IT

SKI FAKU AN LT ER

UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

ET

AGROMED

Mašinski elementi

STAR MO

1
Mehanizacija u poljoprivredi

Uloga i podjela mašinskih elemenata
Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... ) B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:
1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...) 2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...) 3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani prenosnici...) 4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi

1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju: 1.1.1. Zakovicama 1.1.2. Zavarivanjem 1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mašinski elementi za čvrste- razdvojive veze: 1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni) 1.2.2. Vijci 1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke 1.2.2.2. Podložne pločice 1.2.2.3. Osigurači navojnih veza 1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve: 1.3.1. Opruge 1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve: 1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi

3

Dijelimo ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm) 4 Mehanizacija u poljoprivredi . Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum).1.1.1. kao i u avioindustriji. Zakovice i spojevi zakovicama Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja.

sitne zakovice mogu biti: a) Sa poluokruglom glavom b) Sa upuštenom glavom c) Sa sočivastom glavom d) Sa pljosnatom glavom e) Sa trapeznom glavom 5 Mehanizacija u poljoprivredi .Prema obliku glave.

Vrste zakovanih spojeva • • • • Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni 6 Mehanizacija u poljoprivredi .

Zavareni spojevi Prednosti: • Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija • Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono • Zaverene konstrukcije su jeftinije • Nema buke pri radu Nedostaci: • Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode • Pojava zaostalih napona i deformacija • Slabljenje mehaničkih osobina materijala 7 Mehanizacija u poljoprivredi .2.1.1.

borat. Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Lemljeni i lijepljeni spojevi Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks.1. Spojevi treba da su opterećni na smicanje. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu.3. 8 Mehanizacija u poljoprivredi .1. bromid).

1.2. Klinovi Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2. 2. 3.1.2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1. Klin Vratilo Glavčina 9 Mehanizacija u poljoprivredi .1.

b-širina. 3unutrašnja strana. h-visina klina. 4-spoljašnja strana.Oznake i nazivi za klin l-dužina. 5-bočne strane 10 Mehanizacija u poljoprivredi . 2-zadnja strana. 1-prednja strana.

Veza poprečnim klinom 11 Mehanizacija u poljoprivredi . Klinovi sa kukom. klin bez kuke. zaobljeni klin.Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika. segmentni klin Klin sa nagibom i bez nagiba Veza uzdužnim klinom bez nagiba Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja. kaišnika i sl.

a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji.1. Vijci (zavrtnji) Zavrtnji i navrtke. ako je potrebno lako mogu razdvojiti.2.2. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje 12 Mehanizacija u poljoprivredi . kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se.

. trapezni. pravougli.Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski.. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti. Metrička zavojnica-ISO Mehanizacija u poljoprivredi 13 . Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi.

c-označavanje metričkog normalnog navoja.2. d-obilježavanje metričkog finog navoja Šestougaona navrtka 14 Mehanizacija u poljoprivredi . b-spoljni navoj. 4-navrtka Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj.1 Zavrtnji i navrtke Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja. 3-glava zavrtnja.1.2. 2-dio sa zavojnicom.

Podložne pločice Zadatak: • Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke • Da zaštite dodirne površine od habanja • Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka Mehanizacija u poljoprivredi 15 .2.1.2.2.

2.3.2. Osiguranje navojnih spojeva 16 Mehanizacija u poljoprivredi .1.

2. Ključevi 17 Mehanizacija u poljoprivredi .1.4.2.

3. prinudno kretanje (opruge ventila). Podjela opruga: Fleksione: (a-proste lisnate.1. amortizacija udara (amortizer). b-gibnjeve. c-pužaste) Mehanizacija u poljoprivredi 18 . Opruge Opruge se pod dejstvom sila deformišu. c-spiralne. ograničenje pritiska (ventili sigurnosti). b-pritisne. d-zavojne e-tanjiraste) Torzione-zavojne (a-zatezne. a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik. Akumulacija energije (časovnik). merenje sila (dinamometar).

Opruge Pritisne opruge Zatezne opruge Torzijske opruge 19 Mehanizacija u poljoprivredi .

Izrađuju se kao pune i šuplje. odnosno kružno kretanje (npr. veza klipnjače i klipa).4. sa i bez naslona Prstenasti uskočnik (Segerov prsten) 20 Mehanizacija u poljoprivredi .1. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno.

21 Mehanizacija u poljoprivredi . Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika. Mogu biti: pokretne i nepokretne.2. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. 2-ojačani dio Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste.1. pune i šuplje 1-rukavac. Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih dijelova.

2.2. Vratila dijelimo na: • Čvrsta • Prava (ravna i stepenasta) • Koljenasta (prosta i složena) • Savitljiva • Zglavkasta • Gipka 22 Mehanizacija u poljoprivredi . Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje. vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću. Za razliku od osovine. pri čemu prenose obrtne momentesnagu.

23 Mehanizacija u poljoprivredi . Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.3.2.

ležaji mogu biti: • Aksijalni (uzdužni).4.2. kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja • Kombinovani. kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja Po konstrukciji ležaji se dijele na: • Klizne • Kotrljajne 24 Mehanizacija u poljoprivredi .Ležaji (Ležišta) Zavisno od pravca djelovanja sile. kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja • Radijalni (poprečni).

Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu) Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja. spojnice se dijele: • Mehaničke • Elektromagnetne • Pneumatske • Hidrauličke • Turbohidrauličke • Specijalne Mehaničke spojnice se dijele: • Krute (sa naglavkom. elastične i zglavkaste) • Isključno-uključne (kandžasta isključna.5. kolutna) • Pomične (aksijalno-pomične.2. oklopna. frikciona) 25 Mehanizacija u poljoprivredi .

Kandžasta spojnica Zglavkaste spojnice 26 Mehanizacija u poljoprivredi .

Isključno-uključne spojnice Spojnica motornog vozila (kvačilo) 27 Mehanizacija u poljoprivredi .

2.1. 6. 5. 7. 4. Mehanizacija u poljoprivredi Zamajac Pomični naglavak Opruga Radilica Vratilo Aksijalno ležište Obloga Prsten 28 Pedala . 9. 8. 3.

1. • • • Djelovanje klinastog i zupčastog remena 29 Mehanizacija u poljoprivredi .Prenos kaišem Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo: Pljosnati remen Klinasti (trapezni) remen Okrugli remen i dr.Elementi za prenos snage 3.

. Evartovi lanci.3. 3-lanac 30 Mehanizacija u poljoprivredi .2.Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja. primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Lančani prenosnik: 1-pogonski točak. Lanac se sastoji iz karika i kuka. kod poljoprivrednih mašina i sl. 2-pogonjeni točak.

3. kosim (c). prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima. ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a). Cilindrični zupčanik i zupčasta letva 31 Mehanizacija u poljoprivredi . strelastim (d) zupcima. Prema obliku zubaca.3.Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo Kada su ose vratila međusobno paralelne. Mogu biti kao spoljašnji (a) i unutrašnji cilindrični (b) par.

c-pužni par 32 Mehanizacija u poljoprivredi . upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi. i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima. prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima koji mogu biti sa: a-pravim. c-krivolinijskim zupcima Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze. b-hipoidni zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima). b-kosim.Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom.

b-zasun. c-priklopac. cjednostrani luk. d-slavina 33 Mehanizacija u poljoprivredi .4. Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala.1. d-luk. g-T-račva Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil. b-kosougla račva. e-koljeno. f-reducir.