj. Plavina. 2006). sadržaju šeüera.4 3. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata. Maraština. aromi. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje.4. u odnosu na prosjek sorte). Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. obojenosti kožice i sl. Za održavanje ovog matiþnog nasada. razlika u dobi dozrijevanja. Kod ovih sorata. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. Brojna predavanja. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. kao i kod ostalih. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. virusom mozaika gušarke ArMV. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. Grk.3. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 . a porasla je i njihova potražnja na tržištu. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto.. prinosu. meÿu kojima vina od autohtonih. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3.4. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu.1. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. Malvasija dubrovaþka. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu.

odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. 3. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika. fenološke karakteristike…). Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. Provesti mikrovinifikaciju sorte. U ovom nasadu provodit üe se. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte.selekciju vinove loze. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. rodnost. u suradnji sa znanstvenom institucijom. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe.1. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. 90 . daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. otpornost prema gljiviþnim bolestima. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. šira javnost).2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala.4. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora.

kao i njihove fotografije izradio prof.4. unijeti podatke u elektronsku bazu. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. javlja više problema pri razmnožavanju. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. poput krioprezervacije. te eventualno formirati repozitorije in vitro. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. ostalo je još puno posla na oþuvanju. mraz. virusi. 91 . krioprezervaciji i þuvanju. tuþa…). bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. Zbog toga je. jer je poznato da se kod loze. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije.3. ali i drugih voünih vrsta. a uvoÿenjem novih metoda. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. sc Edi Maletiü (EM). te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti.1. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji. a osobito susjednih. karakterizaciji. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. dr. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. dopuniti postojeüe kolekcije. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja.

Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. 4. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. 92 . Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. rajþica te luk. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo.000 tona. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene. POVRûE 4. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. paprika i salata. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. lubenice i dinje. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360.1 UVOD 4. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru.4. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju.1. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir.1. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. mahunarke i lukovi. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. krastavac. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. rimske uprave pa do današnjih dana.

Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. 4. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. te manjim i veüim poljima. 93 .1. vrtaþe i rjeÿe manja polja.

4.2. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var. acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.2 4.

2. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. 95 . Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. uspravnom.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Cvjetne glavice su dosta krupne.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke.2. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje.2. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Po dospijevanju pripada ranim sortama. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. Odlikuje se bujnom. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm.4.

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. Pojedina dalmatinska podruþja. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala. 96 .

97 .

Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. 98 . Plojka je naborana. obalnom podruþju i zaleÿu. var. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara.2. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju.4. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. Populacija.2. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. acephala D. Cvjetovi su tetramerni. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. vremenu sadnje. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. promjera do 3 mm. podruþju uzgoja. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. lisnati kelj.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. Ima je na veüini nastanjenih otoka. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. þetiri sumporasto žute latice. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. C. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki.

prikupljanje. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. . Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. . a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena.Inventarizacija. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni. Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. . . slanutak ili krumpir. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. prikupiti uzorke sjemena.Zasnivanje kolekcijskog polja. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. . 99 . Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. Sve do poþetka 20. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat.

100 .

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. 101 . godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. Listovi su eliptiþno prošireni. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. botrytis L. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. plavkasto su zelene boje gornje strane. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova.8 kg.2. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe.4. a sivkasto zelene donje. var.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji. Introdukcijom novih stranih sorti. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. Populacija.2. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol.

njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe .

Ovojni su listovi uspravnog položaja. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada.4.2. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca.2. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. a glavno rebro prošireno. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 . Tijekom inventarizacije 2007.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. bjelkasto srebrnaste boje. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Rub lista je valovit i nazubljen. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. Populacija. a trend populacije je izrazito silazni.

prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.ekonomski znaþaj. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.Inventarizacija. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . 104 .

Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. Rozeta joj je srednje bujna. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. 105 . S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije.2. poluuspravnog do ležeüeg položaja. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. Populacija. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. a trend populacije je izrazito silazni. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Glavica je srednje veliþine. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja.4. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. zelene je boje. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L.2. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Ovalno okruglog su oblika. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.

prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena.Inventarizacija. 106 . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. . raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati. Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova.Inventarizacija. grah mahunar ili grašak.Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. .Pokretanje ekološke proizvodnje. gospodarska vrijednost. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani. 112 . . Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah.

Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. da bi se zadnjih 113 . Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. dio proizvedenih se koliþina. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. spljošteno.2. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. leptiraste su graÿe. u presjeku uglasta i razgranata. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. Sjeme je þetvrtastog oblika. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. zaslanjena tla niske plodnosti. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Populacija. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja.4. Listovi su parno perasti.2. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Stabljika joj je šuplja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa.

ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.Pokretanje ekološke proizvodnje. Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati.Inventarizacija. Sama vrsta.nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. .Trajno održavanje populacije. 114 . . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka.

Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.3. sc. sc. Dean Ban. sc. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. sc. godine. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Prof. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. dr. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti.3. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. Trogirska rana cvjetaþa. Nada Paraÿikoviü. sc. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti.2. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi. Josip Borošiü. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4.3.4. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 .2.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. 4. Dr. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede.1 Postojeüe stanje. a neke kao Hvarska artiþoka. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. sc. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije. Dr. Od 2008. Dr. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. sc. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. Smiljana Goreta. Prof.2 Projekti inventarizacije. Vesna Samobor Mr. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste. dr. Zdravko Matotan. dr.

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. banke gena. 116 .4 Kolekcijski nasadi. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom.3 Institucije. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.2. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.3. Agronomski fakultet iz Zagreba.3. 4. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. rasadnici. 4. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007. matiþna stada.2. Podravka iz Koprivnice. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima. Povrtlarski centar iz Zagreba.

Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti.4. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci.1 Prijedlog mjera za promociju. Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti.4. 117 . oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.

odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. uz vinogradarstvo i maslinarstvo. proso. Ipak. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. djeteline. buhaþ.1. veü iz gotovo cijele Europe. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. šafran. lan.5. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. sirak zrnaš duhan. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. primjerice u Podgori pod Biokovom. jeþam. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. kao što je Dalmacija. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. þiþoka.1 UVOD 5. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. djeteline. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. na Dinari i Biokovu i na preko 1. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. RATARSKO BILJE 5. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. kukuruz. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. stoþna repa. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. pamuk lucerka. Vrgoraþko). U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. mak. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . a daleko manje. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. þakalj. raž. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. grahorica. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. šafranika. stoþni bob. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. sirak metlaš. broü krumpir. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. Dakle. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. sezam brnistra. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. konoplja. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. stoþni kelj. te veüih krških polja (Sinjsko. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). grahorice. stoljeüa. Meÿutim. Sliþno kao i kod stoþarstva. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta.000 m visine. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. Danas se kukuruz. danas. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. sjekirica.

neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. veü i nestaju prateüe biljke. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura.358 0. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.540 Napolica2 Površina (ha) 27.28 940 Raž 7.540 1.0003 0. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima. rjeÿe magarci. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji.579 12. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini.000 tona zrna. Žetva žitarica se vršila srpom.207 20. 5. a gdje je plug i brana.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85. zlo i naopaþac. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20.7 1.441 0. tu je hrana.0 3.bogatstva ostalo oþuvano do danas.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. gdje je uznaþac. kad je na ukupno oko 110.01 0. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac.55 4.586 37.6 0. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju.093 Proso 3. životinje i gljive. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi).93 5. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.443 Prinosi (t/ha) 0.980 37. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). godine (Tablica 1).1.002 900 119 . Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8. I danas se u Dalmaciji uz stara.62 UKUPNO (t) 19. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3.337 1.

ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. velike klasove.6 2. godinu. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. Za njima je slijedio jeþam. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). pir dvoredac (Triticum dicoccum). prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. plastiþnost.264 1 Za 1908. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. a dvozrni dvozrnac. ali i za ljudsku hranu. vino ili sol za brašno. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. pir jednoredac (Triticum monococcum). posebno Zagoraca.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. vrlo snažne i þvrste biljke. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac.77 82 UKUPNO (t) 2. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. Tek od kraja 19. jednozrni pir je šilj. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje.359 0. Dolaskom kukuruza u 16.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. starinsko ili misirsko žito. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. tvrda pšenica (Triticum durum). velja pšenica. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja.231 5. bijela i obiþna). ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. mijenjalo se ulje. broj sadnica 81. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka.583 186 5002 14.500 ha. Raž se uzgajala za brašno. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna. Ipak. tolerantnost na sušu.533 Prinosi (t/ha) 1. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. 120 . U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. stoljeüu veü 1910. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. stoljeüa.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. pleüaš. prvenstveno kao stoþna krma. šuljak. Za istu namjenu sijala se i napolica. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja.181 44. Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. bila sijana na preko 3. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). najþešüe rogosija. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta.

Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. posebno u gladnim godinama. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. pa tako i ratarstva. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. vrlo plitak pedološki supstrat. stoljeüa. Mosor. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). Lan i konoplja. Buhaþ je. stoþna repa. Kozjak. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. crvena i bijela djetelina. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6.000 ha. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. godine te krajem tridesetih godina 20. stoþni bob. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. Vrgorac i Poljica. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. Uzgajale su se: lucerka. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. osim u manjem dijelu. korištenjem divljih. Korištenje traje daleko duže. stoþni kelj. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. bezvodnost. sjekirica. þak i sjemenski krumpir. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. 121 . Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. stoljeüa premašuju 8. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije.000 ha. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. za jelo koristili dobiveni stoþni. uzgajani od davnina u Dalmaciji.1. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Biokovo. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. 5. stoljeüu. Proizvodne površine znatno variraju. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. neuzgojenih populacija. grahorica i sirak. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. ekstremne vruüine i suše. stoljeüa u okolici Dubrovnika.

Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. Imotsko. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. 122 . krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. dijelom u potpunosti nestalo. stoljeüa bitno smanjeno. dolina Neretve i Konavle. Vrana. þak snježne planinske klime. Vrgoraþko polje. Sinjsko. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. krških polja.

2.5.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

5. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Vršni listovi dužine do 28 cm. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. stoljeüu. raž i proso. starinsko žito. od kojih su 2 do 3 cvijeta. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. jeþam. misirska pšenica.2. Tilletia). Klas je krupan. velja pšenica. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje.2. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. þak do 18 cm. brkaþa. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. Iako visoka. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. dobro ozrnjen. od 130-150 cm s 5-6 internodija. Oni uzgajaju: pšenicu. u više tipova. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. Vrlo snažne.5 mm i debljine do 3. dugaþko oko 8 mm. EX/CR. Težina 1. Vlat je vrlo visoka. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. ujednaþen. zob. zajedno zvane rogosija. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. bijele boje. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. zbog gotovo zatvorenih pljevica. List je izrazito zelene boje. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20.5 mm. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. širine 15-18 mm. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5. Srednje kasna do kasna sorta. široko do 3.2. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov. rijetko 4 plodna. stoljeüa u proizvodnji. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. dugaþak. hektolitarska oko 80 kg. listovima i klasu. cilindriþan. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. Hercegovina. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . Caklavost zrna je gotovo potpuna. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka.

koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. kušaonice. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. prikupljanje.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. najprije na zaštiüenim podruþjima. domaüa tjestenina. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. poljski miševi. ekoloških. Meÿutim. brojne gljive). bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. 7. domaüi kruh. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. tako i pekarski proizvodi. 8. uz eko sela i drugdje. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. 2. kako domaüeg izvornog kultivara. predavanja. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. znaþajnu za oplemenjivanje. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. makovi. kako brašno. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. 6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. medije. 4. Inventarizacija. socioloških. s kamenima pokretanim vodom. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. PP Biokovo). 5. 126 . žitne stjenice. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. domaüi poprženac-brgatski beškot).

brkaþa. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. zob. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. ovalno. Caklavost zrna nije izražena. bijele boje. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. listovima i klasu. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati.8 mm i debljine oko 3. Zrno je vrlo krupno. cilindriþan. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. Odliþno otporna na lisne rÿe. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. Srednje kasna do kasna sorta. za što je potrebno provesti terenska istraživanja.5. List je izrazito zelene boje. belija. a dosiže þak i 20 cm. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Klas je krupan. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. dobro ozrnjen. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. 127 . Hercegovina. raž i proso. stoljeüu. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. ali postoji populacija crvenkaste boje. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. stoljeüa u proizvodnji. U klasu ima do 29 klasiüa.2. ujednaþen. zajedno zvane rogosija. Iako iznimno visoka. starinsko žito. Težina 1. Oni uzgajaju: pšenicu. širine 15-18 mm. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. Vrlo snažne. Vršni listovi dužine do 28 cm. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. jeþam. dugaþko oko 8 mm. od 150-170 cm s 6-7 internodija. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. misirska pšenica. hektolitarska oko 70 kg. zbog gotovo zatvorenih pljevica. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica.2. široko do 3. Tilletia). brkuša. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete.2. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja.5 mm. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. velja pšenica. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. u više tipova. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. EX/CR. Vlat je izuzetno visoka. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. te znatno otporna na snijeti (Ustilago.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. s kamenima pokretanim vodom. poljski miševi. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. 7. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. 6. ekoloških. uz eko sela i drugdje. 4. medije. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. kako brašno. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. PP Biokovo). žitne stjenice. tako i pekarski proizvodi. predavanja. kako domaüeg izvornog kultivara. makovi. Popularizacija povijesnih. domaüi kruh). prikupljanje. etnoloških. znaþajnu za oplemenjivanje. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. Inventarizacija. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. 128 . Meÿutim. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. 3. brojne gljive). Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kušaonice. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. najprije na zaštiüenim podruþjima. socioloških. 5. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka.

129 .

ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. uz eko sela i drugdje. na kraju zašiljeno. nerijetko i više. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka.5 mm. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kamenitim i pjeskovitim tlima. ali podložne napadu ražene glavnice. štala i drugih gospodarskih objekata. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Zrno dugo.000 zrna 20 do 28 gr. Klas je vretenast. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. smeÿa. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. suhim. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Dužina 7 do 8. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži.2. žuükasta. Imaju visoku sterilnost. jeþam. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. sivkasta. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa. glatko. þak do 40 %. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. s kamenima pokretanim vodom. debljina do 2. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. kako brašno. zob. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. Listovi su kratki i uski. kako domaüih kultivara. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus.5 mm. usko. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. hektolitarska težina 69 do 73 kg. Vegetacija vrlo rana. ranija od svih oplemenjenih sorti. širina 2. zelenkasta. Osje 1-4 cm. slijedeüih karakteristika. stoljeüu. žitne stjenice. do 8 cm. makovi. tako i pekarski proizvodi.5. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. poljski miševi). Daje solidan prinos i na najlošijim. raž i proso. Oni uzgajaju: pšenicu. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom.5 mm. Izuzetno otporne na sušu. EX/CR. Visina vlati iznosi oko 150 cm. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . PP Biokovo). Uspravnog do poluuspravnog rasta. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. rjeÿe prizmatiþan. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. ali je s vremenom opadao. Boja zrna izuzetno varijabilna. kratak. kukolj. Težina 1. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. domaüi raženi kruh). Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.3. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji.2-2.2.

2. 7. prikupljanje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. 8.1. kušaonice. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. ekoloških. socioloških. 3. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. 131 . predavanja. medije. Inventarizacija. 5. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 6. Popularizacija povijesnih. najprije na zaštiüenim podruþjima. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. Izrada marketinškog plana za domaüu raž.

u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. odliþno za ljudsku hranu. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. jazavac). uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. do 2 % celuloze i 1. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16.000 biljaka na hektar. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. 5 % ulja. EX/CR. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. Zrno okruglo. uz eko sela i drugdje.2. godine. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. Srednje razvijena. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. a hektolitarska težina oko 75 kg. PP Biokovo). veü u 17. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. do 60 % škroba. a sigurno 1572. pa tako i u Dalmaciji. s kamenima pokretanim vodom. Podnosi gušüu sjetvu. Uz proizvodnju brnde. kako domaüih kultivara. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana.3 % pepela. hrþak. preko 3 % šeüera. do 40. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti.2. koji imaju slijedeüe generalne karakteristike.4. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. srednje krupno do krupno. stoljeüa. prvenstveno za kukuruzno brašno. kako brašno. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. 132 . Klip izduljen. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. þvrst i bijele boje. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. Oklasak jak.5. pura). eventualno i raženog brašna. Metlica srednje razvijena. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj.

m) 1. kušaonice. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 5. 3. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. 8. ekoloških. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. prikupljanje. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. 133 . 4. socioloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. 2. medije. najprije na zaštiüenim podruþjima. Popularizacija povijesnih. 6. Izrada marketinškog plana za brndu. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. etnoloških. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije.

kaštelanski i trogirski.000 ha buhaþa. zidovi. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. starigradski. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta. Plod buhaþa je sivožuta ahenija.2. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. Tako imamo: crnogorski. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe.000 sjemenki 0. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju.8-1. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca.2.1 grama. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. drveniþki te dubrovaþki buhaþ.5. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. 134 . opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. obiþno 6-12 godina. VU. arbanaski. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. peljen g) Status: h) Populacija.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. dalmatinska ivanþica. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. šibenski. iznimno i do 100 cm. kaša i buhaþev sapun. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. brmljina. a sjeme izrazito sitno. Posipale su se pukotine u podu. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. postelje. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama. a praškom se posipala i stoka. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. U rekordnoj 1926. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. šoltanski. mase 1.000 do þak 6. stoljeüa kad se godišnje sadi 1. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru.

Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. njih þak šest. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. 3.4-0. koji je 1920. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.8 % piretrina. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). 5. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke.400 kg suhog cvijeta po hektaru. 4. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. 135 . kao prašak (Piretrin. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. Popularizacija povijesnih. predavanja. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. ekoloških. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. kušaonice. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. 9.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 6. Konaþno. etnoloških. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. 7. Chemotox). prikupljanje. medije. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. socioloških. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. Pyrozin). ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. tekuüine (Solutax. buhaþ je svakako biljka buduünosti. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. Inventarizacija. Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona.

136 .

Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. þak preko 1 kg. Mogu biti vrlo krupni. a meso gomolja je bijelo. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. stoljeüa. otpornosti na bolesti i štetnike. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. buduüi PP Donja Neretva). posebno u prvoj berbi. 3. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. jela od domaüeg krumpira. stoljeüu. veü u veljaþi. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira.5. Inventarizacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. prikupljanje. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Pokožica je žuükaste boje. Sadila se vrlo rano. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. uspravnim stabljikama. a vadila u srpnju. 4. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. veliþine oraha. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. ali zbog otpora. ljubiþaste boje. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. godine. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. 2. a cvijet je srednje veliþine. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. u uzgoju tek od 1767. 137 . kvaliteti i drugom. uz eko sela i drugdje. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. EX/CR. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji.2. Konaþno 2008.2. Klice su nježno ružiþaste boje. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

kušaonice. ekoloških. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. Popularizacija povijesnih. 8. 6. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. etnoloških. predavanja. socioloških. Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . 7.5. medije.

Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. uz eko sela i drugdje. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. 5. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini.5. a vadila u srpnju. 4. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. veü u veljaþi. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. uspravnim i visokim stabljikama. 2. kvaliteti i drugom. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. veliþine oraha. a cvijet je srednje veliþine. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2. škuljama. 139 . godine. 3. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. Inventarizacija. Gomolji škuljevca su dugoljasti. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. jela od domaüeg krumpira. Po tim dubokim okcima. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. Neoploÿeni masovno otpadaju. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. škuljevac je dobio ime. stoljeüa. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. Sadila se vrlo rano. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. prikupljanje. EX/CR.2. ljubiþaste boje. Pokožica je žuükaste boje. buduüi PP Donja Neretva). otpornosti na bolesti i štetnike. ali zbog otpora. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. stoljeüu. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. u uzgoju tek od 1767. Klice su nježno ružiþaste boje. a meso gomolja je bijelo. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. medije. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. etnoloških. predavanja. kušaonice.6. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. ekoloških. 140 . socioloških. 8. 7. Popularizacija povijesnih.

prikupljanje. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. 141 . ekoloških. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija.5.2. Napuštanjem duhana. 4. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Listovi su jajasti. predavanja. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. a potom je primat preuzeo pravi duhan. glatki i tanki. etnoloških. socioloških. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). okruglog vjenþiüa. nekadašnjih punila. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. Glavina. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. Cvijet je zelenkastožut. 5. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. Podstranje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. 2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Popularizacija povijesnih. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum).8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. ali su prednjaþile opüine: Poljica. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. Danas. 8. Vrgorac. Riþice. vrijednosti ružiüa kroz publikacije. EX/CR. Stabljika je niža od obiþnog duhana. virginija duhana. m) 1. 7. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Runoviü. 3. Imotski. 6. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. kušaonice. U poþetku je bio više proširen ružiü. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. Pojavio se polovicom 17. Dubrovnik i Cavtat. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Podbablje. Vinjani. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. Slivno.2. stoljeüa i veü je 1665. medije. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja.

142 .

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 5. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U poþetku je bio više proširen ružiü. 3. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. nježnog su tkiva i finih žilica. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Runoviü. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. crvene boje. a potom je primat preuzeo pravi duhan. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Biljka je košastog izgleda. Cvijet je izduljen i valjkast. Dubrovnik i Cavtat. Danas. Slivno. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Podbablje. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Imotski. 4. Vinjani. Izrada marketinškog plana za ravnjak. Podstranje. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. EX/CR. 2. Glavina. 143 . na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). o) 1. Dugaþki su preko 40 cm. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom.5. široki oko 20 cm. Riþice. stoljeüa i veü je 1665. Pojavio se polovicom 17. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. nekadašnjih punila. ali su prednjaþile opüine: Poljica. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). virginija duhana. prijatnog okusa i specifiþne arome. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. reže i priprema na razne naþine za pušenje. prikupljanje. Vrgorac. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri.2.2. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji.

kušaonice. Popularizacija povijesnih. socioloških. 144 . 7. ekoloških. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. 8. medije.6. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. etnoloških. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. predavanja.

Meksiko. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. stabljika za vezanje loze. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. U Grþkoj. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. košare. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka.5. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. Putopisac Fortis spominje 1774. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. godine osnovana tvornica za preradu. ali je ubrzo sve propalo. pletu ograde oko imanja. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. Brazil i Boliviju. godine u Splitu. tipiþnim za porodicu Fabaceae. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . koja je oþito bila zanimljiva za preradu. Plod je mahuna. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet.2. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. U statutu grada Korþule iz 1214. stoljeüa. vezanje loze i svežnjeva drva. izradu odjevnih predmeta. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. osobito u Kaliforniju. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. Španjolskoj. izradu brodskih konopa. U 19. Meÿutim u Omišu je 1919. Cvjetovi su izrazito žute boje.300 m nadmorske visine. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika.2. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. Imaju izrazit slatkast miris. koja je ubrzo propala. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. Nakon 2. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. promjera do 20 cm. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. a u statutu otoka Braþa iz 1656. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. iz brnistre se izraÿuju metle. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija.

odjevnih predmeta. 146 . etnoloških. 5. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. Popularizacija povijesnih. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. 6. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. medije. m) 1. od kojih je jedan i grad Split. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. Meÿutim. ekoloških. socioloških. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. predavanja. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. PP Biokovo). posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 2. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. svjetskog rata. obuüe).Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. 4. 3.

Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile.).000 godina. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. tolerantnost na sušu i drugo.2. osušena ili samljevena u brašno.5 m. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. odakle je prenesena u Grþku. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. ali više na sušu. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. kamenita i pjeskovita tla. tako i nekih prateüih kukaca. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. Andrena. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. kao nijedna druga biljka. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa. Za vrijeme Rimskog carstva. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka. mediteranska ima brži poþetni porast. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti.). Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. lucerkina buba mara i dr. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Koristi se za napasivanje. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. pokošena svježa. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. VU. manje je otporna na hladnoüu. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2.2.5. kao dio travnjaþke flore. ovaca i druge stoke. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. ali i korovskih te parazitskih biljaka. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. 147 . posebno vezanih za prilagodbu na loša. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje.

socioloških. na podruþjima uzgoja stoke. medije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije.Konaþno. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. 6. predavanja. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. Inventarizacija. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 7. 4. ekoloških. 3. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. etnoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 148 . 5. prikupljanje. kušaonice.

a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. sc.3 Institucije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. ing.3.2. 149 . karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj. naþin þuvanja. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr.2. Meÿutim.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. populacije. 5.3. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5. banke gena. sc.4 Kolekcijski nasadi. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5.5.o.2. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr.2 Projekti inventarizacije.3.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. kulture/kultivari. lokacija.o. nositelj Bioaromatica d. 5.o. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. matiþna stada.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije. 5.o. banke gena.1 Postojeüe stanje. rasadnici. rasadnici. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. Bioaromatica d.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. publikacije. formiranje i dopuna kolekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. razrada bussines planova. oplemenjivaþki rad.5. 150 . poboljšanje državne strategije. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. promotivni materijal. Prijedlog mjera za promociju. izložbe.1.4. daljnja selekcija. predavanja.

Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. livada s pretežnim udjelom lucerne. dok je pašnjaka bilo þak 594. dalmatinska djetelina.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta.28 tona po hektaru. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. 1910. Osim u botaniþkom smislu.772 hektara livada.1. ratarskoj proizvodnji. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. bijeli kokotac. domaüa grahorica. odnosno livade i pašnjaci. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. dlakava grahorica. obraÿene su u okviru krmnih. godine þak na 6. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. djeteljnjak perasta kostrika. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. bilo je 3.000 hektara. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru.1. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. tvrda vlasulja.583 ha lucerišta. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. U isto vrijeme.500 ha livada. ratarskih kultura. dalmatinska vlasulja. domaüa vuþika. bijela djetelina. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. Veü do 1910. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. iza Slovenije i Albanije. 5347 biljnih svojti. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae).2.6. dalmatinska grahorica. sitna vlasulja. odnosno s podvrstama. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. granata kostrika. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. svinÿuša rogata. jesenska šašika. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. u Dalmaciji zvana ljekarica. opora tvrdika. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. Tako dalmatinski krški travnjaci.1 UVOD 6. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. 6. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. dunjica. svijetla smilica. crvena djetelina. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. stoljeüa. LIVADE I PAŠNJACI 6.

godine kod Knina i Sinja. pa tako i livada i pašnjaka. Nažalost. dolina Neretve i Konavle. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. Imotsko.3. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. Vrana. bezvodnost. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. Krajem 19. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. þak snježne planinske klime. kominom maslina i grožÿa. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Sinjsko. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Mosor. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Biokovo. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju.000 tona. odnosno planinske travnjake. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno. 6. Vrgoraþko polje. Biokovo.1. Mosor. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Konaþno. ekstremne vruüine i suše. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. 152 . stoljeüa bitno smanjeno. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. krških polja. Svilaju. Kozjak. vrlo plitak pedološki supstrat. Ne baš povoljni rezultati pokusa. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. obustavili su daljnje pokušaje. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. Kamešnicu. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost.planine: Dinaru. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20.

1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .6.1.1 Pregledni popis vrsta 6.2.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.

2 Trave (Poaceae.1.6. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .2.

2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. tolerantnost na sušu i drugo. posebno vezanih za prilagodbu na loša. prikupljanje. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. 3. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Andrena. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. 8.2. 7. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale.). predavanja. VU. þesto omotane najvišim listovima. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 5. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2. Listovi jajoliko izduženi. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. na podruþjima uzgoja stoke. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. Zajedno s lucernom. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 6. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. izmjeniþni.2. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 155 . Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. medije. kamenita i pjeskovita tla.6. ali i parazitskih biljaka. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. 4. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. Inventarizacija. mahune i sjemenke. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. kušaonice.

autor M. Miloviü 156 .Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database.

i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije.). Italiji. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. socioloških. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. 6. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 9. Andrena. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. ex Hornem. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. jajoliko izdužen. ekoloških. kamenita i pjeskovita tla. medije. mahune i sjemenke. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. etnoloških. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 8. predavanja. Popularizacija povijesnih. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. List je trodijelan.1. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. tolerantnost na sušu i drugo. VU. lijepe intenzivno crvenkaste boje. 157 . 7. ali i parazitskih biljaka. prikupljanje. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Inventarizacija.6. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. Njemaþkoj i Španjolskoj.) Syme. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Francuskoj. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. 5. izmjeniþno postavljeni na stabljici. osobito u USA. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. Danas je proširena po cijelom svijetu. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa.2.2. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. maslina i vinove loze. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. na podruþjima uzgoja stoke. Cvate u svibnju ili lipnju. 3.

158 .

tolerantnost na sušu i drugo. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. 3. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. 4. 5. na podruþjima uzgoja stoke. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. 6. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. medije. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. kušaonice. prikupljanje.2. dugi do 2 cm. smješteni na dugom dršku. 7. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Andrena. 2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka.6. ljubiþasti.3. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. viseüi. VU. 8. mahune i sjemenke.1. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. posebno vezanih za prilagodbu na loša. kamenita i pjeskovita tla. Može doseüi dužinu preko 1 metra. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 159 . predavanja. Cvjetovi veliki.

160 .

n) 1. Raste na prisojnim. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. 5. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp.) P. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. 6. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije.). kušaonice.6. ravne ili žljebaste. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. visoku tolerantnost na sušu i drugo. a lisne plojke þvrste. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. osunþanim padinama. Rukavci su mekani i dlakavi. nasipima i brežuljcima. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. LC. Promocija nove kulture na svjetskoj razini.1. prikupljanje. 7. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta. t) Status: u) Populacija. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. kamenita i pjeskovita tla. Azija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Jeziþac je kratak. 8. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe.2. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. u svijetlim bukovim i borovim šumama. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. 161 . 4. planinskim livadama i toþilima. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. 2. posebno vezanih za prilagodbu na loša. predavanja. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. na podruþjima uzgoja stoke.4. medije. 3. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. tup i rascjepkan. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L.

162 .

EX/CR. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 5. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. kamenita i pjeskovita tla. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 163 . 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. prikupljanje. obrasli dugim dlakama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete.6.5. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. medije. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 7. tolerantnost na sušu i drugo. 3. Metlica velika. na podruþjima uzgoja stoke. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Inventarizacija. 6. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 2. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. gusti bus. brkaš g) Status: h) Populacija. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog.2. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. 8. izdužena. posebno njihovi rukavci. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. predavanja.) Trin. vijugavim osjem. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Listovi su uski. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije.1. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. 4.

164 .

var. Inventarizacija. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. posebno vezanih za prilagodbu na loša. dalmatica Hack. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 7.1. subsp. LC. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. prikupljanje. kamenita i pjeskovita tla. kušaonice. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. medije. Tankih je vlasti i zbijenog busa.6. 3. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. 2. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. 8. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi.2. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. predavanja. 5. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. na podruþjima uzgoja stoke. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 4. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.6. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. tolerantnost na sušu i drugo. sulcata Hack. 165 . VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. g) Status: h) Populacija. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. 6.

166 .

3. 6. banke gena. 6.2. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.4 Kolekcijski nasadi. rasadnici. matiþna stada.3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. Meÿutim. 6. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.6. kulture/kultivari.3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.2 Projekti inventarizacije. naþin þuvanja. niti se sjeme može kupiti na tržištu. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline.2.1 Postojeüe stanje. 6.3 Institucije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije. 167 . lokacija.2.2.3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije.3.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. populacije. banke gena. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. rasadnici.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. ljekovitog. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. zaþinskog. þak snježne planinske klime. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. medonosnog. Vrana. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. godine. Kozjak.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. medonosnog. 173 . 7. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. klimarskom dragulju. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. krška polja. ekstremne vruüine i suše. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. dolina Neretve i Konavle. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. zaþinskog. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Službena rajonizacija aromatiþnog. R. ali možemo. ukrasnog i jestivog bilja. Vrgoraþko polje. zaþinskog. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. bezvodnost. Ipak. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. ljekovitog. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. a posebno u Župi dubrovaþkoj. Imotsko. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. Mosor. Biokovo. vrlo plitak pedološki supstrat. medonosnog. ljekovitog. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Wettstein 1906. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. zaþinskog. Sinjsko. ljekovitog.i drveüa. pa tako i proizvodnje aromatiþnog.1. ukrasnog i jestivog bilja.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7.7.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .2. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu. Aromatiþno.

) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp. macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp. dalmaticum x G.Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G.) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .

176 . Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. destilerija. stoljeüu. ljekovita. sapuni) na bazi ružmarina. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. ukrasna i krajobrazna vrsta. vodice. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Posebno se intenzivira od 1740. sušara. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. þemu se protive pþelari.7. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. Primarni proizvodi su suho lišüe. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija.2. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina.2. tako i sekundarni. Visu i Šolti. žmurod. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu. zaþinska. zimorad. kako primarni.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. a širi se u 18. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. visok do 2 m. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. medonosna. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. gusto prekrivenih listovima. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. Listovi su mu vrlo uski. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika.2.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. lužmarin. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Tek krajem 19. malo svinuti na rubovima. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. godine i prva ružmarinska zadruga. kao važna aromatiþna. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. godine. ružmarinovi medenjaci). k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. rusmarin. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. LC. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. kad je prvenstveno služio kao zaþin. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. Hercegovina. zimrad. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.

farmaceutskih. Popularizacija povijesnih. edukativne i turistiþke obilaske. 3. 4. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. 6. Ukljuþenje plantaža. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. 177 . prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Inventarizacija. 8. 11. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. kušaonice. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. socioloških. ekoloških. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. 9.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. predavanja. 7. 2. prikupljanje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji.

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.) poznatija kao lavandin. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. Ukrajina. dentata. (L. LC. despik. vera DC x L. ali i lavandina: Francuska (Provansa). temeljem znaþajnih državnih poticaja. officinalis. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande.modrulja. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. poznata još iz starog vijeka. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje. intermedia). Danas je na tržištu je sve prisutnija. Požari su 1999. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). lefendel g) Status: 0 h) Populacija. latifolia Vill.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. ali i križanaca na otocima Hvaru.). Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. vera) ili prava lavanda. stoechas. Alžir. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. Bugarska. L. lavendl. hybrida. Uzgoj lavande. Grþka i Engleska (Norfolk). k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. francuska Lavandula angustifolia Mill. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . Od 13. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Italija. lavandula. vera DC x L. L. (L. officinalis. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema.2. latifolia Vill. te L. Otkriven je 1948. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L.2. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. Postojale su kulture prave lavande. Španjolska. odnosno lavandin. a i ulje mu je kvalitetnije. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L. L. a na drugim kontinentima SAD. 178 . svjetloplave boje. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. Argentina i Tasmanija.7. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. Maÿarska. a u 16.). Braþu i Visu te u Zagori.

preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. zaþinska. etnoloških. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. kao važna aromatiþna. ljekovita. 179 . Od 2000. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. u prigodnoj vreüici. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. kušaonice. pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. socioloških. dio za prodaju u svježem stanju. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. sušara. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. koristi se za zaštitu od moljaca. destilerija. edukativne i turistiþke obilaske. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. sapuni) na bazi lavande. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. ekoloških. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). a suhi cvijet lavandina. 2. Lavandini su jaþeg mirisa. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. 5. vodice. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. farmaceutskih. 3. medonosna. Popularizacija povijesnih. predavanja. 4. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. ukrasna i krajobrazna vrsta. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. tako i za kontinentalnu Hrvatsku. Ukljuþenje plantaža.

180 .

a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. sapuni) na bazi kadulje. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže.2. Slano. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. sušara. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. u faraonskim grobnicama u Egiptu. kako primarni. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. zaþinska i ljekovita biljka. duž cijele naše obale. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. osobito u razdoblju cvatnje. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. te Boka Kotorska. za osobne potrebe na otoku Hvaru. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama.2. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. vodice. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. Ston. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. tako i sekundarni. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. destilerija. Hercegovina. LC. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. žalfija. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. Primarni proizvodi su suho lišüe. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. osim možda u manjoj mjeri. 181 . Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Proizvodi primorske kadulje. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. Malinska na Krku. slavulja. ali se koristi i kao zaþin.7. kuš. pelin g) Status: SLRH h) Populacija. Izvanredna je aromatiþna. pa djeluju sive boje. Još prije njih. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. stoljeüa na otoku Hvaru. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. proširena na podruþju Mediterana. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija.

7. prikupljanje. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. predavanja. Popularizacija povijesnih. 182 . ekoloških. 3. 5. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. etnoloških. 4. Inventarizacija.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. medije. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. farmaceutskih. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. Ukljuþenje plantaža. kušaonice. 11. socioloških. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. 6. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. edukativne i turistiþke obilaske. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 8.

koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. LC. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. W. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. visok 20-40 cm. proširena na podruþju Mediterana. zaþin mesu. a Dalmacija. a za pice je možda i bolji od origana. Listovi su se koristili za lijeþenje. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. ribama. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska.7. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. Primarni proizvodi su suho lišüe. zaþinska i ljekovita biljka. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. obrasli finim kratkim dlakama. Listovi su mali. Izvanredna je aromatiþna.2. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. tako i sekundarni. osoguz. sušara. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. osobito u razdoblju cvatnje. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. 183 . Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. cijelog ruba. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Hercegovina. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. zašiljeni. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. kako primarni. duž cijele naše obale. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. ali se koristi i kao ljekovita biljka. te izvanredan med. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu.2. najvažnija pþelinja paša. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. primorski þubar. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. gusto razgranan polugrm.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. destilerija. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. uski. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. vodice. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Stabljika i ogranci su okrugli.

Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. edukativne i turistiþke obilaske. medije. Ukljuþenje plantaža. farmaceutskih. 11. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. 7. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 2. 184 . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. predavanja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4. prikupljanje. 8. etnoloških. 10. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. kušaonice. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. 3. ekoloških. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. Inventarizacija. 6. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. 5. socioloških.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.

Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. po cvatnji cijela biljka ugiba. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. ponekad punih 40. kao diuretik. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. pa þak Visiani poþetkom 19.7. Iznimno je pogodna za svježe nasute. loparina. hvarska i viška. soþnim listovima sivozelene boje. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. dalmatinske þipke.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. smokva glušica. osobito uz more. dugaþkim preko metra. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. meÿutim ima karakteristike ljekovite.2. ali i kao insekticid. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. mesnatim. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. Pred jesen. industrijske. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. Hercegovina. LC. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume.2. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima. godine iz istoþnog Meksika. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. 185 . medonosne i krajobrazne vrste. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. aromatiþne. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. a u Italiji i neke grublje vrste papira. od kojih su najpoznatije: paška. Odavno se proširila.

2. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. kušaonice. 7. Inventarizacija. prikupljanje. 4. 6. 10. 9.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. edukativne i turistiþke obilaske. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Propagacija agave u Dalmaciji. Popularizacija povijesnih. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. ekoloških. socioloških. farmaceutskih. 186 . Izrada marketinškog plana za agavu. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. vrijednosti agave kroz publikacije. medije. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava.

estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije.7. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. promjera oko 2 cm. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. na Biokovu. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. 4. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. Inventarizacija. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. predavanja. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Popularizacija povijesnih. ekoloških. edukativne i turistiþke obilaske. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . Nije poznato da li postoji u prirodi. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. socioloških. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. medije. prikupljanje. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije. te organizirati pokusno polje. 6. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. 9. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. 10. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti. 7.2. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. 0. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. 2. etnoloških. 5. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta.

188 .

nejednolike puti. prpak. jagodnjak. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. Taj se proces odvija postupno. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. otpornosti na hladnoüu i sušu.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. Listovi su izduženo jajasti. Oplemenjene kulture planike 189 . Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. ali i dublje u kontinentu. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. a u Italiji. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. industrijska kultura. kad nijedna druga biljka ne cvate.2. maginje su okrugli. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. veliþine i ukusnosti ploda. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. 2–3 cm široki. kod nas od Istre do Dalmacije. nezrele plodove i bijele cvjetove. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. samo dolaze kasno. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. debljine oko 2 cm. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. raznih izraslina. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. LC. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. naranþasto crveni. dekorativnih elemenata i drugog. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. do 300 mg u 100 grama ploda. hormonskih poremeüaja i sl. rodnosti. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. pjega nastalih od izlaganja suncu. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC.2. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. peþenje rakije.7. jagodiþnica. Cvate od listopada do kraja prosinca. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. sastavni dio mediteranske makije. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. preradu u marmeladu. naranþastu i žarko crvenu. Njezina jestivost je poznata od davnina. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. dugi 6–9 cm. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. na 3–10 mm dugoj peteljci. Plodovi planike. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. Plodovi dozrijevaju u listopadu. zamjena za listove lovora. planiþac. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme.

7. edukativne i turistiþke obilaske. 190 . plodovi i preraÿevine. 11.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Proizvodi. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. Inventarizacija. medije. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. 4. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 2. 5. 12. 9. 3. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. socioloških. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. kušaonice. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Propagacija planike u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. 6. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. etnoloških. 8. Popularizacija povijesnih. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. 10. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. ekoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. predavanja. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. plantaža. Izrada marketinškog plana za planiku.

191 .

7. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. ali je osobito cijenjena. 192 . þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. Zreli plodovi su ugodnog. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade.2. Koristili su je veü stari Grci . s ostacima þaške na vrhu. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. prema vrhu suženi i sjajni. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. tamnomodre. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. rodnosti. plodovi i preraÿevine. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. LC. slatkastog i pomalo smolastog okusa. dugaþki do 3 cm. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. Plodovi mirte su okrugle. sliþno kao i lovor. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. na kratkoj peteljci. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. otpornosti na hladnoüu i sušu. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. usko jajasti.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. mesnate bobe. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. dekorativnih elemenata i drugog. kožasti. Bijeli. kod nas od Istre do Dalmacije.2. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. Proizvodi. veliþine i ukusnosti ploda. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. industrijska kultura.

socioloških. Inventarizacija. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. 12. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. 4. 8. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 3. ekoloških. Propagacija mirte u Dalmaciji. 6. prikupljanje. etnoloških. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. kušaonice. 11. edukativne i turistiþke obilaske. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. plantaža. 10. medije. 7. Popularizacija povijesnih. 193 . Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. 9. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 5. Izrada marketinškog plana za mirtu. 2.

194 .

Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. s kojima se þesto zajedno konzervira. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. Braþu. šüulac. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova.beren ga na južnoj strani otoka ýiova. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. posebno Hvaru. proširena gotovo svim europskim obalama.. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. razgranata u gornjem dijelu.. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. motrika. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija.na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren.2. Upotrebljava se u prehrani. Visu.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. a more i koja fetica pršuta. ukiseljena i za umake. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe.2.. petrovac.. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. a ja u njoj guštan veü godinan. Raste neposredno uz more. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. LC. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae).“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. Smatra se specijalitetom kao i kapari. Koristi se još od pretpovijesnog doba.. petrovo zelje.raste i na sjeveru. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar.. plavozeleni. kod nas od Istre do Dalmacije. kao prilog jelima u octu ili u ulju.. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca. ýiovu... omaþalj. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. Listovi su rasperani. ali sve rjeÿa...bar ga ja tako zoven.delicija da ne more bit veüa. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. koliþine eteriþnih ulja.prije se u Dalmaciji puno duperela.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena.. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus.7. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. obalac.. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. sad je u EU zaštiüena biljka. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 . sirotinjska šparoga.. visoka do 50 cm. za salate.

4. 10. Ukljuþenje prirodnih sastojina. edukativne i turistiþke obilaske. 3.1. kušaonice. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. 6. 9. 5. etnoloških. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. plantaža. ekoloških. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada marketinškog plana za matar. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. prikupljanje. 196 . socioloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. medije. predavanja. Inventarizacija. 2. 8. 12. 11. Propagacija matra u Dalmaciji. 7.

197 .

ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.2. kod nas u obalnom dijelu. razgranjeni dvoredac. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. od Istre do primorja Crne gore. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. divlja rikula. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. posebno u Dalmaciji. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige.2. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). LC. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. 3. na identiþan naþin kao i poznatija riga. uskolisni dvoredac. 2.)DC. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. moguünosti uzgoja. Poznata je i ljekovitost divlje rige. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). Inventarizacija. u dva reda složenih sjemenki. Listovi su debeli i soþni. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena. tvrdoüe i ukusnosti listova. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. rigula. od koje je nutricionistiþki vrjednija. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. za iskašljavanje. 198 . divlja salata. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 4. divlji kupus. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša.7. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. tradicionalni proizvod Dalmacije. plavozeleni. prikupljanje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. kao diuretik i antiskorbutik.

Izrada marketinškog plana za divlju rigu. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. 7. predavanja. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. 9. 11. socioloških. kušaonice. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. medije. 6.5. 8. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. 10. 199 . Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava.

3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. zaþinskog. medonosnog. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.3. sc. sc. sc. a sjeme kadulje. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. sc.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr.1 Postojeüe stanje. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog.2. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Iznimka je budrovka. ljekovitog.7. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. sc. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. Meÿutim. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. 7. sc.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7.

3. banke gena.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.o.3 Institucije. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.3. kulture/kultivari.2 Projekti inventarizacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. populacije. 201 .o.3. matiþna stada. banke gena. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7. lokacija.2.4 Kolekcijski nasadi. Kvaternikova 12 21 000 Split 7. rasadnici.7. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d.o.2.o. naþin þuvanja. rasadnici. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije.

razrada bussines planova. formiranje i dopuna kolekcija. oplemenjivaþki rad. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7.4. izložbe.7. opisi kultivara. 202 . daljnja selekcija. promotivni materijal. poboljšanje državne strategije predavanja. publikacije.1 Prijedlog mjera za promociju. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.

000 167. Prema popisu iz 1781.238 70. dakle Dalmacija je zemlja ovaca. koje prema najnovijim popisima iz 2007.000 600. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1).627 538.176 27.348 179. Danas.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3. što znaþi ovca.026 53. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede.8. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.000 ? ? ? 700.820 29.131 650. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela). godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2.756 228. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva.000 Pþele*** 7. godine u Dalmaciji je bilo oko 1.000 203 . DOMAûE ŽIVOTINJE 8. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju.166 105.473 0 ? 5.200. kao što je Dalmacija.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12.1. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007.2 milijuna grla stoke. odnosno ovþara.264 52 ? 7.827 U Hrvatskoj 15.571 70. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.978 320.000 360 0 412 **8.534 313.000 1.706 50. od þega preko milijun ovaca i koza.207 kninska Splitsko413 213 351 48.1 UVOD 8.950 9.261 Šibensko28 125 1. što je u odnosu na broj stanovnika (250. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma).738 6.793 1.938 1. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe.500 235.000 1.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.

specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. goveda. a vjerojatno i drugih pasmina. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. Krajem 19. od 1808. kuniüi. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. kokoši. posebno na otocima. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. po kojima Dalmacija i dobiva ime. golubovi. stoljeüa. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. godine. a kasnije poþinje uzgoj svinja. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. a od poþetka 19. sinjska. Afriþki. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. Od polovice 19. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. izraÿuju i provode planovi. koze. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. koja se od davnina. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. radi dobivanja kvalitetnije vune. poniji. uvozi rasplodni materijal. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. konji. olibska. više ili manje križanih s drugim pasminama. peradarstvo i golubarstvo. Kornati). pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. vlašiüka ovca. te pþelarstvo. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. kornatska. sorthdown ovca. pure. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18.1. dudov prelac. braþka. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. svinje. koze. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. silbska. zvanog bušak. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. 204 .2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. romanovska. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine.8. magarci s križancima. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. psi. Kasnije. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. pþele. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. goveda i psi. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. uslijed izoliranosti populacija. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. da bi njihov broj do kraja 19.

održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. preci današnjeg tornjaka. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. smanjilo na oko 250 000 grla. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. Nažalost. Cetinu. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. gotovo nije bio moguü bez koze. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. Zbog nekontrolirane paše i brsta. psa þuvara. dok je u Dalmaciji nestala. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. ratnog psa. ilirsko doba. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. godine Zakon o zabrani držanja koza. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. Nestankom stoke gube se još 205 .Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. dio Ravnih kotara. svelo u Dalmaciji na minimum. Ipak. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. S preko 400 000 grla polovicom 19. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. bukoviþka koza. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. kako se u Dalmaciji nazivalo. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. pratiti. Uz kokoši. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. nažalost. prvenstveno uz krška polja. ovþarskih pasa. iz doba Ilira. a struka i statistika prestale su. stoljeüu. Krku. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. donesen je 1954. gladi i oskudica. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. na osnovi populacija pogrmuša. Daleko manje su bile proširene patke i guske. a još manje bisernice. pa tako ni þovjeka. psi Dalmacije gotovo nestaju. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. ekstenzivna pasmina šiška. vjerojatno još od predgrþkih vremena. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. da bi se do 1930. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu.

koje se potiþe krajem Mletaþke republike. Davne 1780. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. Šibenika. koji je tada pripadao Dalmaciji. otkriüem umjetne svile u 20. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. veü 1875. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. a od 2007. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. Konaþno. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. Dubrovnika i Kotora. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. godine. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. tako da je 1938. Ipak. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. ali se rabe za potpuno druge svrhe. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. stoljeüa. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. nedovoljna podrška vlasti za loših. posebno na otok Hvar. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. godine bilo tek oko 36 000 košnica. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. izgraÿen još 1905. a koji je u potpunosti neiskorišten. Ipak. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. a 1905. 206 . U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. Splita. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. odnosno ubijala. stoljeüu. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. Trogira. mediteranska pþela. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19.

odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Biokovo. krška polja. Mosor. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. Okolišni uvjeti (pedološki. klimatski. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. pa tako i stoþarstva.1. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. vrlo plitak pedološki supstrat. bezvodnost. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. þak snježne planinske klime. ekstremne vruüine i suše. Kozjak. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. 207 . ovce i koze. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak.3. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo. ali je polovicom 20. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete.8. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije.

1 Pregledni popis vrsta.8.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.2. salonitana): Solinska mekousna 208 . pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o. oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o.

Turopoljska 7. Hrvatski hladnokrvnjak 3.3. Istarski magarac 3. Ovce pasmine: 4.2.1.1998 . Goveda pasmine: 1.2006 . Svinje pasmine: 6. Perad vrste: 7.1. Dalmatinska pramenka 4.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . Primorsko-dinarski magarac 3.1.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. Istarska ovca 4. Istarsko govedo 1.2.1. 5. Crna slavonska 6. Slavonsko srijemski podolac 1. Creska ovca 4. Purani pasmine: 7.12. Liþka pramenka 4.2. Hrvatski posavac 2.4.3.1.7. Hrvatska bijela koza 6.3.5. Konji pasmine: 2. Cigaja 4. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.1.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1.10. Rapska ovca. Krþka ovca 4.1.2.1. Dubrovaþka ruda 4. Hrvatska šarena koza 5.1.2.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA.2003 .3 Buša 2. Zagorski puran 209 . Koze pasmine: 5.05. 4.6.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10. Meÿimurski konj 2. Paška ovca 4. Magarci soja: 3.2.8. Lipicanac 2.04.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06. Sjeverno-jadranski magarac.4.9.

mediteranska siva pþela) . ribe) . u njemu se nalazi veüi broj vrsta.2. Kokoš hrvatica *8.7. Dalmatinski poni) . Bosanski brdski konj) . konj Alkar.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak.2. domaüa tuka) . gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. a ne samo izvorne pasmine (npr. a ne postojeüe pasmine. Kokoši pasmine: 7.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Šiška. pa predstavljaju potencijalne kultivare. bukoviþka koza. Siva pþela.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. dalmatinska pogrmuša. 210 .1. sitni magarac. golub Zadarski prevrtaþ) .za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. Pþele pasmine: *8. golub.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja.u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: .1. Braþka koza. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja.

uz podolsko govedo. Za bušu je karakteristiþna tzv. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. bosanska buša i druge. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. buše mogu biti crne. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. Do prije stotinjak godina buša je. Boja dlake je razliþito pigmentirana. þak do 6 %. plitko i maleno. Ilirsko govedo. pa sve do gotovo bijele boje.8. relativno široki. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. odnosno potrošnju hrane. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. Iako je u pravilu vime buše kratko. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. 211 . tamnije i svjetlije smeÿe. dalmatinska buša.2. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena.2. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. Dalmatinska buša g) Status: HSC. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. a razliþiti okolišni uvjeti. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. U svakom sluþaju. CR.2. Odabrane buše (Gospiü 1955. Adametz. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. svjetlosive. jer ju je našao sve do Albanije. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. Liþka buša. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. NN 73/2003 h) Populacija.

socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih. brst. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. ekoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. skuta. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. slama) pri þemu bi zimi smršavile. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. 6.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. kukuruzovina. etnoloških. 5. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Izrada marketinškog plana za bušu. PP Biokovo). a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. 3. uz eko sela i drugdje. staništa i prateüe bioraznolikosti. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. 7. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. m) 1. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. 8. 212 . Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. vrhnje. 2. najprije na zaštiüenim podruþjima. mladi i punomasni sir. 9. predavanja. 4. medije.

Od 1947. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). od kojih su 24 uvezena iz Austrije.2.8. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. Vrgoraþkog polja. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. uz eko sela i drugdje. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. Do kraja 19. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. Vranskog jezera. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. vrhnje).2. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. godine. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. Sliþno kao kod buše. 213 . do 1975. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. Sivo govedo. doline rijeke Neretve i Konavle. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. sir. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. CR. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. jednobojno sive boje dlake. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme.2. zakonom je 1908. s nešto boljim okolišnim uvjetima. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna.

medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. PP Biokovo). Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. predavanja. etnoloških. ekoloških. 3. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 9. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 8. 6. 7. 214 . 2. Popularizacija povijesnih. socioloških.m) 1. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. 4. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima.

Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. jer su se u ergelama u Drnišu. Moslavine. rjeÿe šarci. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. a rijetko sivci i alati. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. nešto teže. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. Prsa su široka i duboka. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. Kopita su široka i þvrsta. bijelci i vranci. U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine.8. greben je relativno dug i izražen. uglavnom ravnog profila. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. 215 . Meÿutim. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa.3. osobito u pogledu ishrane. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. a sapi mišiüave. jakih kostiju. a hod izdašan. Meÿutim. raskoljene i spuštene. CR. a noge þvrste. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. obraslih putica. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. i 19.2. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. odnosno transport roba. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. Vrat je kratak i snažan. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. Veüinom su dorati. ranozreli i dobre plodnosti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. turskih i arapskih konja. Mirni su i dobroüudni u radu. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. leÿa i spoj srednje dugi i široki. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija.2. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. izdržljivi i ustrajni. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca.

bušaka kroz publikacije. 216 . etnoloških. bušaka širom Dalmacije. Mosoru. 4. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. 9. bušaka na podruþju Dalmacije. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. predavanja. bušaka. 7. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. 8. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. gdje su postojale veüe obradive površine. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 6. ekoloških. Biokovu i drugdje. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Dinari. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. prvenstveno na veüim krškim poljima. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. Popularizacija povijesnih. m) 1. medije i druge oblike promocije. PP Biokovo). 2. socioloških. ali i na dalmatinskim planinama. bušaka. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. 5. 3. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu.

silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. Trbuh je svjetliji. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. þvrst. þesto smeÿa. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC.) i Dubrovnika (1272. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. Držiü. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). kolutovi.). a noge þvrste i košþate s mekim puticama. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. proširen je u Hercegovini. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. Greben je slabo izražen. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. uz uvažavanje uzgojne povijesti. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. na kojoj su istaknute uške. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. Kopito je malo.8. skladno povezan. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. CR. Na nogama su tamnije pruge. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. koje se fenotipski i genetski razlikuju. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. obrastao kratkom stršeüom grivom. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. Vrat je srednje dug.4. Polovicom 19. okruglo i vrlo tvrdo. kenjac. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren. a sapi spuštene i slabo mišiüave. Prsa su uska. Marinkoviü i brojni drugi. više produkt prirodne selekcije. Pulad je tamnija. no vremenom posivi. ponekad blago uleknuta. osel i dr.. leÿa uska. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. Osim u Dalmaciji. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. u narodu zvanom tovar. Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. dakle više od vlastite težine.2. kolijevci europske civilizacije. NN 39/06 h) Populacija. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo.2. Boja tijela je pepeljasto siva. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen.

predavanja. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. 4. socioloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. 9. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. PP Biokovo. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. ekoloških. 5. zatim eko centre. Popularizacija povijesnih. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. PP Lastovo). Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 6. etno sela i drugdje. 8. etnoloških. PP Vransko jezero. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. 3. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. najprije na zaštiüenim podruþjima. što dovodi do polaganog.000 grla. 7. otoci magaraca i drugo. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. dakle smanjila se gotovo 30 puta. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. medije. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. 218 . Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. ali sigurnog smanjenja populacije. trke magaraca. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca.

Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. godine svega oko 115. a prsa i zdjelica uska. godine Zakon o zabrani držanja koza. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. Vrlo je živahna. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. kostrijet. Sredinom 19. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. CR. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv.. te se poþetkom 20. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. crno-bijele.2. Vrat je uzak i plosnat. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja.000. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. pratiti ovu granu stoþarstva. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. Domaüa šarena koza. þvrstom i dugaþkom dlakom. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima.5-3 kg. Dinare i Dalmatinske Zagore. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. u narodu þesto zvana krava siromaha. Zbog nekontrolirane paše i brsta.8. donesen je 1954. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. bukoviþki. dinarska šarena koza. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. smeÿe ili sivo-bijele boje.2. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. 219 . no kroz naredna desetljeüa broj im opada.000 koza. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza.000 koza. dalmatinski. Domaüa koza. Dalmatinska koza. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru.5. stoljeüa uzgaja manje od 200. osim sporadiþnih pokušaja. a struka i statistika prestale su. U brdskim selima ovog podruþja.. g) Status: HSC. Glava je nešto manja. neretljanski i drugi. Vrlo je skromna. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. NN 39/2006 h) Populacija. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. Veüinom ojari jedno jare težine 2. Noge su þvrste. Vime je slabije razvijeno. a veüa stada imali su planinski stoþari. a 1939. nažalost. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. a rjeÿe je jednobojna. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. otporna i dugovjeþna. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza.

staništa i prateüe bioraznolikosti. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). 8. vrhnje). Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije.Po svemu. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. 3. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. Popularizacija povijesnih. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. socioloških. nešto boljih proizvodnih osobina. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. uz eko sela i drugdje. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. 9. 4. PP Biokovo). Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 220 . Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. ekoloških. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. 6. predavanja. medije. s masnoüom do 4 %. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. sir. NP Krka. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. etnoloških. 5.

od kojeg najveüi dio posiše janje. Glava i noge dalmatinske pramenke. ponekad i šareni.6. To su ovce s grubom. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. posebno na otocima. Poþetkom 19. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. žuto mrke ili crne boje. vlašiüka ovca. Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. Ovce su veüinom šute.38 Ovnovi 65 . dužine do 20 cm. obrasli su kratkom dlakom. Kelti i Slaveni. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. a kod nekih i trbuh. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. sorthdown ovca. radi dobivanja kvalitetnije vune. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. olibska. þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. izvornom obliku. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima. U pojedinim dijelovima Dalmacije. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. Od ove 221 .68 40 . DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. a pramenovi šiljati. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca.63 28 . vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. CR. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. sinjska. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. miješanom vunom. kornatska.2. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. Izrazito je otporna. mlijeko. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. romanovska.2.8. doveli su dugorepe ovce. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. braþka. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . vrlo gruba i malog prinosa. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. do 1. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. þesto bez jasnog plana i cilja.5 kg. Runo je otvoreno. uslijed izoliranosti populacija. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Za razliku od drugih pramenki. NN 39/2006 h) Populacija. karakul ovca i brojne druge.

8. medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. 4. najprije na zaštiüenim podruþjima. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. ekoloških. 3. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. 9. Popularizacija povijesnih. etnoloških. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. uglavnom kukuruza i jeþma.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. socioloških. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. 6. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. 222 . 7. predavanja.

Šipan i Koloþep. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. odnosno daje oko 90 l. Glava. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. a u manjem udjelu i vune.5 kg 223 . ukljuþujuüi otoke Lopud. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. Runo je veüinom zatvorenog tipa. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. a manje u zaleÿu Dubrovnika. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava.7. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Španjolske i Francuske. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. a vuna najkvalitetnija. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. koja su relativno duga i široka. NN 39/2006 h) Populacija. Uzgaja se na uskom. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. i 19. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. te na poluotoku Pelješcu. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Ovce su uglavnom bez rogova. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije.8. a leÿna linija se blago spušta prema sapima. merinizacijom dalmatinskih pramenki. tzv. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. a prsa mišiüava i zaobljena. prvenstveno vune. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. Daje od 1 do 1. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. CR. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom.2. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina.2. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. Greben je nešto viši od križnog dijela. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. Vrat je dosta dug i tanak. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike.

Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. socioloških. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. 8. Popularizacija povijesnih. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. 3. 224 . kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. 9. Randman vune je 50 % . Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. te jede suha. salamuri i dimi. ekoloških. a starija ovþetina se soli. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. kvalitetnije od ostalih pramenki. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. najprije na zaštiüenim podruþjima. etnoloških. 7. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. 6.bijele vune. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. zvana kaštradina. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. medije. predavanja. 5. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 4.

godine. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. Disney-a «101 Dalmatinac». Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. danski pas. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. Florijana. dalmatinski ptiþar. rjeÿe smeÿim toþkama.04 1999. a najviše u Dalmaciji. h) Populacija. no uzgaja ga i ostali narod.8. proširena po cijelom svijetu. godine objavio njegov opis i crtež. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. Dalmatinski pas je inteligentan. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. rad nepoznatog autora iz polovice 18. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. osjeüajan i privržen þovjeku. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. pratilac koþija i osobni þuvar. Pas Sv. Visok je 5560 cm. ali vrlo temperamentan. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara.8. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. tako i djece. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ.kako þovjeka uzgajivaþa. izduljene. 225 . a manje su na glavi. dok sitnije nisu poželjne. gdje je engleski kinolog T. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. dok je 1999. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. stoljeüa. repu i ekstremitetima. snažan i uporan. te kao vojniþki i lovaþki pas. vretenasta tijela i šiljata repa. LC. Bewick 1792. Veü u 14. priljubljenih ušiju. pratilac koþija i konjanika. kao þuvar. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719.2. a težak do 30 kg. Voli trþanje i velike površine. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. srednje velike glave. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . bengalski goniþ.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. Upadljivo je tamnih oþiju. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. stoljeüa. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus.

Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. prepoznatljiv širom svijeta. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . ovisi o trendu i pomodarstvu. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. njegove domovine. dalmatinskom zimovkom. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. etnoloških. Izložbe dalmatinskih pasa. socioloških. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. predavanja. Bal dalmatinaca. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. primorsko-dinarskim magarcem. 4. na podruþju Dalmacije. 2. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. 3. medije. ali jak. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. Popularizacija povijesnih. manifestacije. Nažalost. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja.

gdje štiti grla od napada krupnih predatora. izdržljiv i skroman. Golije. prvenstveno vukova i medvjeda. odnosno ograÿeni prostor za stoku. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. godine. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. podruþju sinjskih ovþara. a vrat dug. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare.2 cm). Rep je izrazito dug i þupav. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. vrlo þesto podignut. te za osobnu zaštitu. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. a naknadno i u Tomislavgradu. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. iznimno je žilav. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. ali i šire u Europi. Tijelo je kvadratnog okvira. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. dok je pasmina službeno priznata 2007. tornjak g) Status: FCI 355 /16. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. Ženke visine 60-65 cm. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. Svilaje. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. Iako velik. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci.05 2007. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. te križanjem sa lokalnim pasminama. Uši su velike i preklopljene. duge i þvrste dlake. snažno i þvrsto.9. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa.2.8. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. Glava je klinasto izdužena. bosanski tornjak.2. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. težine i preko 50 kg. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Himalaje. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. Djeluje smireno i opušteno. h) Populacija. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. VU. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. U Zagrebu je 1982. godine. koji se proširio i do Like. Kozjaka. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. Grobniþkog polja iznad Rijeke.

Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije.podruþjima. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. þime bi se izbjegli gubici stoke. 5. predavanja. posebno Dalmatinske Zagore. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. 3. medije. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. 2. posebno uz stada eko sela. m) 1. najprije uz stada i eko sela. 228 . Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. te troškovi naknade šteta. 4. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. socioloških. Popularizacija i promocija povijesnih. manifestacije.

000 košnica.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann.000 košnica mediteranske pþele. panonski. ali i Hrvatske. po þemu je ova pþela i dobila ime. dinarski tip. a svega 5 % u gorskom podruþju.2 15-17 Matica 0. Osim kod nas.-79.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. bez Dalmacije. Obilježja Masa (gr. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300.) Duljina (mm) Radilica 0. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50. djelu Maÿarske. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela. odnosno kontinentalne Hrvatske. subalpski.8. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta. prije oko 8 000 godina. odnosno naše obale i otoka. Godine 1905. bilo je 96. n. proširen na podruþju gorske Hrvatske. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. proširena je u Sloveniji. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. BIH. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. odnosno dužine 0.2. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela.25-0.) hvali med zvan Olintio (Olynta. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. Oni su sive boje. NN 126/07 h) Populacija. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC. 229 . brdo kod Atene). VU. na podruþju Hrvatske. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. a vjerojatno ih ima i više. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6.1 12-14 Trut 0.Kr.000. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos. Austriji. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. mediteranski. 25 % na mediteranskom podruþju.2. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica.35 mm. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu.8 mm. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. proširen na podruþju mediterana i submediterana. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela. Ima široki tomentum.4-6. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. dinarski. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.

godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. te da matice imaju visoku plodnost. 3. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. Od 1994. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. lavanda). Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. predavanja. etnoloških. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. peluda i meda. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. socioloških. ružmarin. kadulja. kušaonice. a 1997. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. medije. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. i imaju brzi proljetni razvoj. propolis. ekoloških. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. 2. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. Popularizacija povijesnih. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. 4. m) 1. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. Prezime s relativno malo hrane. pþelinji otrov i dr. vrcanog i u saüu. 230 .

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. odnosno pastrva. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. CR.2. išarano je tamnim prugama i šarama. koje su na glavi nepravilno svinute. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke.2. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. proširena od Italije do Albanije. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. a veliþini populacije. kao i biologiji se vrlo malo zna.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. na podruþju BIH. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3.8. 4. Konavoski dvori). ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. pa liþe na šare mramora. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. Slovenija. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. BIH. Inventarizacija. Crna gora. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. 231 . Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. prikupljanje. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. kao i usta s velikim zubima. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Hrvatska. a oþi razmjerno male. Koliko je poznato. Makedonija. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. Boja tijela je vrlo karakteristiþna. odnosno prikladnost za uzgoj. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. Glava velika.

buduüi PP Donja Neretva). Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Popularizacija povijesnih. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. 9. 6. predavanja. publikacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. 7. etnoloških. gdje postoje prikladni uvjeti. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 232 . ekoloških. medije. 8. socioloških. manifestacije.5.

pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. NN 126/07 7. Vlada RH MZOPU 1998. 2006. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. osnovan 2003.3. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.1 Postojeüe stanje. knjige. godine. 26 8 HSC 2008.8. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. ribarstva i ruralnog razvoja. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. NN 127/98 2. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. 2003. 1999. NN 39/06 6. 22 6 233 . osnovan 1994. a neke su veü izumrle. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. NN 73/03 5. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. Službene publikacije (popisi. godine 1. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije.

Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8. Izrada menadžment planova sve.caput@zg.ernoic@varazdinska-zupanija. Izrada strategije na državnoj razini 2.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. Isto tako.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1.3. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 .1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8.3. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5.hr Dr. Sc. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. Sc. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4.hr Dr. 8. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8. Sc. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko.t-com. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina.3. Ne postoji službeni gen centar. Podrška kod promocije 9. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko.hr Mr. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta. Sc. Sc.hr Dr. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza.barac@zd.t-com.

Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori.3. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK". Sunkovci. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". godine. Kuna. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. Sc.aivankovic@agr. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj . Gornji Humac. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE. Marijan Posavi University of Wisconsin. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije.poljak@kc.t-com. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. Put Vodica 11.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. otok Braþ. Sc.3 Institucije. 21 412 Puþišüa.hr Dr.3. 8.3.htnet.ozimec@zg. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA". PUT PORTIRNE 1. Starþeviüa 5.hr Dr. 21260 IMOTSKI 235 . Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37. izrada zapoþinje 2008. 10 040 Zagreb roman. A. USA posavi@wisc.hr Mr.hr 8.2 Projekti inventarizacije. Sc.3. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA. BRUNE BUŠIûA BB.

20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO.TESLE 30. banke gena. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA". Postoje brojni sitni. VRLIýKA 17.3. MLINSKA 47.4 Kolekcijski nasadi. matiþna stada. kulture/kultivari. lokacija.3. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. N. 236 . 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". GRUDA BB. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". naþin þuvanja. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. populacije. rasadnici. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA". 21230 SINJ 8.

poboljšanje državne strategije. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. publikacije.1 Prijedlog mjera za promociju. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8. razrada bussines planova. terenska istraživanja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. 237 . promotivni materijal. izložbe. daljnja selekcija. oplemenjivaþki rad.8.4. formiranje i dopuna kolekcija.

P. Dubrovnik. Bakariü.. S. Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi. Šumarski list.. and D. Romano. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. Sarajevo. 2:131-152....LITERATURA Adamoviü.L.. 1989. Poljoprivredni nakladni zavod. 1921. M. (Prilog povijesti) Uz 90.. Dubrovnik. Beograd. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. Lit.-1998.... Buüan. 1937. Jugoslovenski fond za žita. 2007. P. Aganoviü. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. Alfa 2. 2005. P... Vitaliani. P.). Zavod E.. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. L.. Baliü.Otok Hvar: 301-305. 1991. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj. Ibanez. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare).. Zagreb. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. D.. Teodoroviü. Bobanoviü. Zagreb.).. 1946.). I. 1884. S. S. Tisk. Zagreb. P. 1-135..L. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941. S..Rodriguez-Torres... 238 . Zbornik Župe Dubrovaþke... Voüarstvo za svakog. U: Mihoviloviü. O uzgoju i njegovanju cvieüa... Dubrovnik. Žita Jugoslavije.. Pejiü. Šibenik. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. 1995. Buliü. P. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L. 1-72. 1923.).. Šibenik. F. J. 1977... Dalmatinska ampelografija.. 2005. Poljoprivredni informator. Zagreb. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. P. P. Karoglan Kontiü. 1882. Biankini. Narodni list.. S. uresnog grmlja i drveüa. K. 1-62. M. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. Braica. Alfa 2.. Narodni list. E. L. Bakariü. Kinologija. Cabello. preradba i upotreba. Malvasia di Sardegna. Sjemenarstvo. K. D. P. M.. 1-36. N.. Š. Poljoprivredni nakladni zavod. 1997.. Milohniü. Šibenik Biankini. Zagreb. Bakariü. Karloviü. Scuderi. S. 1948. 1-64. 23/1:67-80. Zbornik Župe Dubrovaþke. J... M.. Zadar Biankini. Rasadnik ýibaþa (1908. 1-79.. Dubrovnik.. B.. Buhaþ.. 2006. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca.. Borojeviü. IGRO Svjetlost.. Specijalno voüarstvo. Zavod za udžbenike. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju.. Aniü. 1-46.. P. Bakariü.. Bakariü. Svijetlost. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva.. Gospodarski list. Greco di Gerace. Zagreb. Školska knjiga.. 2/4-6:161-216. P. 2000. Zagreb. Zagreb. Disertacija. Brzica... 1-376. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj.L.. (ur.. Bakariü.. Odl. Puþko gospodarstvo. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. Crespan.. 1888.. 3:135-159. Zadar Biankini. Caput. Benko. M. Predivno bilje. 1970. Giannetto. Naprijed. (Ur. 1956. Split. 11116.. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva. 61:240-249.. (ur. 2002. Bubiü..1887. 1979. Neke južne kulture.. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. Bakariü. Vlastita naklada. Catara. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari.. Bauer. Blatski ljetopis.. S. Bekriü. I.... Sarajevo. Zagreb. V. M. M. Zbornik Župe Dubrovaþke. 4:164-190. 1949.. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. 1996. 1997. Dubrovnik. Zagreb. Seþen. 1998. P.L. Zemaljsko gospodarsko vijeüe. Buliü. Vitis 45:69-73. Brnistra-Uzgoj. Matica Hrvatska. 1889. J. Zagreb. Maletiü.

Kadulja i njeno iskorištavanje. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša. Pavloviü. Zagreb. Dalmatinski pas. O. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Matica Hrvatska.. 1998. Diplomski rad. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. D.. Zagreb... Gizdiü. Opatija Elezoviü D. R. JAZU. 1-213.m.. Devetak.. D.. M. Pejiü. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”. Split.. Zagreb. S. Vršek.Otok Hvar: 305-314. Školska knjiga. Hajoš. 1-504. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. Horvath. Zagreb (Agram). S. N. Zagreb. Lavanda (Lavandula vera D. Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci.). J.. 1950. Huljiü. K.... Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Zbornik za narodni život i obiþaje. U: Mihoviloviü. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger. Složna braüa. E. Zagreb. J..C. 1997. Gabriela (ur. 1986. i sur. 1-392. Ruehl. Znan. Hrvatske baštinjene pasmine. 1970. Jurin. Gizdiü. Zagreb. Zagreb.. 1-415.. 1-202.. M.Udine : ISHS. Zagreb 239 . Zagreb. 1-. 71-75. Natura Montenegrina.. izdanje. Devetak. Grbiü.... Z. Židovec. Poljoprivredni nakladni zavod. Staro blago novi sjaj.. Zagreb... J. Š. Prosvjeta. 1-97. I. Sarajevo. 1996. E. B. Bubalo. Skup Hrv. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. Zagreb. Devetak.. 2. Z. Kralj. Karloviü. A. 2002.. 2004. Hrvatsko Agronomsko društvo.. Dalmatinski zadružni prvijenci.carnica). Naše samoniklo jestivo bilje. 1998. Golovþenko. Ja. 1949.. 1981. Dakiü. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. 1-323.. Zagreb.. (ur.. Poljoprivredni nakladni zavod. Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji. Hrvatske izvorne pasmine. Jo. 20/1-2:37-45. Enrico . Specijalno stoþarstvo. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Devetak. Rako. Gelenþir. Višegodišnje povrüe. latifolia Vill. Poljica – narodni život i obiþaji. 1991. Grliü. 1903. Frangeš. 1956. ITRO August Cesarec. Die Buša. Konjogojstvo. 1-737.. Z. 2008. F.. Zagreb.. M. I. Zagreb. Ilanþiü. Fadiü.. Gelenþir.ýižek. Moriü. O... Š. A. Zagreb. I. 2. M. 2002. Agronoma. Zagreb Karoglan Kontiü..... Povijest u kršu. 1-612. Atlas ljekovitog bilja. Maletiü. 1996. Katiü.. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. Podgorica Gotlin. Suvremena proizvodnja kukuruza. Split. Grliü.). 1977... Split. 2004.. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. Ivankoviü. Slobodna Dalmacija.... Š. 1906. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu... Farmaceutski glasnik. Š.. A. 2008.. D. Barbat. . Mediteranska poljoprivredna biblioteka. 338. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A... Šmalcelj. Z..). D. R.. Horvath. Peradarstvo.... Agronomski glasnik. 12/14:241-261. D. F.. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Ivaniševiü. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars. 7/2:423-427... 2003. V. mjera ex situ oþuvanja. J.. Sladonja. Domac. 1958.. Farmaceutski glasnik.. Hrasnica. Zagreb. 1966. Zagreb. i sur. Ivoš. 1963. Grupa autora. Keziü. Keziü.. Lj. Odak. Diplomski rad. I. J.. Di Gaspero.. 1-262.. M. Beograd. 14:1-190. Praktiþno maslinarstvo. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Lj. 1995. Zagreb. Vokurka. 1-140... Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. Proizvodnja krmnog bilja. Zagreb. (2006). 1. 1:1-448.. Sjemenarstvo.. Dražiü. 34.. L. V. Sveuþilište u Zagrebu... 1967... Zadružni savez Dalmacije. 1-372.

Mioþ... 1986. Zrinski. G. Šatoviü. Karoglan Kontiü. Filipaj. Oþuvanje biljnih genetskih izvora... 2002. Šatoviü. Margeta... 1949. and Pejiü. 14/5-6:341-353. Dangl... magistarski rad. Mandekiü. Z. 14/3-4:203-229... Matotan. Mikolþeviü. mediteranean agriculture and olive growing. H. Venezia.. P. H. Kozarstvo. 1-452. V.. Seljaþka sloga. 1-300. Vršek.. Maletiü. 1788. A. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. Beograd. M.K.. Kralik.. Mikolþeviü... N. Lešiü. Bjelovar. I.. Pejiü. Kovaþeviü I. Micheli Vitturi R. 1-503. Zagreb. 2008. Seljaþka sloga. Z.. Vokurka. 16/5:425-440. Maletiü. Pšenica. Zagreb. I.. Kolak.. I. ýakovec.... V. Introdukcija sorti povrtnih kultura. Steinkellner H. 1999. Paviü.) – Monografija. 1-352. 1999. Rukavina. Zagreb. T.. Izola.. Miroševiü.. Šatoviü. Biološki i zootehniþki principi.. 2002.. Vitis 38: 79-83.. B.Kolak. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia.. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj... 1993. Nauþna knjiga. A. 1948. G. Vlastita naklada. Poljoprivredni fakultet. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. Okopavine. Neron.P. Zagreb. Farmakognozija – Fitofarmacija. Suvremeno maslinarstvo.. Šatoviü. I.. I. 13/1-2:113-116. Zeljasto povrüe. P. I. Vuþika (Lupinus spp. Mladar N. Kurtela. G... 1938. Sjemenarstvo.) u uvjetima Ravnih Kotara.. Hrvatska mljekarska udruga.. V. Zagreb. Matotan. Zagreb.. Z. Zagreb. Poljoprivredni nakladni zavod. Antoliü.. Kušan. J. 27-36 240 . Kolak... Kontiü. D... H.. 1-506. i sur. B. Avium. A.. 1-100. 2000.... Kušec.. 2007. E. I. 1950. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions. Lucerka. 1996.. Nella Stamperia Coleti. I. 1996. R. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. Hrvatsko agronomsko društvo. Sjemenarstvo. Kralik. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. E. Trave . 1997. I. Enol.. 7:1-332. 1951.Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena. 1998. Zagreb Kolak. Zagreb Kvakan. Poljoprivredni nakladni zavod. Z. 1997. 2005. 1999. Z. 2003. Šatoviü... Krmno bilje. Zagreb.. J.. Zagreb. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. Roziü.. Mandekiü. 13/5-6:423-432. 1982... Sjemenarstvo.. Ljubljana. V. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. Luk i þešnjak. Osijek. S. Sjemenarstvo. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. Lavanda u krajobrazu. Miškoviü.. Povrüarstvo. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. Piljac. 55(2): 174-180./Sch. Zagreb. Zagreb.. V.). 20/1-2:47-54. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog.. K. Seljaþka sloga.).. e sulla loro coltivazione. I... Kolak. Kuštrak... Struþna poljoprivredna knjižnica. Kuštrak. Split. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. C.. Rošin J....... Strikiü F. Sveuþilište u Mostaru. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L.Bip. D. V. Ekološke monografije. Am J. F. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia. Maletiü E.M. Vitic. 1953. D. Kvakan. Zagreb. Slovenija... 1994. Bogdanuša... Svinjogojstvo. Lacombe. Sjemenarstvo. Sjemenarstvo. S. Meredith. Rukavina. Zbornik radova Meeting of experts. Sefc... B. Perica S. Biokovo 2:127-139. J. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta. Kolak. Rukavina. (2004) Zinfandel.

. 105:13. Zagreb. 2002. dio Uzgoj konja. 13/46:70-73. Pavlek. M.. R. 1902. Ožaniü... Zagreb. DZZP. 96:26-29. N. 1955.. Knjiga sažetaka:201-205. 2006. Krmno bilje. 1375. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. 105:66-73. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik.. Z. R. Meridijani.. & Zanella. R. Samobor. Miškoviü. Makarska rivijera info.).. A.. R. Poljoprivredni nakladni zavod.. 1930. 12/42:56-59. Meridijani. 1975.. 1-11. Zagreb... Ožaniü. Dalmacija Spomen knjiga. 85:82-85. Poljoprivreda. R. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ozimec. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). Ozimec. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Zagreb. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. 2:1-184. Ogrizek. Split. Zagreb Miroševiü. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. S. Zagreb.. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. Zagreb... 1-417. 241 . Ozimec. 1-291. Samobor. Ožaniü S. R. Tornjak klub Šibenik... Lj. Zagreb. M. 2003.... Lj. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. Zagreb. I. 1991. 6:14-15. Prirodoslovna istraživanja 40. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka.. Zagreb Ožaniü. R.. Maslinarstvo u starim zapisima. Nauþna knjiga. Beograd..-16. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša. 1941.Uzgoj goveda. Specijalno povrüarstvo. R. Hrasnica.. Ozimec. Poljoprivredni nakladni zavod. 1923.. Ozimec. 1952.. Turkoviü. EuroCity. Ozimec. P. F. Ožaniü. Samobor. Acta biologica 7/3:217-307. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97.. Modun E. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. 1938.... Ozimec. 1956.. Mrakovþiü.. Ogrizek. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Šibenik Nikoliü. Specijalno stoþarstvo. Buj. 1985... Ampelografski atlas. Paviüeviü. 1930. A. S. 1957. studenog 2007. Maslinarstvo 1:5-10. Trgovaþka tiskara Desman i drug. S. J. A. EuroCity.. Split... D. Ovþarstvo. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. ûaleta. B. 2005: Lavanda s Hvara. Ministarstvo kulture.. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Zagreb Nakiü-Petrina. S. A. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu.Uzgoj goveda. A. Zagreb. A. Split... Meridijani. 13.. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. Meridijani. P. 1986. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Ogrizek.. Ogrizek. 1:1-118. Modun E. Brigiü. Hrvatski planinski pas tornjak.. Zadar. Agronomski glasnik. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). Zagreb. Zagreb.Miljkoviü I. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D... Ogrizek. 2005. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. 1948. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima.. Mustafiü. Zagreb.. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Ozimec. Zagreb. Povrtljarstvo. 1. Topiü. Jugoslavenska štamparija. Suvremeno voüarstvo. Znanje. Maslinarstvo 6: 13-14. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. Beograd. 1940.C. T.

.. 44/4:545-551. Rošin J.. 2006.. Posavi. pp. Ernoiü. Tipografia Sociale Spalatina. M.. Zbornik Veterinarski dani 2001. Ernoiü.. M. Zagreb... 2006. 37/7-8:163183.. Zagreb Pešev. R. M. Spalato. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. Bilten poljodobra.). Brnistra (Spartium junceum L. Croatia / Pospišil. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. Titograd. Šiliü. & Poljak.. M.. Gómez-Ayala. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189.. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). Podvrste i sorte kukuruza. R. G.. J. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj.Ampelographic properties. I. M. F. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja. Pejiü I... M. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. 1989. 2002. Posavi. Budic Leto. 35/11-12. Kukuruz. Strikiü F. Poljoprivredne aktualnosti. Preiner D. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. & Ernoiü. M. V.. F. Varaždin. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. Slaus-Kantshieder G. Ampelografska istraživanja cv. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. Z. 20/4-5:375a-432a. Šatoviü. I. Maletiü.....1976. 242 . 34/2-3:61-77.. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. Dangl G. Šimiü. (eds. Zagreb.. Miroševiü N. Maletiü E. F.-J. DZZP. R. D.Perica S. Ozimec.... The parentage of cv... Medna bijela (*Vitis vinifera* L. 2003. Ugarkoviü.... 1995. J. vinifera L.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. U Besendorfer. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja».. Ozimec. I. M. F. Zagreb.. (ur.A. Posavi. Radiü. 1983.). S. M... Mirosevic. Zagreb. Periþiü.) celuloznovlaknata mediteranska biljka. Bilten poljodobra. Milan (ur.. Znanje. Sarajevo. Matica Hrvatska. Zagreb..) / diplomski rad. pp.. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj... J. M. Zagreb. Beograd Pezo. Opatija. Š.. Zagreb Skokandiü... 2006. & Poljak. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. N. Šatoviü. F. Šikiü. Posavi.. Split. Institut Planina i more. and Meredith C. 1965. diplomski rad.. S. ý. I... Pošip bijeli. 1976. 1-237. Opatija. 1999.. Food tecnology and biotechnology.. Vitis 41/2:83-89. N.. M. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja. Poljoprivreda i šumarstvo. F. M. Piljac. Svjetlost.. Perica S. 1988. Karoglan Kontiü J.). Šimon. Pejiü. F. and Vázquez. Preiner. Šatoviü. Ernoiü... 1980. Zagreb. 2003. 1-217.. Rošin J.. Katarina Zrinski. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.P.. Lan u prošlosti i sadašnjosti. a major white wine cultivar of Croatia. N. Posavi.) Proceedings. 133-146. R. 240.. U: Mihoviloviü. Uremoviü.. 2002. Makarska. Poljak. Zagreb.. E. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. Ozimec. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96... Ramírez. 2008. .. M. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti... Šatoviü. 240. Šatoviü.. M.Otok Hvar: 266-291.. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji .. Ozimec. Bilje Biokova. Kopjar.. C... Hernández. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86.... 1914.. Naše medonosno bilje.. Kacic. 1987.S. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi. 873-876.) . R.. Endemiþne biljke. Zdunic. I. Strikiü F. F. U: Grupa autora. 1984. Kolak. Zagreb. Ernoiü..

A. Knjiga sažetaka : 274-275. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. A. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. & Ozimec. A. 1956. Minerva. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. A. Italy. E.. Spomenica.. 1984. 59:122-129.. Ljetopis JAZU. 67:218-220.. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre... Jugoslovenske rase pasa. JAZU. 1932. Tavþar. 65:56-59. 71:289-293. Tavþar.. A. 1955. Tadiü. 1963. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Govedarstvo. 1-145... Ljetopis JAZU. 2000.. Teskeredžiü... Hrvatska kinološka baština. Šimunoviü. 1-175. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. 1959. 1977. Biokovo 2:91-101.. A. Državni zavod za zaštitu prirode... 1953.. 1967. Ekološke monografije. R. 1957. B. Župa Vincek. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu. S. Ljetopis JAZU. D. Golubinjak Golubarda u ýelopecima.. Šoliü. 61:359-362....Šimon. A. Ernoiü. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja.. M.. Ljetopis JAZU. J. Zagreb. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. A. P. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu.. A. 2007. Poljoprivredni nakladni zavod.. Tavþar. Zagreb. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. Zagreb. Cv. Sveuþilište u Zagrebu. magarþe. Rako. 2001. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. Tavþar. Zagreb. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. and I. 72:423426. 1932. 1-800. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja.... 1960. Tavþar. A. M. Ljetopis JAZU. Zagreb.. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. 1999. Z. 1955.. 243 .. Veramenta-Paviša. Ljetopis JAZU. Hrvatski kinološki savez. 2007. 1966. E. Tavþar. Schneider.. Maletiü. A. 2000. 2008. Crespan. Beograd.... 64:321-324. Tavþar. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. Tavþar.. 57:210-214. Tomiü. A. Tavþar. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god.. 1-353. 1954. A. Poljoprivredna knjižnica Kr... Zagreb. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. Nolit.. M. Zagreb. Diplomski rad.. 2007. Salina. Špoljariü. B. LJ.. Tavþar... 1952.. 62:323-328. Taler. E. Turina. Zagreb.. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine.. A. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Demin. 63:388-395. Tavþar. 2:156-176.. 4:1221. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. 1960. Šmalcelj. 3:93-101. Škegro. Ljetopis JAZU. Ljetopis JAZU. Hrvatski studiji.. J. A. SuboticaBeograd.. Valiü. Karoglan Kontiü. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu. 1956. Pejiü. Maraština – a New Member of Malvasia Group.. Ljetopis JAZU.. 2002: Quo vadis. Zbornik Župe Dubrovaþke. Ljetopis JAZU. A. M.. Hrvatski Zemljopis... 60:309-314. D. Mesariü.. M.

244 . 10/6:457-462.). Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. D. Kolak. Maslinarstvo 3:9-18. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. 1:1-75. godinu (National list of varieties). 1960. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. V. G. 1964. Sjemenarstvo. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini.Vinceljak-Toplak.. Pejiü.. Zagreb..) u podruþju Kaštela. Journal of Food.. I.. vinifera L. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen). Diplomski rad. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. Z.. 2004.. Vršek... Vršek. Znidarþiü.. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. M.. Split. Kurtela. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings).. 2006.. 1958. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj. 1978.. 23/1:45-56. Maletiü. Vršek. 1993. Zadar. Osijek.. Split. Zdilar. Sjemenarstvo.. Zagreb. Zagreb.. Vokurka. (1826. Nagragjena tiskarnica Vitalijani. Visiani. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. Zagreb. Vlašiü A. R. 1-278.. Zima. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V.. Agronomski glasnik. Sjemenarstvo. 2 (Reprint):1-207. Židovec. I. Institut za jadranske kulture.. I. V. Biblioteka prirodne znanosti. A. Liber... Karoglan Kontiü. Zdanovski. Sortna lista za 2004.. 1946. Vlašiü A. Agriculture & Environment.. Dalmatinska kopica. 12/6:465-469. Zagreb Znidarþiü. 2005. 2008.. D. M.. 6(2): 333-336.. G.. Vrsaloviü M... Šatoviü. Magistarski rad. Vuna naših ovaca. Pezo. 1963. M. J. Split... Split.. N. M.. Vukiþeviü. Zduniü. 1901. I. and E. M. Institut za jadranske kulture. Zduniü. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. Kurtela.. 1995. Z. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963... Institut za jadranske kulture. I..). 2001. 2007. Maslinarstvo i uljarstvo za puk.. Mirisava kadulja. 2:147-160. godinu-rukopis. I. ýakavski sabor.

.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. poljoprivredi. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. županijskoj i lokalnoj razini. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša.undp.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). izravno i kroz bankarski sektor. kroz promicanje održivog razvoja. ribarstvu i marikulturi. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. Šibensko-kninske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). prvenstveno na području Dalmacije. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj.hr http://www. tvrtkama i pojedincima. (3) šire područje ušća rijeke Krke. Malostonski zaljev i Mljet. (2) Vis i viški akvatorij. To su (1) Pelješac. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.hr/coast . Dubrovačko primorje. Planirano trajanje projekta je 7 godina. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. kao i svih zainteresiranih strana. područje uz Novigradsko i Karinsko more. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful