You are on page 1of 33

IT

SKI FAKU AN LT ER

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

ET

AGROMED

Mainski elementi

STAR MO

1
Mehanizacija u poljoprivredi

Uloga i podjela mainskih elemenata


Mainskim elementima nazivamo one dijelove maina i ureaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mainske elemente moemo podijeliti u dvije osnovne grupe: A. Opta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupanici, vratila... ) B. Posebna grupa (klipovi, klipnjae, ventili...)

Opta grupa mainskih elemenata dijeli se na:


1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, ivije, osovinice...) 2. Elemente za kruno kretanje (osovine, vratila, spojnice, leajeve...) 3. Elemente za prenos snage (frikcioni tokovi, zupanci, remeni i lanani prenosnici...) 4. Elementi za provoenje tenosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarai...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi

1. Mainski elementi za spajanje


1.1.Mainski elementi za vrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju: 1.1.1. Zakovicama 1.1.2. Zavarivanjem 1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mainski elementi za vrste- razdvojive veze: 1.2.1. Klinovi (uzduni i popreni) 1.2.2. Vijci 1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke 1.2.2.2. Podlone ploice 1.2.2.3. Osigurai navojnih veza 1.2.2.4. Kljuevi

1.3. Mainski elementi za elastine spojeve: 1.3.1. Opruge 1.4. Mainski elementi za pokretne spojeve: 1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi

1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama


Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid vrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo ih na sitne (sa prenikom do 10 mm) i krupne (sa prenikom od 10 do 37 mm)

4
Mehanizacija u poljoprivredi

Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti: a) Sa poluokruglom glavom b) Sa uputenom glavom c) Sa soivastom glavom d) Sa pljosnatom glavom e) Sa trapeznom glavom

5
Mehanizacija u poljoprivredi

Vrste zakovanih spojeva


Prema poloaju limova: sueoni (sa podmetaima) i preklopni Prema broju redova zakovica: jednoredni i vieredni Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosjeni i viesjeni

6
Mehanizacija u poljoprivredi

1.1.2. Zavareni spojevi


Prednosti: Laki od livenih i zakovanih konstrukcija Dijelovi se mogu sklapati sueono i ugaono Zaverene konstrukcije su jeftinije Nema buke pri radu Nedostaci: Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode Pojava zaostalih napona i deformacija Slabljenje mehanikih osobina materijala

7
Mehanizacija u poljoprivredi

1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi


Spajanje se vri primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat, bromid). Spojevi treba da su optereni na smicanje. Lijepljenim spojevima postie se smanjenje povrine. Imaju ogranienu vrstou na povienu temperaturu.

8
Mehanizacija u poljoprivredi

1.2. Mainski elementi za vrste-razdvojive veze 1.2.1. Klinovi


Materijal za klinove je tvrdi elik zatezne vrstoe 600 N/mm2.

1. 2. 3.

Klin Vratilo Glavina

9
Mehanizacija u poljoprivredi

Oznake i nazivi za klin

l-duina, b-irina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3unutranja strana, 4-spoljanja strana, 5-bone strane

10
Mehanizacija u poljoprivredi

Uzduni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavinom zupanika, kainika i sl. Klinovi sa kukom, klin bez kuke, zaobljeni klin, segmentni klin Klin sa nagibom i bez nagiba

Veza uzdunim klinom bez nagiba

Popreni klinovi: Nastavljanje dva mainska dijela koji prenose aksijalna optereenja.

Veza poprenim klinom

11
Mehanizacija u poljoprivredi

1.2.2. Vijci (zavrtnji)


Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mainske dijelove koji se, ako je potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne otete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama slue sem toga za pretvaranje krunog u pravolinijsko kretanje pri emu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje

12
Mehanizacija u poljoprivredi

Navoji mogu biti unutranji i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti, pravougli, trapezni...

Metrika zavojnica-ISO
Mehanizacija u poljoprivredi

13

1.2.2.1 Zavrtnji i navrtke


Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja, 2-dio sa zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka Prikazivanje i oznaavanje navoja: a-unutranji navoj, b-spoljni navoj, c-oznaavanje metrikog normalnog navoja, d-obiljeavanje metrikog finog navoja

estougaona navrtka

14
Mehanizacija u poljoprivredi

1.2.2.2. Podlone ploice

Zadatak: Da poveaju dodirnu povrinu izmeu konstruktivnog dijela i navrtke Da zatite dodirne povrine od habanja Da prilagode povrinu nalijeganja normalno na osu vijka
Mehanizacija u poljoprivredi

15

1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva

16
Mehanizacija u poljoprivredi

1.2.2.4. Kljuevi

17
Mehanizacija u poljoprivredi

1.3. Opruge
Opruge se pod dejstvom sila deformiu, a nakon prestanka dejstva vraaju se u prvobitni oblik. Akumulacija energije (asovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje (opruge ventila), ogranienje pritiska (ventili sigurnosti).

Podjela opruga: Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste) Torzione-zavojne (a-zatezne, b-pritisne, c-puaste)
Mehanizacija u poljoprivredi

18

Opruge

Pritisne opruge

Zatezne opruge

Torzijske opruge

19
Mehanizacija u poljoprivredi

1.4. Osovinice (svornjaci)


To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao pune i uplje, sa i bez naslona

Prstenasti uskonik (Segerov prsten)


20
Mehanizacija u poljoprivredi

2.1. Osovine
To su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne i nepokretne, pune i uplje 1-rukavac, 2-ojaani dio

Radi smanjenja mase i utede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. Osovine se izrauju od ilavih konstrukcionih elika.

21
Mehanizacija u poljoprivredi

2.2. Vratila
To su mainski elementi za kruno kretanje, pri emu prenose obrtne momentesnagu. Za razliku od osovine, vratila su izloena uvijanju i uvijek se okreu.

Vratila dijelimo na: vrsta Prava (ravna i stepenasta) Koljenasta (prosta i sloena)

Savitljiva Zglavkasta Gipka

22
Mehanizacija u poljoprivredi

2.3. Rukavci
To su dijelovi vratila i osovina koji se obru u leaju.

23
Mehanizacija u poljoprivredi

2.4.Leaji (Leita)
Zavisno od pravca djelovanja sile, leaji mogu biti: Aksijalni (uzduni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose leaja Radijalni (popreni), kod kojih sila djeluje normalno na osu leaja Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu leaja Po konstrukciji leaji se dijele na: Klizne Kotrljajne

24
Mehanizacija u poljoprivredi

2.5.Spojnice
(To su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva dva ili vie vratila u jednu cjelinu)

Prema nainu prenoenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele: Mehanike Elektromagnetne Pneumatske Hidraulike Turbohidraulike Specijalne

Mehanike spojnice se dijele: Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna) Pomine (aksijalno-pomine, elastine i zglavkaste) Iskljuno-ukljune (kandasta iskljuna, frikciona)

25
Mehanizacija u poljoprivredi

Kandasta spojnica

Zglavkaste spojnice

26
Mehanizacija u poljoprivredi

Iskljuno-ukljune spojnice

Spojnica motornog vozila (kvailo)

27
Mehanizacija u poljoprivredi

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Mehanizacija u poljoprivredi

Zamajac Pomini naglavak Opruga Radilica Vratilo Aksijalno leite Obloga Prsten 28 Pedala

Elementi za prenos snage


3.1.Prenos kaiem
Prema obliku poprenog presjeka remena razlikujemo: Pljosnati remen Klinasti (trapezni) remen Okrugli remen i dr.

Djelovanje klinastog i zupastog remena


29
Mehanizacija u poljoprivredi

3.2.Prenos lancima
Kod veih udarnih optereenja, kod poljoprivrednih maina i sl., primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.

Lanani prenosnik: 1-pogonski toak, 2-pogonjeni toak, 3-lanac

30
Mehanizacija u poljoprivredi

3.3.Zupasti i puni prenos


Zupanici su mainski elementi koji meusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo

Kada su ose vratila meusobno paralelne, prenos se ostvaruje cilindrinim zupanicima. Prema obliku zubaca, ovi zupanici mogu biti sa pravim (a), kosim (c), strelastim (d) zupcima. Mogu biti kao spoljanji (a) i unutranji cilindrini (b) par.

Cilindrini zupanik i zupasta letva


31
Mehanizacija u poljoprivredi

Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koninim zupanicima koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim zupcima

Za prenos obrtnog kretanja izmeu vratila ije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se hiperboloidni zupati parovi, i to: a-cilindrini zupanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni zupanici (konini zupanici sa spiralnim zupcima), c-puni par

32
Mehanizacija u poljoprivredi

4.1.Cijevi i cijevni zatvarai


To su elementi koji se upotrebljavaju za provoenje fluida i sitnog vrstog materijala.

Oblici zavretka cijevi i cijevni prikljuci: a-pravougla rava, b-kosougla rava, cjednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-rava Prema konstrukciji cijevnih zatvaraa razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac, d-slavina

33
Mehanizacija u poljoprivredi

You might also like