IT

SKI FAKU AN LT ER

UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

ET

AGROMED

Mašinski elementi

STAR MO

1
Mehanizacija u poljoprivredi

Uloga i podjela mašinskih elemenata
Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... ) B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:
1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...) 2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...) 3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani prenosnici...) 4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi

1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju: 1.1.1. Zakovicama 1.1.2. Zavarivanjem 1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mašinski elementi za čvrste- razdvojive veze: 1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni) 1.2.2. Vijci 1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke 1.2.2.2. Podložne pločice 1.2.2.3. Osigurači navojnih veza 1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve: 1.3.1. Opruge 1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve: 1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi

3

Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum).1. kao i u avioindustriji.1. Dijelimo ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm) 4 Mehanizacija u poljoprivredi .1. Zakovice i spojevi zakovicama Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja.

Prema obliku glave. sitne zakovice mogu biti: a) Sa poluokruglom glavom b) Sa upuštenom glavom c) Sa sočivastom glavom d) Sa pljosnatom glavom e) Sa trapeznom glavom 5 Mehanizacija u poljoprivredi .

Vrste zakovanih spojeva • • • • Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni 6 Mehanizacija u poljoprivredi .

1. Zavareni spojevi Prednosti: • Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija • Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono • Zaverene konstrukcije su jeftinije • Nema buke pri radu Nedostaci: • Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode • Pojava zaostalih napona i deformacija • Slabljenje mehaničkih osobina materijala 7 Mehanizacija u poljoprivredi .1.2.

Spojevi treba da su opterećni na smicanje. bromid).1. 8 Mehanizacija u poljoprivredi . borat.1.3. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu. Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Lemljeni i lijepljeni spojevi Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks.

1.1.1.2. 2. 3. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1. Klinovi Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2. Klin Vratilo Glavčina 9 Mehanizacija u poljoprivredi .2.

1-prednja strana. h-visina klina.Oznake i nazivi za klin l-dužina. 5-bočne strane 10 Mehanizacija u poljoprivredi . b-širina. 3unutrašnja strana. 4-spoljašnja strana. 2-zadnja strana.

Klinovi sa kukom. klin bez kuke. segmentni klin Klin sa nagibom i bez nagiba Veza uzdužnim klinom bez nagiba Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja. zaobljeni klin.Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika. Veza poprečnim klinom 11 Mehanizacija u poljoprivredi . kaišnika i sl.

a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje 12 Mehanizacija u poljoprivredi .2. ako je potrebno lako mogu razdvojiti.1. Vijci (zavrtnji) Zavrtnji i navrtke.2. kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se.

Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti. trapezni..Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski. Metrička zavojnica-ISO Mehanizacija u poljoprivredi 13 .. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi. pravougli.

2. 3-glava zavrtnja. 4-navrtka Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj.2.1. d-obilježavanje metričkog finog navoja Šestougaona navrtka 14 Mehanizacija u poljoprivredi .1 Zavrtnji i navrtke Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja. 2-dio sa zavojnicom. c-označavanje metričkog normalnog navoja. b-spoljni navoj.

2.2.2.1. Podložne pločice Zadatak: • Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke • Da zaštite dodirne površine od habanja • Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka Mehanizacija u poljoprivredi 15 .

1.3.2.2. Osiguranje navojnih spojeva 16 Mehanizacija u poljoprivredi .

1.2.2. Ključevi 17 Mehanizacija u poljoprivredi .4.

3. amortizacija udara (amortizer). b-pritisne. d-zavojne e-tanjiraste) Torzione-zavojne (a-zatezne. Opruge Opruge se pod dejstvom sila deformišu. c-pužaste) Mehanizacija u poljoprivredi 18 . a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik. c-spiralne. b-gibnjeve. prinudno kretanje (opruge ventila). ograničenje pritiska (ventili sigurnosti). Podjela opruga: Fleksione: (a-proste lisnate. merenje sila (dinamometar).1. Akumulacija energije (časovnik).

Opruge Pritisne opruge Zatezne opruge Torzijske opruge 19 Mehanizacija u poljoprivredi .

sa i bez naslona Prstenasti uskočnik (Segerov prsten) 20 Mehanizacija u poljoprivredi . odnosno kružno kretanje (npr.1. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno. Izrađuju se kao pune i šuplje.4. veza klipnjače i klipa).

Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.2. Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih dijelova.1. 2-ojačani dio Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. pune i šuplje 1-rukavac. 21 Mehanizacija u poljoprivredi . Mogu biti: pokretne i nepokretne. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente.

pri čemu prenose obrtne momentesnagu. Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje. vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.2. Za razliku od osovine.2. Vratila dijelimo na: • Čvrsta • Prava (ravna i stepenasta) • Koljenasta (prosta i složena) • Savitljiva • Zglavkasta • Gipka 22 Mehanizacija u poljoprivredi .

23 Mehanizacija u poljoprivredi .2. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.3.

4. ležaji mogu biti: • Aksijalni (uzdužni). kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja Po konstrukciji ležaji se dijele na: • Klizne • Kotrljajne 24 Mehanizacija u poljoprivredi . kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja • Radijalni (poprečni). kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja • Kombinovani.2.Ležaji (Ležišta) Zavisno od pravca djelovanja sile.

oklopna. spojnice se dijele: • Mehaničke • Elektromagnetne • Pneumatske • Hidrauličke • Turbohidrauličke • Specijalne Mehaničke spojnice se dijele: • Krute (sa naglavkom.Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu) Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja. elastične i zglavkaste) • Isključno-uključne (kandžasta isključna. frikciona) 25 Mehanizacija u poljoprivredi .5. kolutna) • Pomične (aksijalno-pomične.2.

Kandžasta spojnica Zglavkaste spojnice 26 Mehanizacija u poljoprivredi .

Isključno-uključne spojnice Spojnica motornog vozila (kvačilo) 27 Mehanizacija u poljoprivredi .

4.1. 2. Mehanizacija u poljoprivredi Zamajac Pomični naglavak Opruga Radilica Vratilo Aksijalno ležište Obloga Prsten 28 Pedala . 7. 6. 9. 5. 3. 8.

Elementi za prenos snage 3.1.Prenos kaišem Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo: Pljosnati remen Klinasti (trapezni) remen Okrugli remen i dr. • • • Djelovanje klinastog i zupčastog remena 29 Mehanizacija u poljoprivredi .

Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja. Lančani prenosnik: 1-pogonski točak. primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka. 3-lanac 30 Mehanizacija u poljoprivredi ..2. 2-pogonjeni točak. kod poljoprivrednih mašina i sl.3.

3.3. Mogu biti kao spoljašnji (a) i unutrašnji cilindrični (b) par. strelastim (d) zupcima. Prema obliku zubaca. Cilindrični zupčanik i zupčasta letva 31 Mehanizacija u poljoprivredi . kosim (c). prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima. ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a).Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo Kada su ose vratila međusobno paralelne.

b-kosim. upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi. c-pužni par 32 Mehanizacija u poljoprivredi . prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima koji mogu biti sa: a-pravim. i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima. c-krivolinijskim zupcima Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze.Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom. b-hipoidni zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima).

cjednostrani luk. b-zasun. Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala. e-koljeno.4.1. b-kosougla račva. d-luk. f-reducir. g-T-račva Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil. d-slavina 33 Mehanizacija u poljoprivredi . c-priklopac.