P. 1
MAŠINSKI ELEMENTI

MAŠINSKI ELEMENTI

|Views: 209|Likes:

More info:

Published by: Miroslav Mladenović on Feb 17, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/22/2015

pdf

text

original

IT

SKI FAKU AN LT ER

UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

ET

AGROMED

Mašinski elementi

STAR MO

1
Mehanizacija u poljoprivredi

Uloga i podjela mašinskih elemenata
Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... ) B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:
1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...) 2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...) 3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani prenosnici...) 4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi

1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju: 1.1.1. Zakovicama 1.1.2. Zavarivanjem 1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mašinski elementi za čvrste- razdvojive veze: 1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni) 1.2.2. Vijci 1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke 1.2.2.2. Podložne pločice 1.2.2.3. Osigurači navojnih veza 1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve: 1.3.1. Opruge 1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve: 1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi

3

Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum).1. Zakovice i spojevi zakovicama Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Dijelimo ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm) 4 Mehanizacija u poljoprivredi .1. kao i u avioindustriji.1.

sitne zakovice mogu biti: a) Sa poluokruglom glavom b) Sa upuštenom glavom c) Sa sočivastom glavom d) Sa pljosnatom glavom e) Sa trapeznom glavom 5 Mehanizacija u poljoprivredi .Prema obliku glave.

Vrste zakovanih spojeva • • • • Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni 6 Mehanizacija u poljoprivredi .

2. Zavareni spojevi Prednosti: • Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija • Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono • Zaverene konstrukcije su jeftinije • Nema buke pri radu Nedostaci: • Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode • Pojava zaostalih napona i deformacija • Slabljenje mehaničkih osobina materijala 7 Mehanizacija u poljoprivredi .1.1.

Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Lemljeni i lijepljeni spojevi Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks. Spojevi treba da su opterećni na smicanje. borat.1.3. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu.1. 8 Mehanizacija u poljoprivredi . bromid).

1. 1. 2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1.1. 3. Klinovi Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2.2. Klin Vratilo Glavčina 9 Mehanizacija u poljoprivredi .2.

1-prednja strana. 4-spoljašnja strana.Oznake i nazivi za klin l-dužina. b-širina. h-visina klina. 2-zadnja strana. 3unutrašnja strana. 5-bočne strane 10 Mehanizacija u poljoprivredi .

klin bez kuke. kaišnika i sl.Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika. segmentni klin Klin sa nagibom i bez nagiba Veza uzdužnim klinom bez nagiba Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja. zaobljeni klin. Klinovi sa kukom. Veza poprečnim klinom 11 Mehanizacija u poljoprivredi .

a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji.1. kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se. Vijci (zavrtnji) Zavrtnji i navrtke. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje 12 Mehanizacija u poljoprivredi . ako je potrebno lako mogu razdvojiti.2.2.

. Metrička zavojnica-ISO Mehanizacija u poljoprivredi 13 . trapezni. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi.. pravougli. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti.Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski.

1.2. c-označavanje metričkog normalnog navoja. 2-dio sa zavojnicom.2. b-spoljni navoj. 3-glava zavrtnja.1 Zavrtnji i navrtke Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja. 4-navrtka Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj. d-obilježavanje metričkog finog navoja Šestougaona navrtka 14 Mehanizacija u poljoprivredi .

2.2.1. Podložne pločice Zadatak: • Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke • Da zaštite dodirne površine od habanja • Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka Mehanizacija u poljoprivredi 15 .2.

1. Osiguranje navojnih spojeva 16 Mehanizacija u poljoprivredi .3.2.2.

1. Ključevi 17 Mehanizacija u poljoprivredi .2.4.2.

Akumulacija energije (časovnik). c-pužaste) Mehanizacija u poljoprivredi 18 . prinudno kretanje (opruge ventila). amortizacija udara (amortizer). ograničenje pritiska (ventili sigurnosti). d-zavojne e-tanjiraste) Torzione-zavojne (a-zatezne. a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik.1. Podjela opruga: Fleksione: (a-proste lisnate.3. c-spiralne. Opruge Opruge se pod dejstvom sila deformišu. merenje sila (dinamometar). b-pritisne. b-gibnjeve.

Opruge Pritisne opruge Zatezne opruge Torzijske opruge 19 Mehanizacija u poljoprivredi .

odnosno kružno kretanje (npr. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno. sa i bez naslona Prstenasti uskočnik (Segerov prsten) 20 Mehanizacija u poljoprivredi . Izrađuju se kao pune i šuplje. veza klipnjače i klipa).1.4.

pune i šuplje 1-rukavac.2. 2-ojačani dio Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. 21 Mehanizacija u poljoprivredi . Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.1. Mogu biti: pokretne i nepokretne.

Vratila dijelimo na: • Čvrsta • Prava (ravna i stepenasta) • Koljenasta (prosta i složena) • Savitljiva • Zglavkasta • Gipka 22 Mehanizacija u poljoprivredi .2. pri čemu prenose obrtne momentesnagu. Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje. Za razliku od osovine.2. vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.

3.2. 23 Mehanizacija u poljoprivredi . Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.

kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja • Radijalni (poprečni).4.Ležaji (Ležišta) Zavisno od pravca djelovanja sile. kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja Po konstrukciji ležaji se dijele na: • Klizne • Kotrljajne 24 Mehanizacija u poljoprivredi .2. ležaji mogu biti: • Aksijalni (uzdužni). kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja • Kombinovani.

Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu) Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja. oklopna. elastične i zglavkaste) • Isključno-uključne (kandžasta isključna. spojnice se dijele: • Mehaničke • Elektromagnetne • Pneumatske • Hidrauličke • Turbohidrauličke • Specijalne Mehaničke spojnice se dijele: • Krute (sa naglavkom.5. kolutna) • Pomične (aksijalno-pomične.2. frikciona) 25 Mehanizacija u poljoprivredi .

Kandžasta spojnica Zglavkaste spojnice 26 Mehanizacija u poljoprivredi .

Isključno-uključne spojnice Spojnica motornog vozila (kvačilo) 27 Mehanizacija u poljoprivredi .

Mehanizacija u poljoprivredi Zamajac Pomični naglavak Opruga Radilica Vratilo Aksijalno ležište Obloga Prsten 28 Pedala . 3. 6. 2. 7.1. 8. 5. 9. 4.

Elementi za prenos snage 3.1.Prenos kaišem Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo: Pljosnati remen Klinasti (trapezni) remen Okrugli remen i dr. • • • Djelovanje klinastog i zupčastog remena 29 Mehanizacija u poljoprivredi .

. kod poljoprivrednih mašina i sl.2. 2-pogonjeni točak.3. Evartovi lanci. primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Lančani prenosnik: 1-pogonski točak.Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja. 3-lanac 30 Mehanizacija u poljoprivredi . Lanac se sastoji iz karika i kuka.

prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima.3. ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a). Cilindrični zupčanik i zupčasta letva 31 Mehanizacija u poljoprivredi . Prema obliku zubaca. Mogu biti kao spoljašnji (a) i unutrašnji cilindrični (b) par. kosim (c). strelastim (d) zupcima.Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo Kada su ose vratila međusobno paralelne.3.

upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi. b-kosim. c-krivolinijskim zupcima Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze. i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima. c-pužni par 32 Mehanizacija u poljoprivredi .Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom. prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima koji mogu biti sa: a-pravim. b-hipoidni zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima).

d-slavina 33 Mehanizacija u poljoprivredi . b-zasun. e-koljeno. f-reducir. c-priklopac. b-kosougla račva. g-T-račva Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala. d-luk. Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva.4.1. cjednostrani luk.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->