IT

SKI FAKU AN LT ER

UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

ET

AGROMED

Mašinski elementi

STAR MO

1
Mehanizacija u poljoprivredi

Uloga i podjela mašinskih elemenata
Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... ) B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:
1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...) 2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...) 3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani prenosnici...) 4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi

1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju: 1.1.1. Zakovicama 1.1.2. Zavarivanjem 1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mašinski elementi za čvrste- razdvojive veze: 1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni) 1.2.2. Vijci 1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke 1.2.2.2. Podložne pločice 1.2.2.3. Osigurači navojnih veza 1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve: 1.3.1. Opruge 1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve: 1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi

3

Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum). Zakovice i spojevi zakovicama Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja.1.1. kao i u avioindustriji.1. Dijelimo ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm) 4 Mehanizacija u poljoprivredi .

Prema obliku glave. sitne zakovice mogu biti: a) Sa poluokruglom glavom b) Sa upuštenom glavom c) Sa sočivastom glavom d) Sa pljosnatom glavom e) Sa trapeznom glavom 5 Mehanizacija u poljoprivredi .

Vrste zakovanih spojeva • • • • Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni 6 Mehanizacija u poljoprivredi .

1.2. Zavareni spojevi Prednosti: • Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija • Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono • Zaverene konstrukcije su jeftinije • Nema buke pri radu Nedostaci: • Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode • Pojava zaostalih napona i deformacija • Slabljenje mehaničkih osobina materijala 7 Mehanizacija u poljoprivredi .1.

1. borat. Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Spojevi treba da su opterećni na smicanje.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks. bromid). 8 Mehanizacija u poljoprivredi .1. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu.

1.2. Klinovi Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2. Klin Vratilo Glavčina 9 Mehanizacija u poljoprivredi . 2. 3.2.1. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1. 1.

h-visina klina. 1-prednja strana. 3unutrašnja strana. 4-spoljašnja strana.Oznake i nazivi za klin l-dužina. 5-bočne strane 10 Mehanizacija u poljoprivredi . 2-zadnja strana. b-širina.

Klinovi sa kukom. Veza poprečnim klinom 11 Mehanizacija u poljoprivredi . zaobljeni klin. segmentni klin Klin sa nagibom i bez nagiba Veza uzdužnim klinom bez nagiba Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja.Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika. klin bez kuke. kaišnika i sl.

ako je potrebno lako mogu razdvojiti. a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji. Vijci (zavrtnji) Zavrtnji i navrtke.2.2. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje 12 Mehanizacija u poljoprivredi .1. kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se.

Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski. trapezni. Metrička zavojnica-ISO Mehanizacija u poljoprivredi 13 . pravougli. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi... Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti.

c-označavanje metričkog normalnog navoja.2. 4-navrtka Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj. 2-dio sa zavojnicom. 3-glava zavrtnja. d-obilježavanje metričkog finog navoja Šestougaona navrtka 14 Mehanizacija u poljoprivredi .1 Zavrtnji i navrtke Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja. b-spoljni navoj.2.1.

1.2. Podložne pločice Zadatak: • Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke • Da zaštite dodirne površine od habanja • Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka Mehanizacija u poljoprivredi 15 .2.2.

2. Osiguranje navojnih spojeva 16 Mehanizacija u poljoprivredi .2.1.3.

Ključevi 17 Mehanizacija u poljoprivredi .4.2.2.1.

prinudno kretanje (opruge ventila). merenje sila (dinamometar). ograničenje pritiska (ventili sigurnosti). b-pritisne. Opruge Opruge se pod dejstvom sila deformišu. a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik. amortizacija udara (amortizer). Podjela opruga: Fleksione: (a-proste lisnate. b-gibnjeve.1. Akumulacija energije (časovnik). d-zavojne e-tanjiraste) Torzione-zavojne (a-zatezne.3. c-spiralne. c-pužaste) Mehanizacija u poljoprivredi 18 .

Opruge Pritisne opruge Zatezne opruge Torzijske opruge 19 Mehanizacija u poljoprivredi .

sa i bez naslona Prstenasti uskočnik (Segerov prsten) 20 Mehanizacija u poljoprivredi . Izrađuju se kao pune i šuplje.1. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno.4. veza klipnjače i klipa). odnosno kružno kretanje (npr.

Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.1. Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih dijelova. pune i šuplje 1-rukavac.2. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. 2-ojačani dio Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. 21 Mehanizacija u poljoprivredi . Mogu biti: pokretne i nepokretne.

2. Za razliku od osovine. Vratila dijelimo na: • Čvrsta • Prava (ravna i stepenasta) • Koljenasta (prosta i složena) • Savitljiva • Zglavkasta • Gipka 22 Mehanizacija u poljoprivredi . vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću. Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje.2. pri čemu prenose obrtne momentesnagu.

3. 23 Mehanizacija u poljoprivredi .2. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.

2. kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja Po konstrukciji ležaji se dijele na: • Klizne • Kotrljajne 24 Mehanizacija u poljoprivredi . kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja • Kombinovani. ležaji mogu biti: • Aksijalni (uzdužni).4. kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja • Radijalni (poprečni).Ležaji (Ležišta) Zavisno od pravca djelovanja sile.

frikciona) 25 Mehanizacija u poljoprivredi .Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu) Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja. kolutna) • Pomične (aksijalno-pomične.2. spojnice se dijele: • Mehaničke • Elektromagnetne • Pneumatske • Hidrauličke • Turbohidrauličke • Specijalne Mehaničke spojnice se dijele: • Krute (sa naglavkom.5. elastične i zglavkaste) • Isključno-uključne (kandžasta isključna. oklopna.

Kandžasta spojnica Zglavkaste spojnice 26 Mehanizacija u poljoprivredi .

Isključno-uključne spojnice Spojnica motornog vozila (kvačilo) 27 Mehanizacija u poljoprivredi .

7. 8. 4. 3. 9. 2.1. 6. Mehanizacija u poljoprivredi Zamajac Pomični naglavak Opruga Radilica Vratilo Aksijalno ležište Obloga Prsten 28 Pedala . 5.

Elementi za prenos snage 3.Prenos kaišem Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo: Pljosnati remen Klinasti (trapezni) remen Okrugli remen i dr.1. • • • Djelovanje klinastog i zupčastog remena 29 Mehanizacija u poljoprivredi .

2-pogonjeni točak.3. Lančani prenosnik: 1-pogonski točak.Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja.2. 3-lanac 30 Mehanizacija u poljoprivredi . primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. kod poljoprivrednih mašina i sl. Lanac se sastoji iz karika i kuka. Evartovi lanci..

Mogu biti kao spoljašnji (a) i unutrašnji cilindrični (b) par. Prema obliku zubaca.3. strelastim (d) zupcima.Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo Kada su ose vratila međusobno paralelne. prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima.3. ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a). Cilindrični zupčanik i zupčasta letva 31 Mehanizacija u poljoprivredi . kosim (c).

b-hipoidni zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima). b-kosim. c-krivolinijskim zupcima Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze. upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi. i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima. prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima koji mogu biti sa: a-pravim. c-pužni par 32 Mehanizacija u poljoprivredi .Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom.

4. b-zasun. d-luk.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala. g-T-račva Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil. b-kosougla račva. c-priklopac. Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva. cjednostrani luk. e-koljeno. f-reducir. d-slavina 33 Mehanizacija u poljoprivredi .1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful