RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. sa sasvim malo cimeta. Izvor www. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. a i bilo koji tip ko nih infekcija. Pola lice meda u a i vode. Nije tu! MED I CIMET . Kombinacija meda i cimeta. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu.medicalnewstoday. uklanja bol. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . Izmije ajte 4 ice meda.15 minuta prije pranja kose.com. lice meda i li ice cimeta. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. pretjerane vjetrove. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. lo zadah. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). uklanja bol nakon ugriza kukaca. podi e vitalnost. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. i to bez ikakvih nuspojava. pa ak i ir na elucu. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. ako se nama e na ko u.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . namazan na bolni zub.trenutno uklanja umor. ujutro. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. koja se nanosi 5 . uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje).Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. Stari narodni lijek ka e da napitak . originalni lanak mo ete pro itati ovdje.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). te kod gluho e.

Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. Prema kineskoj tradiciji. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Na koji se to na in odvijalo. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. I ne samo nju. ali uspjesi su povremeni. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. nije iz zapisa jasno. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. nego. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. a tako i raka. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. kako sam opisuje. Potegao sam do Banje Luke. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. jo nekoliko drugih ena. Pa se rabe razne tehnike disanja.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju.

dolazi na udar. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. cvjeta a. Ipak. John McDougall. I zelena salata. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. ak izlje enja. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. a poslije. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. sla e se ve ina eksperata. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. Dakako. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. stresu i zaga enju okoli a. U . malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. ovjek se oporavio. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. I mlijeko. primjerice. kazala mi je. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. Problem je u genetskom naslije u. kako se tada moglo uti. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. Travar joj je dao tzv. kako ka u neki. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. godine. nerijetko u tim istim namirnicama. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. kupus. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. na taj na in poti u imunitet. soja. Bilo kako bilo.

to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. koju koriste jo u Sumeru. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. dakako. poslu av i nekog plemenskog vra a. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. ali i drugih te kih bolesti. Kako se pri a odvija jo 1920. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . slu bena je medicina ignorira u potpunosti. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. razumljiva je poruga kolega. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. 1927. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. Alexander Fleming. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. koljaka i ivotinjskih izlu evina. netko je uo io. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. godine. Johanna Budwig. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. a glavna joj je prehrana. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. a prete a je dana nje farmacije. godine otkrio penicilin. Dakle. Ka u da su rezultati obe avaju i. Hulde Clarke. crnim gro em. Kapi ubijaju nametnika. Njezina imenjakinja. Naime. dr. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. a organizam se oporavlja.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. Kada je dr. kora drve a. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. bila crna ri a. imala je jo vi e uspjeha. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. ljekovitog bilja. uvode i u terapiju karcinoma. Naime. osim gro a. Kao i kombinaciju kapi dr. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. ali. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog .

Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. suhi ka alj. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u. malaksalost i dr. koji je u inkovit isklju ivo svje .tlaka. kamptotecin. gornji. Stijenku bronha ine tri sloja. srednji i donji. Lijevo krilo ima samo dva re nja. posebice aktinomicin D. pu enje i zra enje.). uz jedno kalifornijsko drvo. vezivno tkivo i limfne ile. uveni Omega-3. a desno ima tri re nja. gornji i donji. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. rezerpin. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. pleure. nazo ni su u crvoto inama. no no znojenje. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. Pleura jo sadr ava ivce. a medicinski preparat. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu .

Izvor: Forum Narod za narod . Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru).ljekovitim biljem poput suru ice. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. mente. velike kon are. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu.

. kod sve vi e ljudi. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. dolazi do neravnote e. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. poru uje dr. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. lak e ete kontrolitrati prhut". koji djeluju na razli ite na ine. dermatologije Maria Hordinsky. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. "Op enito gledaju i. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. ka e dermatologinja Patricia Farris. bakterije ne uzrokuju prhut. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. svaki dan. Suprotno popularnoj teoriji. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. i nastaje prhut. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine.. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. Na alost. to e e perete kosu. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. znajte da niste sami. po nite s onima protiv prhuti. Po nite blago esto i blagi. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. ako je potrebno. ovale. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. Ne ignorirajte " to god poduzeli. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. prhut nikako ne treba ignorirati". ili skra eno P. poslu ajte savjet stru njaka. Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. .

ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. nastavite ga koristiti". Diana Bihova. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. dermatologije na University of California. Nakon amponiranja. ka e R. . California College of Medicine." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. ka e dr. dr. ka e dermatolog Howard Donsky. pa se ona lak e spere. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". prof. im stanete pod tu . Jeffrey Herten. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. pa isperite. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. prof. Naime. Plavu e. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. Prije nego mislite krenuti iz kade. prvo na amponirajte glavu. na University of Toronto. Farris. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. Umasirajte Dok amponirate kosu. Irvine. poru uje dr. Bihova ima jo temeljitiji pristup. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. Farris. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. Ipak ne grebite po glavi. izmjenjujte ga s obi nim amponom". dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. Ipak. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona.Dr. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. Ostavite sat vremena.

Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. Fowler. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. Narodni lijekovi 1. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). 2. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Procijedite i pustite da se ohladi. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. ka e dr. borite se protiv njega vje abnjem. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Zatim isperite amponom protiv prhuti. Luk je bogat sumporom. pazite da teku ine natopi tjeme. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. e ljaju i se otrivajte tjeme. ka e dr. Ne ispirite. ako ste pod stresom. a polovicu ostavite za drugi dan. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. odmaranjem i pravilnom prehranom. "Ali ne pretjerujte". Fowler. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. Ako ste me u ovom skupinom. Pivo isu uje tjeme. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. Dakle. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Izbalansirajte koriti i rizike. Herten. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Pripremite efektnu kupku. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. a istovremeno imate prhut.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Pa ljivo umasirajte. Poslije amponirajte kao i obi no. upozorava dr. vrijeme je da ostavite pivo. .

Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. mravlja. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. stari je ruski . Bitno se umanjuje bol. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin. Sastojci ‡ bjelan evine (5.Ma koliko izgledalo udno.5%) ‡ masti (0. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. klorofil. lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. octena. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. stolje u.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. B2. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi. . Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. masla na. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. jer izliju o tar sok na ko u. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. K ‡ mineralne soli eljeza. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". Izvor . kalcija.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. fitosterol. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. karoten (provitamin A). Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume.Portal ISKON KOPRIVA .uzimajte ih u hrani. 3. kako pri kretanju tako i u mirovanju.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. Urtikacija. sumpora.

aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). ali mo e se brati cijele godine. Pije se oko tri mjeseca.10 minuta te potom procijedi. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. ZANIMLJIVOSTI . a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. to zna i gornja etiri lista. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. anemije i estih mokra nih infekcija. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. Najvrednija je od o ujka do svibnja. pudinzima. a da ne tetimo njenom okusu. Kopriva raste na skrovitim. Infuz se priprema svje . U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. tri puta na dan. Za infuz 3 . zapu tenim mjestima. Velike koli ine vitamina A. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. povra anja krvi i krvavog ka lja. Pije se topao nakon obroka.obi aj. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Dodaje se sirevima. naj e e kao zamjena za pinat. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. zajedno s drugim na inima terapije. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . mineralnih soli. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. a pije se tri puta na dan. bubuljica i akni. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke.

I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. Dr ite 15-30 minuta. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. glina e se sama rastvoriti. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. A kako se dobar glas daleko uje. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. kao i 2005. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. u dobro zagrijanoj kupaonici). a potom dobro isperite pod tu em. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. g. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina.. g. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. im osjetite bolove ili pe enje. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Nije potrebno mije ati. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. í20 kapi eteri nog ulja borovice. g. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. Ostavite da stoji .U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku.

Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. maj inu du icu. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. mo ete limunadi dodati malo meda. zavoji). Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. Ukoliko elite. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Glinu. Oblozi neka stoje 2 sata. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Da bi ponovno postao melodi an. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima.pokriveno 15 minuta. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Ukoliko elite. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Kad proklju a. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. eukaliptus. Promije ajte i pijte po elji. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Najmanja prehlada. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. . Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. Pijete 2-6 alica dnevno. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Nagnite glavu iznad lavaboa. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. kataplazme. mo ete dodati med. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Obrok treba biti lagan. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica.

Lije enje zglobova . Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. artroza. Nakon to ste skinuli masku. ovisno kako je nazna eno u receptu. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. U alici vode razmutite med. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu.artritis. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. preko no i. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. to je isto tako normalno. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. Oblog dr imo cijelu no . Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. . to je tako er normalno. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. reuma U roku 3 tjedna. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. to je normalna reakcija. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. ne mije aju i je i ne tresu i je. Ostavimo glinu da se sama rastvori.

.Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. í10 kapi eteri nog ulja borovice.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . omotajte zavojem ili gazom. hladnim oblozima ili raznim gelovima. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. Crni ribiz. a potom isperite. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. dragocjena je protuupalna biljka. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Zato to prije treba staviti oblog. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. isto nja ka mudrost nala e grijanje upala.

koji je repasta oblika. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. Upotrebljavamo korijen. jaja. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati.ROTKVA(raphanus sativus) . Za lije enje bronhitisa. tokom 4-5 dana. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. a naj e e se koristi kao salata. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. Izvrsno je povr e. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. sama ili uz jabuku. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. nedovoljnoj funkciji jetre. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. "Koktel" od soka rotkve. bronhitisa. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. to se ti e njegove upotrebe. Nakon toga sok treba ocijediti. a time i neke ljekovite sastojke. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. olju titi. . preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Budu i da je te ko probavljiva. masline. a na glasu je i kao ljekovita biljka. olju titi. kori tena kao hrana. Osim toga. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. a pove ava i mlije nost dojilja. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. ona stimulira i poja ava menstruaciju. ka lja i tuberkuloze plu a. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. izribati na ribe . U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. posebno crna. Rotkva. odnosno istisnuti. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri.

naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. alicina. Poznati lije nik iz 1. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. otac suvremene medicine. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN.kisele krastavce. u Tutankamonov grob. Hipokrat. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). U svakom slu aju. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. jo iz doba piramida. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. napravljene od gline. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. Tijekom oba svjetska rata. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. . upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Osim antikolesterolnog u inka.

kozmetologiji. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma.rasola. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. glavobolji. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. dobrim sredstvima kao to su topli aj. Zbog svega navedenog. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. Najljekovitije je li e i cvjetovi. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. Dobar je u inak i u bolestima u i. konzumiranje e njaka. psihi koj napetosti. vitamin C. selen. osobito neprera enog. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. Biljka raste do 70 cm visine. kao i pri povra anju. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. uglavnom organa za disanje i probavu. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. . premorenosti. Listovi su jajasto za iljeni. gastritisu. uz nazubljenja na rubovima. Cvjeta od srpnja do kolovoza. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. METVICA (NANA) .

1. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. 4. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. te grgljati. 5. Inhalator . Ukoliko nemate originalne. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). je naribati hren. Topla. 7. poku ajte napraviti ku ne. Inhaliranje pare olak ava disanje. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. pomije ati s medom i vodom. 8. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. doma a juhica poma e na vi e na ina. Pored toga. Me utim. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. te mo e pomo i va im osjetu njuha. e njak je hranjiv. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. Najbolji na in. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. a polako ispijanje aja vla i grlo. 6. 2. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. pored konzumacije hrena uz jelo. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. 9. 3.

Kao nutraceutik.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. te za pripremu soka. Zato kod infekcije mokrenje pe e. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. benzoi na. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. sok. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. mo varna zemlji ta. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. 10. kininska. od nje se mogu napraviti d em. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. Kada ga zadesi infekcija. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). limunska. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. to je est slu aj u hladnim zimskim danima. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. a pospje uje i djelovanje . pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. a u tom slu aju poma e mentol. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. Ina e. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. BRUSNICA .

tumore i endometriozu . poput hipuri ne kiseline. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. poljima i livadama. kao i na kamenitim mjestima. Kediok je dobar za : sterilitet. upale i ciste jajnika. za epljenje jajovoda. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. British Medical Journal. poja an sekret. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. pp 1571-1573. Nepeta Cataria L. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. vol 322. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu... nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. uspravna.. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski.. Biljka je 25-90 cm visoka. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. te u lije enju urinarnih infekcija. (June 29) 2001. ovulaciju. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. Upozorenja Brusnica je netoksi an. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti.). Zlatno uti cvjetovi su sa . Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim.

Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. smanjuje pritisak u elucu. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. eteri no ulje. Su i se u hladu. Procijediti nakon par minuta. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Nakon toga se procijedi. crvenu boju hypericin. Protiv opekotina. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Porodica: Hypericaceae . opor gorak i aromati an okus. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. kolin. reume. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. poti e rast i razvoj djevoj i a. a beru se cvjeti i i listi i. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. razne tanine. odnosno vrhovi biljke u cvatu. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. pa tvore cvatove. Ovo treba piti vi e sedmica. karotin. vitamin C. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. Kantarion ima karakteristi an miris. smolu. Kantarion ja a spolne organe.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. Kantarion sadr i eljezo.

dodani oralnim putem. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. baumii. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. baumii. snizuju razinu ecera u krvi takora. Pirjajte oko 5 minuta. neugodnog mirisa ne e biti. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. Prebacite u . sve dok ne po nu tamniti. a ako ga skuhate ili pe ete. jetre i bubrega. gu terace. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. Autori su proveli proteomsku analizu plazme.

Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. ru marin i sl. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice.). Poklopite i stavite u pe nicu. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). Smjesu nanesite preko sloja od sira. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Ocijedite mahune. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. per in. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. prelijte ih umakom i poslu ite. e njak. papar i mirodije po izboru (oregano. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. dodajte vino. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. Probajte i po potrebi jo za inite. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. te pospite nasjeckanim per inom. soli i paprom. maj inu du icu. kru ne mrvice. maj inu du icu i ru marin. malo parmezana. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. limunov sok.glinenu posudu preko piletine. pustite da proklju a. Istodobno u sjeka stavite orahe. sol.

kupus. zamotajte. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. patlid an. rotkvice Meso i riba: govedina. pinat. luk. pa ocijedite. oko 45 minuta. piletina. kelj. tikvice. posolite i popaprite. mrkva. raj ica. salata. Dodajte vrhnje. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. bamija. patka. bu a. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. krastavci. grah. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. Dobro promije ajte. kuni . . ½ lice maslinovog ulja. ako elite. blitva. avokado. radi . junetina. teletina. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. guska. matovilac. janjetina. svinjetina. mahune zelene i ute. izre ite na trake koje. krumpir. celer. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. mo ete i zamrznuti. Kad se ohladi. brokoli. gra ak.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. Nakapajte ih maslinovim uljem. poriluk. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. Odmah poslu ite. tikva. rukola. e njak i papar. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. maslac. repa. Izlijte smjesu u plitku posudu . U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. per in. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . cvjeta a. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. puretina. prokulice.

vo ni sirupi. p enica. vaka e gume. uglavnom sva riba. puding. divlja . je am. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. med. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. sok od raj ice. kampi.fazan. jastog. kozice. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. indijski orah. d emovi i pekmezi. proso. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. melasa. pekan orasi. okolada. dekstroza. ali u malim koli inama. zakiseljena hrana. biljni ajevi. orasi. brazilski orasi. Pi a: voda. bra no. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. a ne da ga mo ete ispijati na a e. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. fruktoza. jako prepe eni kruh. vrhnje. obi ni jogurt. bezkofeinska kava. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. sorbitol. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. nepasterizirani jabu ni ocat. maslac. koljke. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. javorov sirup. sjemenke bundeve. bomboni. sjemenke suncokreta. nego i gljivice. heljda. ra . keksi. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . zob. sezam. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris.

volovi jezik. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. so an. konjski rep. granata. vrani gabez. Stabljika je so na. senf. crni koren. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. gabez.ute do bijele boje.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. razgranat. opa ica. gabe . izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. majoneza. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. svatovci. debeo je. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L. . Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. veliki gavez. vretenast. umaci za salatu. kilnjak.

s peteljkom. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. alkaloid simfito-cinoglosin. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. tanin. gumu. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. e er. upotrebljava se svje e iskopani korijen. Donji listovi su veliki. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. Gavez. s obzirom na svoju ljekovitost. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. holin. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. asparagin. sluzav. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. Izme u marta i aprila. kao gavez.alantoin. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. uz obale voda i na vla nim livadama. gavez se te ko dade iskorijeniti.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. alantoin. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. smolu. jarcima. katkada lagano aromati an. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. ome ine. a pogotovu ne gnojnih rana. ili u oktobru i novembru. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. lagano ljepljiv i ste u i. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. poput kamfora. gaveza. ak i gnojne. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. mo e se s pravom preporu iti. okus je slabo aromati an. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. Nakon to se korijen malo prosu io. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. sluz. lom kostiju i izljev krvi. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. koji se posve . Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. anorganskom proizvodu. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. na izmaku zime. ispucanost.

oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. mo e se primijeniti i tzv. Umjesto obloga od ka e. upale stani nog tkiva. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. upale plu a. bolova brazgotina rana. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. kod reumati nih odebljanja mi i a. krvavog ka lja i ispljuvka. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. ireva uslijed pro irenja vena. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. uz dodatak male koli ine vru e vode. upale kostiju. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. mast od crnog korijena. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. koji boluju od e erne bolesti. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. srdobolje. oteklina. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. . Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. kostobolje. Osim ve nabrojenih slu ajeva. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. bolova batrljaka nakon amputacije. otvrdnu a prsne lijezde. nastalih kao posljedica uloga. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. upale porebrice i dr. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno.jednostavno pripremaju. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. bronhalnog katara. kvrga. Na to se doda alica vode. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. omek anja kostiju i upale pokosnice. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti.

nego i mast od korijena gaveza. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. Nakon 20 dana. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. Melem iz korijena i svje ih listova. a talijanski Citronella ili Melissa vera. Mattioli. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. sabrane za vrijeme cvatnje. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. kao i kod slabokrvnosti. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. Tinktura slu i za lije enje rana. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. Kod unutarnjih krvarenja. Najbolji poznavalac mati njaka. unutarnjeg krvarenja. ve prema veli ini. kod ireva na elucu. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta .) JE iz obitelji usnatica. Engleski je naziv Balm. Lemon balm ili Sweet balm. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Crveno vino. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. melisa. u kojem je kuhan korijen. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. a osobito plu nim bolesnicima. i uvijene u tijesto za pala inke. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. krvavog proljeva ili gri e. p elinja metvica i rojevica. p elinja ljubica. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. korijen se procijedi i istije ti. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. naziva se jo limunka. stavljen na svje u ranu. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana.

Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. viroza i sli no. hmelj. kima i timijana. te metvicu. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. a okus joj je aromati an. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. oboljenja probavnog sustava. povra anja. gr enja ivaca. Raste u blizini naselja. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. a bijelo. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. ja a. migrene. hipohondrije. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . sr anih oboljenja. slabosti srca. lupanja srca. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. Ukratko. a uzgaja se i u vrtovima. isti krv. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. srce.miru. kamilicu. te kod dispepsije. slabosti. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. te ga rabimo kod problema sa titnja om. ivce. straha. lavandu. stresa. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. kod herpesa symplexa i herpes labialis. otklanja neraspolo enje i tugu. lincurom. katara eluca. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. nadutosti. bolesti ivaca. Za napetog ovjeka. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. premorenosti. mati njak je pravi lijek. uz ograde. Mati njak isti krv. ivice. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. kroni nog bronhitisa. Cijela biljka miri e po limunu. pam enje. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. proljeva. u grmlju i umama. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. prekomjernog umora. uz dodatak valerijane. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. sti ava gr eve i umiruje ivce. izmu enog patnjom. krijepi duh. histerije. nesanice. di nih puteva. veseli srce. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. neuralgije. zdravih i visokovrijednih sastojaka. napetosti. ja a cijeli organizam. migrene. gr eva u crijevima i maternici. nesvjestice. gorkom djetelinom i ki icom. te tjera turobne misli. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. u kombinaciji sa stolisnikom. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. neuroza. depresije. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. i op enito elu anih te ko a. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. glavobolje. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. No. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu.

Stolisnik cvate od travnja do rujna. polpeta. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. naziva se jo hajdu ka trava. antigljivi no. Raste po poljima. migrene. kunica. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. . Cvjeti i su glavi asti. planinskim visoravnima i nasipima. Taj pirit je u ono vrijeme bio. antioksidantno. kojem je Afrodita lije ila ranu. lupanja srca. stabljika joj je vrsta. te rasprostremo i su imo na toplom. bijeli ili ru i astocrveni. me u oranicama. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. godine u Parizu. Koristi se za masa u kod reume. Kad se osu e. ima gorak okus i aromati an miris. te kao dodatak jelima od divlja i. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. kraj pruga. sedativno. straha i treme. te kod dojilja. na kojoj su poredani naizmjeni no. a kasnije javno. nadra enosti. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. upale ivaca. no nog gu enja. nesvjestice. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. Mo emo ga prona i doista svugdje. ireva. uboda insekata. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. narkoti ko. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. a voli umjereno vla no zemlji te. gljiva. biljnih umaka. slabog pam enja i zamora. salata i biljnog aja. ispo etka tajno. Tekst od I. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. mada »millefolium« zna i tisu u listova. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. smje teni u titac. visine do 80 centimetara. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. petrovsko cvije e. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. napetosti. a i danas je. oko vrata). pori . vo njacima. oko centimetar duge dijelove. kontuzija. zelenih i vo nih. rman i stolis.) je iz obitelji glavo ika. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. uz puteve. Karmeli anke su 1611. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. te kao oblog kod oteklina.raznih ko nih ne isto a. spazmoliti ko djelovanje. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. zadebljanja dojki. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. protuvirusno. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. puna i dlakava. raznog svje eg povr a. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. livadama. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. Ukratko.

bronhitis. unutarnje krvarenje. anginu pektoris. kolitis. hemoroide. regulira crijevnu floru. Kao antiseptik djeluje na opekline. konstipaciju. paralize respiratornih organa. ciroze. lije i sluznicu. reume i reumatskih bolova. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. masne jetre. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. ekcema. slabog rada crijeva. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. krvarenje bubrega. zastoja u radu jetre. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. eludac. crijeva). Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. apcesa. influence. krvarenje hemoroida. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. a sadr i i vitamine K i C. povoljno djeluje na viskoznost krvi. poti e rad perlistaltike. raznih lezija. ispucalu ko u ruku. porebrice. pro i ava mokra u. divljeg kestena i arnike. gastritis. za hematome. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. dezinterija. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. gr eve. pijesak. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. ireve. dispesije.prozra nom mjestu u hladu. katara. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. groznica. smanjuje katar. bradavice dojke. osipe. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. tj. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. razne upale ko e. Zbir svih djelovanja stolisnika. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. upale zubnog mesa. i enje krvi. dje ja groznica. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. poja ava apetit. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. Bacillus subtillus. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. plave boje ± azulen. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. Znanstvenim istra ivanjima. ospice te kao losion za kosu. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. stolisnika. kraste. Escherichia coli. odnos bakterija vrenja i truljenja. Shigella sonnei i Shigella flexnii. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. ote ene jetre i raka. gripa. kamence. ka alj. enskih bolesti. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. angina. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. pijesaka. upale grla (za grgljanje). a kod bolesti ivaca . dijareje. kamenaca. poreme aj cirkulacije. embolus. krvarenje plu a. prehlada i krvarenje nosa. Od raznih ko nih ne isto a do akna. giht i bakterije. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. zaustavlja krvarenje. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. Mycobacterium smegmatis. pri ti a i li ajeva. a isti i od glista. saboreje i psorijaze. nadimanja. proljeve. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. arteriosklerozu.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . procijedi. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA.artritisa i artroze. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. nesanice. ili preko no i. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. te 1 sat poslije ve ere. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. po 1 alica. regulacije stolice. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. klimakteri nih tegoba. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima. klaustrofobije. jer sadr i ljekovite tvari koje u . pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. podsticanje na rad gu tera e. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). VODE. Pije se ujutro nata te. dobiva se ekstrakt. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati.1/2 ajne li ice praha od imele. ostavi poklopljeno 5 minuta. uz dogovor sa lije nikom. S VODOM ILI U JELU. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. smetnji srca. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati.5 dl. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. te protiv hladnih nogu. vezano za cirkulaciju. protiv napada vrtoglavice. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2. kipu e vode. naro ito kod bolesti zglobova . naravno.

Rp: aj od imele. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA.5 dl. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. profiltrirati. kroz 14 dana. uz povremeno mu kanje. meso od gusaka. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. ili s vodom. I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. Ocijediti. jaretine. ni povr a koje nadima / grah /. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. u 4 dl. hlapivi alkaloidi. u 6 dl vrele vode. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. 1 velika lica . a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. vode. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. s malo mlijeka /kozje /. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. Rp: KOD SKLEROZE. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. PROCIJEDITI. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. pomije anog aja tijekom dana.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. i purica.prije jela. FILTRIRATI. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA./Gospin pla t/ . Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. piridi itd ). saponin. 10 dana.

Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. talijanski . diuretik. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. kod epilepsije. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. hrastovo ohmetnje. Imela je prirodni antidepresiv. to ga je prire ivao Asterixu. za opu tanje iv anog sustava. misteltoe. srpski . a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. dok se bilo ubrzava). ekcema i raznih drugih oboljenja. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. relaksant. lepak. (Viscum album L. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. metabolik. lim.bela omela. Hildegarda. stipites. za zaustavljanje krvarenja.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). kod vazomotornih smetnji..imela. Nadalje.5 dl aja. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. kad se mora spaliti. obi no na luster. antiekcemik. Germani su imelu smatrali jakim. Listovi se . hrabrost. Mistel. a strani su joj nazivi: engleski . tonik i vazodilatator.birdlime mistletoe.viscio. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. imela. vi . antitumorik. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. grla i crijeva. vi e. velja e sljede e godine. navode i ljekovita svojstva biljke. i 1 velika lica podanka pirike. odnosno do Svije nice. zlih vje tica i avola. posebice ako se radi o udaji. antikarcinomik. antihemoragik. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. ohmelje. arteriosklerotik. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja.korijena jaglaca. U Tirolu (Austrija). slovenski . Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. kod krvarenja iz plu a i maternice. antiepileptik. histerije. melina.12 tjedana. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. Laubholz-Mistel. IMELA BIJELA II. stimulant. za protuupalna djelovanja. laksativ. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. Terapija traje dosta dugo: 6 . groznice. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. antidijabetik. folia. njema ki . citocidal. antihipertensiv. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. protiv upale usta.Laubbaum-Mistel. hipertenzor. jelovo ohmetnje. Imela se priprema na hladan na in. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. a zatim sni ava tlak na normalu. Druga imena za imelu su bijela imela. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. kardik. sedativ. nesvjestice.

Papa II. papilloma virusa. HIV-a. . Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. .mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. pri vr en haustorijama. . III. Upotrebljava se u kemoterapiji: . oboljenja kao to su ranice na maternici. . Crohnove bolesti. cirkulacije. kolitisa ulceroznog.eluca. karcinoma. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. obrnuto jajasti.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. stolisnik.malih stanica bronha. bolesti ivaca. kao i za narkoti no i magi no djelovanje. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. B-stani nog limfoma. ali i u lije enju herpesa simplexa.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). krofula. . vrtoglavice. Biljka je polunametnik. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. mastopatie est. gorka okusa. kru ki. crijeva. i III. krvarenja plu a i drugih krvarenja. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. jabuci. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova.. vodenih bolesti. gu tera e. kod slabog lu enja u i. preslica. resin. jeli. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. izbrazdani ilama po du ini. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. srca. holin. antitumor proteini.. maslinastozeleni do u kastozeleni. Listovima imele esto se mije aju kadulja.adenokarcinoma gu tera e. glavobolje. Miris i okus: bez naro itog mirisa. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. ko asti. .rektuma. Listovi su duguljasti. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu.. . engl. grabu. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. topoli.. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). brezi. konstipacije. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj.glave i vrata. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. . karcinoma plu nih stanica. upalnih stanja. varikoznih vena. bolesti menopauze. lektin. viskotoksin. Vrijeme cvatnje: mart ± april.. AIDS-a. jablanu.kolona. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. groznice. histamin. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). smje teni na stabljikama koje se ra vaju. leukoplakije i mukoze.

eteri na ulja. inozitol. guma. Primula officinalis L. reumatskih oboljenja. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . treslovina.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. Elatior ± Huds. enskih bolesti. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. vosak. astme. uz vodu. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. 100 g usitnjenih plodova gloga. 100 g mati njaka. sluz. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. poklopimo i pustimo tijekom no i. gorke tvari. Ujutro procijedimo.. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. e er. epilepsije. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae).. u podne i nave er. ) Jagor evina (Primula veris ± P. Prirodni je . i pustiti tijikom no i. poklopiti. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er.fenetilamin. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae.. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka. koliko stane na vrh no a... prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. aj ili sok. Ujutro procijediti. u podne i nave er.

na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. emetik. Engleski naziv joj je Cowslip. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. astme. jegli . paroga. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). divlji poriluk. laksativ. P. ka lja (bronhitis. Druga imena jagor evine su jagor ika. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. u ikarama. antireumatik. mlade listove koprive. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. diaforetik. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . jaglika. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume.). hipnotik. trputac itd. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. antispazmodik. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). ekspektorant. a mo emo dodati maj inu du icu. livadama. za lak e iska ljavanje. Jagor evina cvjeta od februara do maja. emetokatarik. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. pa tako i branje cvjetova jagor evine. a okus cvjetova je slatkast. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. list i cvijet. a P. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. visoki jaglac. Veris na sun anim obroncima. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. divizam. emetokatarik. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. Korijen kad se osu i miri e po anisu.antimikotik. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). jaglac. spazmolitik. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. a za lijek i su enje rabimo korijen. diuretik. sekretolik. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta.). sedativ i vermifug. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. itd. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. masla kov list i korijen. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. P. trputca ± bokvice itd. antitusik. ne samo nadomje tava te potrebe. Obi ni jaglac raste skoro svuda.

Scudder Rp. migrene. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. poreme aja metabolizma. ekstremne osjetljivosti. karotin. Listovi tvore rozetu. ka lja. slabo srce. bronhitisa. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti.). itd. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. tanin. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). histerije (zajedno s valerijanom) itd. prehlade. gihta. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. glavobolje. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. itd. gihta.) te raznih iv anih tegoba. (Prof. navalu krvi u glavu. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik.). primverin. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. kalcij. zabrinutosti. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. kamfor. nesanice (zajedno s pasiflorom). a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. kardio tonik. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. mesnati. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. 2 dl vode Priprema: . kroni nog zatvora (list). gospine trave. manjka C vitamina. za relaksiranje nervnog sustava. M. sekretolik ± katarik i antiseptik. kalij. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). saponin. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. galaktoza. jagla na. gihta. zubobolje. paralize. te tegobama s di nim organima). nesanice. glavobolje. nervnih napetosti. koje tvore titasti cvat. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). katara ± sluzi di nih putova. slabosti. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. artritisa. ka lja. ciklamin. vitamin C. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. a listovi s donje strane dlakavi). Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. natrij. upale plu a. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). i arke hmelja. Plod je tobolac. salicilna kiseline. slabe ivce.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. glukoza. J.

E. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. ili 1/4 boce suhih cvjetova. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. Vrsta E. na vla nim obroncima planina. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. pogotovo na ivotinje. poljima. Naj e e raste po livadama. koja naraste i do 80 centimetara visine. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. a E. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. hiemale.Vru om vodom prelijemo cvjetove. Tako vrsta E. vla nim poplavljenim livadama. kositrena trava. a nakon sazrijevanja spora se osu i. hiemale L. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. limosum ubija konje. maximum i E. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. konjski rep. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. a okus je opor i neugodan. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. uz rijeke. pa i sa smrtnim posljedicama. jarcima. mala preslica. Miris preslice nije izra en. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. utosme e je boje. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. glinenim zemlji tima i sli no.) naziva se jo barska metlica. arvense. pulustra truje i ubija goveda i ovce. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. poljska preslica i rastavi . konjogriz.

hemostatskog. ko nih ne isto a. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. a u panjolskoj za razne tumore. ote anog mokrenja. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. upalnih stanja). Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. urinarnih puteva (bakterija. posebno tuberkuloze. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. bolesti ko e i rana. rana. ligamentima. Zbog tih i diureti kih svojstava. rak. osteoporoza) te kod . Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. Budu i da je bogata silicijem. uhodanoj tradiciji. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. bubrega. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. hemostatik te za lije enje su ice. hemoroida i bolesti plu a. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). Na Haitiju za albiminuriju. diuretik. Poznato je da razina silicija u kostima. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. vezivnom tkivu. pojavu bjelan evina u mokra i. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. posjekotina. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. Silicij je sastavni dio kostiju. gonoreje. a naro ito problema s prostatom. tj. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. karminativ. arterijama i ko i sa staro u opada. antisepti nog. kod dijareje. diuretskog i antiupalnog djelovanja. preslicu koristimo kod lije enja edema. mjehura i bubrega.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). kod kamenaca u i. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. tuberkuloze te vodenih bolesti. li ajeva). mjehura. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. urinarnih puteva i organa.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. adstrigent. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata.

Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. noge i hemoroide. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. kolika god da je njihova povr ina. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. desetak dana kasnije. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. rana. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. kupelj za ruke. Usprkos bolu. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. ali na njeno veliko iznena enje. . a namakanje. Obloge koristimo za zglobove. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. vezivna tkiva i hemoroide. tj. a za krave smrt«. nije vi e bilo ni traga opekotine.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina.

antioksidant. jedinstvenog nagorkog ukusa. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. Ona je specificnog izgleda. otvor) na ko nici. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid.. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav.. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). antibiotik. kada je topao. Sastavljen je od 50% smole. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se. boje i mirisa. antimikrobno. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci. . Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina. antivirusno. delovanje. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. 10% etarskih ulja. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. koje je ustvari placenta puna vitamina. antiseptik.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. 30% voska. pu evi.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. imunostimulativno. anestetik. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita.

. varira od vrste do vrste. Od svih pcelinjih eliksira. Ukus mu je trpak i o tar. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama.. pre svega namenjen deci. pece na jeziku..pcelinja smola .U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. vitamini. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi. gljivice. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. a to su: etarska ulja. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. kompleks flavonoida. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. mikroelementi. ili uljni. ali uvek je prijatan. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola. a miris karakteristican. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. etericna ulja 10% i oko 10% polena. najce ce alkoholni. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu.simbol snage i o trine. ali i kao vec pripremljen rastvor. viruse. smole i balzami 55%. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. Deluje lokalno anesteticki. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost.

. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). hemoroida. krvarenje. desni i raznih oboljenja usta. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. upale mokracnih kanala. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. U slucaju te kih dijareja. posekotina i raznih rana na ko i. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. cireve i druga ko na oboljenja. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. Poznata su regenerativna. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. NJegovo delovanje protiv mikroba. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. upale desni. za lecenje u nih oboljenja. seboreju. . Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. opekotina i dr. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma.. poma e i kod zubobolje. cireva. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. Kao vrhunski aktivni biostimulator. ekcem. U nauci je poznata i kao antioksidans. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. piodermiju. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). neprijatnog zadaha. posekotine. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. koje nema negativnih propratnih efekata.

zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. maslidjan. beli.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Latinski naziv: ocimum basilicum .. ru icasti ili purpurni. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. te suncana i od vetra za ticena stani ta.svraba. faslidjan. Vi ebojni su.asea aranion . Davno. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . beli. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . bosiok. Mali. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. . Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. Cela biljka ima ugodan miris i aromu . veku. bosilje. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. gastritisa. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani.

Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kineskom. jedan glikozid i kiseli saponin. takodje. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. kamfor. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. kod kaslja. tinol lineol. creva). Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. Koristi se. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i .. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Samo ime kombuha je japanskog porekla. grceva u elucu.lak e mokrenje.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. mehura). karga ok caj. kod kaslja. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. gljiva za dugovecnost. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. pocetnih stanja tuberkoloze. japanskom. creva). tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. mehura). pocetnih stanja tuberkoloze. tinol lineol. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kamfor. lecenje astme i zapaljenje bubrega. Zovu je ruskom. cineol metil-kalvikol. indijskom cajnom gljivom. japanska gljiva. kombuku. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. jedan glikozid i kiseli saponin. cineol metil-kalvikol. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi.

to je smesa razlicitih organizama. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. odla e Ästaracke´ bolesti. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. kao i pichie fermentantsa. ali i povecava imunitet. nije samo to. ukljucujuci i li aj. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. acetobacter ketogenum). Kombuhom se naziva debela. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. Naime. sluzava. potamnjuje kosu. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. bacterium gluconicum. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. Mo e se staviti u obicnu. dobro zatvorena. U tecnosti se dr i nekoliko dana. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. sivkaste boje i ne jede se. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi.bakterija sircetnog vrenja. Izuzetno je va no da napitak bude blag. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. a to se meri lakmus papirom. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. to mo e u mnogome da poremeti . ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. dok se ne postigne eljena kiselost.

Kombuhu mo ete i sami napraviti. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja.ravnote u organizma. a u te im slucajevima da izazove i smrt. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce.

Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. 5. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. 6. polietilen (PE) ili polipropilen. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. 2. Ohladite caj na temperaturu od 20° . Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. 1. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. 3. Pripremite caj na uobicajeni nacin. dodajte caju tecnost koju ste . ulijte ga u staklenu. porculansku. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Najbolja je staklena posuda. Procedite cajne listice kroz cedilo. moci cete pripremati vece kolicine napitka. npr. Mozete koristiti caj u vrecicama. 4. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Neka se listici caja namacu 15 minuta.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan).

tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. da bi kultura mogla disati. Sto je visa sobna temperatura.2) zavisno . Napitak je ispocetka sladak. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. Fermentacija treba da traje 8-12 dana. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. 8. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. 9. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica.7-3. 10. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". 7. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. Bolja je polusenka. prasine. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Kultura takodje uspeva i u mraku.dobili zajedno s kulturom. to je brza fermentacija. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. fermentaciju treba ranije zaustaviti. biljnih spora i drugih zagadjivaca. zavisno od temperature. Ako vise volite blago slatki napitak. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti.

ponekad tone na dno. blago kiselkast i osvezavajuci. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. 12. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu.. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. On je penusav. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. dok kvas nastavlja da radi. Normalno ga pijemo tri case dnevno. Staklenke dobro zatvorite. Ulijte napitak u staklenke. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. drugu casu nakon rucka. . 11. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). koji proizvodi plin koji gazira napitak. nakon sto je bio flasiran. To dolazi zbog rasta kvasa. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. Napitak ima prijatan ukus. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. koje trebaju biti pune do vrha. Kad kultura potone na dno. Pazite na pravilnu temperaturu caja. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. Odredjena kolicina taloga je normalna.od individualnog ukusa. I jedno i drugo je u redu. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Uzivajte! 13.

kao i heparin. poput sede kose ili starackih pega po rukama. ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. . mukoitin-sulfatske kiseline. Kad postane tamna i prljavo smedja. mlecnu i sircetnu kiselinu. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. i. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. Deluje i kao prirodni antibiotik. neophodne vezivnom tkivu. Ako kultura potone na dno posude. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. koja je osnovica na e hrskavice. zimi). Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. npr. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. kondroitin-sulfatske kiseline. proizvodeci glukuronsku.

arterioskleroze. naravno. kombuha prevenira pojedine vrste raka. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). nepravilnosti u radu eluca. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. Ivan imatovi ) . ecer i holesterol u krvi. cisti ucnu kesu. a poma e i osobama pod stresom. pa tako smanjuje telesnu te inu.Utvrdeno je. sni ava ureju. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. povecavajuci imunitet organizma. podstice rad lezda. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. poma e kod kolitisa. Podaci iz sveta. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. zaustavlja zarazni proliv. preno eni usmenim predanjem. to je znak da je ubrzan krvotok. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. stimuli e metabolizam. Uz to. nemoguce. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. takodje. jetre i bubrega. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. kostobolje. kao i kod ka lja. Naucno dokazati sve navode je. poma e i kod nesanice. odnosno poma e sagorevanje masnoce. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe.

ekcema. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. Uljna se terapija pokazala . crijevnih bolesti. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. I sam sam bio te ko bolestan. te osloba a organizam opasnih otrova. bubrega. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. zubobolja. ubrzo zatim. oboljenja srca. organizam slabi. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. elu anog ira.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. kroni nih krvnih bolesti. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. umora. i ire javnosti. encefalitisa te enskih bolesti. izlije io sam se ve nakon tri dana. Naime dr. Dr. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti.Karach. zbog uni tenja mikroflore. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. Me utim. tromboze. izjavljuje dr. artroze. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. A za jednog akutnog napadaja artroze. bronhitisa. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. Karachautemeljene. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu.

Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. mo ete i zamisliti. ostao neugodan okus i vonj. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. bolesti ivaca. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. na ta te. elu anih tegoba. stavimo u usta veliku licu ulja. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. mijesimo i procje ujemo kroz zube. bu kamo. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima.obamrlosti. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. va emo. Samo po sebi. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. Ujutro prije doru ka. ulje je gusto i uto. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta.

ve odmah krenite ususret zdravlju. sklad. Netreba ekati da vas bolest zahvati. ve dva do etiri dana terapije. lije i sam. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. oslobo en balast. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Ako to elite initi e e. . imate izra ene podo njake.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. dva ili tri puta na dan. lo e spavate. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. ugodan san i dobra koncentracija. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. osje ate se izmrcvareno i tromo. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. Ako se esto osje ate iscrpljeni. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. dobar apetit. mrzovoljni ste. te ko se koncentrirate. Dr. te ko se budite. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te.

To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. . veoma je bitan i va subjektivan osje aj. Vrijedi poku ati!!! RAK . Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA.Natanak bolesti i njegovo lije enje . No. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. nagla ava dr. Uvjeren sam. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. Karach. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN.

a tako er mo e do i da o te enja jetre. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. 2. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. hrani ili na inu ivota. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. pored uni tavanja elija raka. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Zra enjem se. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. 9. 7. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. 3. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. plu a i dr. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. to . 8. Razlozi se mogu tra iti u genetici. ivotnoj sredini. puta. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. srca. bubrega. Me utim. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. poslije terapije. 4. 6. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. 5.

pogotovo u digestivnom traktu. 11. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Sluz hrani elije raka. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. Zamijene za e er su tako er tetne. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. uklju uju i fa ol. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu..dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. b. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. elije raka e Ägladovati' c. koji su svi tetni. a. klica. . Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. 10. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. pogotovo za oboljele od raka. d. elije raka bujaju u kiselom okru enju. e er hrani elije raka. itarica. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. hormone rasta i parazite. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. ali u vrlo malim koli inama.

15. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. flor. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. 14. minerali EFA i dr. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. 13. antioksidanti. aj. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. tijela i duha. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Izbjegavajte kavu. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. vitamini. Bijes. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. koje sadr i voda iz slavine. 16. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Rak je bolest uma.e. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. 12. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje.

posebno na dojci. hrana koja je pakirana u plastiku. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. welness manager u bolnici Castle. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Dioxin je bio jedan od razloga. koji ne sadr e dioxin. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. On navodi da kombinacija masno e. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Dakle. kao to je vatrostalno. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Umjesto plastike. Ne koristite plasti nu ambala u 2. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. pireks ili keramika. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla.

Uzimati jednu veliku licu. svako jutro. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem. odnosno 2-4 dkg. nata te.mikrovalnoj pe nici. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . sa 2 dcl soka ili mlijeka.

237. 201.240. 336. E.477 . 111. 260. 130. 150 (Elite Cappuccino). 202. 382 E400. 290 E300. 151. 241. 132. 337. 403. 408. 413. 325. 326. 261. 410. 175. E. 402. 474. 305. 306. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 171.170. 422. 308. 121. 282. 332. 405. 160. 475. 327. 141. 270. 473. 335. 236. 309. 280. 162. 411. 333. 104. 406. 105. 420. 152. 401.440. 404.334. 103. 307.173. 303. 322. 140. 172. 238. 263.E. 281. 180 E. 471. 203. 472. 414.125. 331. 153. 161.100. 174.200. 101. 421. 301.

312. 320. 110 (Cedevita bomboni). (Zdenka mazivi sirevi. 233 E311. 232. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. E . Anamarija Cappuccino). 338. smetnje probavnog sistema. Zott Toast sandwich sir u listi ima. 124. 221. 231. podra uju ivce.OPASNI DODACI: E102. 339. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. Martinger sandwich sir u listi ima. 120. ko ne bolesti. 230. 321. povisuju kolesterol. uni tavaju vitamin B 12. 224.

215. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. Elite Cappuccino). Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD. 131. 465. Arabesca Cappuccino Gold. 216.210. Margo s jogurtom. 341 E407. Puris hrenovke). Zvijezda light majoneza).Bitter Lemon. 142 E. Schweps .340 (Anamarija Cappuccino.213. 217.463. Margo Nova. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 214. 461. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. . 211 (Zvijezda ketchup.123.

vrhnje za kuhanje.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. puding sa lagom u plasti nim posudicama. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi.zajedno s E-110. . neka bezalkoholna pi a. Cr me-Fraiche. topljeni sirevi za mazanje. neki sirevi i gljive u konzervi. puding od vanilije. Treets i Smarties okoladni bomboni. meso rakova. zamrznuta riba marke "Iglo". PREPORUKA: Koristite ovaj popis . E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni.

Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke. proljeva. zadaha iz usta. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata. tucanja.Bakteriostati ko djelovanje. talo enja kalcija u mekim tkivima.Djeluje protiv povi ene kiseline. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. opeklina.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. povra anja u trudno i/ lo e probave. . savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje . kod bolova u kostima.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. gastritisa. Kod ne iste koze.uzeti prije glavnog obroka.

Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. laringitisa. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. ka lja. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. Treba udahnuti najmanje 75 puta. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. Navla iti ru nik u vru oj vodi.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. Kad pare po nu izlaziti. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. astme.Krvarenje zubnog mesa. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Rije je o inhalaciji.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Prema potrebi ponoviti postupak. mala zagnojenja. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. afte br e .Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka. nagnemo se to bli e i udi emo pare. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni.

umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. uko enost. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina.izvana Stres.Zglobovi. Terapijska upotreba . Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. povi ena temperatura.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. premorenost. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. . no no znojenje.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka.Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode.

Plod jabuke sadr i: vo ne . Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. sa sna nim zubima i kostima. koja je uz gro e. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske).jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Jabuka je na neki e ere. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. Jabu ni ocat . najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Jedan od njih je jabuka.

to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. enzime. Kalij je vitalno va an mineral.pravi eliksir zdravlja. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Tako er. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. pektin. silicija i drugih elemenata u tragovima. eljeza. fosfora. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. ali i vitamina C. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. Ako kalija nema dovoljno u stanici. Jabu ni ocat je hrana i lijek. celulozu. pi e zdrav- . Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . organske kiseline. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). Od minerala najvi e ima: kalija. B i C. magnezija. minerale. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. privla i im vodu.vitamine. kalcija.

Ima ga u per inu i kadulji. antisepti ko djelovanje.hr. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. ali i u medu.zivot. gripe. upale grla i sinusa. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. tetivnih za ep . meso. mijenja se u lu natu. riba. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. kisela pH razina. bundeva. Ina e. studenti. kroni ni ko a. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. masline.hr. Bogati izvori kalija su povr e i vo e.com. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. pi e zdrav-zivot. Povr e bogato kalijem: raj ica.com. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. badem. a vo e: jabuke. (hladne ruke noge). cvjeta a.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. banane. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. prostate i mokra nih kanala. ljive. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost. kelj. malaksalost. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). aci. Znaci manjka i kalija: umor. radna populacija). Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. kru ke. zelena salata. kupus. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. Budu i da ja a organizam. slabije pam enje i lo iji san. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. bubrega. zeleno lisnato povr e. odnosno poma e kod virusnih infekcija. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje .

Mo emo "limunski ocat". taj Rezultat kiselkasti. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. . Naravno. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. ocat su primjenjivali kao antiseptik. Djeca uzimaju pola a e vode. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. jednostavan. ne zaboravimo. a limunu produ ili trajnost. U vrijeme Hipokrata. ali i preventivno. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. i octa na napitak. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. poput ostalih vrsta octa. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. piti i grgljati jabu ni ocat. Za vrijeme gra anskog rata. koristimo ga i kao dodatak salatama. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. I na kraju. ba kao nekad iz smo nica na ih baka.

povr e itd. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. fosfor i kalij. Provedena istra ivanja su pokazala.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. eljezo. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. bubrega i drugih organa. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Neke od njih su: . Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. kalcij. vode i meda. Osim toga. koji se pije vru ili hladan. kao to su pektin. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. betakaroten. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom.

Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. poku ajte sa jabu nim octom. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak.Artritis Osim toga. jer spre ava rast kancerogenih stanica. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin.kao lijek . u mjesto toga da ih talo e u tijelu. Ovo su samo nekoliko primjera toga. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). Visoki krvni tlak Kalij. koji se nalazi u jabu nom octu. ako va metabolizam ne radi dobro . Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. JABUKA . koji sagorijeva masno e.

koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. laksativ. francuski Pommier Pommier sauvage. antiarteriosklerotik. aromatik. Druga imena su joj adam ica. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). umska jabuka. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. antireumatik. kiselog. detoksikant. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. trpkog okusa. du ine 1-3 cm. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. divlja jabuka. jabuko.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. Mo e biti slatkog. dijetik. stimulans. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. Oko 800. dugi su 5-10 cm. sedativ i tonikum. jaboka. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. diuretik. a talijanski Melo selvatico.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. Raste samoniklo u . divljaku a. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. Prirodni je anemik. bra njava ili so na. Oko 2. jabka. digestiv. dezifecijens. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. kongnestik. s finim pustenim stapkama. antiseptik. antidiaroik. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. ± Malus domestica Borkh. a svima je zajedni ka ugodna aroma. ili pojedina no u raznim umama. ovisno o sorti. stani tu. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. Ima mnogo vrsta jabuka.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. dijaforetik.

Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. Danas postoji oko 2. kalija 137 mg. celuloze. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. fosfora 11 mg. mravlje kiseline. mlije nu.1 mg.9 mg.8 mg. katar eluca. kiselina (jabu na) 1%. masti 0. pektina. oksalnu. vitamina A i C. vitamine A i B posebno B 5. acetat± aldehida.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. folne kiseline 0. 8 mg. flora joda. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. jantarnu. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. mnogo vitamina C i P P vitamina. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. U kori jabuke. 35 mg. eljeza 0. bjelan evina 0. nego lije iti. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. eljeza. jer ne samo to krijepi srce. fosfora. kobalta. nijicina 0. silicija 1. natrija 1. sumpora 5 mg. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. a plod po elji. e era 9-12%. ve mu donosi energiju i hranu. niz mineralnih sastojka. kao to ih imamo danas. biotina 0. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom.4%. magnezija 2. crijeva.9 mg. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu.bjelogori nim umama.000 raznih sorti jabuka. geraniola.. cinka itd. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). u tragovima PP i B6. salicilnu i mravlju kiselinu.. regulira tlak. citronsku. raznih . jabu nu. list isto kao i cvijet. acetata. amil-eter. mangana itd.4%.15 mg. mangana. te kod arterioskleroze. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. Jabuka sadr i vode 80%.

Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Sve se dobro promije a i daje bebi. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. Na 1 li icu ribane jabuke. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. u inak e biti isti. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. jer je najprobavljivija. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo.nametnika. .

kuhamo u malo vode. nazeba. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. a lije i i bolesti ko e. mokra nog mjehura. infektivnih. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. slabu probavu. bolesti o iju. Poma e i kod srdobolje.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. Za znojenje: Razre emo jabuke. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. lupanja srca. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. visoke temperature. napunimo s medom i ispe emo. neurastenije. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. Za pokvareni eludac: . bubrega. omaglicu. crijevnih bolesti i paratifusa. gripe. dok ne dobijemo ka u. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. hemoroide. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje.

Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. Za lije enje ko nog ira: . procijedimo.Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino.

Prirodni je abortiv. kao i gra ana raznih zanimanja. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. kartoffel. Isto tuma enje daju i za raj icu. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. emetik. naturopata. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. talijanski patata. njema ki erdapfel. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. laktagog i laksativ. francuski pomme de terre. diuretik. antiasmatik. krumpir. arterosklerotik. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Engleski naziv mu je potato. antisapzmodik. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. kumpir. Druga imena su mu kompir. krumpjer. antiinflamatorik. ekobioti ara.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. kozmetik. makrobioti ara. Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR .HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . Za nekoliko dana e ga o istiti. dijetik. dijabetik. krtola.

Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. kalcija. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. B 6. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. koji se pripremaju na razne na ine. masti 0. divlje meso. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. opekline.uzimanja ostalih namirnica. pire od krompira predstavlja lijek. B 1. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. B 2. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. itd.). udarci. ujedi itd. Od vitamina ima C.).1 %. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. a od kiselina jabu nu i mlije nu. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. to je i razlog da se krompir ne jede sirov.) u obliku aja od kore krompira. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). Oblozi od krompira. najvi e kroba. P P i K. a najvi e u mladim nezrelim . U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. U lije enju gastritisa. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici.9 %.. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. glikozurije. fosfora. eljeza. Vitamin C se kuhanjem gubi. bjelan evine 2 %. Od minerala ima bakra. B 9. Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. li aja. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. uljevi. mangana. cinka. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. hepatitisa ko e i ekcema. ugljikohidrata 18. ima ga u zelenim dijelovima biljke.

Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. st. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. kao ukrasna biljka. Javlja se za epljenost. danas jedne od najra irenijih bolesti. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka.plodovima. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. Bolivija ile). a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. * Ako krompir gulimo. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. to inimo to tanje. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. Gastritis U lije enju gastritisa. bezvoljnost i iscrpljenost. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. kod pune svijesti i bez bolova. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. krompirov sok predstavlja jedno od . * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira.

a poja ava se korijenom per ina i celera. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka.). U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. dodajemo i sokove od cikle. Kod lije enja ciroze. reume. za injenu s dosta per ina i luka. ve ere. giht itd. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. malo maslinovog ulja i soka limuna. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. ru ka. kao i kod napadaja gihta.prirodnih sredstava za lije enje. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. razne opekline itd. ka e ili juhe. uz terapiju. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. promrzni udovi. glavobolje. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. . dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. pola sata prije doru ka. oduzimaju vru inu (vru e glave. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. kupusa i crne rotkve. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli.). kad se po nu pokazivati rezultati. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta.

Na alost. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. depresije. . Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. Od samog po etka svoje medicinske karijere. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. Stres. posebice candida. to je candida? Candida albicans je gljivica. ne dr i vodu. koje boluju od kroni nog umora. koje je nalagala konvencionalna medicina. i da teorija konvencionalne medicine o tome. ÄGljivice. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. Mike Lambert). ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. alergije. Candida i rak Dr. Ova gljivica tako er ivi u ustima. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. koja uzrokuje brojne probleme. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide.Kori ten tekst od homeopate I. prekomjerno kori tenje antibiotika. nezdrava prehrana.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. Lesingera bakreni Candida i rak .³ (dr. dijabetesa i poreme aja metabolizma . artritisa. probavnih problema itd. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. tako i psihi ki. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. Zbog toga osobe. da se hrane tijelom svog doma ina. Dr. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. u asno se osje aju ± kako fizi ki. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. grlu i spolnim organima ve ine ljudi.

koja su umirala od posljedica kemoterapije. gdje u tijelu da se nalazili. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. dr. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. . da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. U zdravom organizmu. Prou avaju i rak. Konvencionalna medicina tvrdi. koje je diktirala moderna medicina. kada sam gledao jadnu djecu. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. Simoncini je shvatio. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. Za titna reakcija organizma Dr. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. Simoncini je shvatio. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. Na kraju. Nakon nekog vremena. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Me utim. kao i candida. 2.Simoncini govori. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. koje zovemo Ärak³. Patio sam. 3. da to nije tako.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. bez predrasuda i strogih pretpostavki.

ak se i po inje hraniti lijekom. je oslabljeni imunitet. jer candida brzo mutira. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. nastavio je tra iti lijek. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. kojih je on izlije io od raka. Brzo je shvatio. spre avaju i njezino daljnje irenje. Za razliku od drugih lijekova. koji je bio namijenjen da ju ubije. Me utim. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. Da. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . kao i drugih bolesti. U ovom slu aju. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. Kada imunitet funkcionira pravilno. da je rak uzrokovan candidom. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. odmah rje ava problem. Umjesto toga. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. Sudbina otkri a dr. da bi se obranila. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). poput sode bikarbone. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. Na kraju pravi uzro nik raka. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³.

Prije nego li to odete na spavanje. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. postoji i ku ni test za candidu.davidicke. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. besplatan i daje pouzdane rezultate. Candida saliva test 1. Kada je iza ao iz zatvora. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane.com/ lanak je preuzet sa http://www. napunite a u . gdje se nalazi rak. to je zaista ludo i opasno. a sodu su nazivali Älijekom³. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. ovisno o tome. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. Sada. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. (Predla emo. da bi shvatili. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. koriste i sodu bikarbonu. u drugima ± samo nekoliko dana.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. dr.Simoncini ovdje: http://www. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³.) Na sre u. Test je jednostavan. Me utim. Tullio Simoncini nije bio kukavica. nepoznatog porijekla. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom.curenaturalicancro. Posjetite stranicu dr.

pljunite u vodu. 5. 3. ili ako se slina skupila dolje. da imate previ e candide u organizmu. ili se u vodi vide trake. 4. kihanje. 7. 2. . samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. 8.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. ili se otopila. dijareja. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. Slijede e jutro. konstipacija i garavica y alergija. nadutost i plinovi. Ostavite a u na 15 minuta. gr evi. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. odmah nakon to se probudite. Ako je voda postala mutna. sa Vama je sve u redu. 6. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. koje se spu taju prema dolje. postoji velika mogu nost toga.

lije enje antibioticima .prehrana bogata rafiniranim e erom .upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .e njak (u kapsulama) .oslabljeni imunolo ki sustav . grlobolja.za epljenje nosa.trudno a .Citrofit . astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost. iritabilnost. slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: . depresija. prehlada. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.Anti-candida dijeta .Alkalna dijeta .Soda bikarbona . est ka alj.dijabetes Na ini lije enja candide .

Simonicini uzrokuje rak).Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr. crijeva. talijanski onkolog. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. terapija dr. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. Nakon toga rak bi trebao nestati.Simoncini . u ve ini slu ajeva.Simoncini.Lactobacillus acidophyllus . tokom jednog mjeseca. Simoncini) Dr. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode.. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca.

u ovom slu aju. po to ih soda bikarbona odmah ubije. koji je dijelio ljudima. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. Me utim. Pretpostavlja se. Tako trebate nastaviti. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika.curenaturalicancro. ubijaju i stanice raka. Terapija bi trebala trajati 6 dana. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. javorovi sirup djeluje na takav na in. ali bez ikakve tete za organizam.Jimu Kelmunu Dr.. svaki dan. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. Za udo. to je bilo potvr eno snimanjem. oboljelim od raka . po to stanice raka se hrane e erom. U ovom slu aju. da pove ava nivo e era u krvi. u obliku injekcija ili intravenske terapije. Vi e info na http://www. direktno u venu. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. e er djeluje na druk iji na in. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. Me utim.com/th.zahtjeva lije ni ku pomo . da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. pu tenim ku i na umiranje. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. zatim pauza od 6 dana. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka.³ . ÄDrugi lije nici su mi rekli. ova terapija je jednostavna.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr.. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih.simoncini. .

sedativ i vermifug. dijabetik. p. od sredozemne obale do Irske. var. var. acephala). diuretik. var. p. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. p. broskva. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. antiskorbut. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. glavatom kelju (Brassica oleracea L. gemmifera). . antiseptik. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. digestiv. Kolumele. e er i bijelo bra no KUPUS. ). Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. capitata Kupus (Brassica oleracea l. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. Prirodni je adstrigent. pisac staroga Rima. pitomo zelje. glavati kupus.Postupak: . remineralizant. Kr. var. laksativ. dermetik. kapusta. antireumatik. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. detoksikant. revuzijant. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. antianemik. antiulkus. Kr. Kr. Citat: »plodovi zemlje se preziru. ). glavatica. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). var. crveni kupus. crveno zelje. ( Brassica oleracea L.zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ).tokom ove terapije izbjegavati meso. var. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. a prvi zapis iz 4 st. opisuje 10 vrsta kupusa. gongylodes).

Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. vodene bolesti ). Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. dok je . sena itd. sok i list u kozmetici itd. antirahiti no djelovanje vitaminu D. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. kao hrane (juhe. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti.).Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. salate. dobar je remineralizant. pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). variva. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. koji su oboljeli od skorbuta.

Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. pijemo ga u gutljajima. ako posjedujemo sokovnik. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. Tako inimo 7 dana. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. pritom koriste i razna pomagala. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). II. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. a mo e i komora a. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. i uvijek pripremamo svje . i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). pomije an s medom ili e erom. I. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. i valjkom ili peglom izgla amo list. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija).

te 2 puta na dan uzimati salatu. I. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . li ajevi. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. osipi. nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. tjedan jedanput po dl soka ujutro.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Ako se pojave nadimanja. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. irevi. ekcemi. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. opekline itd. Salatu uzimamo 2 puta na dan. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva.

Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. ako je u uputama navedeno. Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. ili preko no i. upale stani nog . osipa (egzantema). Rasol ne smije biti jako slan. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. crvenog vjetra (erxsipelas). Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). stavljamo biljnu mast.ne prestane. itd. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). crljenice (rubeole). a tijekom dana po 4 sata. pri tevi. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. ). Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. irevi itd. svaka 2 sata po licu. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. rane koje zaudaraju. a ako i jest. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. tinkturom stolisnika ili kadulje. Uzimamo 14 dana. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i.

kod pojasnog herpesa (herpes zoster). Kako bismo . Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. Kad nave er skinemo oblog. lanak od I. njegovani i nasmije eni. kod reumati nih bolova (zglobovi). okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. kod neuralgije lica (trigeminusa). lagano masiraju i. i to ujutro i nave er.tkiva (flegmona). Hladniji dani. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. znojnog osipa (milijarija). Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost.lumbaga-i ijasa. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. rane od pro irenih vena. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi.

ubrzava metabolizam. kupusa. jabuka. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. paprike. kivija. limuna. celera i sl. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. Kad god mo ete. Zbog oskudnije zimske prehrane. ipka. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. . Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. nahranjena i nje na kao bebina. osim ako to zaista nije potrebno. Ako ne mo ete svaki dan. kao to je lagano tr anje. smanjuje stres. Garantuje trenuta ni dotok kisika. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. problemati noj ko i i podo njacima. Ko a e biti mekana. pinata. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. najbolje na svje em zraku. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. ali i imunostimulator jer. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. vo nja bicikla ili brzo hodanje. dokazano je. kupku ili neku tehniku meditacije.

svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. nasje i ga na . A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati.Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe.

PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Recimo pojedete dvije nite kruha. kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. a zatim komad vo a. Va no je znati kako i kada jesti vo e.kri ke i staviti u usta. To nije tako jednostavno. Komad vo a je spreman pro i .

pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. .: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. itd. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim.ravno kroz eludac u crijeva. arka. ali ga kruh spre ava u tome. Jedite vo e na prazan eludac. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. pospe uje probavu i sokove. U me uvremenu.

Ako elite piti . kao to su napr. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. koji se bavio ovim problemima. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. ste i e te svu tajnu ljepote. energije.Dakle. sre e i normalnu te inu. naran e i limuni. dugovije nosti.pijte samo sok od svije eg vo a. Ako jedete vo e na ispravan na in. Nemojte jesti ni kuhano vo e. Ako ho ete piti vo ni sok . Kuhanjem uni tavate sve vitamine. jer su oni kiseli. u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. a ne koncentrat sokova iz konzervi. Nemojte piti prigrijan sok. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. zdravlja.

Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. sr ani .vo ni sok. Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. vitamina E i vlakana. arka. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. magnezija. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva.gutljaj po gutljaj. pijte ga sporo .: tj. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. dobar izvor kalija.

slobodnih radikala. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. oksidanta u borbi protiv raka. a puna je glutationa. . koji poma e i poja ava na imuni sustav. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. JAGODA: Jagoda je za titno vo e.i mo dani udar. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. za epljenja krvnih ila. Jagode spadaju me u glavno vo e. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. sni ava kolesterol. Tako e je klju ni izvor likopena. Sastoji se od 92% vode. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i.

: zatvorene stolice ). bijelim ili utim mesnatim tekom. koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ).: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. arka. Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li . koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. arka. (Prim. arka.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. Guava je tako e bogata vlaknima. (Prim.

Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. pretvorit e se u masti i dovesti do raka. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. prehlade. ka l ja. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. A ako je suditi prema brojnim studijama. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. kao izravnu . hunjavice. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. Vrlo brzo. to e usporiti vrenje.

posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. Na alost. kao vrijeme gripe i viroza. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. a nakon druge kampanje 27 posto.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. Vera Vlahovi -Pal evski. Na alost. . Edukacija daje rezultate Prof. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. Primjerice. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. dr. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. a nakon druge kampanje 10 posto.

jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. dr. svaka primjena antibiotika. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom.to se odnosi na potro nju antibiotika. viroze ili povi ene tjelesne temperature. Vlahovi -Pal evski. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. govori prof. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. bez preporuke lije nika ± opravdano. hunjavice. Iz istog istra ivanja. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. Ali. obja njava prof. Vlahovi -Pal evski. Ipak. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. ka e prof. . prehlade. pospje uje razvoj otpornih bakterija. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. dr. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. ka lja i gripe. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. bez obzira je li opravdana ili nije. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. dr. upale sinusa ili uha te bronhitisa. dr. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto.

Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. Upala uha.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. tako i lije nika. dr. Naime. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. dakle cijelim spletom simptoma. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. kako pacijenata. prehlada je esto pra ena grloboljom. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. Osim toga. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. . ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. a grlobolja tjedan dana. a njeno rje enje se ne nazire. To je jo ve a pogre ka pa prof. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti.

a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. Me utim. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. te da ga se ne smije pregrijavati. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. isu i je i na taj na in o teti. Ako uzimate med direktno. ako ga se dobro prokuha. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. Naime. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. .Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. Tom riziku posebno su izlo ena djeca.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. No. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. u posljednja dva desetlje a. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. dr.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. No. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. I to na na in da se tri. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. upozorava prof. Vlahovi Pal evski.

) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. . ali niti oduzimati. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Med je gotov. No. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici. Ne treba mu ni ta dodavati. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". najbolje je direktno od p elara.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. proizvod ve u p elinjoj ko nici. formiran. najradije bi se preselili na mjesec. homogeniziranje. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. osloboditi te peludne napasti. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. jednostavnog razloga. u dobroj mjeri. to je filtriranje.. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. KRVNA GRUPE . manje s njim manipulira. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Pa.

Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. opstajale u divljim uvjetima ivota. Utje e na na u probavu. metabolizam. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . Ova krvna grupa je sklona i irevima. imaju najkra i ivotni vijek. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. Jako su dobre vo e . Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. ive stabilno u sada njosti. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. veoma iskreni i odlu ni. i snagu na eg imuniteta. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. mentalno i emotivno stanje. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. stres. gastritisu i alergijama.

teletina. divlja . jetra tele a. srce . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok.umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. ov etina. janjetina. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. Jako dobre namirnice: govedina.

koko . brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. losos. miso. jogurt. Neutralna hrana:feta sir. edamer sir. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. aba. tofu. Neutralne namirnice : bob. guska.dagnje. morski rakovi. parmezan. kozje meso. sku e. kamenice. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici.Neutralne namirnice : fazan. tuka Neutralne namirnice : cipli. bijeli grah. mozzarella sir. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. surutka. frape. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. patka. edamer. lignja. mla enica. piletina. gauda sir. kozji sir. sladoled. koko ja jaja. karpina i i srodnici. vrhnje. sve vrste le e . crveni grah Izbjegavati : pinto. ikra od lososa. slanutak. list. gavuni. emmenthaler sir. maslac. soja.

mrkva.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. tikvice. kiseli kupus. umbir. paprika. hren. repa. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. arti oka. je am. gljive. blitva. crne masline. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. lje njak. bu ine sjemenke. lan. komora . proso. repa. pinjoli. korabica. kapare. kelj. p enica. endivija. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. kikiriki. krumpir Neutralne namirnice: celer. salata rimska. pasta od arti oka. kisele krastavce. ri a. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. bu a. paroga. pinat. e njak. kesten. luk. zob Izbjegavati: glutensko bra no. mak. cikorija. p eni na krupica. Neutralne namirnice: bademi. sojino bra no. masline. brokula. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. kokice. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . aloja. ra eni kruh.

kadulja. estragon. melasa. maline. ke ap. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. jabuke. gro e. papar. ljive Neutralne namirnice: brusnice.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . Jako dobre namirnice: mango. kokos. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. per in. limun. kupine. fruktoza. lubenica. smokve. kopar. klin i . korijanar. ma uran. tre nje. papaja Izbjegavati: avokado. Pi a: . ribiz. jagode. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . cimet. bosiljak. Neutralne namirnice: anis. kim. mandarine. kivi. dunja. med. okolada. kukuruzni krob. grejpfrut. dinja. sirup od kukuruza. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. ananas. papar. vi nje. sojino ulje. lovorov list. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. roga . alge modrozelene. datulje. ocat jabu ni.

Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. stres. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. djeluju smireno i . kava. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. slatka gazirana pi a. mentalno i emotivno stanje. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. estoka pi a. Utje e na na u probavu. i snagu na eg imuniteta. Zahtjevni su i veoma osje ajni . i ne ga prokuhavati. metabolizam.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici.

Jako su osjetljive na potrebe drugih.Studije su pokazale i br em napredovanju raka. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. psorijaza. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. depresija. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni .suzdr ano. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i.

izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. izbjegavanjem sva e.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona. izbjegavanjem dijeta. nadalje dugim i otvorenim razgovorima. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: .

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

metabolizam. mentalno i emotivno stanje. Utje e na na u probavu. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. stres. i snagu na eg imuniteta. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima.strastveni. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Znaju biti jako odrje iti.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe.

svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. hladne ruke i noge hemoroidi . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. Meso i perad: .

jogurt. govedina. Jako dobre namirnice : losos. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. morske rakove ( velike). sladoled. koko . lokarda. Neutralne namirnice : cipli. mlijeko kravlje punomasno . in uni. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. sku e. kefir. srdela i srodnici. kozje mlijeko. tuna. gavuni. maslac. abe. jesetra. pu evi. mozzarella sir. farmer i feta sir. vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. rocotta sir. divlja . teletina. kavijar.dagnje. ov etina Izbjegavati: bizon.Jako dobre namirnice: purica. patka. bakalar. edamer sir. mlijeko kravlje obrano. kuni . kamenice. camebert sir. Neutralne namirnice : janjetina. grdobina. lampurga. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. lignje. listovi. kapice ( koljke).

p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. pistacio. . slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. le a naran asta. miso. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. ganci. crveni grah. rafinirana p enica. bademov sir. sojin sir. kikirikijev maslac. lanene sjemenke. proso. zob i zobeno bra no .Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. je am. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. mak. bu ine sjemenke. ri ine mekinje ri ino mlijeko. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. proso. pinjoli. ra eni kruh. ri a bijela/indijska/sme a. bob. pinto grah. indijski ora i . sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. orah. Jako dobre namirnice: esenski kruh. teff.

grejpfrut. vi nje. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. repa. komora . gro ice. masla ak. ipak.tikvice.jagoda limeta. patli an. breskve. ljive. datulje. kupine . alge. kelj pup ar. korijandar. krastavac. gljiva. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . kupus. goru ica. kapare. radi . pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. jabuke. ljutika. blitva. dinja. lubenica. jam. ribiz Izbjegavati: mango. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. mrkva. Izbjegavati: crvena paprika. tre nje. kaki. kumkvat.zbog velike koli ine antioksidanta. murva. hren. krumpir slatki. crne masline. celer.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. bu a. smokve. zelena paprika. umbir. Jako dobre namirnice: kelj. Neutralne namirnice: paroga. kru ka. borovica. poriluk. naran a. papaja. Jako dobre namirnice: ananas svje i. masline zelene. kivi. korabica.

sol. elatina.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. roga . kim. e er. crno i bijelo vino. chilly. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. ma uran. kava. okolada.med. klin i . ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. kukuruzni krob. laneno ulje . vanilija. fruktoza. per in. ke ap. ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. Jako dobre namirnice : kari. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak. majoneza. slatka gazirana pi a. tartar umak. kadulja.

. stres. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. subjektivni. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. samodostatni. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Utje e na na u probavu. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. mentalno i emotivno stanje. i snagu na eg imuniteta. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. originalni. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.ga ne vi e od 30 sekundi. metabolizam.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Za njih se mo e re i da su slobodoumni.

otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. plu a i jajnika . Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus.a najve i rizik za rak kostiju. Pseudomonas sp. sinusnih infekcija. Podlo ni su infekcijama. jetre i u nog mjehura te grli a maternice. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Mogu patiti i od gojaznosti . hipotireoidizma. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. gu tera e. dijabetesa tipa I. visokog tlaka. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. Imaju mali rizik od raka titnja e. Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida .

jetra. jarebica. prepelica . purica. divlja . fazan. piletina. kozje meso.lo a cirkulacija. teletina Izbjegavati: koko je meso. patka. ov etina. govedina. kuni Neutralne namirnice : bizon. hladne ruke i noge hemoroidi . upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina.

tun Izbjegavati: gof. lubin. Jako dobre namirnice: farmer sir. sojine granule. mozzarella sir. meku ci. dagnje. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. slanutak. ricotta sir. sojin sir. maslac. lampuga. Neutralna hrana: edamer sir. tuke. jogurt. kozji sir. kamenice. in uni. lokarda. haringe. feta sir. lignje. sojine pahuljice. parmezan. srdela. tofu. mlijeko. bob. ementaler sir. sojino mlijeko . quak sir. listovi. karpina i srodnici. Jako dobre namirnice : grdobina. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. losos sku e.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kefir. gauda sir. crveni grah Izbjegavati : le a. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. palamida Neutralne namirnice : cipli. kavijar. kavala. gavuni. jaja koko ja.

krastava. bu ine sjemenke. gljive itake. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. arti oke. kelj. umbir. ri ino bra no. suncokret. Izbjegavati : pistacio. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. arti oka. zobeno bra no. kikiriki. Jako dobre namirnice: brokula. blitva. kruh Izbjegavati: p enica. paprike Neutralne namirnice: bamija. ri a. ri ino vrhnje. aloja. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. repa. kesten. kruh bez glutena. zob. mrkva. bu a. rotkvice kupus. poriluk. kapula. ra eno bra no. gljive bukova e. pinat.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. pinjoli. kokice Neutralne namirnice: je am. masline zelene . celer. kupus kiseli. sojin. tikvice Izbjegavati: crne masline. kapare. paroga. krumpir. orah. chilli. komora . lanene sjemenke. mak. proso. glutensko bra no. rabarbara.

vanilija Izbjegavati : cimet. ipak. melasa. kivi. jagode. med.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. kaki. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. papaja. ocat. bosiljak. datulje.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. okolada. papar bijeli i crni . kumin. kadulja. kim. lubenica. brusnica. ribiz. elatinu. breskve. sol. ljive suhe. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. vlasac. dunje. slai Neutralne namirnice: feferoni. smokve. cata (dinja). chilli. tre nje Izbjegavati: kokos. klin i . majoneza. jabuke. metvica. ma uran. nektarine. anis. kukuruzov krob. laneno ulje . limun. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. lovorov list. sojin umak.

ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. pivo.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. 2. pobolj avaju prokrvljenost stanica. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. ka u Francuzi. poti u izmjenu tvari u organizmu. slatka gazirana pi a. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . to god vi sada mislili. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. Dakle. kao to su polifenoli.krv . ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. i ne ga prokuhavati. pivo. a ne da bismo se njime lije ili.

MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. 4. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. Samo bez pretjeranog odu evljenja.bolje kola va im venama! Da ponovimo. VI E DOBROG KOLESTEROLA. Lo a ili dobra vijest. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. . ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. pa ak i onu u mozgu. pripazite. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. 3. od visokog krvnog tlaka.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. molim. ime odmah sni avaju i krvni tlak. 8. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari.da krv e bude prerazvodnjena. ali niti zgru ana! 6. Ina e. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. Ono to se u narodu ka e . zavisi kako se uzme .LDL. ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom.

ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. JEDNJAKA. vino. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. pogotovo onaj prostate i plu a.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. RAK USTA. te nakon odre enog vremena i odumiru. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. 10. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. 9. tj. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. . A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). prije svega oni B kompleksa. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. kao to je primjerice reuma. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. DRIJELA Opasna kombinacija . 24 g*alkohola (mu karci). TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. 2. GRLA. 3. te folna kiselina sadr ana u pivu.

SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . 60 g* alkohola).03 l rakije (=standardno pi e). pogotovo alkoholom.5. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. Uostalom. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. tj. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. 8. 0.25 l pive. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu.1 l vina ili 0. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. 7. Benigna hiperplazija prostate PROSTATA .

Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. Prostata oko 20 grama. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. Prostata izlu uje bjelkast. kao posljedica hormonskih promjena. godine ivota.tkiva prostate. koje se . ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). blago lu nat sekret. S druge strane. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem.

Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. oklijevanje prije mokrenja. neodgodiva potreba za mokrenjem. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i.naziva adenom. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. ostaci se talo e u mjehuru. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. slab ili prekinut mlaz mokra e. esto mokrenje. Dobro udno. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. bol tijekom mokrenja. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. Do 80. godine. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. a u mokra nom mjehuru mo e se . Primjeri su: potreba za mokrenjem. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome.

kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. uklju uju i i rak. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Pregled je brz i bezbolan. Planira li se operacija. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. no mnogima neugodan. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je .stvoriti i kamenac. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. a rak na vanjskom dijelu lijezde. Bezbolno. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. nu na je i cistoskopija. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti.

U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. Lijekovi te vrste. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. o tre za ine. doksazosin. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. tamsulosin i terazosin. U onih koji se ele lije iti. dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. jesu finasterid i dutasterid. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. U dogovoru s bolesnikom. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. »watchful waiting (WW)«. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. nakon osje a nekoliko dana. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome.

U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. kada je stanje povezano. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. inciziju vrata mokra nog mjehura.uve anom prostatom. Dakle. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. kona no je lije enje kirur ko. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. s hormonima koji poti u rast i tkiva. U svakom slu aju. Kod suprapubi ne prostatektomije. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). No. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. klasi nog kirur kog zahvata. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. prije svega.

je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije. ali samo trojica to priznaju. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. mokra e. RAD .Iako se pretpostavlja da e .koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi. I to je jo jedan negativan . ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja). Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima.mokrenja. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. Po potrebi pregled.razina tog zaga enja biti neznatna.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e.radiation absorbed dose . dok oblak stigne do obale Amerike. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak. vodu i usjeve. i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. Prema nekim procjenama. Tokom vremena. vode i zraka.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu. na e hrane.

Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata.utjecaj nana e zdravlje.32 .ka e Lam Ching-Wam.130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. stru njak za kemijske patologije. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . Nakon ernobilske katastrofe 1986. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. gdje on mo e izazvati rak.Prema preporuci lije nika. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava.. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. nakon radioaktivnog zaga enja. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja. kostiju i leukemije.65 mg * djeca te a od 68 kg . Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" . Do sada. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i. 1.

"Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". a to je od 6 do 50 mg dnevno. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija". Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja. da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe. 2.mg * bebe do 1 mjeseca ivota .ka e dr. Chris Shade. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. To je uvena tajna vojske SAD-a. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano. Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta..

barem 15-25 kg. . glina izvla i i upija radioaktivnost. Sol mrtvog mora tako er je dobra. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. Ac. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i." 3. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem." >.jer sadr i velike koli ine magnezija. >K tome. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. naprimjer magnezij klorid. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg.Raymond Dextreit.. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. Sircus. Najbolje je da u kupku dodate magnezij.

Glinu mo ete koristiti kako iznutra. najbolje izvorske). . to e e ju koristite. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. mo e se uzeti jedan sat prije jela. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. * 3. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. * 1. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). * 2. tim je br i proces i enja. tako i izvana. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. tjedan: ujutro promije ajte. Po eljno je da je voda to toplija. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. Po elji. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine.

Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. su bile pogo ene radijacijom. Spirulina. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. poma e i enju krvi i jetre. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. klorele. >.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. p eni ne i je mene trave ja a stanice. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. Ljepljiva vlakna. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. koje su se nalazili jedna pokraj druge. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. . Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. konzumiraju i sme u ri u. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. miso i alge. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju.koja sadr e alge.Kure radite 2-4 puta godi nje 4.

ni najmanje nalik na hranu.. ZNATE LI UOP E. ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac.. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . klorele i drugih algi. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac.. Kad je izazvao pomor purana. bogatih klorofilom.. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana.. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. Molim.. eljeli su vratiti ulo eno.

Maslac ima mnoge hranidbene prednosti. Maslac je dio prehrane stolje ima. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Ali. Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina.. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala.. Pove ava peterostruko pogibao . O MARGARINU. A SAD. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol)..tekst..

pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu... kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. Smanjuje proizvodnju inzulina. mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari.) .od raka.. Nakon nekoliko dana..). I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA.. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha. I sada ona najpogubnija injenica. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka... Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.. I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota.

* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris. a to zato jer nema hranidbene vrijednosti... ni plijesni. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo .. pa ima od toga koristi.. ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. I dodajte mi maslac. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice.. MOLIM! udesno pi e -mrkva..

Uzmite jedan krumpir. Operite ih. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. izre ite na komade. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. Seto je imao rak plu a.dugo od ranije.. Vrijedi probati. To udesno pi e je jednostavno. Vrijedno je uzeti ga k znanju. . On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine.

Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. 4. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. Sprije ava stanice raka da se razviju. sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. To e ograni iti rast stanica raka 2. Ja a plu a. bubrega. 3. bol u . Dobar je za vid. gu tera e i mo e izlije iti ulkus.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. 6. Oja ava imunolo ki sustav. Sprije ava bolesti jetre. 5.

Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. poma e rad crijeva. Kada ga treba piti: . 8. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. eliminira opstipaciju. 10. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. 7.mi i ima. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. 9. Nema niti jedan lo efekt. Detoksifikuje. Poma e u peludnim groznicama. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Ubla ava menstrualne bolove.

kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. Procijediti i uliti u istu bocu. te dr ati u hladnjaku. . dobro ga oprati. Vremenom se toga nakupi puno. treba uzeti aku per ina. Kad provrije. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr.Prembabu Chathurvedi. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. i na im bubrezima je potreban tretman i enja.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. PhD (Herbology).

op e slabosti. anoreksije. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. sr anih problema. katarakte i infekcija. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. mentalnog i fizi kog umora. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. . * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. kao i za vrijeme menopauze.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. Jako je dobar za djecu i sporta e. fosfor. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. * Budu i je bogat kalcijem. iscrpljenosti. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij.

Na kraju sam imao velike muke s bolovima. To je trajalo godinu dana. skoro sam ostao paraliziran.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. na jedan kongres Isusovaca. koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. On nam govori to je osobno do ivio. ivac (i jas) je prouzro io bolove. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. otac Jahn Schorr. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. osjetio sam jake bolove u kralje nici. a to je bilo prije 12 godina .* Koristan je protiv ireva. neizlje ivo. pogotovo ako sam bio budan. profesor fizike i biologije. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom .jaka bol me probadala u le ima. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. bilo da sam sjedio. to je bilo prema rije ima lije nika. (sve enikisusovac). Nije mi bilo pomo i. Kad sam ujutro ustao. Kada sam imao 61 godinu. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo .

On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol.jednostavno. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. jer se talo io u zglobovima. bio sam sam sebi udan. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. skoro se vi e nisam sjetio da . koji nije na pravome mjestu. Tako sam i nastavio. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. Magnezijev klorid oduzima kalcij. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. Nakon ezdeset dana. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. ivci postaju smireniji. te stvara normalan protok krvi. ne e umrijeti . Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. a krvni tlak se stabilizira. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. kao i bilja. Dvadesetog dana. a osje ao sam se preporo eno. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. je nestalo. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). nakon to sam ustao. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. pam enje i koncentracija je pobolj ana.

Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. 6. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. 1. te je preporu ljivo za svakog sporta a. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . 3. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. Dobro zatvori i potresi bocu. uvijek odr avaj. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. i odli no sredstvo protiv stresa. 5. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. Na taj na in. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. poti u i funkcije organa. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. 7. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . . ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. Opet sam imao radost ivota. 2. dobar je antidepresiv. ja a mi i e. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. 4.postoji.(mokra na kiselina). Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a.

Djeluje protiv zadaha. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. 21. 14. Sprije ava arteriosklerozu. 12. isti krv. Smanjuje koli inu masti u krvi. To je izvrstan laksativ.itd. Sprje ava ozebline.8. 22. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . Produ uje mladost-vitalnost. djeluje protiv arterioskleroze. kod tetanusa . 16. 13. 9. Stoga. Sprije ava pretilost. Smanjuje probleme bronhitisa. epilepsije. 18. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. 24. 19. 17. o ivljuje mo dane stanice. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. 23. . 15. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. te 10. Sprije ava gripu. Regulira probavu. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. 11. Sprije ava rak. Regulira funkciju crijeva. 20.

ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. ovisno o starosnoj dobi.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. Za ljude koji ive na zemlji. jer mo ete o tetiti bubrege. ve je prirodna tvar. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. jedna doza ili dvije na dan. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. bez operacije. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija.bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima.drugu popodne i tre u nave er. doza mo e biti manja.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. kada prostata postane . nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. posebno u prstima koji oti u. to nije kemijski proizvod. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. Budite oprezni. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. U slu aju. Uzmi jednu dozu u jutro.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. Kad je problem jednom rje en. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. uzimaj dalje da se bolest ne vrati. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija.

U tom slu aju. pa prestati. Uzeti jednu dozu ujutro. Magnezij klorid kao lijek. Pomognite ljudima kojima . a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. itd.od 2 do 4 mjeseca. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. preporu a se kad se situacija pobolj a.kl. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne.. Kada je situacija pobolj a. Nakon pobolj anja. uko enost.sve dok ne nastupe progresivni oblici. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. popodne i tre u u ve ernjim satima. nedostatak aktivnosti mozga. U svakom slu aju.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). ali ne i izlije iti. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. uzeti minimalnu dozu za prevenciju. i ako su poznati i takvi slu ajevi. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. Va no je ono to sam VAM poslao. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica.prema dobi.koji pokazuju. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. Postoje znakovi.ponovo normalna. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. U slu aju da se bolest ve ra irila. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. tremor. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. magnezij klorid mo e sprije iti irenje . pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti.

Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom. I na oh se u dilemi. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove.li e ljutog i gorkog okusa .za lijek se skuplja li e cijelo ljeto. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu). .stranice: http://herbalism. marulja.aspx http://prijezaceca. otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. prijateljima i susjedima. jetrenja a.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica. isti od sluzi plu a i bubrege. Za aj se uzima 20gr osu enog li a. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta.html http://www. Tragam dalje." Ovako pise Sadikovi . zaintrigirala me.vrlo ugodnog mirisa . Macina trava -2.30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama . Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene.hr/post/marulja/1532996. gor ika.cvate od juna do kasno u jesen. bla i bolove u jetri.com/ocajnicamarulja. Uzima se n te srca mala olja.bloger.blog..sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . . a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. macina trava divljaka.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . lijek je protiv slabokrvnosti. jetrena trava.webs. elu anih i crijevnih bolesti. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj.marrubium vulgare. bljedobolje.herbateka.jajoliko name urano dlakavo li e . uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca.je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima.htm http://www. .. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. smrdu a. tetrljan.

nakon ega se pravi pauza. Objavio/la lillium u 11:38. 5. . pa se nadam da e dileme tada nestati.05. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. moja saznanja Otrila sam na sebi: . -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice.da crveni luk .lijeci bolno uho i pucketanje u usima. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). Opet. 24. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. . 11 komentar(a). nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka. # 15. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. Suze su me zalile. ne mogu ni sliku da na em na internetu.kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. o ajnica. Hvala.2010. Sli na mati njaku. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. ubaciti sve u 1 litar vode. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. Sli na je koprivi i mati njaku.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). A mo da je zabuna u nazivu. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke.Neki i valerijanu smatraju macinom travom. Procijediti. print.

To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. Mozda je to samo na ovim prostorima. Naime. Sadik Sadikovi . ne znam.2010.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta. vijek doba bioratova. pripremila caj od kunice i nevena.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka.04. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina. orbit.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. MOLIM. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. Ovo nije nikakva izmi ljotina.Nadam se da e vam pomo i. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)). pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. Naime.blogger. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. cesto osjecam zarecu bolu u nozi. Astronumerolog Irena Sjeklo a . ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom. 24. Probala sam taj nacin. Hvala bogu na izuzecima od pravila. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak.blogger. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. procitah preporuku o pripremanja cajeva. u 2010. kao i veliki broj zena.

difterija itd. I uistinu. Meso ga samo kvari. lahko naginju svim mogu im bolestima. Zato treba uvati zdravlje. elucu i crijevima. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. jer se ne stari od godina nego od bolesti. dok ne bude kasno. nego se odvuku u vrt. Zdrav ovjek je vedar. osobito one koje se hrane mesom. rad ga krijepi. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. Bolestan ovjek je mrzovoljan. svinjsku mast. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. on mnogo znade i mo e da pomogne. On je i u starosti bodar. . "Nisam u en ovjek. Alkohol. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. kojemu je bilje odre eno za hranu. a to se vidi po njegovim zubima. a odlazi na grame. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. pa i zbog toga ima svoj dra . te je na smetnji i sebi i svojima. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. godine. ne e da okuse mesa. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. treba tra iti to prije lijeka. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. tra e ljekovitog bilja. jer bolest dolazi na kilograme. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. trave su najprikladnije za lije enje. Izbjegava rad. Po mome mi ljenju. a ivot veseli. kad obole. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. od kojeg e ozdraviti. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. ovjek je stvoren za biljnu hranu. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. kao recimo ma ka. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. itaju i ponovo njegovu knjigu. Tamo gdje nema ljekara. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. Ako ga izgubimo. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. koji su vezani uz stolicu. Pisano je 1928. Oni ljudi. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. izbirljiv je u hrani. koji su ili predajom od oca na sina. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. jer ako je lije nik savjesno u io. te kopaju.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . najbolje je da zatra i pomo od njega. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. svinjetinu.

nego ih. Du evne boli. hrabre i podi u iz poti tenosti. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. ako joj du a podlije e. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. naprotiv. On se treba sa bole u hrvati. da se peru i iste i da rade. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. sir. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. zelen. da hranu dobro pro va u. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. Ako bolest nije te ka. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Poznavanje bolesti nije lahak posao. Da se u to uvjerite. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. nego. ulje od maslina. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. Jer nema toga bolesnika. da budu u pi u i hrani umjereni. ije bilo ne e odati du evni nemir. Mlijeko. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. potcjenjuju i bolest. Ne. koje ljekari zovu simptomima. bubrezima i mjehuru. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. treba pomo i da se savlada. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. maslac. hljeb. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. da tobo e ne oslabi. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. da mora ozdraviti. da paze na se. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. gdje ni zemlja nije kao na a. Bolesnikovo srce druga ije kuca. bilo bi veoma malo bolesti. . u o ima. trave iz na ih krajeva.Po mome znanju. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. Bolesnik se druga ije pona a. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. Mr avljenje mu ne e na koditi. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. nije uvijek zdrava. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. Zato stari. mo emo lahko raspoznati i po medu. koji mo e kod pregledavanja biti miran. Osim toga. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. osobito gdje nema izvora. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. jer zalud se tijelo opire bolesti. Ovakvi znaci. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. a ne podle i joj. A sada da se vratim na ljekovite trave. Ljudi moraju da se uvaju. druga ije govori. osobito iz kr a. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje.

a i lijecenje mehlemima traje. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. kako ka e na narod. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. Pa ipak. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. i dobri prakti ari koji su svjesni da. a svejedno je gdje e ga na i. Privijte je na bolno mjesto. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. napokon. usljed nosenja zatvorene obuce. Veliki broj potje e od mene samoga. Njima su se lije ili na i stari. a mogu samo koristiti. niste bili u pravu. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. krema. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. puni nauke. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. neka upotrijebi manju koli inu trave. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. a najljekovitije su u najve oj pusto i. samo svi ljudi sve znadu. Imate u ponudi razlicitih preparata. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. . Bolesnik tra i zdravlje. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. znaju koliko bolno moze biti. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. njeguje. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. a ja sam nastojao da im pomognem. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. mehlema. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. Svaki od vas. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. One su . neka ga poja a. To su ljudi velika ugleda. kako li ste prezirno. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. Oni koji imaju tegobe. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. manje ili vise uspjesnih. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. pa ako je preslab. iri i sabire. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. i njjetinije i svakom pristupa ne. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. njima su junaci vidali svoje te ke rane. ako je prejak.

> >> > > 2.ESTEE LAUDER > >> > > .90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo..SHISEIDO > >> > > .CHANEL (lip conditioner) > >> > > . Bol i otok ce sigurno proci. privijte dio suhe sljive.S.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati.CLINIQUE > >> > > .LANCOME > >> > > . Protrljajte ga zlatnim prstenom. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. Zasto ici na operaciju.L. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. > >> > > . Stavite ruza za usne na ruku. Provjereno pomaze protiv lupanja srca. promuckati da zapjeni. > >> > > 3. . Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. Ako pocrni boja ruza na ruci.To je zato jer sadrze olovo. Olovo uzrokuje rak.Y. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9. usuti u flasicu. Piti svaki dan po gutljaj. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak.L. dodati malu kasicicu soli.S. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. kad je rjesenje jednostavno. navodno nekog francuskog proizvodjaca.CHRISTIAN DIOR > >> > > . Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta.. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. jer se pokazala njena neefikasnost. znajte da sadrzi olovo.

jedna se zove thimerosol.pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. ne vjerujem sve to pro itam. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari .. oprostite na mogucim greskama u prevodu. .ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa.vecernji.blogger. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. > U njegovom sastavu je 50% ive. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu. uzrokuje o te enja mozga. osim verzije na engleskom jeziku. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. Nemam komentar. zapravo. Mislim da je ovaj tekst znacajan. i.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www.

I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova.za to bi uzimali Panvax.youtube. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma.odli ni savjeti Dr. Savjeti dr.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete . boze moja. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O. kao i > brojna druga ostecenja. o squaleneu. Nemojte to uzeti.2009. ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. i dobiti o te enje > mozga. vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. kako bi se izbegao relativno blagi > grip.11.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . Vinay Goyal. E-mail Sprije ite svinjsku gripu .odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. # 05. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. 6 komentar(a).ve i je . Koje god mjere opreza poduzmete. print. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. multipla scelerosis. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. dijabetes. pitajte ga o thimerosolu. Sam kontakt nije toliki problem .

Dakle. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. . jeftin i mo an na in prevencije bolesti.11. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. Korisnost preventive nagla ava se. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. Naime. perete se ili spavate). Datum objave: 26. 5. kakaa). print. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima.2009. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. 2 komentar(a). 1. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. To jest. 2. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. 4. Ako uzimate C vitamin u tabletama. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. samo u suprotnom smjeru. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. 6. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Sli no kao to to treba initi s ustima. 3. # 03. Preporu uje se . Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. ali nije na odmet ponoviti). struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. kave. Hands-free pristup. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. na alost.

moderno civilizacijsko vrijeme. ivljenje je protiv ovjeka samog. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. rane sepsu. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. haringe. Njih proizvode planktoni i alge. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. tune. lososi. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. osjeta i neurolo kih o te enja. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. pu enje.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. postoperativnih stanja. povi en holesterol. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. nedovoljno kretanje. mo dani udar. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. stres Ovo vrijeme. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). kao i depresije. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. gojaznost. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. Omega 3 to popravlja. atopi nog dermatitisa. opekotina. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. malignih oboljenja i nedo enosti. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. a stres je drugo ime za na in ivota. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje.

gubitak apetita ili prejedanje. ljutnja. velikuh i malih se zbrajaju. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. magnezij. mineralima Posebno bitne tvari: kalij. mogu biti jednako stresna. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. visok krvni pritisak. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . trebaju jesti hranu siroma nu mastima. dijabetes. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. astmu.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. umor. probavne tegobe. bol u vratu. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. nov ani problemi. Pomo u lije enju stresa: . migrenozne glavobolje i mogu e rak. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. osamljenosti. pesimizam. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. pove ana razdra ljivost.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a .doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. bol ili emocionalni konflikt.prevencija: Bogata vitaminima. U pravilu. nesanica.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. Posljedice takvih promjena. neraspolo enje. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. alovanje ili razvod. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. probavne poreme aje. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. osamljivanje. ili bol u le ima. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. Prehrana.

Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak.kamilica. nije vi e bilo ni traga opekotine. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Ovo mo e biti korisno. ali na njeno veliko iznena enje. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. pasiflora (passiflora incarnata). hrana siroma na mastima. Poslije podne vi e nije osje ala bol. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. zlu ne trebalo . udahnite dok ramenima idete prema natrag. meditacija. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. kolika god da je njihova povr ina. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. pa opet krenuti od po etka. Usprkos bolu. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. Joga. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. izdahnite dok idu prema dolje. mala etnja. umjerene koli ine bjelan evina. koje je ustvari placenta puna v itamina. hrane bogate ugljiko hidratima. kru ni pokreti ramenima prema gore. natrag i dolje. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom.Aromaterapija: lavanda. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. desetak dana kasnije. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. malo ih umutila i u njih zaronila ruku.

Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. . stvorio zemlju. Srce je crveno i ima etiri komore. DA. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I. Zjenica.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. posadio biljke. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. Paradajz ima etiri komore i crvena je. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce.

tijelo ga uzima iz kostiju. Postoji preko 14. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks.Orah izgleda kao mali mozak.. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. ine i ih na taj na in slabijima. Kosti imaju 23% natrija.. hormoni su joj izbalansirani. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. gornje cereberume i donje cerebelume. .. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. I pazite sad ovo . Celer. Ima lijevu i desnu hemisferu. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Plavi patlid an.. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. Grah koji je skoro identi an bubregu.

Njegov suradnik bijeli luk. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. . Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Narand e. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Crni luk li i na elije tijela.

uta ja a imunitet. zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. Francuska i Amerika."nepripitomljenom" obliku. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani.s. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. (Noe). uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. a jedemo. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. Njeni ostaci prona eni su . Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija.

Gro e. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. detaljno opisuju uzgoj loze. giht.n. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. . krvarenja. tegoba s kapilarama.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. usporava starenje. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. . Prema Wilfordu. gastritisa: . cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga. Sjemenke gro a. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. Kod raznih vru ina glave. Sok gro a: . Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. gastritisa. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. hroni nih proljeva. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era.poti e apetit. uklanja masne naslage iz tijela. B i C. . . lije i upalne procese. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. arterioskleroze.pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija).e.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). Egipatski hijeroglifi iz 2440. Kod po etnog ovapnjenja ila.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. utice. . godine p. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. nego i kao hrana za spremanje raznih jela. hemoroida.preporu uje se kod slabokrvnosti. kod povra anja. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka.

Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. Nau nici su 1996. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. ja a imunitet. ali ne i kalijem i kalcijem. Sadr i i polifenole resveratrole. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva.Izuzetan je ista jetre. . Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. vitamina C. mangana. reumatizma. B1 i B6. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. . hormona neophodnog za dobar san. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. pa se preporu uje anemi nim osobama. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. ote enosti jetre i slezene. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. svakako sir e razrijediti. . te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. katehine i kvercetine. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. kalcija i eljeza. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. ali i zbog obilja biljnih vlakana. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu.. antocijane. a ljudima zdravlje. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje.

10. ali u vrlo malim koli inama. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. pogotovo za oboljele od raka. klica. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. poslije terapije. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. vitamine: A. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. plu a i dr. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. b. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. hrani ili na inu ivota. fosfor. mangan. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. magnezij. koji su svi tetni. 4. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. a tako er mo e do i da o te enja jetre. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. Zra enjem se. uklju uju i fa ol. eljezo. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. Zamijene za e er su tako er tetne. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. 7. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. tanine. jabu nu i limunsku kiselinu. minerale: kalij. 11. bubrega. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. hormone rasta i parazite. elije raka e Ägladovati' c. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. pogotovo u digestivnom traktu. Sluz hrani elije raka. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. elije raka bujaju u kiselom okru enju. 3. poku ajte piti svje e sokove od . Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. srca. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. 2. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. d. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. itarica. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. 6. 8. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Me utim. vinsku. ivotnoj sredini. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana.. 5. e er hrani elije raka. a. pored uni tavanja elija raka. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. 9. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama.

Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. 12. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. hrana koja je pakirana u plastiku. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. koji ne sadr e dioksin. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. Dioksin je bio jedan od razloga. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. kao to je vatrostalno. posebno na dojci. Ne koristite plasti nu ambala u 2. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. 13. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. On navodi da kombinacija masno e. Dakle. e. tijela i duha. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. antioksidanti. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. aj. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. minerali EFA i dr. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. 15.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Izbjegavajte kavu. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. . OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 16. Bijes. Umjesto plastike. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom.raznog povr a. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. koje sadr i voda iz slavine. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. pireks ili keramika. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Rak je bolest uma. vitamini. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. 14. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. welness manager u bolnici Castle. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. flor. Njegujte duh ljubavi i pra tanja.

piti po gutljaj maslinovog ulja. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. najbolje sebi mo ete pomo i. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu. koji se znao spustiti do koljena. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. Ne smije prokljucati. Ucinak je brz. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. .iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti.. ostaviti kratko i mlako popiti. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. heljda. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida. samo to traje malo du e. ananas .aj ili supa s kimom. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku. a vodite racuna o higijeni. uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad.. Ni mene nije mimoi ao isti problem.blogger.napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. Sad su te tegobe nestale.pojesti kivi. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. A piletina. paradajz. . vjerovatno su u pitanju hemeroidi. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. Nikad nisam mogla le i na tu stranu. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. .Lijena crijeva Po mojim saznanjima.) . Slu ajte svoj organizam.

Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . djeluju smiruju e. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. tamnjenja sijede kose. iznojavanja. flavone. zatim kumarin. za toniziranje. hidroksikumarin i skopoletin. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. Prema dosada njim saznanjima.09. adenin. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. edema i za olak avanje mokrenja. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. opstipacije do toniziranja krvi. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. hlorogensku. flavonoide: rutin. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. holin i trigonelin. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. fumarnu i folnu kiselinu. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. vitamin c. ureazu. kao i krvni pritisak. valeri nu kiselinu.Sumejina apoteka 8. za tretman ko e oko o iju. Pored toga. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. od dijabetesa. i za i enje lica. te se upotrebljava kod opstipacije. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. mulberozid F (Moracin) . listovi u obliku aja. olak avaju mokrenje. olak ava mokrenje. povi ene temperature. Isprobala . Kora duda se uzimala protiv ka lja.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. te kog disanja. moracetin.Bijeli dud lat.inhibitor tirozinaze. kvercetin. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina.

Cvjeta u aprilu i maju. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. Me utim. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. septembru i ponekad u maju. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. uzmem suhu ljivu. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. to ne bih i ljivu. Lije nik. Preporu ujem i vama. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. nakon premazivanja. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. a treba sutra raditi. sigurno odstranjuje konjuktivitis. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Pomaze i kod secerne bolesti. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom.ne mo e na tetiti. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici . Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. Ljekovita je cijela biljka. Redovno mi se to dogodi u februaru. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko .Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. Svrbi oko. ove godine oko me iznenadi. Kad mogu stavljati minku. specijalista za bolesti jetre. korijen u proljece ili jesen. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Isplatilo se.

ali i suseno. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. Stabljika je u pocetku malo gorka. Mene taj med odmah asocira na rat. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . Koristi se u makrobiotici. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. S vise limuna sirup je kiselkast. Korijenje maslacka. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. farmaciji i kozmetici. Da dodam i recept za med od maslacka. koji se osjecaju slomljeni i umorni. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. Cicak .biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. Recept Marije T. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. hrskava i socna i jede se kao endevija. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. te podstice rad jetre i zuci. reume. lepu ina. sirovo. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. Pored mineralnih tvari. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka.sazvacemo. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. Otklanja kozni svrab. lisajeve i osipe. pospjesuje probavu. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. . fitoterapiji. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. Pustimo da zakipi.) Stalno bolesni ljudi.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta.da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim. . . Preporu ivao je: .v. u podne te a. .u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. ako bi mu se svi ala . 1 zalogaj te i 20-25 gr .nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu.19x haram jela su pomenuta . 2.Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane. mlijeko ili bilo to kiselo. Najvi e je jeo: .s dinjom.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao. .jeo je s tri prsta desne ruke. . objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja. . Oblog mijenjati svaka 4 sata. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog.svje e sezonsko vo e.med. s predasima . gro e. . so i sir e . .jeo bi. nar 2.omiljeni za ini: med.s o hrani: . ukiseljenu ili preslanu hranu.hljeb.volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice.100 gr dnevno . . uve er samo troje: hurmu.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: .90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso . najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu. . Preporuke o ishrani po islamu 1. Ukratko: .Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana. vo e. Jeo je: . .nutricionist iz Palestine.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom .a..1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom.jesti se spominje 109x .uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko. .4 sata.Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana. .Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. D emil Kudsi Duvejk . mlijeko. maslinovo ulje.s ribom nije mije ao jogurt. u protivnom ne. meso.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance.

jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine.umjereno uzimanje hrane . Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). a potom samelju.pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela .ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela.a.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici.hranu. ukusnih karhi umaka. kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu .. a kada bi uo da je neko bolestan. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio.bra nu koje se od njega proizvodi. polahko i smireno. Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). Zlatno ute je boje. a potom biva ra irena. mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. . smo je manji i maslinasto zelene boje.jesti desnom rukom. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. Na sjeveru . ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. . nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: . Priprema se na razne na ine. esto slu i spravljanju klica. Muth dal je po okusu sli an mung dalu.5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta.jedite manje i bit ete zdraviji .nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti.s ku i razbolio. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. a jelo dvojice dovoljno je etverici) . Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku).v. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. Kada bi se neko u Poslanikovoj s. rekao bi: "Hranite ga supom talbine. U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah.

manji od graha sa ovih prostora. Naime. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. Kao i mung dal.hr/ Rajma dal (engl. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. ilija. . onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . a drugo nije stizalo. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. ije je djelovanje sli no inzulinu. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. Pa ipak. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. kurkume i limuna.blog. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. Raspolovljena. i inozitol. tj. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. nije stizalo. a ona olju tena urad dal. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. rijedak je u nas. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja.nadutosti i plinova. a bijela iznutra. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama.Indije se kuha sa sezonskim povr em. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). Mlje no je zlatne boje. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. poznatim po poticanju probave. canelliniflageolet grah.

Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. pa uljak. Droga deluje i kao diuretik. priticnjak. Stani te: Raste svuda. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. Medutim pasulj je i ljekovita biljka. tkljanac. grag. Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. bob. uti pasulj. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . la ki bob. opaki grah. za razliku od . pasulj tacka . Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. fr olj. fa ol. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. fasul. gra. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. fasolj. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. trklja . fazoli. kuva pola sata u jednom litru vode. grahro njak. pocanj. jer je puno kori en u ishrani. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. bijeli pasulj. faduo. bijeli grah. grah-golubnjak.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. pasulj puzavac. pa on. pricanik. pa ulj.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti.herbateka. grav. pritka . U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. Osim toga. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. fa on. Me utim. 2. izvor: www. vlakana. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. vitamina i minerala. pricanac. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). grah-tacka . smi ag. pletenac. grah-rogacic.

Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. U slu aju potrebe. mikroelemenata. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. Bugarskog lije nika dr. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. bolesti ili starosti. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. Pored njegovih djela. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. slabosti tijela usljed napornog rad. sjemena ili ora astih plodova. . te ih mo ete. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. potrebno je da se prije svake upotrebe muti.drugih izvora bjelan evina. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. te pobolj avaju probavu. Po to neke vrste graha sadr e toksine. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. eljeza i magnezija. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). te mati na mlije . Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. svje e posuti po salati. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. recimo. lije enje se ponavlja. jer polen izlazi na povr inu smje e. u toku jednog mjeseca. Klice mo ete napraviti od mahunarki. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. kalija. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. 1kg meda. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. enzima i organskih kiselina. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. Ako je med te an. naj e e iz knjige Apiterapija. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. grah ima malo masti. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi.

koprivnja a itd. naj e e u vrijeme puberteta. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . rastvoren u a i mlake vode. Uzima se med (lavanda. aja. Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. esto je izazvana nervnim faktorima. P elinji proizvodi. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. lije enje traje 1-2 mjeseca. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . govor i gutanje. ANGINA Gu obolja. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. pra eni smrtnim strahom. Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. naro ito med. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. bagrem itd). pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . bronhijalna astma. ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. livadski. Tretmani traju do ozdravljenja. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. od maj ine du ice ili lipov). Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . nana. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. u 4 obroka. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. brigama isl. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. Karakteristi ni su ote ano vakanje.).

Lije enje traje 30 dana. pobolj avaju san. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. kura uklju uje 80-120 uboda. pam enje. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . obliva ga hladan znoj. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. p elinji otrov. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. ali ga mogu izazvati i polen. analgeti nog dejstva. zima ili po etak prolje a. vid. Koristi se direktni ubod. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. p elinji otrov i mati na mlije . ljeto ili po etak jeseni. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. trave. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. ultrazvu nih i parnih inhalacija. masti sa p elinji otrovom i injekcije. Preporu uju se ubodi p ela po emi. p elinji otrov. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. med. 100-200mg dnevno. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. apetit. ka ljem. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Mo e biti naslije enog. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. slabljenju pam enja. kao i polen u poznatim dozama. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. propolis. Za lije enje se koriste med. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. nemirnom snu. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. lokalnih aplikacija. ujutro i u podne prije jela. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Karkteristi an je no ni bol. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed .dozama. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. diurezu itd. umoru. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. ispod jezika. drhtanju udova. Istovremeno sa inhalacijama. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Lije enje je kao kod angine pektoris. Metode primjene su: Med. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. dlake pra ina itd. polen.

nane. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. planinski. zatvor. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. uz oralno uzimanje meda propolis emi. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. prije jela . GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. brzo zamaranje. dijabetesa. Izdubi se unutra njost i puni se medom. tetanusa itd). kolike.traume. Osje a se slab bol. glavobolja i td. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. polenom ili propolisom. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. brzo i efikasno. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Lije enje se mo e vr iti medom. pra eno svrabom. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. obilan ispljuvak. 1-2g po kg tjelesne te ine. starosti. Lije enje tarje 20-30 dana. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. Simptomi su ka alj. najvjerovatnije neurogenog porijekla. Lije enje traje 5-6 tretmana. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. Simptomi su nabreklost stomaka. tegobe u grudnom ko u. 3 puta dnevno. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. u toku 20 dana. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. Lije enje je jeftino. uzima se po ka ika 3 dnevno . Propisuje se oralno uzimanje meda. naj e e no u. zvi daju e disanje itd. Prikladne sorte: od kestena. dijareja. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. lu enje suza. livadski. crvenilo. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. med. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu.

poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. Lije enje traje 20-40 dana. GRIP (INFLUENZA) Med. pove anja tjelesne te ine. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. Lije enje traje 4-5 sedmica. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. propolis. rastvorene u a i tople vode. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. Lije enje traje 10-12 tretmana. P elinji vosak. vibracija. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. temperatura. Preporu uje se po 2 ka ike meda. prije upotrebe dobro promu kati. infekcijskih oboljenja i dr. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno.prije jela rastvoren u toploj vodi. gnoj isti e a rana ozdravljuje. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. bolova i oteklina. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. 36-38 sati kod odraslih. kontuzija. Koristi se kao i propolis. ograni avanja pokreta. popu tanja ka lja. bronhitisa. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. vra anja apetita. akutnih i hroni nih otitisa. Mijenja se svakog dana. 2-3 puta . propolis. polen. te ubrzava zarastanje tkiva. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. pneumonije. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. ka alj i nedostatak apetita. nastaloj usljed uma. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto.

Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. Lije enje traje do izlje enja. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. Mo e biti amebna. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. U slu aju potrebe se pravi zavoj. kod odraslih duplu dozu. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). suncokreta.). Propisivanje meda je dobra terapijski potez. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. bacilna i dizenteriformna. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. 3 puta dnevno. . od djeteline. Radi smanjenja dra enja.dnevno. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. lucerke itd. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. esto urinira i osje a e . U svakom slu aju. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. kada se krvni e er normalizuje. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. te aplikacije meda u nozdrve. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. medu se dodaje 5% anestezina. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode.

Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. P elinji otrov ima antikoagulativno. este stolice sa sluzi i gnojem. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. malaksalost. stara ki izgled. slab apetit. Lije enje traje 20-30 dana. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. Uzima se pomije ana se medom. ubrzava rastenje. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. . Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. Predisponiraju i faktiri su uretritis. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. uklju uju i i duboke slojeve ko e. sa zadr avanjem pod jezikom.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. Lije enje traje 2030 dana. Izazivaju ga mikroorganizmi. nemiran san. Kombinovano. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. ote enost stomaka.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. Polen. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. rastvoren u a i mlake mineralne vode. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. nizak rast. napetost a ponekad i hematurija. prostaitits. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. pije se 1-2 sata prije jela. Med. mokra a se normalizuje. Lije enje traje 20-30 dana. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. ako ne onda se procedura ponavlja. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. 1-2 sata prije jela. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. anesteti no. meteorizam. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. obi no konusnog oblika. crvenih ili mije anih krvnih elija. rastvoreno u mineralnoj vodi. Propolis. me umi i nog) neograni eno opnom. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. bolovi. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. Simptomi: esto mokrenje.1kg meda. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. kamen u be ici idr.

Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. predisponiraju i faktori su prehlada. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. suhim ka ljem isl. . Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. Broj uboda se postepenon pove ava. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. nadutost stomaka. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. bronhitisi itd. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. dijareja itd. Preporu uje se elektroforeza medom. bubre nim.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. sr anim. Posti e dobre terapijske rezultate. 1 sat prije jela. Po inje biolo kom probom. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. Istovremeno. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. plu nim i drugim bolestima. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. neprijatnim zadahom. Lije enje traje do ozdravljenja. obi no 5-10 dana. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. 1-2 puta dnevno. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda.

vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. protivupalna i regenerativna svojstva. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. a tako e i zaustavlja krvarenje. Lije i se medom. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. Lije enje traje 3-4 sedmice. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. raspore eno u 4 obroka. suha usta. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. obavezno uve e prije spavanja. bolovi prestaju za oko 15 minuta. esto mokri pri emu osje a pe enje. pri emu se osje a pe enje.crijevne funkcije. kolike. zatvor a poslije toga proliv. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. pe enje. mlaz je tanak. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. pojavljuju se polni poreme aji. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). obilno lu enje pljuva ke. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. lo zadah. bolovi. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. bakterijskog ili protozojnog karaktera. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. obilno lu i sekret. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. lo e sa vakane hrane itd. upotrebe jake i za injene hrane. stoma ne prese i dijafragme. simptomi: ote enost stomaka. U svakom slu aju. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . Polen tako e normalizuje stoma no.

uzima se po ka ika prije jela. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. dodaje se sok od 1 limuna. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. umor. ote enost stomaka. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). propolis i mati na mlije . ga enje i povra anje. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. propolisa i mati na mlije i. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. U lije enju se koriste med. Med se .IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Uzroci mogu biti prehlada. trauma itd. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. Pored p elinjih uboda. Iris malo ote e. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. polena. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena.

pra inom. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. kihanje. banalnih krvarenja (od pzljeda. ujutro i upodne prije jela. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. Za lije enje se koristi mati na mlije . kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa.koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. posjekotina. dimom i sl. psihi ke traume. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. te stavljanje meda u nozdrve. KRVARENJE Kod lakih . Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. psihi ki poreme aji itd. sa zadr avanjem u ustima. Bolovi prolaze ve prvog dana. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Simptomi: talasi vru ine. klimatski faktori itd. termi ki. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. Uzroci su mehani ki. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. zapu avanje nosa i bistar sekret. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. glavobolja. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. ispod jezika. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. 30 % alkoholni ekstrakt . Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. nesanica. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. 1kg meda. Lije enje traje 5-15 dana. preznojavanje.

Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. kao i infekcijama. traumatskim i mehani kim faktorima. injekcija.20 dana. i time se ma e o te eno mjesto. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. Lije enje : pomije a se 25 g meda. Lije enje traje do ozdravljenja. bakterijske. 25 g bademovog ulja i 0. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. 5 g ribljeg ulja. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa.25 g salicilne kiseline. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. 50 g ricinusovog ulja. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Ovi osipi se ne mijenjaju. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. masti. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. . LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. Izazvano je naj e e prehladom. 20 g bijelog voska.

) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. Lije enje traje 1 mjesec. jer vra a izgubljeni apetit. lavande i dr. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. Lije enje traje do ozdravljenja. injekcija i masti. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . . Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. bogata i raznovrsna ishrana). Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. ubrzano lupanje srca. nemo i. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. Ponekad je prati ga enje. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. smanjene radne sposobnosti. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. umorom. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. zagrijanih u sudu vru om vodom. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. Broj tretmana 10 ± 15. povra anje. nedostatak apetita. nesanice i glavobolje. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Bolesnici se ale na umor. traumom ili reumom. vrtoglavica. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. a koji se stave na bolno mjesto. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. mje avinom jednakih koli ina meda. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . P elinji proizvodi ( med. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. svestrano oja ava organizam. daju velik i brz terapijski efekat. lo eg sna. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. najbolje uve e prije spavanja. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane.

primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. Naj e i uzrok su psihotraume. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. bolesnik osje a bolove. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. dodaje se 250 g meda. 0. P elinjik proizvodi. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. prehlada. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. umni i fizi ki umor. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. pije se po pola kafene oljice prije jela. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. infekcije. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. P elinji . NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. prije upotrebe dobro promu kati.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2.3 puta dnevno. oblici primjene . Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. poreme aji u razmjeni materija itd. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. a svrab jo prvog dana. Umuti se 10 umanceta. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. bez vidljive anatomske izmjene.

Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Na nju uti u traume. nasljedni faktori. od nane idr. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. umor. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. injekcije i endokrini poreme aji. prekida se uzimanje meda. Poslije regulisanja mokrenja. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. holecistopatija. Preventivna doza meda je od 0. poljski i vo ni med. OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. San postaje miran. Prikladni su livadski. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. grizu nokte. psihi ka optere enja. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. poljski. Njemu fale elasti nost i . ciroze i dr. sisaju prste. Prikladne sorte meda su bagremov. Simptomi: lupanje srca. bolovi u oblasti srca. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. livadski.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . talasi vru ine. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. ubve e med sa mati na mlije i polenom. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. prije jela. 1 dio aloje i 3 dijela votke. gu enje. Lije enje traje 1-2 mjeseca. nemiran san i gubljenje apetita. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. 2-3 puta dnevno. Ona su razdra ljiva.

O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. nespretni pokreti.pokretljivost. injekcija. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. Ima antidepresivno dejstvo. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. koriste se p elinji ubodi. Uzroci su nasljedni faktor. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. slaba ishrana itd. umor. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. 200g polena i 5g mati na mlije . nemo . P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. oboljelo mjesto se ma e medom. Bolovi brzo prolaze. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. elektroforeza ili ultrazvuk. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. bljedilo. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. Svojiim svojstvima. ne mijenja se. psihi ke traume. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. Lije i se na slijede i na in: Med. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. mikroflora se uni tava. 2. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. na gazi stavlja na ranu. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. dobro umo en u med. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. to esto dovodi do defekata. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. prvenstveno koljena i karli ne zglobove.3 i 4 stepena. kajsije. Simptomi su: slabi bolovi. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. pravi se sterilni zavoj od gaze. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. imamo opekotine 1. Za 1-2 dan rana zarasta. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan.

Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. glavoboljon. Med. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. opekotine. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. prekriva se gazom i fiksira. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. Nakon i enja uha od gnoja. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Svrab prestaje ve prvi dan. Propolis u vidu aerosola . O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. gnojem. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. gu enje. osje aj tjeskobe. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. nizak tlak. OTOMIKOZA. obi no izazvan piogenim kokama. Simptomi su op ta slabost. prije jela. intoksikacije. ekstraktom ili medom. Ovom . Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. hladni udovi. smanjenim sluhom. Polen. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. lijekovi itd. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. smje om se ma e oboljeli zglob. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. slijede eg dana zavoj se mijenja. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. nekoliko puta dnevno. Ako je o te eno polje ve e i dublje. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. uremija. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. najbolje kobinovano sa medom Propolis.elektroforezom. Nakon energi nog mu kanja smjese. ubrzan puls.

Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. prije jela. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. ultrazvuka. Kao samostalno sredstvo. nakon pauze od 15 dana. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. u toku 1-2 mjeseca. Lije enje traje 20-40 dana. polen. a uzro nici su strptokoke.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. psihogeni. lije enje ponoviti. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. prije jela. Boleasnici stalno ka lju. a e meda i soka od jednog limuna. Lije enje traje dugo. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. 200g polena i 50g propolisa u prahu. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. injekcija. razvija se usljed upalnih procesa. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . velikog umora. sekundarni itd. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. U slu aju potrebe. mati na mlije . Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. arteroskleroti ni. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. starosti i endokrinih poreme aja. jedna u podne i jedna uve e. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. hrena. lije enje traje 1-2 mjeseca. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. pod jezikom. Pije se jedna doza ujutro.

mi i a. epitelizacije rane i ozdravljenja. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. do izlje enja. nekoliko puta dnevno. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja.per una. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. P elinji proizvodi (med. sudova i ivaca. Lije enje traje 2-3 mjeseca. Lije enje traje 15-20 dana. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. lu enje limfe i sklonost inficiranju. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. vode do brzih regenerativnih procesa. Karakteristi ni su bol. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. propolis. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. smj a se ma e u tankom sloju. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. suncokretovog ili kukuruznog ulja. bolesnik je u le e em polo aju. zastarjelost do 5 godina ± 46%. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. stepen izlje enja je 64-71%. Svrab prolazi za 10-20 minuta. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. naj e e izazvan hemoroidima. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. krvarenje. Kao uspje no sredstvo. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. crijevnim parazitima idr. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. . per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. lije enje traje do prestanka puritisa. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. 1-2 puta dnevno. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka.

vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. nervozu. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. U lije enju se primjenjuju med i propolis. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. uzimaju se antialergijski lijekovi. san se normalizuje. Lije enje se vr i medom. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. glavobolja. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. kao i elektroforezu nosnih upljina. na rani se formira za titna korica. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. Svakodnevno. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. nedostatak apetita. Uspje nost lije enja preko 80%. Lije enje traje 15-20 dana. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. Bolesnici spavaju nespokojno. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Tamponi se stave visoko do ranice. osje aju svrab oko mara. Zbog brzog isparavanja alkohola. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. umor. tretmani traju 15-20 dana. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Ve prvog dana svrab prestaje. nedostatak apetita. malaksalost. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. . Za 3-4 dana nastaje granulacija.

lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. sa zadr avanjem u ustima. pove ano lu enje pljuva ke. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. ultrazvuka ili utrljavanja. koji se kasnije pretvaraju u rane. med i polen. Lije enje traje 2-4 dana. prije jela Propolis. uve ane regionalne lijezde. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. nedostatak apetita isl. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. a tako e i trudnice.SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. glavobolju. punoi te nosti sli noj mlijeku. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. 3-4 puta dnevno. doza od 100mg dnevno. neprijatan zadah. zamra enje. injekcija. Lije enje traje do ozdravljenja. anemijom. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. kahezijom itd. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. brzo zamaranje. Javljaju se bolovi kod gutanja . Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. Bolesnik osje a slabost. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. obi no 2-5 dana. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. naj e e kod novoro en adi. 3 puta dnevno prije jela. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 3 puta dnevno. odrasli pri nicanju umnjaka. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. . svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. Bioflavonoidi (heljda. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Morske alge se mogu uzimati u tabletama. kora citrusnog vo a. Tople kupke. vitamin T (sjeme sezama. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. gro e. to u initi Izbjegavajte sol. bijelo bra no i bijeli kruh). bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. Stolisnik (str. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). vi nja. te e ili lak e vje banje. brazilske orahe. e er. su eno vo e. krumpire i povr e zelenog li a). kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. brokule. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. 40) je najbolje. naran e. za vrijeme i poslije menstruacije. dinje. Ponovite ako je potrebno. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. Ali mi znamo da la u. mrkve. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. 42) uzet u obliku kapsule. Imamo gr eve prije. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. . maslac od sezama). Jedite zobenu ka u. gr eve i bol.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. te orgazmi smanjuju napetost.

Maj ina du ica. naizmjence masirajte stopala. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. sofama. Ako je naro ito lo e. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. to u initi Odje a. te ponoviti ako je potrebno. pogotovo ako je radi netko drugi. U i i picajzle Svatko. crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . Pritisnite sna no tamo gdje boli. Isprati sapunom. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. 41). Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. te dr ite pet minuta sa svake strane. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. Simptomi . ak i mala djeca. malo iznad pete). ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. ovisno o estini najezde. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. Po potrebi. postelj(in)ama i tepisima.umbirov aj brzo uklanja gr eve. stavljati 3 puta dnevno ili vi e. mogu dobiti u i. Koristite palac da postignete to ja i pritisak.

kofein. orahe. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . Pivski kvasac (u tabletama). Preporu uju se tablete e njaka. natrljati zara ena mjesta. hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. genitalno podru je i gle njevi. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna .Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. mjehuri i na ustima i usnicama). Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. Ponoviti ako se ponovno pojavi. pazuha. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. . to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. e anje isti e i iri crvene linije. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. E. zglobovi. Odmarajte se.ne vi e. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). laktovi. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. C. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. dio izme u prstiju.odnosno ruka-spolni organ. e er i alkohol (vidi dalje). glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. Opu tajte se. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. Vitamin A.

Mo ete tako er dobiti   . Nastavite piti o. hladno a. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. Obi no prestane nakon nekoliko sati. pritisak u mjehuru. bijelo bra no. Izbjegavajte kavu. ali infekcija e sigurno oti i. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). e er i alkohol.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. depresija. itd. Uzimajte puno lje njaka (svje i.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. Izbjegavajte kavu.35) ili tinktura su jako dobri. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). i poku ajte izbje i ono to mo ete. kemijske kupke. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. sinteti ko donje rublje. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. pijte po a u od 0. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. badem. vrsta hrane. krv u mokra i. Budite oprezne. okoladu. orahe. e er i hranu koja stvara kiselinu. odje a. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. Pijte 0.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. tamna mokra a s jakim mirisom. stres. aj od brusnice (str. bijelu repu i je am. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju. osje aj potrebe za mokrenjem.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. brisanje od straga prema naprijed. poriluk. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. menstruacija.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. u tabletama ili kapsulama). meso.

To tako er pobolj ava probavu. umbir Izribajte dio svje eg korijena. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. ovisno o ozbiljnosti infekcije. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. Nakon zavr enog lije enja. napravite test. Zbog njihove jake arome i porasta energije. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. dodajte cimet. to dovodi do seksualne stimulacije. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. na laganoj vatri. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. Pustite da odstoji 20 minuta. pijte 2 do 3 alice svaki dan. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. Pijte 1 malu alicu poslije jela. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. Pijte 1-2 alice dnevno. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. Koristite to kao pekmez. .

ubar (eng. a zatim procijedite. maknite s vatre i pokrijte. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. Ova metoda je dobra za suho bilje. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. za bolji u inak. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. tinkture i ajevi. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. Biljke dodajte kipu oj vodi. Potra ite savjet prodava a. tinktura. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. itd. Druga metoda: . potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. no ako je svje e.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. a mati nu mlije ene. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. elite li vi e saznati o pripremi bilja. li a ili cvjetova. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. listovi i stabljike biljaka. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Pustite da se nama e barem 20 minuta. Tako er. biljnih ajeva. treba vi e. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat.

Najbolje procijenite sami. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. a potom procijedite. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. Zakuhajte vodu. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. Zatvorite poklopac to vr e. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed.). Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. No. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. . Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". Stavite biljni materijal u staklenku. Pazite da ne zakipi. godinama itd. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. Napomena: korijenje. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. prije kuhanja. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. to pove ava njihovu u inkovitost. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). kore. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. Procijedite kad je gotovo. Pazite da ne zakipi. te po potrebi podgrijati. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto).Napomena: Ova metoda je u inkovitija.

Ne perite niti ispirite biljni materijal.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. listove. valerijane. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Koristite samo staklene kapaljke. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. mogu se svugdje nositi i lako uzimati. ostaju djelotvorni dugo vremena.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. Zatvorite staklenku to vr e.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. umbir). biljke u prahu (npr. paprika. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti.  Suho korijenje se mo e koristiti. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. Kada je gotova. jer se plasti ne lako uprljaju. stabljike. KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. sladi a. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. ali alkohol je puno jeftiniji. 3 puta dnevno). Ispunite staklenku do vrha. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Tinkture od votke su boljeg okusa. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. TOPLI OBLOZI (melem) . Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. iscije ene i sa uvane u alkoholu. ehinacee itd. ali traju vrlo dugo. ine se skupima. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. procijedite i izbacite biljne dijelove. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . premda nije tako jako kao svje e. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. lako se pripremaju i brzo djeluju. Uzmite istu. ili jo bolje. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama.

Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. te primijenite na ugro eno podru je. op enito nema nuspojava. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. Procijedite i istisnite vodu. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. rane). op. ve hrana. jer su povezane sa upalom zdjelice. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. Va no: Uvijek se nje no ispirite. ma koliko da je ono dobro o uvano. dodajte im med ili limun. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. opekotine. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. povla e i je dublje u maternicu.). jer se lak e koriste. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. posjekotine. primijenjen na ugro eno podru je (npr. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. Mogu e je e e uriniranje. prev. zapamtite da su tinkture bolje. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. . Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Za dugoro ne tretmane. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode.

. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. to mo e biti fatalno). u prirodi. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. listove i cvjetove. Ako niste sigurni u vrstu biljke.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. vrati . Uostalom. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. franc.). kao npr. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. prev. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. nikotina. na hladnom i tamnom mjestu. npr. itd. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. . divlja mrkva. nego u gradu. elite li skupljati bilje. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. To ne uklju uje i korijen biljke. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu).). Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. navedeni su engleski.. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. prev. Po tujte prirodu. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. brusnic. busserole. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. kamilica i mi jakinja. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. Arctostaphylas uva-ursr). Ako biljke kupujete. Ako ih ba morate brati u gradu. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. bearberry. cvije e je najbolje odmah im procvjeta.. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. Po eljnije je brati biljke na selu. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. tj. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. To osigurava njihovo postojanje i stani te. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. lat. te provjerite biljku u priru niku bilja. misli se na stabljiku. Na taj se na in mo e i u tedjeti. nemojte riskirati. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. hrv. stolisnik. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. malina. engleski ili francuski. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. eng.

upale mokra nog mjehura. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . bubrega.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. okrepljuju e sredstvo. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. bronhitis. hripavac).poivre de cayenne . reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci. Po to daje snagu. Ne koristite za vrijeme trudno e. i time gubi ljekovita svojstva. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. te materni inih i vaginalnih infekcija.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. pr i se. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . nervoze.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. cistitisa. pomo i e vam da dulje ostanete budni.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. sredstvo za zatvaranje. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu.actee bleue . Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. Koristi se za lije enje prostate. pro i iva krvi i antiseptik. Ona koja se koristi za kuhanje. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu).Ursi) . Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. poticanje rada srca. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav.busserole . Pripravite obi an ekstrakt (str. upale rodnice. 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper .BRUSNICA Bearberry (Uva . 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice.

ceraiste vutgaire . za slabu i problemati nu probavu. 32) ili kupka (str. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. pogotovo na jajnicima. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. 3 do 4 puta dnevno. tim bolje! CIMET Cinnamon . poma e u umirivanju i za titi sluznice. Svje a mi jakinja uklanja bradavice.Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. 32).) Svje a biljka: im je vi e jedete.SJEME CELERA Celery seed .cannelle . aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode.camomille .Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. ubla uje glavobolju i nervozu. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. uklju uju i i upalu o iju. dodajte meda. nesanicu i gripu. 3 alice na dan. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija.graines de celeri . osloba anje od plinova i gr eva. Ona je sredstvo za iska ljavanje. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. zubi. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. MI JAKINJA Chickweed . Uzmite 1/2 do 1 alicu. Sni ava visoki krvni pritisak. Iscijedite i pijte vru e. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. otvaranje stolice. Koristi se za bol u iju.Cinnamomum zeylanium . KAMILICA Chamomile .Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste.

Ukoliko vam je mu no od okusa. uhobolje i kurje o i. gripu i probavne smetnje. plu a i bronhija. . KLIN I I Cloves . Dobar je za gljivi ne infekcije. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela.Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. ko e. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str.clou de girofle . Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. dodajte korijen sladi a. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). 31). 31). kroni ne i akutne bakterijske infekcije. klamidiju. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str.rud beckie . Pospje uje mokrenje. aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak.Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Tako er je dobar za bradavice. vaginalne infekcije i hemoroida. druge infekcije i iv ane poreme aje. Tako er je i afrodizijak. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. e njak pro i ava krv. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. podi u tjelesnu temperaturu. ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. dezinficiraju i poti u rad eluca.Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. crijeva. E NJAK Garlic . otrovnih uboda i ugriza. bubrega. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e.

eluca. no svje i je korijen puno djelotvorniji.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. gripu.gingembe . Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. . antisepti na teku ina za ispiranje usta. Dobro promije ajte. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. bronhitis. grla. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. mu nine.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. grlobolju. umbir u prahu . aj: Svje i umbir . Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. gr eve. vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. Kada se ohladi na temperaturu tijela. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). Uz to jedite svje i e njak. Koristi se za gnojne ireve. On je lijek za jake upale nosa. krvarenje u plu ima. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu.hydraste canadien . bolne menstruacije. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Mo e se koristiti u prahu. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. UMBIR Ginger . KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . te kod problema s ko om i opekotina. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. proljev. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. neuralgiju i reumu.

3 puta dnevno. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. LAVANDA Lavender . Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje).Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi .lavande . Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka.Napomena: Vrlo je gorko. Tako er. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode.reglisse . sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja.Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima.Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. SRDA ICA Motherwort . vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Sladi je sredstvo za ubla ivanje.agripaume . Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. SLADI Licorice . dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. u komadi ima ili u prahu). Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i. Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. Uzimajte 3 kapsule dnevno. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e.

LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. PER IN Parsley .fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi .30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). nadbubre ne lijezde i krvne ile. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. pijte hladno kao tonik. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. Ne koristite tijekom trudno e. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Tjera komarce. Ne koristite tijekom trudno e. MENTA (METVICA) Pennyroyal . 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. pijte aj pripravljen od njega. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. = aj: Pripravite obi an aj (str. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. Mo e uzrokovati smrt. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje.persil . Spre ava reumu. a kada se menstrualni izljev normalizira.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce. srda ica osloba a od gr eva.pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. = aj: Pripravite obi an aj (str.

30).Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. lupanje srca. prehlade. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). spu tanje visoke temperature. Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. vaginitis. Ne koristite dulje od jednog tjedna. nervozu. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. hemoroide. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. dobar je za astmu ako se udi e njegova para. = aj: Pripravite obi an aj (str.30).eglantiec . ipkov aj je odli an i hladan s limunom. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. Dodajte jak aj u va u kupku. RU MARIN Rosemary . Tako er poma u pri probavi i mu nini. tijekom i nakon trudno e. = aj: Pripravite obi an aj (str. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. 31). Ako se uzimaju tijekom menstruacije. depresiju. ALFIJA (KADULJA) Sage . Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. gr eve. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. materi nu zakr enost. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno.Listovi maline koriste se za proljev. te za stimulaciju krvotoka i probave.sauge . IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . = aj: Pripravite obi an aj (str. . hormonalne probleme.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. = aj: Pripravite obi an aj (str. te pospje uje mokrenje.romarin . alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Pijte 1 do 3 puta dnevno.

Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. no ne more. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. rane. svrab. Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. gliste. 3 do 4 puta dnevno. = aj: Pripravite obibni aj (str. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. upale grla. groznicu. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. Za ko ne bolesti. reumu. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. gr eve. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. zubobolje. hripavac. Uzimajte ga u malim dozama. Omotati se u deke da bi se oznojili. ir. VRATI Tansy (Bitter Buttons) . 3 puta dnevno.thym . MACINA TRAVA) . MAJ INA DU ICA Thyme . Za groznicu: Popiti vru i aj. VALERIJANA (ODOLJEN. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. svrab.tanaisie vulgarie . bronhitis. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. prehlade. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. a zatim se istu irati. probavne smetnje.

predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. poreme aja u probavi ili krvotoku. krvarenje plu a i crijeva.achillee mille-feuille . hemoroide. glavobolje i op enito bol. umotajte se u deke da se oznojite. umbir (za menstrualne nepravilnosti). Za prehlade . vaginalne i mjehurne upale. Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta. = aj: Pripravite obi an aj (str. iscrpljenost i probleme s cirkulacijom.Valerian . Pripremite valerijanu samo kao aj. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. 2 alice kipu e vode. epilepsiju.30). paprika (isto). STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . = aj: 30 grama korijena. Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. Pijte 3 do 4 alice dnevno.valeriane .pola alice 3 puta dnevno. 3 do 4 puta dnevno. drhtanje.nakon to ste popili aj. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa.Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. Tako er se koristi za lak i san. Pijte hladno . anis (za probavne smetnje). depresije.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . . Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. a za gr eve po potrebi. Procijedite. neuralgiju. Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. menstrualne poreme aje. a zatim se okupajte. Koristi se za prehlade i gripe. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Uzmite 1/4 alice. Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. gr enje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful