RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe.com. Stari narodni lijek ka e da napitak . Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. ako se nama e na ko u. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. Izmije ajte 4 ice meda. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. sa sasvim malo cimeta. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. pretjerane vjetrove. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. Izvor www. Kombinacija meda i cimeta. podi e vitalnost. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). Nije tu! MED I CIMET . uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje). uklanja bol nakon ugriza kukaca.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve.trenutno uklanja umor. lo zadah.Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. lice meda i li ice cimeta. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. koja se nanosi 5 . pa ak i ir na elucu. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. originalni lanak mo ete pro itati ovdje.medicalnewstoday. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. uklanja bol. te kod gluho e. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. Pola lice meda u a i vode.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . ujutro. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. namazan na bolni zub. i to bez ikakvih nuspojava. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. a i bilo koji tip ko nih infekcija.15 minuta prije pranja kose.

Potegao sam do Banje Luke. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. kako sam opisuje. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. jo nekoliko drugih ena.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. I ne samo nju. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. nego. Pa se rabe razne tehnike disanja. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . ali uspjesi su povremeni. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Na koji se to na in odvijalo. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. a tako i raka. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. nije iz zapisa jasno. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Prema kineskoj tradiciji. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima.

I mlijeko. kazala mi je. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. dolazi na udar. a poslije. John McDougall. kako ka u neki. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. I zelena salata. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. U . malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. kupus. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. sla e se ve ina eksperata. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. Bilo kako bilo.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. Problem je u genetskom naslije u. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. Ipak. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. na taj na in poti u imunitet. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. stresu i zaga enju okoli a. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. primjerice. soja. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. ak izlje enja. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. ovjek se oporavio. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. nerijetko u tim istim namirnicama. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. Dakako. Travar joj je dao tzv. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. kako se tada moglo uti. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. godine. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. cvjeta a.

malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. imala je jo vi e uspjeha. godine. crnim gro em. Kada je dr. koljaka i ivotinjskih izlu evina. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. ali. a glavna joj je prehrana. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . Dakle. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. Ka u da su rezultati obe avaju i. ljekovitog bilja. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. Njezina imenjakinja. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. bila crna ri a. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. a organizam se oporavlja. godine otkrio penicilin. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. dr. Kao i kombinaciju kapi dr. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. Naime. kora drve a. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. Naime. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. Alexander Fleming. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. 1927. Kapi ubijaju nametnika. ali i drugih te kih bolesti. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. netko je uo io. Johanna Budwig. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. a prete a je dana nje farmacije. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. poslu av i nekog plemenskog vra a. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . dakako.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. koju koriste jo u Sumeru. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. Hulde Clarke. osim gro a. uvode i u terapiju karcinoma. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. razumljiva je poruga kolega. Kako se pri a odvija jo 1920. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog.

Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima.tlaka. a desno ima tri re nja. nazo ni su u crvoto inama. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. pu enje i zra enje. srednji i donji. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. rezerpin. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. Pleura jo sadr ava ivce. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. pleure. a medicinski preparat.). Lijevo krilo ima samo dva re nja. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. kamptotecin. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. uveni Omega-3. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. posebice aktinomicin D. no no znojenje. vezivno tkivo i limfne ile. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. gornji. Stijenku bronha ine tri sloja. malaksalost i dr. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . gornji i donji. koji je u inkovit isklju ivo svje . Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. uz jedno kalifornijsko drvo. suhi ka alj. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama.

Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija.ljekovitim biljem poput suru ice. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). Izvor: Forum Narod za narod . rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. mente. velike kon are. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a.

esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. Po nite blago esto i blagi. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. Suprotno popularnoj teoriji. po nite s onima protiv prhuti. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. dolazi do neravnote e. Na alost. ka e dermatologinja Patricia Farris. znajte da niste sami. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. ako je potrebno. i nastaje prhut.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. poru uje dr. prhut nikako ne treba ignorirati".. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. to e e perete kosu. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. "Op enito gledaju i.. bakterije ne uzrokuju prhut. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. lak e ete kontrolitrati prhut". kod sve vi e ljudi. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. ili skra eno P. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. Ne ignorirajte " to god poduzeli. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. ovale. poslu ajte savjet stru njaka. . koji djeluju na razli ite na ine. dermatologije Maria Hordinsky. svaki dan.

dermatologije na University of California. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. ka e dr. nastavite ga koristiti". prof. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. Irvine.Dr. prvo na amponirajte glavu. na University of Toronto. Umasirajte Dok amponirate kosu. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. poru uje dr. ka e R. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. dr. Ostavite sat vremena. prof. ka e dermatolog Howard Donsky. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. Naime. Farris. Diana Bihova. pa isperite. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. izmjenjujte ga s obi nim amponom". im stanete pod tu . na mokru kosu stavite kapu za plivanje. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. California College of Medicine. Prije nego mislite krenuti iz kade. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. Bihova ima jo temeljitiji pristup. Ipak. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. pa se ona lak e spere. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". Farris. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". Jeffrey Herten. Ipak ne grebite po glavi. Nakon amponiranja. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. Plavu e. . oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu.

Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. ka e dr. pazite da teku ine natopi tjeme. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. vrijeme je da ostavite pivo. Luk je bogat sumporom. a polovicu ostavite za drugi dan. Fowler. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Zatim isperite amponom protiv prhuti. Ne ispirite. odmaranjem i pravilnom prehranom. 2. "Ali ne pretjerujte". Pripremite efektnu kupku. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Procijedite i pustite da se ohladi. ka e dr. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. Ako ste me u ovom skupinom. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Pa ljivo umasirajte. a istovremeno imate prhut. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). . Pivo isu uje tjeme.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. upozorava dr. e ljaju i se otrivajte tjeme. Herten. Fowler. Poslije amponirajte kao i obi no. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Dakle. ako ste pod stresom. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. Narodni lijekovi 1. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. Izbalansirajte koriti i rizike. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. borite se protiv njega vje abnjem. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode.

natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. K ‡ mineralne soli eljeza.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti.Portal ISKON KOPRIVA . karoten (provitamin A). peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. B2.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. stari je ruski . Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. octena. jer izliju o tar sok na ko u. sumpora. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi. kalcija. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. fitosterol. 3. Izvor . Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I.uzimajte ih u hrani. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. masla na. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. mravlja. kako pri kretanju tako i u mirovanju. . Urtikacija. stolje u.5%) ‡ masti (0. lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. Sastojci ‡ bjelan evine (5. Bitno se umanjuje bol. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . klorofil.Ma koliko izgledalo udno.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek.

zajedno s drugim na inima terapije. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. Dodaje se sirevima. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. a da ne tetimo njenom okusu. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. naj e e kao zamjena za pinat. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. Kopriva raste na skrovitim. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. Pije se topao nakon obroka. Infuz se priprema svje . ali mo e se brati cijele godine. a pije se tri puta na dan.obi aj. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. ZANIMLJIVOSTI . a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. pudinzima. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Najvrednija je od o ujka do svibnja. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. anemije i estih mokra nih infekcija. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. povra anja krvi i krvavog ka lja. mineralnih soli.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. zapu tenim mjestima. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. Velike koli ine vitamina A. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. tri puta na dan. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Pije se oko tri mjeseca.10 minuta te potom procijedi. to zna i gornja etiri lista. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. Za infuz 3 . Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. bubuljica i akni. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate.

osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. glina e se sama rastvoriti. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema.. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. Ostavite da stoji . g. A kako se dobar glas daleko uje. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. í20 kapi eteri nog ulja borovice. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. u dobro zagrijanoj kupaonici). kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. im osjetite bolove ili pe enje. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. a potom dobro isperite pod tu em. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. Dr ite 15-30 minuta. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. kao i 2005. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. Nije potrebno mije ati. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. g. g. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana.

ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. Kad proklju a. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Ukoliko elite. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Ukoliko elite. Da bi ponovno postao melodi an. Najmanja prehlada. Obrok treba biti lagan. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. Glinu. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. eukaliptus. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. mo ete limunadi dodati malo meda. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. Nagnite glavu iznad lavaboa. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Promije ajte i pijte po elji. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Oblozi neka stoje 2 sata. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Pijete 2-6 alica dnevno. kataplazme. Pijte po elji tijekom cijelog dana. . Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. zavoji). maj inu du icu.pokriveno 15 minuta. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. mo ete dodati med. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi.

Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. ne mije aju i je i ne tresu i je. artroza. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. to je normalna reakcija. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu. Oblog dr imo cijelu no . ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. ovisno kako je nazna eno u receptu. reuma U roku 3 tjedna. . ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. U alici vode razmutite med. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min.artritis. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. preko no i. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. Nakon to ste skinuli masku. to je isto tako normalno. Lije enje zglobova . Masku uklonite spu vom i toplom vodom. to je tako er normalno. Ostavimo glinu da se sama rastvori.

hladnim oblozima ili raznim gelovima. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. a potom isperite. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani.lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. Crni ribiz. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. omotajte zavojem ili gazom. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). dragocjena je protuupalna biljka. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao.Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). í10 kapi eteri nog ulja borovice. Zato to prije treba staviti oblog. . i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).

. Za lije enje bronhitisa. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. Nakon toga sok treba ocijediti. bronhitisa. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. ona stimulira i poja ava menstruaciju. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. Budu i da je te ko probavljiva. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Upotrebljavamo korijen.ROTKVA(raphanus sativus) . "Koktel" od soka rotkve. Rotkva. olju titi. olju titi. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. tokom 4-5 dana. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. odnosno istisnuti. ka lja i tuberkuloze plu a. a naj e e se koristi kao salata. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. a pove ava i mlije nost dojilja. to se ti e njegove upotrebe. a na glasu je i kao ljekovita biljka. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. a time i neke ljekovite sastojke. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. izribati na ribe . nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. sama ili uz jabuku. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. koji je repasta oblika. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Osim toga. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. masline. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. kori tena kao hrana. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. posebno crna. Izvrsno je povr e. jaja. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. nedovoljnoj funkciji jetre. Terapijski u inak posti e se dosta brzo.

otac suvremene medicine. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. alicina. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. . e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. U svakom slu aju. napravljene od gline. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. jo iz doba piramida. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka.kisele krastavce. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). Hipokrat. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). Osim antikolesterolnog u inka. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. Tijekom oba svjetska rata. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. Poznati lije nik iz 1. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. u Tutankamonov grob.

dobrim sredstvima kao to su topli aj. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. gastritisu. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. psihi koj napetosti.kozmetologiji. Najljekovitije je li e i cvjetovi. METVICA (NANA) . zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. med i naravno nezaobilazna pile a juhica.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. Zbog svega navedenog. selen. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. glavobolji. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. vitamin C. kao i pri povra anju.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. . pa je uputno skinuti ih sa stabljike. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Biljka raste do 70 cm visine.rasola. Dobar je u inak i u bolestima u i. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. osobito neprera enog. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. uz nazubljenja na rubovima. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. premorenosti. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. uglavnom organa za disanje i probavu. Listovi su jajasto za iljeni. konzumiranje e njaka.

4. 7. Me utim. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. Najbolji na in. 6. Inhaliranje pare olak ava disanje. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. Topla. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. a polako ispijanje aja vla i grlo. 8. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. 9. Inhalator . je naribati hren. e njak je hranjiv. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana.1. 5. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. 3. pored konzumacije hrena uz jelo. 2. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. te grgljati. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. poku ajte napraviti ku ne. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. Ukoliko nemate originalne. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. Pored toga. doma a juhica poma e na vi e na ina. pomije ati s medom i vodom. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. te mo e pomo i va im osjetu njuha. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima.

Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. BRUSNICA . u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. Kada ga zadesi infekcija. te za pripremu soka. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. benzoi na. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. Ina e. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. 10. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. to je est slu aj u hladnim zimskim danima. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. limunska. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Zato kod infekcije mokrenje pe e. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. Kao nutraceutik. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. a u tom slu aju poma e mentol. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. kininska. sok. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. a pospje uje i djelovanje . coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. mo varna zemlji ta. od nje se mogu napraviti d em.

KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. Zlatno uti cvjetovi su sa . ovulaciju. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. upale i ciste jajnika. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza.). pp 1571-1573. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. uspravna. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. kao i na kamenitim mjestima. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women.. vol 322. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. poja an sekret.. za epljenje jajovoda. tumore i endometriozu . te u lije enju urinarnih infekcija. (June 29) 2001.. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve.. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. poput hipuri ne kiseline. British Medical Journal. Biljka je 25-90 cm visoka. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. poljima i livadama. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima. Kediok je dobar za : sterilitet. Upozorenja Brusnica je netoksi an. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. Nepeta Cataria L.obrambenih mehanizama napadnutog organizma.

odnosno vrhovi biljke u cvatu. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. razne tanine. vitamin C. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. Kantarion sadr i eljezo. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. poti e rast i razvoj djevoj i a. Porodica: Hypericaceae . Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. smanjuje pritisak u elucu. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. Su i se u hladu. karotin. a beru se cvjeti i i listi i. Kantarion ja a spolne organe. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. eteri no ulje. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. Procijediti nakon par minuta. smolu. kolin. opor gorak i aromati an okus. Kantarion ima karakteristi an miris. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. reume. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Protiv opekotina. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. Ovo treba piti vi e sedmica. pa tvore cvatove.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. crvenu boju hypericin. Nakon toga se procijedi. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica.

dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. Pirjajte oko 5 minuta. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. snizuju razinu ecera u krvi takora. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. baumii. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. gu terace. sve dok ne po nu tamniti. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. neugodnog mirisa ne e biti. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. jetre i bubrega. Prebacite u . baumii. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. a ako ga skuhate ili pe ete. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). dodani oralnim putem. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P.

Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. kru ne mrvice. soli i paprom. Smjesu nanesite preko sloja od sira. malo parmezana. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Istodobno u sjeka stavite orahe. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. e njak. Ocijedite mahune. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. ru marin i sl. Probajte i po potrebi jo za inite. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. te pospite nasjeckanim per inom. papar i mirodije po izboru (oregano.). Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. pustite da proklju a. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). maj inu du icu. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. dodajte vino. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji.glinenu posudu preko piletine. per in. limunov sok. maj inu du icu i ru marin. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. sol. Poklopite i stavite u pe nicu. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. prelijte ih umakom i poslu ite.

janjetina. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. krastavci. blitva. matovilac. avokado. Izlijte smjesu u plitku posudu . ako elite. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. oko 45 minuta. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. kelj. grah. kupus.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. prokulice. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. raj ica. Nakapajte ih maslinovim uljem. tikvice. maslac. posolite i popaprite. junetina. svinjetina. puretina. poriluk. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. per in. kuni . repa. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. guska. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. pinat. celer. izre ite na trake koje. Odmah poslu ite. cvjeta a. luk. teletina. patlid an. krumpir. rukola. salata. . radi . tikva. rotkvice Meso i riba: govedina. Dodajte vrhnje. patka. Dobro promije ajte. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. e njak i papar. bu a. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. piletina. bamija. ½ lice maslinovog ulja. mo ete i zamrznuti. mrkva. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. pa ocijedite. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. Kad se ohladi. brokoli. gra ak. zamotajte. mahune zelene i ute. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice.

nego i gljivice. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. ali u malim koli inama. med. jastog. heljda. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. d emovi i pekmezi. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. dekstroza. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. keksi. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. biljni ajevi. sezam. maslac. javorov sirup. bomboni. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. zob. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. pekan orasi. sok od raj ice. vo ni sirupi. melasa. je am. bezkofeinska kava. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. orasi. uglavnom sva riba. p enica. ra . puding. kozice. zakiseljena hrana.fazan. sjemenke bundeve. brazilski orasi. sjemenke suncokreta. indijski orah. fruktoza. vaka e gume. Pi a: voda. jako prepe eni kruh. nepasterizirani jabu ni ocat. sorbitol. okolada. obi ni jogurt. bra no. koljke. divlja . proso. vrhnje. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. kampi. a ne da ga mo ete ispijati na a e.

vretenast. majoneza. umaci za salatu. so an. svatovci. granata. volovi jezik. razgranat. senf. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. . gabe . izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. Stabljika je so na. konjski rep. veliki gavez. opa ica. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. vrani gabez.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. crni koren. gabez. kilnjak. debeo je. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L.ute do bijele boje.

da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. katkada lagano aromati an. jarcima. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. e er. holin. okus je slabo aromati an. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. a pogotovu ne gnojnih rana. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine.alantoin. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. sluzav. kao gavez. mo e se s pravom preporu iti. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. gaveza. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. Nakon to se korijen malo prosu io. Gavez. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. alantoin. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . uz obale voda i na vla nim livadama. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. ome ine. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. gavez se te ko dade iskorijeniti. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. smolu. alkaloid simfito-cinoglosin. asparagin. lom kostiju i izljev krvi. Donji listovi su veliki. s obzirom na svoju ljekovitost. Izme u marta i aprila. koji se posve . Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). na izmaku zime. lagano ljepljiv i ste u i. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. ili u oktobru i novembru. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. ispucanost. ak i gnojne. tanin. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. sluz. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. poput kamfora. gumu. s peteljkom. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. upotrebljava se svje e iskopani korijen. anorganskom proizvodu. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi.

kostobolje. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. Umjesto obloga od ka e. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. mast od crnog korijena. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. uz dodatak male koli ine vru e vode. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti.jednostavno pripremaju. mo e se primijeniti i tzv. srdobolje. kvrga. oteklina. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. omek anja kostiju i upale pokosnice. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. ireva uslijed pro irenja vena. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. upale kostiju. bolova batrljaka nakon amputacije. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. krvavog ka lja i ispljuvka. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. upale stani nog tkiva. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. koji boluju od e erne bolesti. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. Na to se doda alica vode. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. bolova brazgotina rana. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. bronhalnog katara. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. . Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. upale plu a. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. otvrdnu a prsne lijezde. Osim ve nabrojenih slu ajeva. kod reumati nih odebljanja mi i a. nastalih kao posljedica uloga. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. upale porebrice i dr. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. protiv katara eluca sa ili bez proljeva.

uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. nego i mast od korijena gaveza. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. i uvijene u tijesto za pala inke. Engleski je naziv Balm. Crveno vino. krvavog proljeva ili gri e. melisa. Najbolji poznavalac mati njaka. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci. a talijanski Citronella ili Melissa vera. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. p elinja ljubica. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. naziva se jo limunka. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. u kojem je kuhan korijen. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. a osobito plu nim bolesnicima. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. Kod unutarnjih krvarenja. stavljen na svje u ranu. kod ireva na elucu. sabrane za vrijeme cvatnje. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja.) JE iz obitelji usnatica. Nakon 20 dana. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. kao i kod slabokrvnosti. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. korijen se procijedi i istije ti. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. ve prema veli ini. Melem iz korijena i svje ih listova. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. unutarnjeg krvarenja. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. p elinja metvica i rojevica. Tinktura slu i za lije enje rana. Lemon balm ili Sweet balm. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. Mattioli. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena.

uz ograde. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. a bijelo. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. prekomjernog umora. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. kod herpesa symplexa i herpes labialis. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. a okus joj je aromati an. krijepi duh. histerije. Raste u blizini naselja. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. povra anja. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. migrene. ivice. srce. ja a cijeli organizam.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. hipohondrije. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. uz dodatak valerijane. bolesti ivaca. slabosti srca. oboljenja probavnog sustava. Cijela biljka miri e po limunu. kima i timijana. pam enje. Mati njak isti krv. gr enja ivaca. kroni nog bronhitisa. te metvicu. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . te kod dispepsije. u grmlju i umama. katara eluca. nadutosti. hmelj. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. nesvjestice. te tjera turobne misli. kamilicu. straha. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. ja a. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. neuralgije. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. migrene. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. Ukratko. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. mati njak je pravi lijek. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. viroza i sli no. u kombinaciji sa stolisnikom. Za napetog ovjeka. veseli srce. depresije. i op enito elu anih te ko a. izmu enog patnjom. stresa. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. premorenosti. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu.miru. sti ava gr eve i umiruje ivce. No. te ga rabimo kod problema sa titnja om. isti krv. neuroza. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. lupanja srca. otklanja neraspolo enje i tugu. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. lavandu. gr eva u crijevima i maternici. nesanice. napetosti. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. lincurom. di nih puteva. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. sr anih oboljenja. gorkom djetelinom i ki icom. glavobolje. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. zdravih i visokovrijednih sastojaka. slabosti. a uzgaja se i u vrtovima. proljeva. ivce.

raznog svje eg povr a. ima gorak okus i aromati an miris. Koristi se za masa u kod reume. zadebljanja dojki. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. godine u Parizu. Taj pirit je u ono vrijeme bio. gljiva. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. sedativno. kontuzija. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. ireva. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. Ukratko. te kod dojilja. polpeta. slabog pam enja i zamora. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. migrene.) je iz obitelji glavo ika. livadama. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. pori . smje teni u titac. puna i dlakava. kojem je Afrodita lije ila ranu. bijeli ili ru i astocrveni. oko centimetar duge dijelove. spazmoliti ko djelovanje. uboda insekata. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. ispo etka tajno. a kasnije javno. napetosti. Kad se osu e. a i danas je. na kojoj su poredani naizmjeni no. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. antigljivi no. stabljika joj je vrsta.raznih ko nih ne isto a. nesvjestice. salata i biljnog aja. biljnih umaka. antioksidantno. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. kraj pruga. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. zelenih i vo nih. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. uz puteve. planinskim visoravnima i nasipima. lupanja srca. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. nadra enosti. Raste po poljima. Karmeli anke su 1611. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. petrovsko cvije e. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. mada »millefolium« zna i tisu u listova. Stolisnik cvate od travnja do rujna. a voli umjereno vla no zemlji te. te kao oblog kod oteklina. te rasprostremo i su imo na toplom. oko vrata). naziva se jo hajdu ka trava. Mo emo ga prona i doista svugdje. upale ivaca. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. kunica. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. straha i treme. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. Cvjeti i su glavi asti. rman i stolis. protuvirusno. . narkoti ko. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. visine do 80 centimetara. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. vo njacima. te kao dodatak jelima od divlja i. me u oranicama. Tekst od I. no nog gu enja. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne.

ekcema. slabog rada crijeva. bradavice dojke. za hematome. proljeve. bronhitis. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. poti e rad perlistaltike. kamence. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. upale grla (za grgljanje). Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. kamenaca. smanjuje katar. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. raznih lezija. kraste. razne upale ko e. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. nadimanja. divljeg kestena i arnike. krvarenje hemoroida. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. prehlada i krvarenje nosa. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. gr eve. embolus. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. Bacillus subtillus. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. anginu pektoris. Znanstvenim istra ivanjima. poreme aj cirkulacije. pro i ava mokra u. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. Od raznih ko nih ne isto a do akna. lije i sluznicu. osipe. Shigella sonnei i Shigella flexnii. poja ava apetit. dijareje. ireve. influence. stolisnika. konstipaciju. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. Escherichia coli. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. i enje krvi. a sadr i i vitamine K i C. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. groznica. Kao antiseptik djeluje na opekline. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. ote ene jetre i raka. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. masne jetre. saboreje i psorijaze. dje ja groznica. hemoroide. arteriosklerozu. dispesije. reume i reumatskih bolova. unutarnje krvarenje. krvarenje plu a. upale zubnog mesa. krvarenje bubrega. apcesa. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. dezinterija. ospice te kao losion za kosu. paralize respiratornih organa.prozra nom mjestu u hladu. enskih bolesti. pijesak. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. ispucalu ko u ruku. regulira crijevnu floru. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. zaustavlja krvarenje. tj. giht i bakterije. angina. Mycobacterium smegmatis. odnos bakterija vrenja i truljenja. gripa. ka alj. pri ti a i li ajeva. a isti i od glista. porebrice. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. plave boje ± azulen. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. kolitis. ciroze. pijesaka. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. gastritis. povoljno djeluje na viskoznost krvi. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. a kod bolesti ivaca . eludac. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. Zbir svih djelovanja stolisnika. zastoja u radu jetre. katara. crijeva).

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

vezano za cirkulaciju. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. te 1 sat poslije ve ere. podsticanje na rad gu tera e. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. regulacije stolice. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. ostavi poklopljeno 5 minuta. jer sadr i ljekovite tvari koje u . te protiv hladnih nogu. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. ili preko no i. smetnji srca. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . po 1 alica. Pije se ujutro nata te. VODE. klimakteri nih tegoba.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. dobiva se ekstrakt.1/2 ajne li ice praha od imele. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. kipu e vode. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. protiv napada vrtoglavice. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima.artritisa i artroze. klaustrofobije.5 dl. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. procijedi. naro ito kod bolesti zglobova . Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. S VODOM ILI U JELU. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. naravno. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. uz dogovor sa lije nikom. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. nesanice. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije.

a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. i purica. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . I ovdje je najbolja imela sa hrasta. pomije anog aja tijekom dana. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. u 4 dl. 1 velika lica . Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. u 6 dl vrele vode. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. piridi itd ). I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. jaretine./Gospin pla t/ . Ocijediti. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA.5 dl. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. ili s vodom. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. ni povr a koje nadima / grah /. Rp: KOD SKLEROZE. uz povremeno mu kanje. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. PROCIJEDITI. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. profiltrirati. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. 10 dana. hlapivi alkaloidi. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA.prije jela. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. FILTRIRATI. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. kroz 14 dana. meso od gusaka. vode. saponin. Rp: aj od imele. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. s malo mlijeka /kozje /. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE.

imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. Hildegarda. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. tonik i vazodilatator. imela. kod krvarenja iz plu a i maternice. antitumorik. za protuupalna djelovanja. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. Germani su imelu smatrali jakim. antikarcinomik. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. U Tirolu (Austrija).) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). dok se bilo ubrzava). Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. njema ki . diuretik.12 tjedana.Laubbaum-Mistel. Mistel. stimulant.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. Imela se priprema na hladan na in. misteltoe.5 dl aja. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. sedativ. i 1 velika lica podanka pirike. Imela je prirodni antidepresiv. relaksant. navode i ljekovita svojstva biljke. Druga imena za imelu su bijela imela. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. ekcema i raznih drugih oboljenja. obi no na luster. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka.imela. kardik. grla i crijeva. velja e sljede e godine. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. laksativ. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. lepak.bela omela. kod epilepsije. posebice ako se radi o udaji. nesvjestice. a strani su joj nazivi: engleski . histerije. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. slovenski . antiepileptik. vi . groznice. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. folia. antihemoragik. za opu tanje iv anog sustava. talijanski . hrabrost. hrastovo ohmetnje. Listovi se . ohmelje. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. antiekcemik. melina. to ga je prire ivao Asterixu. protiv upale usta. hipertenzor. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. vi e. Terapija traje dosta dugo: 6 . protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. zlih vje tica i avola. antidijabetik. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. arteriosklerotik. srpski . Laubholz-Mistel. lim. jelovo ohmetnje. za zaustavljanje krvarenja. antihipertensiv. kad se mora spaliti. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. (Viscum album L. a zatim sni ava tlak na normalu. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida.. Nadalje. citocidal. odnosno do Svije nice. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica.viscio. metabolik. IMELA BIJELA II. stipites.birdlime mistletoe. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana.korijena jaglaca. kod vazomotornih smetnji. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2.

mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. . Od plodova se pravi ljepilo za ptice. . Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. srca. vodenih bolesti. antitumor proteini. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. vrtoglavice. karcinoma plu nih stanica. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. obrnuto jajasti. pri vr en haustorijama. HIV-a... gorka okusa. cirkulacije. Miris i okus: bez naro itog mirisa. jablanu. stolisnik. gu tera e. papilloma virusa. . . jabuci. resin. lektin. krvarenja plu a i drugih krvarenja. preslica. . a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. Upotrebljava se u kemoterapiji: . Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. .adenokarcinoma gu tera e. leukoplakije i mukoze. AIDS-a. Crohnove bolesti.. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. kru ki. ko asti.glave i vrata. kao i za narkoti no i magi no djelovanje. holin. upalnih stanja. . bolesti menopauze. oboljenja kao to su ranice na maternici. Listovi su duguljasti.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. groznice. karcinoma.rektuma. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu.. i III. III. bolesti ivaca. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. Biljka je polunametnik. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. engl. Papa II. topoli. crijeva. B-stani nog limfoma. ali i u lije enju herpesa simplexa. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. maslinastozeleni do u kastozeleni. konstipacije. histamin. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. krofula. kod slabog lu enja u i. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. varikoznih vena. glavobolje. izbrazdani ilama po du ini. viskotoksin.kolona.eluca.malih stanica bronha. kolitisa ulceroznog. .. mastopatie est. Vrijeme cvatnje: mart ± april. grabu. smje teni na stabljikama koje se ra vaju. jeli. Listovima imele esto se mije aju kadulja. brezi.

enskih bolesti. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. ) Jagor evina (Primula veris ± P. koliko stane na vrh no a. vosak. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. Prirodni je . Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. astme. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti.fenetilamin. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. Primula officinalis L..JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. poklopiti. 100 g mati njaka. i pustiti tijikom no i. Ujutro procijedimo. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. e er.. Elatior ± Huds. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). inozitol. treslovina. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. u podne i nave er. 100 g usitnjenih plodova gloga. eteri na ulja.. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. sluz. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae.. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. poklopimo i pustimo tijekom no i. reumatskih oboljenja. epilepsije. aj ili sok. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. u podne i nave er. Ujutro procijediti. uz vodu.. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. gorke tvari. guma.

ka lja (bronhitis. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . spazmolitik. Obi ni jaglac raste skoro svuda. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. sekretolik. P. list i cvijet. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. itd. antitusik. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. u ikarama. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. Jagor evina cvjeta od februara do maja. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. diaforetik. divlji poriluk. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. diuretik. divizam. a P. Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. ne samo nadomje tava te potrebe. trputac itd. jaglac. emetik.). Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. Druga imena jagor evine su jagor ika. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. emetokatarik. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. ekspektorant. a mo emo dodati maj inu du icu. P.). mlade listove koprive. trputca ± bokvice itd. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. antispazmodik. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. hipnotik. astme. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). pa tako i branje cvjetova jagor evine. paroga. Veris na sun anim obroncima. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. a za lijek i su enje rabimo korijen. za lak e iska ljavanje. a okus cvjetova je slatkast. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). antireumatik. emetokatarik. jaglika. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno.antimikotik. jegli . Engleski naziv joj je Cowslip. livadama. Korijen kad se osu i miri e po anisu. sedativ i vermifug. visoki jaglac. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). laksativ. masla kov list i korijen.

kalcij. zubobolje. vitamin C. glavobolje. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. a listovi s donje strane dlakavi). manjka C vitamina. galaktoza. jagla na. zabrinutosti. Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). glukoza. te tegobama s di nim organima). a listovi s donje strane uz ile dlakavi). Plod je tobolac. Listovi tvore rozetu. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. slabo srce. prehlade. i arke hmelja. slabosti. kalij. za relaksiranje nervnog sustava. Scudder Rp. navalu krvi u glavu. M. mesnati. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. J. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). sekretolik ± katarik i antiseptik. gospine trave. migrene. kamfor. bronhitisa. poreme aja metabolizma.). kroni nog zatvora (list). salicilna kiseline. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. ciklamin. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). gihta. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. nervnih napetosti. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a.). kardio tonik. (Prof. itd. histerije (zajedno s valerijanom) itd. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. ka lja. gihta. nesanice (zajedno s pasiflorom). slabe ivce. paralize. tanin.) te raznih iv anih tegoba. katara ± sluzi di nih putova. glavobolje. primverin.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. gihta. 2 dl vode Priprema: . ekstremne osjetljivosti. itd. aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. koje tvore titasti cvat. artritisa. nesanice. karotin. ka lja. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. natrij. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. upale plu a. saponin.

Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu.Vru om vodom prelijemo cvjetove. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. maximum i E. pa i sa smrtnim posljedicama. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. mala preslica. na vla nim obroncima planina. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. koja naraste i do 80 centimetara visine. konjski rep. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. vla nim poplavljenim livadama. limosum ubija konje. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. a nakon sazrijevanja spora se osu i. Miris preslice nije izra en. arvense. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. a okus je opor i neugodan. E. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . a E. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. ili 1/4 boce suhih cvjetova. kositrena trava. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. hiemale. Vrsta E. uz rijeke. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. utosme e je boje. poljima. pogotovo na ivotinje. Naj e e raste po livadama. hiemale L. pulustra truje i ubija goveda i ovce. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. poljska preslica i rastavi . Tako vrsta E. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno.) naziva se jo barska metlica. glinenim zemlji tima i sli no. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. jarcima. konjogriz.

Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. osteoporoza) te kod . uhodanoj tradiciji. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. vezivnom tkivu. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. kod kamenaca u i. preslicu koristimo kod lije enja edema. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. pojavu bjelan evina u mokra i. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. Silicij je sastavni dio kostiju.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. posjekotina. tuberkuloze te vodenih bolesti. mjehura i bubrega. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. Zbog tih i diureti kih svojstava. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. urinarnih puteva i organa. rak. gonoreje. bubrega. diuretskog i antiupalnog djelovanja. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. ote anog mokrenja. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. tj. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). hemoroida i bolesti plu a. hemostatik te za lije enje su ice. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. bolesti ko e i rana. arterijama i ko i sa staro u opada. a u panjolskoj za razne tumore. urinarnih puteva (bakterija. Poznato je da razina silicija u kostima. diuretik. kod dijareje. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). hemostatskog. Na Haitiju za albiminuriju. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. karminativ. a naro ito problema s prostatom. posebno tuberkuloze. rana. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. antisepti nog. ligamentima. li ajeva). upalnih stanja). u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. mjehura. adstrigent. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. Budu i da je bogata silicijem. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. ko nih ne isto a.

desetak dana kasnije. tj. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. vezivna tkiva i hemoroide. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. noge i hemoroide. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. a namakanje. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. nije vi e bilo ni traga opekotine. ali na njeno veliko iznena enje. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. rana. kolika god da je njihova povr ina. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. Usprkos bolu. Obloge koristimo za zglobove. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. kupelj za ruke.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. . stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. a za krave smrt«. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja.

Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. Sastavljen je od 50% smole. delovanje. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se.. ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. imunostimulativno. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. pu evi. jedinstvenog nagorkog ukusa. antioksidant. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. . antimikrobno. boje i mirisa. kada je topao. antiseptik. anestetik. Ona je specificnog izgleda. antivirusno. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid. otvor) na ko nici. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. koje je ustvari placenta puna vitamina. antibiotik. 30% voska. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci.. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. 10% etarskih ulja. karakteristicnog i aromaticnog mirisa.

Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. varira od vrste do vrste. viruse. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji.. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. pre svega namenjen deci. gljivice. Deluje lokalno anesteticki. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. pece na jeziku. ali uvek je prijatan. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. a to su: etarska ulja. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. vitamini. ili uljni. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. . smole i balzami 55%. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. Od svih pcelinjih eliksira. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. kompleks flavonoida. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san.simbol snage i o trine. a miris karakteristican. Ukus mu je trpak i o tar.pcelinja smola . On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. najce ce alkoholni. etericna ulja 10% i oko 10% polena. mikroelementi. ali i kao vec pripremljen rastvor. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi..U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima.

propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. krvarenje. upale desni. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. neprijatnog zadaha. upale mokracnih kanala. NJegovo delovanje protiv mikroba. Kao vrhunski aktivni biostimulator. hemoroida. posekotina i raznih rana na ko i. . desni i raznih oboljenja usta. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. posekotine. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. piodermiju. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. za lecenje u nih oboljenja.. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. seboreju. cireve i druga ko na oboljenja. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu.. opekotina i dr. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. koje nema negativnih propratnih efekata. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. Poznata su regenerativna. cireva. ekcem. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. U nauci je poznata i kao antioksidans. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. U slucaju te kih dijareja. poma e i kod zubobolje. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem.

. veku. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . bosilje. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani. gastritisa.. te suncana i od vetra za ticena stani ta. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. maslidjan. Vi ebojni su. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Mali.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. bosiok.asea aranion . uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . faslidjan. Cela biljka ima ugodan miris i aromu . Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. beli. ru icasti ili purpurni.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. Davno.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12.svraba. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. beli. Latinski naziv: ocimum basilicum . o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja.

Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. Samo ime kombuha je japanskog porekla. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. kod kaslja. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. japanskom. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. gljiva za dugovecnost. grceva u elucu. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. mehura). pocetnih stanja tuberkoloze. tinol lineol. jedan glikozid i kiseli saponin. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. creva). kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kombuku. pocetnih stanja tuberkoloze. cineol metil-kalvikol.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja.. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. indijskom cajnom gljivom. kineskom. lecenje astme i zapaljenje bubrega. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. cineol metil-kalvikol. tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. karga ok caj. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. creva). tinol lineol. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . Zovu je ruskom. japanska gljiva. mehura). Koristi se. jedan glikozid i kiseli saponin. kamfor. kod kaslja. takodje.lak e mokrenje. kamfor. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija.

bacterium gluconicum. kao i pichie fermentantsa. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. sivkaste boje i ne jede se. acetobacter ketogenum). odla e Ästaracke´ bolesti. nije samo to. sluzava. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. ukljucujuci i li aj. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. potamnjuje kosu. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. Mo e se staviti u obicnu. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Izuzetno je va no da napitak bude blag. a to se meri lakmus papirom. U tecnosti se dr i nekoliko dana. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. dok se ne postigne eljena kiselost. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. Naime.bakterija sircetnog vrenja. Kombuhom se naziva debela. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. to mo e u mnogome da poremeti . Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. ali i povecava imunitet. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. dobro zatvorena. to je smesa razlicitih organizama.

Kombuhu mo ete i sami napraviti. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce.ravnote u organizma. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. a u te im slucajevima da izazove i smrt. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja.

jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. 2. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. 3. moci cete pripremati vece kolicine napitka. porculansku. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. Pripremite caj na uobicajeni nacin. polietilen (PE) ili polipropilen. Mozete koristiti caj u vrecicama. 6. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). dodajte caju tecnost koju ste . ulijte ga u staklenu. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. 1. 4. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. Najbolja je staklena posuda. Procedite cajne listice kroz cedilo.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). 5. Neka se listici caja namacu 15 minuta. npr.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Ohladite caj na temperaturu od 20° .

Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Period 8-12 dana je samo orijentacioni.7-3. Kultura takodje uspeva i u mraku. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. 7. Bolja je polusenka. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. biljnih spora i drugih zagadjivaca. Ako vise volite blago slatki napitak. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. Sto je visa sobna temperatura. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". Svetlost nije potrebna za fermentaciju. prasine. 10. fermentaciju treba ranije zaustaviti. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. Fermentacija treba da traje 8-12 dana.dobili zajedno s kulturom. 9. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Napitak je ispocetka sladak. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. to je brza fermentacija. 8.2) zavisno . zavisno od temperature. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. da bi kultura mogla disati. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem.

Normalno ga pijemo tri case dnevno. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki.. koje trebaju biti pune do vrha. nakon sto je bio flasiran. . Napitak ima prijatan ukus. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. Kad kultura potone na dno. 11. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. To dolazi zbog rasta kvasa. I jedno i drugo je u redu. ponekad tone na dno. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. dok kvas nastavlja da radi. 12. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. Ulijte napitak u staklenke. blago kiselkast i osvezavajuci. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Staklenke dobro zatvorite. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. koji proizvodi plin koji gazira napitak. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. Odredjena kolicina taloga je normalna. Uzivajte! 13.od individualnog ukusa. On je penusav. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Pazite na pravilnu temperaturu caja. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. drugu casu nakon rucka.

dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. . bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. Deluje i kao prirodni antibiotik. mukoitin-sulfatske kiseline. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. koja je osnovica na e hrskavice. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. npr. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. Ako kultura potone na dno posude. Kad postane tamna i prljavo smedja. kondroitin-sulfatske kiseline. poput sede kose ili starackih pega po rukama. neophodne vezivnom tkivu. kao i heparin. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. i. proizvodeci glukuronsku. zimi). ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. mlecnu i sircetnu kiselinu. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline.

Utvrdeno je. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. Ivan imatovi ) . sni ava ureju. Podaci iz sveta. kao i kod ka lja. arterioskleroze. pa tako smanjuje telesnu te inu. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. povecavajuci imunitet organizma. Naucno dokazati sve navode je. cisti ucnu kesu. a poma e i osobama pod stresom. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. odnosno poma e sagorevanje masnoce. preno eni usmenim predanjem. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. jetre i bubrega. takodje. zaustavlja zarazni proliv. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. stimuli e metabolizam. poma e kod kolitisa. poma e i kod nesanice. nepravilnosti u radu eluca. kostobolje. ecer i holesterol u krvi. podstice rad lezda. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. to je znak da je ubrzan krvotok. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. Uz to. naravno. nemoguce. kombuha prevenira pojedine vrste raka. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju.

artroze. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. Karachautemeljene. tromboze. organizam slabi. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. ekcema. izjavljuje dr. oboljenja srca. crijevnih bolesti. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti.Karach. izlije io sam se ve nakon tri dana. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. zubobolja. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. i ire javnosti. I sam sam bio te ko bolestan. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. bubrega. Naime dr. kroni nih krvnih bolesti. Uljna se terapija pokazala . bronhitisa. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. umora. encefalitisa te enskih bolesti. zbog uni tenja mikroflore. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. elu anog ira. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. Dr. te osloba a organizam opasnih otrova. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. A za jednog akutnog napadaja artroze. ubrzo zatim. Me utim. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.

Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. ulje je gusto i uto. Samo po sebi. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. stavimo u usta veliku licu ulja. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. va emo. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. Ujutro prije doru ka. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. bu kamo. elu anih tegoba.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. mijesimo i procje ujemo kroz zube. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. na ta te.obamrlosti. mo ete i zamisliti. bolesti ivaca. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. ostao neugodan okus i vonj. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima.

Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. oslobo en balast. sklad. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. ugodan san i dobra koncentracija. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. imate izra ene podo njake. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. te ko se koncentrirate. Netreba ekati da vas bolest zahvati. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Ako se esto osje ate iscrpljeni. ve dva do etiri dana terapije. Dr. lije i sam. lo e spavate. . najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. ve odmah krenite ususret zdravlju.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. te ko se budite. osje ate se izmrcvareno i tromo. dobar apetit. dva ili tri puta na dan. mrzovoljni ste. Ako to elite initi e e.

Natanak bolesti i njegovo lije enje . bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. nagla ava dr. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. Uvjeren sam. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. No. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Karach. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje. Vrijedi poku ati!!! RAK . .

ivotnoj sredini. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. 4. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. Me utim. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. poslije terapije. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. hrani ili na inu ivota. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. 5. 2. 9. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. srca. to . Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. Razlozi se mogu tra iti u genetici. 3. puta. plu a i dr.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. a tako er mo e do i da o te enja jetre. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. 6. Zra enjem se. 8. bubrega. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. 7. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. pored uni tavanja elija raka.

Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. Sluz hrani elije raka. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. elije raka e Ägladovati' c. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. 11. koji su svi tetni. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. e er hrani elije raka. itarica. d. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. ali u vrlo malim koli inama. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. klica. pogotovo za oboljele od raka. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. b.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Zamijene za e er su tako er tetne. a. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. hormone rasta i parazite. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a.. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. . uklju uju i fa ol. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. pogotovo u digestivnom traktu. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. 10.

to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. 12. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. minerali EFA i dr.e. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. 13. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. vitamini.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Rak je bolest uma. 15. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. koje sadr i voda iz slavine. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. aj. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Izbjegavajte kavu. flor. tijela i duha. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. Bijes. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. 16. nepo eljnih i nepotrebnih elija. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. antioksidanti. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. 14.

Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. pireks ili keramika. welness manager u bolnici Castle. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Dioxin je bio jedan od razloga. Umjesto plastike. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. koji ne sadr e dioxin. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. kao to je vatrostalno. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Dakle. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. posebno na dojci. hrana koja je pakirana u plastiku. On navodi da kombinacija masno e. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3.

sa 2 dcl soka ili mlijeka. da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. odnosno 2-4 dkg. svako jutro. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: .mikrovalnoj pe nici. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. nata te. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). Uzimati jednu veliku licu.

238.440. 473. 305.E. 421. 382 E400.170.477 . 420. 280. 171. 175. 408. 174. 474. 309. 414.173. 160. 327. 130. 303. E. 203. 263. 161. 270. 405. 472. 475. 141.100. E.125. 337. 121. 101. 325.334. 103. 241. 290 E300. 202. 307. 260. 282. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 335. 180 E. 140. 402. 153. 331. 236.240.200. 162. 322. 237. 410. 422. 172. 201. 152. 261. 301. 403. 413. 105. 306. 411. 308. 336. 326. 151. 471. 281. 333. 150 (Elite Cappuccino). 132. 111. 104. 404. 332. 401. 406.

339. Zott Toast sandwich sir u listi ima. 320. 110 (Cedevita bomboni).OPASNI DODACI: E102. 120. 230. uni tavaju vitamin B 12. Martinger sandwich sir u listi ima. E . ko ne bolesti. 232. 321. 231. 338. povisuju kolesterol. smetnje probavnog sistema. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. 224. Anamarija Cappuccino). (Izazivaju smetnje u radu crijeva. 312. 124. 221. (Zdenka mazivi sirevi. 233 E311. podra uju ivce.

. 215. Margo s jogurtom.Bitter Lemon. 217. 142 E. Puris hrenovke). 465. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. 131. Elite Cappuccino). 216. Zvijezda light majoneza). Arabesca Cappuccino Gold. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD.340 (Anamarija Cappuccino.210. 461. Margo Nova. Schweps . 211 (Zvijezda ketchup. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. 341 E407.123. 450 (Zdenka mazivi sirevi.213.463. 214.

radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. vrhnje za kuhanje. Treets i Smarties okoladni bomboni. puding od vanilije.zajedno s E-110. Cr me-Fraiche. neki sirevi i gljive u konzervi. puding sa lagom u plasti nim posudicama. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica. topljeni sirevi za mazanje. E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni. zamrznuta riba marke "Iglo". . meso rakova. PREPORUKA: Koristite ovaj popis .) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi. neka bezalkoholna pi a.

savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . povra anja u trudno i/ lo e probave. Kod ne iste koze. gastritisa. . Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke.Djeluje protiv povi ene kiseline. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij .uzeti prije glavnog obroka.Bakteriostati ko djelovanje.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. talo enja kalcija u mekim tkivima. kod bolova u kostima. proljeva. zadaha iz usta. tucanja. opeklina. Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora.

Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. nagnemo se to bli e i udi emo pare. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. afte br e . mala zagnojenja. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. Treba udahnuti najmanje 75 puta. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er.Krvarenje zubnog mesa. astme. Kad pare po nu izlaziti. laringitisa. Prema potrebi ponoviti postupak. Navla iti ru nik u vru oj vodi. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni.Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. ka lja. Rije je o inhalaciji.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene.

Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. uko enost. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. no no znojenje. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa.Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka.Zglobovi. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. premorenost. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. . Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. povi ena temperatura. Terapijska upotreba . Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno.izvana Stres.

Jabuka je na neki e ere. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. Plod jabuke sadr i: vo ne . djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. Jedan od njih je jabuka. koja je uz gro e.jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Jabu ni ocat . na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). sa sna nim zubima i kostima. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka.

Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. B i C. pi e zdrav- . a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Kalij je vitalno va an mineral. organske kiseline. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. Od minerala najvi e ima: kalija. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). Jabu ni ocat je hrana i lijek. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. privla i im vodu. kalcija. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. ali i vitamina C. Ako kalija nema dovoljno u stanici. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era.vitamine. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. pektin. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. eljeza. silicija i drugih elemenata u tragovima. enzime. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. minerale. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice.pravi eliksir zdravlja. celulozu. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). fosfora. magnezija. Tako er. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban.

bubrega. a vo e: jabuke. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. pi e zdrav-zivot. malaksalost. (hladne ruke noge). kroni ni ko a. upale grla i sinusa.com. ali i u medu.zivot. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. antisepti ko djelovanje.hr. tetivnih za ep . Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. prostate i mokra nih kanala. cvjeta a. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. masline. banane. Bogati izvori kalija su povr e i vo e. mijenja se u lu natu. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . Budu i da ja a organizam. Znaci manjka i kalija: umor. kelj. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. badem. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. slabije pam enje i lo iji san. radna populacija). zeleno lisnato povr e. aci. riba. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost.hr. meso. slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. zelena salata. bundeva.com. kru ke. Ina e. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. odnosno poma e kod virusnih infekcija. kisela pH razina. studenti. Ima ga u per inu i kadulji. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. Povr e bogato kalijem: raj ica. gripe.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. ljive. kupus.

Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. koristimo ga i kao dodatak salatama. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. ali i preventivno. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. Za vrijeme gra anskog rata. Djeca uzimaju pola a e vode. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. piti i grgljati jabu ni ocat. i octa na napitak. U vrijeme Hipokrata. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. taj Rezultat kiselkasti. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. ocat su primjenjivali kao antiseptik.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. Mo emo "limunski ocat". poput ostalih vrsta octa. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. ne zaboravimo. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. Naravno. I na kraju. jednostavan. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. a limunu produ ili trajnost. .

Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. Osim toga. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. vode i meda. Provedena istra ivanja su pokazala. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. bubrega i drugih organa. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. koji se pije vru ili hladan. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. kao to su pektin. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. kalcij. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. betakaroten. eljezo. fosfor i kalij. povr e itd. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Neke od njih su: .

koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa.Artritis Osim toga. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. poku ajte sa jabu nim octom. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). jer spre ava rast kancerogenih stanica. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. JABUKA . ako va metabolizam ne radi dobro . Ovo su samo nekoliko primjera toga. koji sagorijeva masno e.kao lijek . u mjesto toga da ih talo e u tijelu. koji se nalazi u jabu nom octu. Visoki krvni tlak Kalij. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin.

laksativ. diuretik. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. francuski Pommier Pommier sauvage. ili pojedina no u raznim umama. Raste samoniklo u . a talijanski Melo selvatico. stimulans. aromatik. Oko 2. du ine 1-3 cm. Mo e biti slatkog. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. jabuko.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. bra njava ili so na. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. antidiaroik. dijetik. trpkog okusa. jaboka. divljaku a. ovisno o sorti. Oko 800. umska jabuka. kiselog. ± Malus domestica Borkh. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. antireumatik. antiarteriosklerotik. detoksikant. s finim pustenim stapkama. sedativ i tonikum. dezifecijens. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. antiseptik. divlja jabuka. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. dugi su 5-10 cm. jabka. stani tu. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. Prirodni je anemik. digestiv. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). Ima mnogo vrsta jabuka. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. a svima je zajedni ka ugodna aroma. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. Druga imena su joj adam ica. kongnestik. dijaforetik.

kobalta. katar eluca. salicilnu i mravlju kiselinu. e era 9-12%. crijeva. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. bjelan evina 0. U kori jabuke. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. cinka itd. citronsku. raznih . jer ne samo to krijepi srce. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. u tragovima PP i B6. regulira tlak. acetata. te kod arterioskleroze. jabu nu. Danas postoji oko 2.bjelogori nim umama. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. amil-eter.9 mg.. eljeza 0. kalija 137 mg. sumpora 5 mg. celuloze. nijicina 0. fosfora 11 mg. biotina 0. mangana itd.4%. vitamine A i B posebno B 5. mlije nu. mnogo vitamina C i P P vitamina. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. eljeza. oksalnu. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke.4%. nego lije iti. masti 0.. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. silicija 1. a plod po elji. acetat± aldehida. niz mineralnih sastojka. vitamina A i C. magnezija 2. flora joda. mangana.000 raznih sorti jabuka. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). jantarnu.15 mg. kiselina (jabu na) 1%. 35 mg. natrija 1. Jabuka sadr i vode 80%. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. folne kiseline 0. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. list isto kao i cvijet.1 mg. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. ve mu donosi energiju i hranu. mravlje kiseline.9 mg. kao to ih imamo danas. fosfora. 8 mg. geraniola. pektina. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina.8 mg.

te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. u inak e biti isti. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. . dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. Sve se dobro promije a i daje bebi. jer je najprobavljivija. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Na 1 li icu ribane jabuke. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. dodajmo dvije li ice naribanog keksa.nametnika.

Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. nazeba. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. infektivnih. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. Poma e i kod srdobolje. slabu probavu. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. mokra nog mjehura. Za pokvareni eludac: . dok ne dobijemo ka u. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. a lije i i bolesti ko e. visoke temperature. bubrega. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. lupanja srca.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. Za znojenje: Razre emo jabuke. bolesti o iju. gripe. kuhamo u malo vode. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. neurastenije. crijevnih bolesti i paratifusa. omaglicu. napunimo s medom i ispe emo. hemoroide.

Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela.Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Za lije enje ko nog ira: . Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. procijedimo. Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino.

arterosklerotik. francuski pomme de terre. kumpir. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . Druga imena su mu kompir. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Isto tuma enje daju i za raj icu. krumpir. antiasmatik.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. naturopata. Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. Za nekoliko dana e ga o istiti. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. kozmetik. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. antisapzmodik. dijetik. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. kartoffel. Prirodni je abortiv.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. krumpjer. ekobioti ara. makrobioti ara. laktagog i laksativ. emetik. krtola. a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. njema ki erdapfel. talijanski patata. Engleski naziv mu je potato. diuretik. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. dijabetik. antiinflamatorik. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . kao i gra ana raznih zanimanja.

1 %. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. udarci.. li aja. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. ujedi itd. masti 0. B 2. fosfora. Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. B 1. opekline. pire od krompira predstavlja lijek. itd. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. ima ga u zelenim dijelovima biljke. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. eljeza. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. najvi e kroba. glikozurije. hepatitisa ko e i ekcema. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. B 6. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). uljevi. cinka. P P i K. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. a najvi e u mladim nezrelim . Oblozi od krompira. kalcija. B 9. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. mangana.).uzimanja ostalih namirnica. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. Vitamin C se kuhanjem gubi. U lije enju gastritisa. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom.9 %. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. Od minerala ima bakra. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. bjelan evine 2 %. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. Od vitamina ima C. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. ugljikohidrata 18. a od kiselina jabu nu i mlije nu. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira.). to je i razlog da se krompir ne jede sirov. divlje meso.) u obliku aja od kore krompira. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. koji se pripremaju na razne na ine. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre.

moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. to inimo to tanje. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. bezvoljnost i iscrpljenost. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. kod pune svijesti i bez bolova. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a.plodovima. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. * Ako krompir gulimo. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. Bolivija ile). st. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. Javlja se za epljenost. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. danas jedne od najra irenijih bolesti. Gastritis U lije enju gastritisa. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. krompirov sok predstavlja jedno od . Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). kao ukrasna biljka. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu.

razne opekline itd. promrzni udovi. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja.prirodnih sredstava za lije enje.). za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea.). a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. giht itd. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. dodajemo i sokove od cikle. pola sata prije doru ka. kad se po nu pokazivati rezultati. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. kupusa i crne rotkve. reume. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. oduzimaju vru inu (vru e glave.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. ve ere. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta. Kod lije enja ciroze. . Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. za injenu s dosta per ina i luka. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. glavobolje. ka e ili juhe. a poja ava se korijenom per ina i celera. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. uz terapiju. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. kao i kod napadaja gihta. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. ru ka. malo maslinovog ulja i soka limuna. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline.

depresije. posebice candida.³ (dr. ÄGljivice. da se hrane tijelom svog doma ina. tako i psihi ki. koja uzrokuje brojne probleme. Dr. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. to je candida? Candida albicans je gljivica. i da teorija konvencionalne medicine o tome. ne dr i vodu. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. Lesingera bakreni Candida i rak . da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. dijabetesa i poreme aja metabolizma . Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. koje je nalagala konvencionalna medicina. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. . u asno se osje aju ± kako fizi ki. prekomjerno kori tenje antibiotika. Mike Lambert). Stres. Zbog toga osobe. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. artritisa. Ova gljivica tako er ivi u ustima. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. nezdrava prehrana. alergije. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. koje boluju od kroni nog umora. probavnih problema itd. Od samog po etka svoje medicinske karijere. Na alost.Kori ten tekst od homeopate I. Candida i rak Dr.

Simoncini je shvatio. Patio sam. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. Simoncini je shvatio. U zdravom organizmu. da to nije tako. koje zovemo Ärak³. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Nakon nekog vremena. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. Konvencionalna medicina tvrdi. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³.Simoncini govori. dr. kao i candida. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. 2. . da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. Na kraju. Za titna reakcija organizma Dr. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. 3. kada sam gledao jadnu djecu. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. Prou avaju i rak. koje je diktirala moderna medicina. Me utim. koja su umirala od posljedica kemoterapije. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. bez predrasuda i strogih pretpostavki. gdje u tijelu da se nalazili.

jer candida brzo mutira. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Brzo je shvatio. U ovom slu aju. je oslabljeni imunitet. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. Umjesto toga. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. Sudbina otkri a dr. koji je bio namijenjen da ju ubije. odmah rje ava problem. da bi se obranila. Za razliku od drugih lijekova. Na kraju pravi uzro nik raka. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. kojih je on izlije io od raka. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. Me utim. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. Da. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. poput sode bikarbone. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. kao i drugih bolesti. spre avaju i njezino daljnje irenje. nastavio je tra iti lijek. Kada imunitet funkcionira pravilno. ak se i po inje hraniti lijekom. da je rak uzrokovan candidom. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja.

Me utim. u drugima ± samo nekoliko dana.) Na sre u.davidicke.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³. napunite a u . Test je jednostavan. to je zaista ludo i opasno. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. gdje se nalazi rak. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. koriste i sodu bikarbonu. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. Kada je iza ao iz zatvora. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. Sada.com/ lanak je preuzet sa http://www. Prije nego li to odete na spavanje. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom. Candida saliva test 1. besplatan i daje pouzdane rezultate. da bi shvatili.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test. Tullio Simoncini nije bio kukavica. ovisno o tome. Posjetite stranicu dr. nepoznatog porijekla. dr. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi.Simoncini ovdje: http://www. postoji i ku ni test za candidu. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu.curenaturalicancro. (Predla emo. a sodu su nazivali Älijekom³.

3. 5. Ostavite a u na 15 minuta. odmah nakon to se probudite. koje se spu taju prema dolje. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. ili se otopila. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. konstipacija i garavica y alergija. 7. nadutost i plinovi. 4. Ako je voda postala mutna. dijareja. sa Vama je sve u redu. Slijede e jutro. 8. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. postoji velika mogu nost toga. 2. 6. pljunite u vodu. kihanje. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. ili ako se slina skupila dolje.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. da imate previ e candide u organizmu. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. . U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. gr evi. ili se u vodi vide trake. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a.

upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije . iritabilnost. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.trudno a . depresija. grlobolja. astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.prehrana bogata rafiniranim e erom .za epljenje nosa.Soda bikarbona .Alkalna dijeta .lije enje antibioticima .Anti-candida dijeta .Citrofit .e njak (u kapsulama) .oslabljeni imunolo ki sustav . slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: . est ka alj. prehlada.dijabetes Na ini lije enja candide .

preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. Nakon toga rak bi trebao nestati.Simonicini uzrokuje rak). tokom jednog mjeseca. talijanski onkolog. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca. Simoncini) Dr. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode.Lactobacillus acidophyllus .Simoncini.Simoncini . Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi. crijeva. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak.. u ve ini slu ajeva. terapija dr.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr.

Nakon toga provjerite da li se rak povukao.Jimu Kelmunu Dr. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. direktno u venu. to je bilo potvr eno snimanjem. ali bez ikakve tete za organizam. Za udo.³ . ova terapija je jednostavna. U ovom slu aju. po to stanice raka se hrane e erom.. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. javorovi sirup djeluje na takav na in.com/th.zahtjeva lije ni ku pomo . po to ih soda bikarbona odmah ubije. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom. da pove ava nivo e era u krvi. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. Vi e info na http://www. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. u obliku injekcija ili intravenske terapije. Me utim.simoncini. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. ubijaju i stanice raka.curenaturalicancro. Tako trebate nastaviti. Me utim. koji je dijelio ljudima. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. .. oboljelim od raka . u ovom slu aju. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. zatim pauza od 6 dana. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. ÄDrugi lije nici su mi rekli. Terapija bi trebala trajati 6 dana. Pretpostavlja se. pu tenim ku i na umiranje. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. svaki dan. e er djeluje na druk iji na in. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka.

Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. diuretik. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. broskva. var. ). Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. . kapusta. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika.Postupak: . antiseptik.zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . remineralizant. revuzijant. var. Kr. acephala). ( Brassica oleracea L. crveno zelje. dijabetik. antiskorbut.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . Kr. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). p. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope.tokom ove terapije izbjegavati meso. p. pisac staroga Rima. antiulkus. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. antireumatik. ). iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. var. a prvi zapis iz 4 st. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. p. laksativ. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. pitomo zelje. Kolumele. e er i bijelo bra no KUPUS. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. var. capitata Kupus (Brassica oleracea l. sedativ i vermifug. Citat: »plodovi zemlje se preziru. detoksikant. od sredozemne obale do Irske. glavatom kelju (Brassica oleracea L. var. gemmifera). glavatica. crveni kupus. digestiv. var.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . antianemik. opisuje 10 vrsta kupusa. dermetik. glavati kupus. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). gongylodes). Kr. Prirodni je adstrigent.

Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. sok i list u kozmetici itd. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. vodene bolesti ). Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. sena itd. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). salate. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. dobar je remineralizant. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. kao hrane (juhe. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. koji su oboljeli od skorbuta. variva. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). antirahiti no djelovanje vitaminu D. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja.). Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. dok je . Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti.

Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. Tako inimo 7 dana. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. a mo e i komora a. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. II. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). i uvijek pripremamo svje . I. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. pomije an s medom ili e erom. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). pijemo ga u gutljajima.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). ako posjedujemo sokovnik. i valjkom ili peglom izgla amo list. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . pritom koriste i razna pomagala. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli.

osipi. irevi. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). te 2 puta na dan uzimati salatu. I. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). ekcemi. Ako se pojave nadimanja. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Salatu uzimamo 2 puta na dan. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. li ajevi. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. tjedan jedanput po dl soka ujutro. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. opekline itd. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete.

Rasol ne smije biti jako slan. te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. crljenice (rubeole). Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. Uzimamo 14 dana. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. ).ne prestane. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. crvenog vjetra (erxsipelas). a tijekom dana po 4 sata. upale stani nog . tinkturom stolisnika ili kadulje. rane koje zaudaraju. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. ili preko no i. itd. stavljamo biljnu mast. irevi itd. pri tevi. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. osipa (egzantema). tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. ako je u uputama navedeno. Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. svaka 2 sata po licu. a ako i jest.

Kad nave er skinemo oblog. njegovani i nasmije eni. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. kod neuralgije lica (trigeminusa). Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. rane od pro irenih vena.tkiva (flegmona). Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. lanak od I. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. i to ujutro i nave er. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. lagano masiraju i. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. znojnog osipa (milijarija). i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Kako bismo . Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. Hladniji dani. kod reumati nih bolova (zglobovi). to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost.lumbaga-i ijasa. okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. kod pojasnog herpesa (herpes zoster).

evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. limuna. kupusa. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. dokazano je. vo nja bicikla ili brzo hodanje. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. osim ako to zaista nije potrebno. Kad god mo ete. Ako ne mo ete svaki dan. kupku ili neku tehniku meditacije. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. najbolje na svje em zraku. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. . ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. pinata. nahranjena i nje na kao bebina. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. Garantuje trenuta ni dotok kisika. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. jabuka. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. ubrzava metabolizam. problemati noj ko i i podo njacima. kao to je lagano tr anje. Ko a e biti mekana. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. paprike. celera i sl. ipka. smanjuje stres. kivija. Zbog oskudnije zimske prehrane. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. ali i imunostimulator jer. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem.

Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme. nasje i ga na .Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept.

PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. Va no je znati kako i kada jesti vo e. Komad vo a je spreman pro i . a zatim komad vo a. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. To nije tako jednostavno. Recimo pojedete dvije nite kruha. kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti.kri ke i staviti u usta.

Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. U me uvremenu.ravno kroz eludac u crijeva.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). Jedite vo e na prazan eludac. itd. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. . pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. arka. pospe uje probavu i sokove. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. ali ga kruh spre ava u tome.

kao to su napr.Dakle. jer su oni kiseli. naran e i limuni. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. dugovije nosti. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. Nemojte jesti ni kuhano vo e. energije. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno.pijte samo sok od svije eg vo a. ste i e te svu tajnu ljepote. Ako ho ete piti vo ni sok . sre e i normalnu te inu. u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. a ne koncentrat sokova iz konzervi. Ako elite piti . Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. Ako jedete vo e na ispravan na in. koji se bavio ovim problemima. zdravlja. Nemojte piti prigrijan sok.

Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. pijte ga sporo . magnezija. sr ani . Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni.gutljaj po gutljaj. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C.: tj. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. arka. dobar izvor kalija. vitamina E i vlakana.vo ni sok.

JAGODA: Jagoda je za titno vo e.i mo dani udar. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. Tako e je klju ni izvor likopena. Sastoji se od 92% vode. a puna je glutationa. slobodnih radikala. Jagode spadaju me u glavno vo e. za epljenja krvnih ila. koji poma e i poja ava na imuni sustav. oksidanta u borbi protiv raka. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. sni ava kolesterol. .

koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). arka. arka. Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li . bijelim ili utim mesnatim tekom. (Prim.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. (Prim. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid.: zatvorene stolice ). Guava je tako e bogata vlaknima.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava.: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). arka.

Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. to e usporiti vrenje.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. kao izravnu . one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Vrlo brzo. hunjavice. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. ka l ja. prehlade. pretvorit e se u masti i dovesti do raka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. A ako je suditi prema brojnim studijama. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi.

razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. Na alost. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. . injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. dr. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. Edukacija daje rezultate Prof. Na alost. a nakon druge kampanje 10 posto. Vera Vlahovi -Pal evski.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. a nakon druge kampanje 27 posto. Primjerice. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. kao vrijeme gripe i viroza.

obja njava prof. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. dr. svaka primjena antibiotika. pospje uje razvoj otpornih bakterija. dr. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Vlahovi -Pal evski. bez obzira je li opravdana ili nije. . a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. Iz istog istra ivanja. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. Ali. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. dr. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. prehlade. dr. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. viroze ili povi ene tjelesne temperature. govori prof. hunjavice. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. Vlahovi -Pal evski. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. bez preporuke lije nika ± opravdano. Ipak. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof.to se odnosi na potro nju antibiotika. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. ka lja i gripe. ka e prof.

Osim toga. prehlada je esto pra ena grloboljom. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. dr. a njeno rje enje se ne nazire. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. Naime. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. . kako pacijenata. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. tako i lije nika. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. Upala uha.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. To je jo ve a pogre ka pa prof. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. a grlobolja tjedan dana. dakle cijelim spletom simptoma.

Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. upozorava prof. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. Vlahovi Pal evski. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. No. u posljednja dva desetlje a.Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. . Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. Ako uzimate med direktno. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. te da ga se ne smije pregrijavati. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. Naime. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. No. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. Me utim.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. dr. I to na na in da se tri.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . ako ga se dobro prokuha. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. isu i je i na taj na in o teti. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje.

Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Ne treba mu ni ta dodavati.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. No. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. Pa. najradije bi se preselili na mjesec. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune".. manje s njim manipulira. ali niti oduzimati. to je filtriranje. najbolje je direktno od p elara. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. proizvod ve u p elinjoj ko nici. KRVNA GRUPE . formiran. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. . osloboditi te peludne napasti. jednostavnog razloga. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici. Med je gotov. u dobroj mjeri.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. homogeniziranje. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode.

stres. Jako su dobre vo e . gastritisu i alergijama. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. imaju najkra i ivotni vijek. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. Ova krvna grupa je sklona i irevima. Utje e na na u probavu. ive stabilno u sada njosti.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. veoma iskreni i odlu ni.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. metabolizam. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. mentalno i emotivno stanje. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. i snagu na eg imuniteta. opstajale u divljim uvjetima ivota.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe.

Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. jetra tele a. ov etina.umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. srce . Jako dobre namirnice: govedina. janjetina. teletina. divlja . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok.

patka. maslac. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. losos. koko ja jaja. guska. sladoled. kozji sir. sve vrste le e . tuka Neutralne namirnice : cipli. morski rakovi. koko . edamer. mozzarella sir. Neutralne namirnice : bob. kozje meso. lignja. emmenthaler sir. piletina. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. surutka. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. mla enica. sku e. karpina i i srodnici. miso. jogurt. kamenice. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. edamer sir. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. slanutak. list. tofu. gavuni.dagnje. gauda sir. aba. crveni grah Izbjegavati : pinto. ikra od lososa. vrhnje. parmezan. soja. bijeli grah. frape. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. Neutralna hrana:feta sir.Neutralne namirnice : fazan.

umbir. cikorija. komora . proso. repa. krumpir Neutralne namirnice: celer. zob Izbjegavati: glutensko bra no. aloja. je am. masline. paroga. gljive. e njak. ra eni kruh. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. repa. paprika. korabica. kelj. luk. ri a. salata rimska. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. Neutralne namirnice: bademi. tikvice. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. crne masline. arti oka. brokula. bu a. lje njak. hren. lan. mrkva. kesten.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . kikiriki. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. pinat. kiseli kupus. blitva. p enica. sojino bra no. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. bu ine sjemenke. kapare. kokice. kisele krastavce. endivija. pasta od arti oka. mak. p eni na krupica. pinjoli.

papaja Izbjegavati: avokado. papar. dunja. ananas. fruktoza. kopar. mandarine. klin i . kadulja. ke ap. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. med. kivi. papar. jagode. datulje. sojino ulje. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. grejpfrut. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. dinja. bosiljak. melasa. limun. maline. cimet. kim. ma uran. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . kupine. gro e. Neutralne namirnice: anis. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. lubenica. okolada. roga . Jako dobre namirnice: mango. Pi a: . jabuke.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . korijanar. per in. kokos. tre nje. sirup od kukuruza. estragon. ocat jabu ni. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. kukuruzni krob. vi nje. ljive Neutralne namirnice: brusnice. alge modrozelene. ribiz. smokve. lovorov list.

Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. estoka pi a. i snagu na eg imuniteta. slatka gazirana pi a. kava. Utje e na na u probavu. Zahtjevni su i veoma osje ajni . Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. djeluju smireno i .Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. stres. metabolizam. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. i ne ga prokuhavati. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. mentalno i emotivno stanje.

depresija. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. psorijaza. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu.suzdr ano.Studije su pokazale i br em napredovanju raka. Jako su osjetljive na potrebe drugih. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu.

izbjegavanjem sva e.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. nadalje dugim i otvorenim razgovorima. izbjegavanjem dijeta. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: . izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. metabolizam. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. Znaju biti jako odrje iti. Utje e na na u probavu.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. mentalno i emotivno stanje. stres. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. otu eni sa intuitivnim sposobnostima.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti.strastveni. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. i snagu na eg imuniteta.

Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B.svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. hladne ruke i noge hemoroidi . Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. Meso i perad: . upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta .

listovi. gavuni. divlja . patka. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. lignje. tuna. sladoled. Neutralne namirnice : cipli. maslac. jogurt. edamer sir. kamenice. govedina. sku e. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. bakalar. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kapice ( koljke). farmer i feta sir. srdela i srodnici. kefir. kuni . koko . vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir.Jako dobre namirnice: purica. jesetra. lokarda. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. kozje mlijeko. grdobina. ov etina Izbjegavati: bizon. morske rakove ( velike). in uni. rocotta sir. mozzarella sir. teletina. camebert sir. mlijeko kravlje obrano. Neutralne namirnice : janjetina. Jako dobre namirnice : losos. mlijeko kravlje punomasno .dagnje. pu evi. kavijar. lampurga. abe.

Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. lanene sjemenke. kikirikijev maslac. Jako dobre namirnice: esenski kruh. pistacio. orah. ganci. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. ri a bijela/indijska/sme a. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. zob i zobeno bra no . bob. miso. bademov sir. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. ra eni kruh. crveni grah. mak. je am. rafinirana p enica. proso. le a naran asta. . bu ine sjemenke. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. ri ine mekinje ri ino mlijeko. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. pinto grah. proso. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. teff. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. sojin sir. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. pinjoli. indijski ora i .

crne masline. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. kru ka. masla ak. murva. datulje. kivi. lubenica. kelj pup ar. patli an. kupus.zbog velike koli ine antioksidanta. dinja. naran a. mrkva. alge. ljutika. korabica. gro ice. kumkvat. jabuke.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. borovica. tre nje. Neutralne namirnice: paroga. Jako dobre namirnice: kelj. gljiva. Izbjegavati: crvena paprika. goru ica. bu a. umbir.tikvice. krumpir slatki. breskve. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. poriluk. zelena paprika. korijandar. ljive. kapare. smokve.jagoda limeta. vi nje. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . kaki. grejpfrut. ipak. Jako dobre namirnice: ananas svje i. radi . hren. komora . papaja. ribiz Izbjegavati: mango. repa. masline zelene. celer. kupine . jam. krastavac. blitva.

fruktoza. kadulja. kava. roga . klin i . e er. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. majoneza. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. Jako dobre namirnice : kari. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . elatina. ke ap. crno i bijelo vino. kukuruzni krob. tartar umak. kim. laneno ulje . vanilija. per in. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak.med. ma uran. okolada. sol. slatka gazirana pi a. mineralna voda Izbjegavati: crni aj.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. chilly.

originalni.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. i snagu na eg imuniteta. stres.ga ne vi e od 30 sekundi. mentalno i emotivno stanje. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. metabolizam. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. . samodostatni. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. subjektivni. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Utje e na na u probavu. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu.

Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. sinusnih infekcija. dijabetesa tipa I. Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . visokog tlaka.a najve i rizik za rak kostiju. Pseudomonas sp. plu a i jajnika . hipotireoidizma. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Podlo ni su infekcijama. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. jetre i u nog mjehura te grli a maternice. Imaju mali rizik od raka titnja e. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. gu tera e. Mogu patiti i od gojaznosti .otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti.

prepelica .lo a cirkulacija. ov etina. jetra. kozje meso. kuni Neutralne namirnice : bizon. hladne ruke i noge hemoroidi . divlja . piletina. teletina Izbjegavati: koko je meso. fazan. patka. govedina. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina. jarebica. purica.

jaja koko ja. Jako dobre namirnice : grdobina. tuke. tun Izbjegavati: gof. kavala. sojine granule. Neutralna hrana: edamer sir. gavuni. sojin sir. quak sir. in uni. palamida Neutralne namirnice : cipli. sojine pahuljice. crveni grah Izbjegavati : le a. haringe. karpina i srodnici. lampuga. ementaler sir. listovi.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kamenice. feta sir. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. kefir. parmezan. maslac. tofu. gauda sir. ricotta sir. dagnje. sojino mlijeko . meku ci. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. lokarda. bob. mlijeko. lignje. slanutak. jogurt. losos sku e. Jako dobre namirnice: farmer sir. srdela. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. lubin. kozji sir. kavijar. mozzarella sir. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah.

Jako dobre namirnice: brokula. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. mrkva. pinjoli. kruh bez glutena. krastava.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. kapare. ri ino bra no. blitva. kelj. poriluk. celer. kupus kiseli. ri ino vrhnje. paprike Neutralne namirnice: bamija. repa. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. umbir. gljive itake. lanene sjemenke. rabarbara. arti oke. kapula. krumpir. masline zelene . kokice Neutralne namirnice: je am. zobeno bra no. chilli. kesten. zob. mak. ri a. ra eno bra no. bu ine sjemenke. orah. suncokret. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. Izbjegavati : pistacio. arti oka. gljive bukova e. sojin. paroga. kikiriki. bu a. proso. rotkvice kupus. kruh Izbjegavati: p enica. pinat. komora . aloja. tikvice Izbjegavati: crne masline. glutensko bra no.

brusnica. majoneza. datulje. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. breskve. limun. lovorov list. slai Neutralne namirnice: feferoni. lubenica. kadulja. sojin umak. papaja. laneno ulje . melasa. kivi. nektarine. metvica. dunje. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. kim. kaki. ipak. vlasac. anis. kukuruzov krob. ocat. klin i . okolada. ljive suhe. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. jabuke. bosiljak. cata (dinja). papar bijeli i crni .sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. tre nje Izbjegavati: kokos. jagode. med. smokve. kumin. ribiz. ma uran. vanilija Izbjegavati : cimet. sol.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. chilli. elatinu.

pivo. 2. kao to su polifenoli. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. poti u izmjenu tvari u organizmu.krv . estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. slatka gazirana pi a. ka u Francuzi. i ne ga prokuhavati. Dakle. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. to god vi sada mislili. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . pivo.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. pobolj avaju prokrvljenost stanica. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. a ne da bismo se njime lije ili.

a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . pa ak i onu u mozgu. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. Samo bez pretjeranog odu evljenja. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna.bolje kola va im venama! Da ponovimo. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. pripazite. ime odmah sni avaju i krvni tlak. 8.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. Ono to se u narodu ka e . ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. ali niti zgru ana! 6. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. Ina e. molim. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a.da krv e bude prerazvodnjena. Lo a ili dobra vijest. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. zavisi kako se uzme . . 4.LDL. od visokog krvnog tlaka. 3. VI E DOBROG KOLESTEROLA. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju.

a stanice preoptere ene ma u lako se upale. 24 g*alkohola (mu karci). DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. 10. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. kao to je primjerice reuma. GRLA. pogotovo onaj prostate i plu a. prije svega oni B kompleksa. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene).pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. RAK USTA. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. . tj. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. vino. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. DRIJELA Opasna kombinacija .Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. 9. 2. te nakon odre enog vremena i odumiru. 3. te folna kiselina sadr ana u pivu. JEDNJAKA.

1 l vina ili 0.25 l pive.03 l rakije (=standardno pi e). Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. 0. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu. Benigna hiperplazija prostate PROSTATA .5. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. 8. Uostalom. pogotovo alkoholom. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. 7.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. tj. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E. 60 g* alkohola).

Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. koje se . Prostata oko 20 grama. Prostata izlu uje bjelkast. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. koje se nalazi oko mokra ne cijevi.tkiva prostate. blago lu nat sekret. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. kao posljedica hormonskih promjena. godine ivota. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. S druge strane. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate.

benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. bol tijekom mokrenja. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. godine. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. a u mokra nom mjehuru mo e se . Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. neodgodiva potreba za mokrenjem. Primjeri su: potreba za mokrenjem. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. slab ili prekinut mlaz mokra e. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. Do 80. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. oklijevanje prije mokrenja. Dobro udno. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. esto mokrenje. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. ostaci se talo e u mjehuru. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno.naziva adenom. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem.

odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). a rak na vanjskom dijelu lijezde. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. nu na je i cistoskopija. uklju uju i i rak. no mnogima neugodan. Bezbolno. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev.stvoriti i kamenac. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. Planira li se operacija. Pregled je brz i bezbolan. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate.

Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. o tre za ine.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Lijekovi te vrste. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). U dogovoru s bolesnikom. U onih koji se ele lije iti. doksazosin. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. »watchful waiting (WW)«. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. nakon osje a nekoliko dana. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. tamsulosin i terazosin. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. jesu finasterid i dutasterid. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT).

Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. U svakom slu aju. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. Dakle. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. s hormonima koji poti u rast i tkiva. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom.uve anom prostatom. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. No. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. klasi nog kirur kog zahvata. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. inciziju vrata mokra nog mjehura. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Kod suprapubi ne prostatektomije. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . prije svega. kada je stanje povezano. kona no je lije enje kirur ko.

njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. Po potrebi pregled. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. I to je jo jedan negativan . i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. RAD .je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije.radiation absorbed dose .Iako se pretpostavlja da e . to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Tokom vremena. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku.koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju. na e hrane.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi. mokra e. ali samo trojica to priznaju. ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja). a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. dok oblak stigne do obale Amerike. Prema nekim procjenama.razina tog zaga enja biti neznatna. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. vodu i usjeve.mokrenja. vode i zraka.

32 . Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid.65 mg * djeca te a od 68 kg . Nakon ernobilske katastrofe 1986. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. 1.utjecaj nana e zdravlje.Prema preporuci lije nika. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i. stru njak za kemijske patologije.. Do sada. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. gdje on mo e izazvati rak.130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e.ka e Lam Ching-Wam. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . nakon radioaktivnog zaga enja. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" . kostiju i leukemije.

Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu.ka e dr.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja.mg * bebe do 1 mjeseca ivota . mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano. 2. To je uvena tajna vojske SAD-a. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. Chris Shade. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija".. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . a to je od 6 do 50 mg dnevno. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla.

U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. Sol mrtvog mora tako er je dobra. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. . Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. Sircus. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. >K tome. glina izvla i i upija radioaktivnost.Raymond Dextreit. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i. naprimjer magnezij klorid. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. Ac.." 3. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka." >. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. barem 15-25 kg. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A.jer sadr i velike koli ine magnezija. Najbolje je da u kupku dodate magnezij.

Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. tjedan: ujutro promije ajte. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. najbolje izvorske). * 3. * 2. tako i izvana. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. . Po eljno je da je voda to toplija. * 1. Po elji. to e e ju koristite. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. tim je br i proces i enja. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. mo e se uzeti jedan sat prije jela. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine.Glinu mo ete koristiti kako iznutra.

koja sadr e alge. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. Ljepljiva vlakna. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. su bile pogo ene radijacijom. klorele. >. Spirulina. koje su se nalazili jedna pokraj druge. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. poma e i enju krvi i jetre. miso i alge. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. p eni ne i je mene trave ja a stanice. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. konzumiraju i sme u ri u. . Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije.

.. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.. bogatih klorofilom. ZNATE LI UOP E. eljeli su vratiti ulo eno. Kad je izazvao pomor purana. Molim. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline. klorele i drugih algi. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari... Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom. ni najmanje nalik na hranu..

Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol). kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Maslac je dio prehrane stolje ima. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama).. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina.tekst. Pove ava peterostruko pogibao . konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. O MARGARINU. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Ali. A SAD.. Maslac ima mnoge hranidbene prednosti... Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane.

ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu.od raka. pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice... mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari. kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik.). Nakon nekoliko dana..) . Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma... I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. Smanjuje proizvodnju inzulina.. I sada ona najpogubnija injenica. I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota.. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha.

.* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris. MOLIM! udesno pi e -mrkva. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo . a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. I dodajte mi maslac. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. ni plijesni... I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima.. pa ima od toga koristi...

Operite ih. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. izre ite na komade. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. Vrijedno je uzeti ga k znanju. Vrijedi probati. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. To udesno pi e je jednostavno. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno.dugo od ranije.. Seto je imao rak plu a. Uzmite jedan krumpir. .

3. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. Ja a plu a. To e ograni iti rast stanica raka 2. 4. Dobar je za vid. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. bol u . sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. bubrega. 5. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. Oja ava imunolo ki sustav. Sprije ava stanice raka da se razviju. Sprije ava bolesti jetre. 6.

Ubla ava menstrualne bolove. Detoksifikuje. 9. Nema niti jedan lo efekt. 7.mi i ima. Kada ga treba piti: . poma e rad crijeva. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. Poma e u peludnim groznicama. 8. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. eliminira opstipaciju. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. 10.

dobro ga oprati. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. i na im bubrezima je potreban tretman i enja. . Kad provrije. PhD (Herbology). nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. treba uzeti aku per ina.Prembabu Chathurvedi. te dr ati u hladnjaku. Procijediti i uliti u istu bocu. Vremenom se toga nakupi puno. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak.

anoreksije. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. op e slabosti. iscrpljenosti. kao i za vrijeme menopauze. sr anih problema. Jako je dobar za djecu i sporta e. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. katarakte i infekcija. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. . * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. mentalnog i fizi kog umora. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. * Budu i je bogat kalcijem.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. fosfor.

le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. otac Jahn Schorr. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. to je bilo prema rije ima lije nika. Kad sam ujutro ustao. a to je bilo prije 12 godina . pogotovo ako sam bio budan. osjetio sam jake bolove u kralje nici. profesor fizike i biologije. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . (sve enikisusovac). koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. Kada sam imao 61 godinu. neizlje ivo. na jedan kongres Isusovaca.jaka bol me probadala u le ima. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . skoro sam ostao paraliziran. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . To je trajalo godinu dana. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. Nije mi bilo pomo i. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. bilo da sam sjedio. On nam govori to je osobno do ivio. ivac (i jas) je prouzro io bolove.* Koristan je protiv ireva. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol.

je nestalo. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. bio sam sam sebi udan. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . nakon to sam ustao. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije. a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti.jednostavno.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. ivci postaju smireniji. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. ne e umrijeti . Tako sam i nastavio. pam enje i koncentracija je pobolj ana. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol. Dvadesetog dana. jer se talo io u zglobovima. Nakon ezdeset dana. Magnezijev klorid oduzima kalcij. a osje ao sam se preporo eno. te stvara normalan protok krvi. skoro se vi e nisam sjetio da . a krvni tlak se stabilizira. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. koji nije na pravome mjestu. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. kao i bilja. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er.

Opet sam imao radost ivota. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. 2. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. Na taj na in. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. poti u i funkcije organa. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. i odli no sredstvo protiv stresa. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. 6. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. 3. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. . Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. 7. 5.(mokra na kiselina). Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. Dobro zatvori i potresi bocu.postoji. 1. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. dobar je antidepresiv. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. uvijek odr avaj. 4. ja a mi i e. te je preporu ljivo za svakog sporta a. Pobolj ava probavu i daje enrgiju.

9. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. 17. 16. Smanjuje probleme bronhitisa. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . 15. Regulira funkciju crijeva. 18. kod tetanusa . 24. Smanjuje koli inu masti u krvi. djeluje protiv arterioskleroze. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. To je izvrstan laksativ. 20. 11. Sprije ava arteriosklerozu. 22. .8. isti krv. Stoga.itd. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. Sprije ava gripu. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. Sprje ava ozebline. 19. 12. epilepsije. Djeluje protiv zadaha. o ivljuje mo dane stanice. 13. Sprije ava pretilost. Regulira probavu. Produ uje mladost-vitalnost. 14. te 10. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. 21. Sprije ava rak. 23.

Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. posebno u prstima koji oti u.Nakon tjedan dana i bio je izlije en.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. kada prostata postane . Budite oprezni. doza mo e biti manja. Uzmi jednu dozu u jutro. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. jedna doza ili dvije na dan. Za ljude koji ive na zemlji. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. bez operacije. jer mo ete o tetiti bubrege. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij.drugu popodne i tre u nave er.bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. to nije kemijski proizvod. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . ovisno o starosnoj dobi. ve je prirodna tvar.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. uzimaj dalje da se bolest ne vrati. Kad je problem jednom rje en. U slu aju.

-Problemi starosti: nesavitljivost tjela. U tom slu aju. uko enost. Uzeti jednu dozu ujutro. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. nedostatak aktivnosti mozga.ponovo normalna. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?).kl. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. uzeti minimalnu dozu za prevenciju. pa prestati. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. Va no je ono to sam VAM poslao. U slu aju da se bolest ve ra irila. magnezij klorid mo e sprije iti irenje . pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti.od 2 do 4 mjeseca. a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi.sve dok ne nastupe progresivni oblici. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. Pomognite ljudima kojima .treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri.. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. Nakon pobolj anja. ali ne i izlije iti. preporu a se kad se situacija pobolj a. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. Postoje znakovi. tremor. popodne i tre u u ve ernjim satima. Magnezij klorid kao lijek. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. i ako su poznati i takvi slu ajevi. itd. sve dok se njihov broj znatno ne pove a.koji pokazuju. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica.prema dobi. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. Kada je situacija pobolj a. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. U svakom slu aju.

jetrenja a.blog. otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. Uzima se n te srca mala olja. . Za aj se uzima 20gr osu enog li a.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve .com/ocajnicamarulja. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. . bljedobolje.marrubium vulgare.htm http://www.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene.jajoliko name urano dlakavo li e .je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. I na oh se u dilemi..30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama . Tragam dalje. isti od sluzi plu a i bubrege. marulja. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.stranice: http://herbalism. bla i bolove u jetri.html http://www.aspx http://prijezaceca. macina trava divljaka. a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. . zaintrigirala me. Macina trava -2. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.herbateka.hr/post/marulja/1532996. elu anih i crijevnih bolesti.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. jetrena trava." Ovako pise Sadikovi . prijateljima i susjedima.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto..bloger. smrdu a.webs. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu).cvate od juna do kasno u jesen.vrlo ugodnog mirisa . lijek je protiv slabokrvnosti. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom.li e ljutog i gorkog okusa . uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca. tetrljan.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove. gor ika.

Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . ne mogu ni sliku da na em na internetu. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. 24.kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. Opet. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. . 11 komentar(a). nakon ega se pravi pauza. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. Sli na je koprivi i mati njaku. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis).Neki i valerijanu smatraju macinom travom.da crveni luk . ubaciti sve u 1 litar vode. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :).05. Suze su me zalile. o ajnica. Procijediti. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. 5. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator.2010. A mo da je zabuna u nazivu. Sli na mati njaku. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka. moja saznanja Otrila sam na sebi: . Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti. print. # 15. Objavio/la lillium u 11:38. pa se nadam da e dileme tada nestati. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. Hvala. . Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila.

dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. MOLIM. kao i veliki broj zena. cesto osjecam zarecu bolu u nozi. Probala sam taj nacin.Nadam se da e vam pomo i. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. Sadik Sadikovi . ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. Astronumerolog Irena Sjeklo a .blogger. pripremila caj od kunice i nevena.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)).ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. ne znam. vijek doba bioratova. Ovo nije nikakva izmi ljotina. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. u 2010. 24.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta.blogger. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Naime.04. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati.2010. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. Naime. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. Hvala bogu na izuzecima od pravila. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). Mozda je to samo na ovim prostorima. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. orbit. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina.

kao recimo ma ka. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Meso ga samo kvari. "Nisam u en ovjek. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. jer ako je lije nik savjesno u io. svinjetinu. ne e da okuse mesa. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. koji su ili predajom od oca na sina. te je na smetnji i sebi i svojima. Po mome mi ljenju. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. On je i u starosti bodar. od kojeg e ozdraviti. pa i zbog toga ima svoj dra . itaju i ponovo njegovu knjigu. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. trave su najprikladnije za lije enje. Bolestan ovjek je mrzovoljan. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. Pisano je 1928. elucu i crijevima. Zato treba uvati zdravlje. svinjsku mast. najbolje je da zatra i pomo od njega. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . ovjek je stvoren za biljnu hranu. Zdrav ovjek je vedar. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. a odlazi na grame. osobito one koje se hrane mesom. dok ne bude kasno. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. lahko naginju svim mogu im bolestima. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. Ako ga izgubimo. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. kad obole. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. te kopaju. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. rad ga krijepi. treba tra iti to prije lijeka. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. on mnogo znade i mo e da pomogne. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. tra e ljekovitog bilja. a ivot veseli. Izbjegava rad. bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. . jer bolest dolazi na kilograme. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. izbirljiv je u hrani. kojemu je bilje odre eno za hranu. jer se ne stari od godina nego od bolesti. I uistinu. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. a to se vidi po njegovim zubima. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. difterija itd. godine. koji su vezani uz stolicu. nego se odvuku u vrt. Tamo gdje nema ljekara. Alkohol. Oni ljudi.

jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. gdje ni zemlja nije kao na a.Po mome znanju. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. da mora ozdraviti. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. nego ih. bilo bi veoma malo bolesti. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. Ako bolest nije te ka. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. da se peru i iste i da rade. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. Bolesnik se druga ije pona a. sir. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. jer zalud se tijelo opire bolesti. druga ije govori. potcjenjuju i bolest. naprotiv. Poznavanje bolesti nije lahak posao. koje ljekari zovu simptomima. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. . a ne podle i joj. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. osobito gdje nema izvora. zelen. hrabre i podi u iz poti tenosti. hljeb. da hranu dobro pro va u. ulje od maslina. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. Osim toga. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. On se treba sa bole u hrvati. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. Ovakvi znaci. osobito iz kr a. u o ima. Bolesnikovo srce druga ije kuca. da paze na se. Zato stari. Da se u to uvjerite. ije bilo ne e odati du evni nemir. A sada da se vratim na ljekovite trave. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. da budu u pi u i hrani umjereni. Ne. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Jer nema toga bolesnika. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. da tobo e ne oslabi. Mr avljenje mu ne e na koditi. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. bubrezima i mjehuru. nije uvijek zdrava. maslac. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. mo emo lahko raspoznati i po medu. Mlijeko. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. treba pomo i da se savlada. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. nego. koji mo e kod pregledavanja biti miran. Ljudi moraju da se uvaju. Du evne boli. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. trave iz na ih krajeva. ako joj du a podlije e. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se.

usljed nosenja zatvorene obuce. iri i sabire. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. ako je prejak. Oni koji imaju tegobe. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. pa ako je preslab. znaju koliko bolno moze biti. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. manje ili vise uspjesnih. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. krema. napokon. Bolesnik tra i zdravlje. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. Veliki broj potje e od mene samoga. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. puni nauke. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. neka ga poja a. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. i njjetinije i svakom pristupa ne. To su ljudi velika ugleda. niste bili u pravu. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. Svaki od vas. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. . Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. a ja sam nastojao da im pomognem. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. neka upotrijebi manju koli inu trave. a mogu samo koristiti. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. a i lijecenje mehlemima traje. njima su junaci vidali svoje te ke rane. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. Privijte je na bolno mjesto. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. a svejedno je gdje e ga na i. i dobri prakti ari koji su svjesni da.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. Njima su se lije ili na i stari. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. samo svi ljudi sve znadu. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. kako li ste prezirno. kako ka e na narod. njeguje. Pa ipak. a najljekovitije su u najve oj pusto i. Imate u ponudi razlicitih preparata. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. One su . a za nepoznate vrste i njihovu sliku. mehlema.

. Zasto ici na operaciju.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo. Olovo uzrokuje rak. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko.L. Protrljajte ga zlatnim prstenom. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. Provjereno pomaze protiv lupanja srca..CHRISTIAN DIOR > >> > > . promuckati da zapjeni. privijte dio suhe sljive. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . jer se pokazala njena neefikasnost. dodati malu kasicicu soli. navodno nekog francuskog proizvodjaca. > >> > > 2. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9.L. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta.SHISEIDO > >> > > . > >> > > .LANCOME > >> > > . Stavite ruza za usne na ruku. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.CHANEL (lip conditioner) > >> > > . Ako pocrni boja ruza na ruci. zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati.Y.CLINIQUE > >> > > . usuti u flasicu. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. Bol i otok ce sigurno proci.ESTEE LAUDER > >> > > . Piti svaki dan po gutljaj. .S. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. > >> > > 3.S.To je zato jer sadrze olovo. Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. kad je rjesenje jednostavno. znajte da sadrzi olovo.

. > U njegovom sastavu je 50% ive. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari .blogger.jedna se zove thimerosol.pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. oprostite na mogucim greskama u prevodu. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. Mislim da je ovaj tekst znacajan. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. . Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta. zapravo. Nemam komentar. ne vjerujem sve to pro itam. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. osim verzije na engleskom jeziku.vecernji. i. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. uzrokuje o te enja mozga. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu.

Nemojte to uzeti.odli ni savjeti Dr. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme.za to bi uzimali Panvax. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. E-mail Sprije ite svinjsku gripu . pitajte ga o thimerosolu.2009.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. Vinay Goyal. Koje god mjere opreza poduzmete. pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.11. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . multipla scelerosis. vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. Sam kontakt nije toliki problem .> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. o squaleneu. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . 6 komentar(a). Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. kao i > brojna druga ostecenja. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa.youtube.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. # 05. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv. dijabetes. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. i dobiti o te enje > mozga.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete . kako bi se izbegao relativno blagi > grip.ve i je . boze moja. Savjeti dr. ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . print. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori.

kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. Ako uzimate C vitamin u tabletama. 3. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. # 03. Hands-free pristup. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. perete se ili spavate).2009. Dakle. 1. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. Korisnost preventive nagla ava se. . 2. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. jeftin i mo an na in prevencije bolesti. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. na alost.11. 6. Sli no kao to to treba initi s ustima. 5. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. kave. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. kakaa). listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. ali nije na odmet ponoviti). puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. Naime. samo u suprotnom smjeru. To jest. print. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. 4. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. 2 komentar(a). Preporu uje se . Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Datum objave: 26.

Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. kao i depresije. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. ivljenje je protiv ovjeka samog. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. povi en holesterol. nedovoljno kretanje. tune. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. a stres je drugo ime za na in ivota. lososi. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. Njih proizvode planktoni i alge. mo dani udar. Omega 3 to popravlja.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. moderno civilizacijsko vrijeme. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . osjeta i neurolo kih o te enja. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. opekotina. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. malignih oboljenja i nedo enosti. haringe. rane sepsu. postoperativnih stanja. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. stres Ovo vrijeme. pu enje. gojaznost. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. atopi nog dermatitisa.

bol u vratu. visok krvni pritisak. neraspolo enje. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . osamljenosti.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. velikuh i malih se zbrajaju. Prehrana. umor. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. dijabetes. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. ili bol u le ima. magnezij.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. mogu biti jednako stresna. bol ili emocionalni konflikt. pove ana razdra ljivost. pesimizam. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. osamljivanje. Posljedice takvih promjena. probavne poreme aje. mineralima Posebno bitne tvari: kalij.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a .osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. U pravilu. astmu. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto.prevencija: Bogata vitaminima. gubitak apetita ili prejedanje. ljutnja. Pomo u lije enju stresa: . nesanica. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. migrenozne glavobolje i mogu e rak. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. probavne tegobe. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. nov ani problemi. alovanje ili razvod. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema.

zlu ne trebalo . Joga. pasiflora (passiflora incarnata). stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. pa opet krenuti od po etka. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. hrane bogate ugljiko hidratima. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. Usprkos bolu. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom.kamilica. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. ali na njeno veliko iznena enje. nije vi e bilo ni traga opekotine. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. kru ni pokreti ramenima prema gore. udahnite dok ramenima idete prema natrag. natrag i dolje. desetak dana kasnije.Aromaterapija: lavanda. mala etnja. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. Poslije podne vi e nije osje ala bol. izdahnite dok idu prema dolje. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. meditacija. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. kolika god da je njihova povr ina. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. umjerene koli ine bjelan evina. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. hrana siroma na mastima. Ovo mo e biti korisno. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. koje je ustvari placenta puna v itamina.

Paradajz ima etiri komore i crvena je. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. Srce je crveno i ima etiri komore. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. . Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. stvorio zemlju. DA. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. posadio biljke. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Zjenica. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I.

. tijelo ga uzima iz kostiju. Grah koji je skoro identi an bubregu. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. hormoni su joj izbalansirani.Orah izgleda kao mali mozak. ine i ih na taj na in slabijima.. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. I pazite sad ovo . gornje cereberume i donje cerebelume. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. Celer. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Plavi patlid an. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Kosti imaju 23% natrija. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Postoji preko 14. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. ..000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova.. Ima lijevu i desnu hemisferu.

Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Njegov suradnik bijeli luk. Narand e.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Crni luk li i na elije tijela. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. .

Francuska i Amerika. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. a jedemo. (Noe). Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. uta ja a imunitet. Njeni ostaci prona eni su .s. zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova."nepripitomljenom" obliku. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em.

usporava starenje. nego i kao hrana za spremanje raznih jela. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. hroni nih proljeva. Kod raznih vru ina glave. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. . hemoroida. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. gastritisa: . slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. Egipatski hijeroglifi iz 2440. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. . . Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. Sok gro a: .poti e apetit. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. lije i upalne procese. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. arterioskleroze.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam).n.preporu uje se kod slabokrvnosti. godine p.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. detaljno opisuju uzgoj loze. krvarenja. Gro e. Prema Wilfordu.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). utice. tegoba s kapilarama. . naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). gastritisa.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga.e. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. uklanja masne naslage iz tijela. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. . B i C. Sjemenke gro a. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. giht.pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija). Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. Kod po etnog ovapnjenja ila. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. kod povra anja.

. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. Sadr i i polifenole resveratrole. ote enosti jetre i slezene.Izuzetan je ista jetre.. mangana. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. katehine i kvercetine. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. . antocijane. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. a ljudima zdravlje. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. vitamina C. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. pa se preporu uje anemi nim osobama. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. kalcija i eljeza. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. . Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. ali i zbog obilja biljnih vlakana. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. B1 i B6. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. ja a imunitet. svakako sir e razrijediti. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. ali ne i kalijem i kalcijem. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. reumatizma. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. hormona neophodnog za dobar san. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. Nau nici su 1996.

10. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. 11. pogotovo za oboljele od raka. hormone rasta i parazite. d. klica. bubrega. Zamijene za e er su tako er tetne. b. srca. jabu nu i limunsku kiselinu. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. uklju uju i fa ol. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. Sluz hrani elije raka. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Razlozi se mogu tra iti u genetici. elije raka bujaju u kiselom okru enju. mangan. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Zra enjem se. vitamine: A. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. vinsku. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. minerale: kalij. 3. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. 8. 2. 6. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. tanine. itarica. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. hrani ili na inu ivota. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. 4. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. a tako er mo e do i da o te enja jetre. magnezij. pored uni tavanja elija raka. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. imuni sistem je poljuljan ili uni ten.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. fosfor. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. 5. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. e er hrani elije raka. plu a i dr. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. ali u vrlo malim koli inama. koji su svi tetni. elije raka e Ägladovati' c. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. 9. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu.. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. eljezo. Me utim. pogotovo u digestivnom traktu. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. ivotnoj sredini. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. a. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. poslije terapije. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. poku ajte piti svje e sokove od . 7.

Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Bijes. 14. 15. minerali EFA i dr. Dioksin je bio jedan od razloga. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. e. On navodi da kombinacija masno e. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Rak je bolest uma. koje sadr i voda iz slavine. kao to je vatrostalno. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. 16. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. welness manager u bolnici Castle. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. flor. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Umjesto plastike. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. 13. . antioksidanti. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. posebno na dojci. vitamini. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. hrana koja je pakirana u plastiku. pireks ili keramika. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. 12. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Ne koristite plasti nu ambala u 2. tijela i duha.raznog povr a. koji ne sadr e dioksin. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. aj. Dakle. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. Izbjegavajte kavu.

paradajz. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. . Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije.blogger. najbolje sebi mo ete pomo i. Ni mene nije mimoi ao isti problem.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme. . samo to traje malo du e. ananas . uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska.aj ili supa s kimom. A piletina. a vodite racuna o higijeni. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. koji se znao spustiti do koljena. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu.. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje.pojesti kivi. Ne smije prokljucati. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida. heljda. Slu ajte svoj organizam. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . Ucinak je brz.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. Sad su te tegobe nestale.napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva.piti po gutljaj maslinovog ulja.. . Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo.) . Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. vjerovatno su u pitanju hemeroidi.Lijena crijeva Po mojim saznanjima. ostaviti kratko i mlako popiti.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. Nikad nisam mogla le i na tu stranu.

valeri nu kiselinu. fumarnu i folnu kiselinu. te se upotrebljava kod opstipacije. iznojavanja. ureazu. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. i za i enje lica.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. kao i krvni pritisak. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. od dijabetesa.09. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. djeluju smiruju e. flavonoide: rutin. olak avaju mokrenje. Pored toga. kvercetin. te kog disanja. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. hidroksikumarin i skopoletin. flavone. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. Isprobala . adenin. povi ene temperature. vitamin c. edema i za olak avanje mokrenja.inhibitor tirozinaze. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak.Sumejina apoteka 8. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. Kora duda se uzimala protiv ka lja. za toniziranje. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. hlorogensku. zatim kumarin. olak ava mokrenje. moracetin. opstipacije do toniziranja krvi. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. mulberozid F (Moracin) . Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi.Bijeli dud lat. listovi u obliku aja. holin i trigonelin. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. za tretman ko e oko o iju. tamnjenja sijede kose. Prema dosada njim saznanjima.

a treba sutra raditi. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. specijalista za bolesti jetre. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. Redovno mi se to dogodi u februaru. Ljekovita je cijela biljka. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. Svrbi oko. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. uzmem suhu ljivu. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici .Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. septembru i ponekad u maju. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. Me utim. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. Pomaze i kod secerne bolesti. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Preporu ujem i vama. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. sigurno odstranjuje konjuktivitis. Isplatilo se. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Lije nik. Cvjeta u aprilu i maju. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. korijen u proljece ili jesen. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije.ne mo e na tetiti. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. nakon premazivanja.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. Kad mogu stavljati minku. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. to ne bih i ljivu. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. ove godine oko me iznenadi.

lisajeve i osipe. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. Koristi se u makrobiotici.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. sirovo. koji se osjecaju slomljeni i umorni. S vise limuna sirup je kiselkast. Da dodam i recept za med od maslacka. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. fitoterapiji. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. Pustimo da zakipi. Recept Marije T. . On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. farmaciji i kozmetici. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. Mene taj med odmah asocira na rat. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. Cicak . Stabljika je u pocetku malo gorka. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. ali i suseno. lepu ina. hrskava i socna i jede se kao endevija. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. reume. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka.) Stalno bolesni ljudi. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Korijenje maslacka. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. Otklanja kozni svrab. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. pospjesuje probavu. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. Pored mineralnih tvari. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija.sazvacemo. te podstice rad jetre i zuci. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

2.90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso .nutricionist iz Palestine. .1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao.uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko.volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice. . so i sir e .za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . ukiseljenu ili preslanu hranu.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. s predasima . maslinovo ulje. Preporu ivao je: .s ribom nije mije ao jogurt. .sporoprobavljivu s brzoprobavljivom .a. mlijeko. .hljeb. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja. . D emil Kudsi Duvejk . Najvi e je jeo: . . .. u podne te a. ako bi mu se svi ala .svje e sezonsko vo e.Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. . .Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. . Preporuke o ishrani po islamu 1.4 sata. u protivnom ne. Ukratko: . Navike i preporuke poslanika Muhameda s.Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane. uve er samo troje: hurmu.19x haram jela su pomenuta .100 gr dnevno .med.omiljeni za ini: med.jesti se spominje 109x . . vo e.s o hrani: .u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. Oblog mijenjati svaka 4 sata. Jeo je: .nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu.s dinjom.da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim. meso.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana.jeo je s tri prsta desne ruke. gro e. mlijeko ili bilo to kiselo.v.Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana. .jeo bi. . nar 2. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog. 1 zalogaj te i 20-25 gr . najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu.

pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. . Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal).nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. Muth dal je po okusu sli an mung dalu.s ku i razbolio. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. .ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela. Zlatno ute je boje.a. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah.5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta.. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal).jedite manje i bit ete zdraviji .hranu. smo je manji i maslinasto zelene boje. ukusnih karhi umaka. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med.umjereno uzimanje hrane . polahko i smireno. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu .bra nu koje se od njega proizvodi. esto slu i spravljanju klica.v. a potom biva ra irena.jesti desnom rukom. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku). Na sjeveru . a potom samelju.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici. nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: . Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. a kada bi uo da je neko bolestan. mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. a jelo dvojice dovoljno je etverici) . Priprema se na razne na ine. Kada bi se neko u Poslanikovoj s. rekao bi: "Hranite ga supom talbine. kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane.

a ona olju tena urad dal. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. i inozitol. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. kurkume i limuna. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. Kao i mung dal. ije je djelovanje sli no inzulinu. a drugo nije stizalo. rijedak je u nas. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. a bijela iznutra. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. Pa ipak. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Naime. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli.blog. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. canelliniflageolet grah. . Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja.hr/ Rajma dal (engl. nije stizalo. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. poznatim po poticanju probave. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. manji od graha sa ovih prostora. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. tj.nadutosti i plinova. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. Mlje no je zlatne boje.Indije se kuha sa sezonskim povr em. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. Raspolovljena. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. ilija. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina.

U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. opaki grah. pa uljak. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. pa ulj. uti pasulj. bijeli pasulj. kuva pola sata u jednom litru vode. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. jer je puno kori en u ishrani. grahro njak. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. za razliku od . godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. fr olj. bijeli grah. pasulj tacka . gra. bob. grav. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. faduo. grah-rogacic. 2. pasulj puzavac. fasolj. vitamina i minerala. pa on. fa ol. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. izvor: www. la ki bob.herbateka. fasul. pocanj. grah-tacka . pritka . Medutim pasulj je i ljekovita biljka. Me utim.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. smi ag. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. trklja . Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. pletenac. Droga deluje i kao diuretik. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. grah-golubnjak. fazoli. tkljanac. Stani te: Raste svuda. grag. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. priticnjak. Osim toga.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom .com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. pricanik. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. fa on. pricanac. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. vlakana.

te pobolj avaju probavu. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). Bugarskog lije nika dr. te ih mo ete. u toku jednog mjeseca. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. recimo. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. sjemena ili ora astih plodova. bolesti ili starosti. Pored njegovih djela. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. eljeza i magnezija. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. Klice mo ete napraviti od mahunarki. potrebno je da se prije svake upotrebe muti. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. grah ima malo masti. svje e posuti po salati. enzima i organskih kiselina. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. 1kg meda. Po to neke vrste graha sadr e toksine. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. te mati na mlije . rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. . mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). mikroelemenata. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. U slu aju potrebe. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. naj e e iz knjige Apiterapija. jer polen izlazi na povr inu smje e. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. Ako je med te an. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. lije enje se ponavlja. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. kalija. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim.drugih izvora bjelan evina. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. slabosti tijela usljed napornog rad.

Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. bronhijalna astma. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. od maj ine du ice ili lipov). P elinji proizvodi. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. Tretmani traju do ozdravljenja. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . bagrem itd). Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. naro ito med. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . govor i gutanje. aja. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . ANGINA Gu obolja. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje.). zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. lije enje traje 1-2 mjeseca. Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . koprivnja a itd. Uzima se med (lavanda. rastvoren u a i mlake vode. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. Karakteristi ni su ote ano vakanje. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. naj e e u vrijeme puberteta. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. brigama isl. esto je izazvana nervnim faktorima. u 4 obroka. livadski. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). nana. pra eni smrtnim strahom. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama.

pobolj avaju san. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. Metode primjene su: Med. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. Preporu uju se ubodi p ela po emi. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. Karkteristi an je no ni bol. Istovremeno sa inhalacijama. ljeto ili po etak jeseni. propolis. ali ga mogu izazvati i polen. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. vid. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. diurezu itd. lokalnih aplikacija. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. polen. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. Lije enje traje 30 dana. trave. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. Za lije enje se koriste med. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. kura uklju uje 80-120 uboda. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. p elinji otrov. umoru. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. med. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva.dozama. Lije enje je kao kod angine pektoris. p elinji otrov i mati na mlije . dlake pra ina itd. ispod jezika. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. masti sa p elinji otrovom i injekcije. obliva ga hladan znoj. kao i polen u poznatim dozama. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. pam enje. analgeti nog dejstva. 100-200mg dnevno. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. ka ljem. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. Mo e biti naslije enog. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. slabljenju pam enja. ujutro i u podne prije jela. nemirnom snu. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. apetit. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. zima ili po etak prolje a. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. Koristi se direktni ubod. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. ultrazvu nih i parnih inhalacija. drhtanju udova. p elinji otrov. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka.

traume. pra eno svrabom. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. polenom ili propolisom. brzo zamaranje. uz oralno uzimanje meda propolis emi. kolike. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. Izdubi se unutra njost i puni se medom. starosti. livadski. najvjerovatnije neurogenog porijekla. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. planinski. dijabetesa. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. obilan ispljuvak. med. Lije enje je jeftino. brzo i efikasno. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. dijareja. Propisuje se oralno uzimanje meda. tegobe u grudnom ko u. lu enje suza. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. Lije enje traje 5-6 tretmana. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. zatvor. glavobolja i td. Osje a se slab bol. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. uzima se po ka ika 3 dnevno . prije jela . 1-2g po kg tjelesne te ine. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. Simptomi su nabreklost stomaka. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. Lije enje tarje 20-30 dana. zvi daju e disanje itd. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. 3 puta dnevno. Lije enje se mo e vr iti medom. naj e e no u. u toku 20 dana. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). Prikladne sorte: od kestena. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. nane. crvenilo. Simptomi su ka alj. tetanusa itd).

pove anja tjelesne te ine. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. P elinji vosak. gnoj isti e a rana ozdravljuje. pneumonije. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. nastaloj usljed uma. popu tanja ka lja. vibracija. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. Mijenja se svakog dana. 36-38 sati kod odraslih. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. Lije enje traje 20-40 dana. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. ka alj i nedostatak apetita. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. Koristi se kao i propolis. Lije enje traje 4-5 sedmica. Preporu uje se po 2 ka ike meda. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. 2-3 puta . U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. rastvorene u a i tople vode.prije jela rastvoren u toploj vodi. te ubrzava zarastanje tkiva. prije upotrebe dobro promu kati. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. propolis. bolova i oteklina. infekcijskih oboljenja i dr. propolis. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. ograni avanja pokreta. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. vra anja apetita. bronhitisa. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. polen. GRIP (INFLUENZA) Med. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. akutnih i hroni nih otitisa. kontuzija. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). temperatura. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. Lije enje traje 10-12 tretmana. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu.

Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. U slu aju potrebe se pravi zavoj. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. 3 puta dnevno. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. bacilna i dizenteriformna. medu se dodaje 5% anestezina. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. kod odraslih duplu dozu. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka.). O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. kada se krvni e er normalizuje. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. suncokreta. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. U svakom slu aju. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. od djeteline. te aplikacije meda u nozdrve. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. lucerke itd. Lije enje traje do izlje enja. Radi smanjenja dra enja. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Mo e biti amebna. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast.dnevno. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. esto urinira i osje a e . EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. . Propisivanje meda je dobra terapijski potez. a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama.

ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. ako ne onda se procedura ponavlja. rastvoren u a i mlake mineralne vode. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. sa zadr avanjem pod jezikom. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. nemiran san. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. este stolice sa sluzi i gnojem. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. ote enost stomaka. crvenih ili mije anih krvnih elija. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. Predisponiraju i faktiri su uretritis. nizak rast. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. Lije enje traje 20-30 dana.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. stara ki izgled. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom.1kg meda. Med. malaksalost. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. rastvoreno u mineralnoj vodi. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. ubrzava rastenje. Simptomi: esto mokrenje. mokra a se normalizuje. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. P elinji otrov ima antikoagulativno.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. bolovi. Polen. obi no konusnog oblika. kamen u be ici idr. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. pije se 1-2 sata prije jela. Kombinovano. Lije enje traje 2030 dana. 1-2 sata prije jela. meteorizam. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. prostaitits. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Izazivaju ga mikroorganizmi. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. uklju uju i i duboke slojeve ko e. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. . Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. slab apetit. anesteti no. Uzima se pomije ana se medom. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. Lije enje traje 20-30 dana. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. Propolis. me umi i nog) neograni eno opnom. napetost a ponekad i hematurija. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti.

ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. predisponiraju i faktori su prehlada. suhim ka ljem isl. . bubre nim. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. neprijatnim zadahom. Lije enje traje do ozdravljenja. obi no 5-10 dana. nadutost stomaka. dijareja itd. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. Preporu uje se elektroforeza medom. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. 1-2 puta dnevno. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Posti e dobre terapijske rezultate. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. sr anim. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. Broj uboda se postepenon pove ava. Istovremeno. 1 sat prije jela. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. bronhitisi itd. plu nim i drugim bolestima. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Po inje biolo kom probom.

stoma ne prese i dijafragme. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. Lije i se medom. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. obilno lu enje pljuva ke. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. pri emu se osje a pe enje. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. bakterijskog ili protozojnog karaktera. bolovi prestaju za oko 15 minuta. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. pojavljuju se polni poreme aji. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. Lije enje traje 3-4 sedmice. esto mokri pri emu osje a pe enje. raspore eno u 4 obroka. upotrebe jake i za injene hrane. suha usta. lo e sa vakane hrane itd. obilno lu i sekret.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. bolovi. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). kolike. protivupalna i regenerativna svojstva. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. obavezno uve e prije spavanja. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. mlaz je tanak.crijevne funkcije. lo zadah. Polen tako e normalizuje stoma no. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. pe enje. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. simptomi: ote enost stomaka. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. U svakom slu aju. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. zatvor a poslije toga proliv. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. a tako e i zaustavlja krvarenje.

KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. Uzroci mogu biti prehlada. Iris malo ote e. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. polena. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. U lije enju se koriste med. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. propolis i mati na mlije . bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Med se . a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. propolisa i mati na mlije i. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. umor. Pored p elinjih uboda. dodaje se sok od 1 limuna. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. ga enje i povra anje. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. uzima se po ka ika prije jela. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). trauma itd. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. ote enost stomaka. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost.

KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. Lije enje traje 5-15 dana. psihi ke traume. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. posjekotina. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. preznojavanje. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. banalnih krvarenja (od pzljeda. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. klimatski faktori itd. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. ispod jezika. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. kihanje. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Bolovi prolaze ve prvog dana. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. pra inom. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. nesanica. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. ujutro i upodne prije jela. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. zapu avanje nosa i bistar sekret. Za lije enje se koristi mati na mlije . glavobolja. sa zadr avanjem u ustima. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. Simptomi: talasi vru ine. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. psihi ki poreme aji itd. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. 30 % alkoholni ekstrakt . 1kg meda. Uzroci su mehani ki. KRVARENJE Kod lakih .koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. dimom i sl. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. Lije enje traje do ozdravljenja. termi ki. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. te stavljanje meda u nozdrve.

kao i infekcijama. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda.20 dana. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. Lije enje : pomije a se 25 g meda. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. 5 g ribljeg ulja. 50 g ricinusovog ulja. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. i time se ma e o te eno mjesto. Lije enje traje do ozdravljenja. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. . Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. bakterijske. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja.25 g salicilne kiseline. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . Ovi osipi se ne mijenjaju. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. 20 g bijelog voska. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. injekcija. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. masti. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. Izazvano je naj e e prehladom. 25 g bademovog ulja i 0. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. traumatskim i mehani kim faktorima. pokriveni sivo bijelim ljuspicama.

bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. a koji se stave na bolno mjesto. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. jer vra a izgubljeni apetit. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. nedostatak apetita. Lije enje traje 1 mjesec. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. nesanice i glavobolje. svestrano oja ava organizam. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. Ponekad je prati ga enje. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. mje avinom jednakih koli ina meda. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. nemo i. Broj tretmana 10 ± 15. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . injekcija i masti. lo eg sna.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. vrtoglavica. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. bogata i raznovrsna ishrana). MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. daju velik i brz terapijski efekat. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. ubrzano lupanje srca. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. traumom ili reumom. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. Bolesnici se ale na umor. smanjene radne sposobnosti. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. povra anje. umorom. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. zagrijanih u sudu vru om vodom. . propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Lije enje traje do ozdravljenja.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. najbolje uve e prije spavanja. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. lavande i dr. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. P elinji proizvodi ( med.

NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. Umuti se 10 umanceta. Naj e i uzrok su psihotraume. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. umni i fizi ki umor. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. dodaje se 250 g meda. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. pije se po pola kafene oljice prije jela. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. P elinjik proizvodi. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. P elinji . oblici primjene . injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. infekcije. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. a svrab jo prvog dana. 0. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor.3 puta dnevno. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. bez vidljive anatomske izmjene. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. prije upotrebe dobro promu kati. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. poreme aji u razmjeni materija itd.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. bolesnik osje a bolove. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. prehlada. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa.

vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. Na nju uti u traume. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. grizu nokte. Prikladne sorte meda su bagremov. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. psihi ka optere enja. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. poljski. sisaju prste. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Njemu fale elasti nost i . Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. 2-3 puta dnevno. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. talasi vru ine. livadski. Simptomi: lupanje srca. umor. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. prekida se uzimanje meda. nemiran san i gubljenje apetita. nasljedni faktori. bolovi u oblasti srca. Poslije regulisanja mokrenja. Prikladni su livadski. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. Ona su razdra ljiva. od nane idr. gu enje. ciroze i dr. injekcije i endokrini poreme aji. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. San postaje miran. 1 dio aloje i 3 dijela votke. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . poljski i vo ni med. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. prije jela. Preventivna doza meda je od 0. holecistopatija. ubve e med sa mati na mlije i polenom.

pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. 2. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. pravi se sterilni zavoj od gaze. Svojiim svojstvima. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. Bolovi brzo prolaze. nespretni pokreti. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. mikroflora se uni tava. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. na gazi stavlja na ranu. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. Ima antidepresivno dejstvo. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. imamo opekotine 1. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. to esto dovodi do defekata. ne mijenja se. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. oboljelo mjesto se ma e medom. koriste se p elinji ubodi. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. kajsije. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. injekcija. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. 200g polena i 5g mati na mlije . Mijenja se svaki ili svaki drugi dan.pokretljivost. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. dobro umo en u med. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. slaba ishrana itd. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. Simptomi su: slabi bolovi. Uzroci su nasljedni faktor. psihi ke traume. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. nemo . O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. Lije i se na slijede i na in: Med. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. Za 1-2 dan rana zarasta. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. elektroforeza ili ultrazvuk.3 i 4 stepena. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. umor. bljedilo.

smanjenim sluhom. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. slijede eg dana zavoj se mijenja. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. Nakon i enja uha od gnoja. prekriva se gazom i fiksira. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. ubrzan puls. OTOMIKOZA. nekoliko puta dnevno.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. obi no izazvan piogenim kokama. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. uremija. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. Propolis u vidu aerosola .GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. nizak tlak. prije jela. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. Med. smje om se ma e oboljeli zglob. gnojem. Svrab prestaje ve prvi dan. Ovom . u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. opekotine. Ako je o te eno polje ve e i dublje.elektroforezom. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . hladni udovi. glavoboljon. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. Nakon energi nog mu kanja smjese. intoksikacije. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Simptomi su op ta slabost. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. Polen. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. gu enje. ekstraktom ili medom. osje aj tjeskobe. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. lijekovi itd. najbolje kobinovano sa medom Propolis.

ultrazvuka. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. mati na mlije . svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. Boleasnici stalno ka lju. razvija se usljed upalnih procesa. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Pije se jedna doza ujutro. prije jela. a e meda i soka od jednog limuna. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. lije enje ponoviti. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. Najbolja i najefektnija kombinacija je med.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. sekundarni itd. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . injekcija. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. nakon pauze od 15 dana. a uzro nici su strptokoke. arteroskleroti ni. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. prije jela. polen. Lije enje traje 20-40 dana. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. 200g polena i 50g propolisa u prahu. jedna u podne i jedna uve e. velikog umora. U slu aju potrebe. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. u toku 1-2 mjeseca. pod jezikom. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. lije enje traje 1-2 mjeseca. Kao samostalno sredstvo. psihogeni. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . Lije enje traje dugo. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. starosti i endokrinih poreme aja. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. hrena.

RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. propolis. crijevnim parazitima idr. lu enje limfe i sklonost inficiranju. zastarjelost do 5 godina ± 46%. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Karakteristi ni su bol. Lije enje traje 2-3 mjeseca. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. Svrab prolazi za 10-20 minuta. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. krvarenje. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. smj a se ma e u tankom sloju. suncokretovog ili kukuruznog ulja. Kao uspje no sredstvo. bolesnik je u le e em polo aju. 1-2 puta dnevno. epitelizacije rane i ozdravljenja. stepen izlje enja je 64-71%. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. sudova i ivaca. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. P elinji proizvodi (med. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Svrab prolazi za 10-20 minuta. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. mi i a. naj e e izazvan hemoroidima. vode do brzih regenerativnih procesa. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. nekoliko puta dnevno. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. lije enje traje do prestanka puritisa. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. do izlje enja. Lije enje traje 15-20 dana. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera.per una. .

Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. Zbog brzog isparavanja alkohola. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. tretmani traju 15-20 dana. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. umor. Lije enje se vr i medom. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. Tamponi se stave visoko do ranice. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. san se normalizuje. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. . U lije enju se primjenjuju med i propolis. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. osje aju svrab oko mara. nervozu. Lije enje traje 15-20 dana. Bolesnici spavaju nespokojno. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. nedostatak apetita. Svakodnevno. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. glavobolja. kao i elektroforezu nosnih upljina. malaksalost. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. uzimaju se antialergijski lijekovi. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. Ve prvog dana svrab prestaje. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. na rani se formira za titna korica. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Za 3-4 dana nastaje granulacija. nedostatak apetita. Uspje nost lije enja preko 80%. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa.

SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. glavobolju. Bolesnik osje a slabost. 3 puta dnevno. prije jela Propolis. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Lije enje traje 2-4 dana. pove ano lu enje pljuva ke. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. Lije enje traje do ozdravljenja. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. kahezijom itd. sa zadr avanjem u ustima. doza od 100mg dnevno. Javljaju se bolovi kod gutanja . vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. med i polen. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. odrasli pri nicanju umnjaka. 3 puta dnevno prije jela. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. nedostatak apetita isl. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. koji se kasnije pretvaraju u rane. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. anemijom. a tako e i trudnice. mogu se primjenjivati naizmjeni no. obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. naj e e kod novoro en adi. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. meda i polena. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . injekcija. 3-4 puta dnevno. . Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. Tretmani traju 4-5 nedjelja. zamra enje. ultrazvuka ili utrljavanja. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. brzo zamaranje. uve ane regionalne lijezde. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. neprijatan zadah. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. punoi te nosti sli noj mlijeku. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

Morske alge se mogu uzimati u tabletama. Tople kupke. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Stolisnik (str. za vrijeme i poslije menstruacije. vitamin T (sjeme sezama. mrkve. . Ali mi znamo da la u. brazilske orahe. 40) je najbolje. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. Imamo gr eve prije. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. te e ili lak e vje banje. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. brokule. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. to u initi Izbjegavajte sol. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. naran e. Ponovite ako je potrebno. vi nja. su eno vo e. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. krumpire i povr e zelenog li a). maslac od sezama). te orgazmi smanjuju napetost. 42) uzet u obliku kapsule. bijelo bra no i bijeli kruh). gr eve i bol. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. Bioflavonoidi (heljda. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. Jedite zobenu ka u. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. dinje. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. gro e. kora citrusnog vo a. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. e er.

Pritisnite sna no tamo gdje boli. Maj ina du ica. U i i picajzle Svatko. ovisno o estini najezde. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Po potrebi. Ako je naro ito lo e.umbirov aj brzo uklanja gr eve. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. pogotovo ako je radi netko drugi. te ponoviti ako je potrebno. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. naizmjence masirajte stopala. 41). ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). to u initi Odje a. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. sofama. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. malo iznad pete). Koristite palac da postignete to ja i pritisak. Simptomi . stavljati 3 puta dnevno ili vi e. te dr ite pet minuta sa svake strane. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. mogu dobiti u i. postelj(in)ama i tepisima. ak i mala djeca. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. Isprati sapunom. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja.

hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. Preporu uju se tablete e njaka. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. Ponoviti ako se ponovno pojavi. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. mjehuri i na ustima i usnicama). Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. laktovi. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. Odmarajte se. ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. pazuha. e er i alkohol (vidi dalje). genitalno podru je i gle njevi. E. e anje isti e i iri crvene linije. C. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. natrljati zara ena mjesta. glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. zglobovi. . Pivski kvasac (u tabletama). Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. kofein. dio izme u prstiju. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. Opu tajte se. Vitamin A.ne vi e. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine).odnosno ruka-spolni organ. orahe.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke.

Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. aj od brusnice (str. orahe. Uzimajte puno lje njaka (svje i. bijelo bra no. Mo ete tako er dobiti   . itd. meso. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. ali infekcija e sigurno oti i.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. osje aj potrebe za mokrenjem.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. badem. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. vrsta hrane. odje a. okoladu. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). kemijske kupke. e er i alkohol. pritisak u mjehuru. sinteti ko donje rublje. u tabletama ili kapsulama). Izbjegavajte kavu.35) ili tinktura su jako dobri. Nastavite piti o. poriluk. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. Pijte 0. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. krv u mokra i. bijelu repu i je am. Izbjegavajte kavu. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. Budite oprezne. depresija. pijte po a u od 0. e er i hranu koja stvara kiselinu. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. stres. tamna mokra a s jakim mirisom.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. brisanje od straga prema naprijed. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. Obi no prestane nakon nekoliko sati.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. i poku ajte izbje i ono to mo ete. hladno a. menstruacija. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice.

Pijte 1-2 alice dnevno. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. Koristite to kao pekmez. Nakon zavr enog lije enja. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. To tako er pobolj ava probavu. Zbog njihove jake arome i porasta energije. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. napravite test. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. . to u initi Uzimajte ehinaceu (str.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. to dovodi do seksualne stimulacije. ovisno o ozbiljnosti infekcije. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. umbir Izribajte dio svje eg korijena. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. Pustite da odstoji 20 minuta. na laganoj vatri. dodajte cimet. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. pijte 2 do 3 alice svaki dan. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. Pijte 1 malu alicu poslije jela.

a mati nu mlije ene. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Biljke dodajte kipu oj vodi. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. listovi i stabljike biljaka. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. tinktura. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. Tako er. a zatim procijedite. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. maknite s vatre i pokrijte. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. elite li vi e saznati o pripremi bilja. itd. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. no ako je svje e. li a ili cvjetova. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. Potra ite savjet prodava a. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. za bolji u inak. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. treba vi e. Ova metoda je dobra za suho bilje. ubar (eng. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Druga metoda: . tinkture i ajevi. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. biljnih ajeva. Pustite da se nama e barem 20 minuta. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi.

Stavite biljni materijal u staklenku. Pazite da ne zakipi. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Pazite da ne zakipi. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Zatvorite poklopac to vr e. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama.Napomena: Ova metoda je u inkovitija. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). Najbolje procijenite sami. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Procijedite kad je gotovo. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki.). NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. a potom procijedite. prije kuhanja. . Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Napomena: korijenje. godinama itd. to pove ava njihovu u inkovitost. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. te po potrebi podgrijati. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". No. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). Zakuhajte vodu. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. kore. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi.

Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. Tinkture od votke su boljeg okusa. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. ehinacee itd. 3 puta dnevno). Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. ine se skupima. umbir). KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. lako se pripremaju i brzo djeluju. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . Zatvorite staklenku to vr e. listove. Kada je gotova. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. paprika. iscije ene i sa uvane u alkoholu. ali alkohol je puno jeftiniji.  Suho korijenje se mo e koristiti. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. TOPLI OBLOZI (melem) . Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. jer se plasti ne lako uprljaju. stabljike. valerijane. sladi a. Ne perite niti ispirite biljni materijal. Uzmite istu. ali traju vrlo dugo. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. ili jo bolje. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. Ispunite staklenku do vrha. Koristite samo staklene kapaljke. premda nije tako jako kao svje e. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. procijedite i izbacite biljne dijelove.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). ostaju djelotvorni dugo vremena. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. biljke u prahu (npr. mogu se svugdje nositi i lako uzimati.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama.

opekotine. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Procijedite i istisnite vodu. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. . zapamtite da su tinkture bolje. Ve ina preparata se treba uzimati topla. op. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. Va no: Uvijek se nje no ispirite. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. jer se lak e koriste. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. Za dugoro ne tretmane. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. Mogu e je e e uriniranje. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. rane). Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). osim ako nije izri ito navedeno druk ije.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. dodajte im med ili limun. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu.). ma koliko da je ono dobro o uvano. prev. posjekotine. ve hrana. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. jer su povezane sa upalom zdjelice. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. te primijenite na ugro eno podru je. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. op enito nema nuspojava. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. primijenjen na ugro eno podru je (npr. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. povla e i je dublje u maternicu. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje.

Ako ih ba morate brati u gradu. nemojte riskirati. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. Po eljnije je brati biljke na selu. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. nikotina. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. Ako biljke kupujete. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka.). To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. hrv. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. engleski ili francuski.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. . francuski i latinski nazivi biljaka (npr.. misli se na stabljiku. elite li skupljati bilje. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. kao npr. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. prev. u prirodi.). na hladnom i tamnom mjestu. kamilica i mi jakinja. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. tj. prev. franc. navedeni su engleski. malina. to mo e biti fatalno). eng. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. nego u gradu. To ne uklju uje i korijen biljke. Na taj se na in mo e i u tedjeti. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. listove i cvjetove. bearberry. Uostalom. Arctostaphylas uva-ursr). vrati . busserole. To osigurava njihovo postojanje i stani te. lat. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. Ako niste sigurni u vrstu biljke. Po tujte prirodu... sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. stolisnik. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. brusnic. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. itd. te provjerite biljku u priru niku bilja. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. npr. divlja mrkva.

hripavac).Ursi) . Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. upale mokra nog mjehura. upale rodnice. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. pomo i e vam da dulje ostanete budni.poivre de cayenne . cistitisa.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. Ona koja se koristi za kuhanje. te materni inih i vaginalnih infekcija. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. Po to daje snagu. Koristi se za lije enje prostate.actee bleue . Pripravite obi an ekstrakt (str. i time gubi ljekovita svojstva. nervoze.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. bronhitis. Ne koristite za vrijeme trudno e. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . okrepljuju e sredstvo.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. bubrega. 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper . 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice. poticanje rada srca. pro i iva krvi i antiseptik. sredstvo za zatvaranje.BRUSNICA Bearberry (Uva .busserole . Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . pr i se. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci.

32) ili kupka (str. ubla uje glavobolju i nervozu. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. uklju uju i i upalu o iju.SJEME CELERA Celery seed .cannelle . aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. otvaranje stolice. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista.ceraiste vutgaire .) Svje a biljka: im je vi e jedete. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. zubi. za slabu i problemati nu probavu.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. nesanicu i gripu. Sni ava visoki krvni pritisak.Cinnamomum zeylanium . Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. osloba anje od plinova i gr eva.camomille . MI JAKINJA Chickweed . 3 alice na dan. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode. tim bolje! CIMET Cinnamon .Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. Iscijedite i pijte vru e. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija. 32). Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. poma e u umirivanju i za titi sluznice.graines de celeri . Ona je sredstvo za iska ljavanje. 3 do 4 puta dnevno. Koristi se za bol u iju. Uzmite 1/2 do 1 alicu. dodajte meda. Svje a mi jakinja uklanja bradavice.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. KAMILICA Chamomile . Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. pogotovo na jajnicima.

Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. bubrega. ko e. . Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. druge infekcije i iv ane poreme aje. E NJAK Garlic . 31). kroni ne i akutne bakterijske infekcije. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. klamidiju. Tako er je dobar za bradavice. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. uhobolje i kurje o i. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Tako er je i afrodizijak. 31). gripu i probavne smetnje. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. dezinficiraju i poti u rad eluca.Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. Ukoliko vam je mu no od okusa.Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. vaginalne infekcije i hemoroida. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . Dobar je za gljivi ne infekcije.clou de girofle . Koristi se u slu ajevima trovanja krvi.Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. crijeva. plu a i bronhija. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. dodajte korijen sladi a. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.rud beckie . aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. Pospje uje mokrenje. KLIN I I Cloves . e njak pro i ava krv. podi u tjelesnu temperaturu. otrovnih uboda i ugriza. ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna.

vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. bolne menstruacije. sredstvo protiv bolova i afrodizijak. eluca.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). neuralgiju i reumu. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. Uz to jedite svje i e njak. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). grlobolju. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. grla. Koristi se za gnojne ireve. On je lijek za jake upale nosa. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik.hydraste canadien .Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. krvarenje u plu ima. gripu. Mo e se koristiti u prahu. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . bronhitis. no svje i je korijen puno djelotvorniji. umbir u prahu . Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. te kod problema s ko om i opekotina. . Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. aj: Svje i umbir . Dobro promije ajte. kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. antisepti na teku ina za ispiranje usta.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. gr eve. Kada se ohladi na temperaturu tijela. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. proljev. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). UMBIR Ginger . mu nine.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom.gingembe . Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno.

Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija).Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. Sladi je sredstvo za ubla ivanje. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. SRDA ICA Motherwort . U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi . Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i.agripaume . LAVANDA Lavender . Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. SLADI Licorice . Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. mo e se kombinirati i sa drugim biljkama.Napomena: Vrlo je gorko. iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna.reglisse .Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. u komadi ima ili u prahu). Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom.lavande . Uzimajte 3 kapsule dnevno. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Tako er. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. 3 puta dnevno. dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka.

Ne koristite tijekom trudno e. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Spre ava reumu. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. a kada se menstrualni izljev normalizira. MENTA (METVICA) Pennyroyal . Tjera komarce. = aj: Pripravite obi an aj (str. Mo e uzrokovati smrt. PER IN Parsley .persil . Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. Ne koristite tijekom trudno e. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. nadbubre ne lijezde i krvne ile. pijte hladno kao tonik. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e.30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. = aj: Pripravite obi an aj (str. srda ica osloba a od gr eva. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. pijte aj pripravljen od njega. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao.pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce.

spu tanje visoke temperature.eglantiec . listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. = aj: Pripravite obi an aj (str. tijekom i nakon trudno e. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. 31). = aj: Pripravite obi an aj (str. prehlade.Listovi maline koriste se za proljev.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. ipkov aj je odli an i hladan s limunom. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips .sauge . Ne koristite dulje od jednog tjedna. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. dobar je za astmu ako se udi e njegova para. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. te pospje uje mokrenje. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). = aj: Pripravite obi an aj (str. vaginitis. ALFIJA (KADULJA) Sage . = aj: Pripravite obi an aj (str. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. depresiju.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. RU MARIN Rosemary . . Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno. te za stimulaciju krvotoka i probave. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. hormonalne probleme. materi nu zakr enost. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. lupanje srca.30). gr eve.romarin . nervozu. Dodajte jak aj u va u kupku. alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Tako er poma u pri probavi i mu nini. Pijte 1 do 3 puta dnevno. 30). hemoroide.

Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. reumu. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. Omotati se u deke da bi se oznojili. = aj: Pripravite obibni aj (str. a zatim se istu irati. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. bronhitis. zubobolje. MACINA TRAVA) . rane. probavne smetnje. hripavac. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. 3 puta dnevno. ir. gr eve. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. Za ko ne bolesti.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. Za groznicu: Popiti vru i aj. svrab. gliste. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. MAJ INA DU ICA Thyme . no ne more.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. svrab. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. VRATI Tansy (Bitter Buttons) . Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja.thym . prehlade. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode.tanaisie vulgarie . Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. 3 do 4 puta dnevno. Uzimajte ga u malim dozama. VALERIJANA (ODOLJEN. upale grla. groznicu.

Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. neuralgiju. Tako er se koristi za lak i san. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. krvarenje plu a i crijeva. Pijte hladno .pola alice 3 puta dnevno. umotajte se u deke da se oznojite.achillee mille-feuille . menstrualne poreme aje. glavobolje i op enito bol. a za gr eve po potrebi. Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta. Pijte 3 do 4 alice dnevno. .30). Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. umbir (za menstrualne nepravilnosti). vaginalne i mjehurne upale. Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. Pripremite valerijanu samo kao aj. = aj: 30 grama korijena. anis (za probavne smetnje). Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. depresije. Uzmite 1/4 alice. iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. Procijedite. 2 alice kipu e vode. gr enje.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . a zatim se okupajte. predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). = aj: Pripravite obi an aj (str. 3 do 4 puta dnevno. drhtanje. poreme aja u probavi ili krvotoku. Za prehlade . Koristi se za prehlade i gripe.valeriane .nakon to ste popili aj. Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. epilepsiju. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . paprika (isto). hemoroide. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja.Valerian .