RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

originalni lanak mo ete pro itati ovdje. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. sa sasvim malo cimeta. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje). Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. lice meda i li ice cimeta. lo zadah. pa ak i ir na elucu. ako se nama e na ko u.com. a i bilo koji tip ko nih infekcija.medicalnewstoday. Izvor www. te kod gluho e.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . namazan na bolni zub. Stari narodni lijek ka e da napitak . 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. Izmije ajte 4 ice meda.15 minuta prije pranja kose. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. pretjerane vjetrove. Pola lice meda u a i vode. Nije tu! MED I CIMET . Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%).Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. podi e vitalnost. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. i to bez ikakvih nuspojava.trenutno uklanja umor. Kombinacija meda i cimeta. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. uklanja bol nakon ugriza kukaca. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. ujutro. koja se nanosi 5 . Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. uklanja bol.

raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. nego. Potegao sam do Banje Luke. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. I ne samo nju. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. a tako i raka. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. jo nekoliko drugih ena. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. kako sam opisuje. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Prema kineskoj tradiciji. Na koji se to na in odvijalo.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. Pa se rabe razne tehnike disanja. nije iz zapisa jasno. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. ali uspjesi su povremeni. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki.

stresu i zaga enju okoli a. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. Travar joj je dao tzv. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. kako se tada moglo uti. Ipak. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. dolazi na udar. ovjek se oporavio. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. I mlijeko. Dakako. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. kupus. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. I zelena salata. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. a poslije. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. na taj na in poti u imunitet. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. sla e se ve ina eksperata. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. kako ka u neki. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. ak izlje enja. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. godine. U . jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. Bilo kako bilo. cvjeta a. soja. nerijetko u tim istim namirnicama.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. primjerice. John McDougall. Problem je u genetskom naslije u. kazala mi je.

imala je jo vi e uspjeha. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. 1927. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. Kako se pri a odvija jo 1920. godine. dr. netko je uo io. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. bila crna ri a. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. a organizam se oporavlja. kora drve a. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . Kapi ubijaju nametnika. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. Ka u da su rezultati obe avaju i. crnim gro em. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. koju koriste jo u Sumeru. Dakle. razumljiva je poruga kolega.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. a glavna joj je prehrana. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. ali. a prete a je dana nje farmacije. poslu av i nekog plemenskog vra a. godine otkrio penicilin. Hulde Clarke. Njezina imenjakinja. ali i drugih te kih bolesti. ljekovitog bilja. Kada je dr. Naime. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. dakako. Alexander Fleming. koljaka i ivotinjskih izlu evina. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. Kao i kombinaciju kapi dr. uvode i u terapiju karcinoma. osim gro a. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. Naime. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. Johanna Budwig. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila.

). odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. kamptotecin. gornji. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. srednji i donji. rezerpin. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. Stijenku bronha ine tri sloja. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. koji je u inkovit isklju ivo svje . a medicinski preparat. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. suhi ka alj. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. pleure. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. pu enje i zra enje. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u.tlaka. Lijevo krilo ima samo dva re nja. uz jedno kalifornijsko drvo. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. posebice aktinomicin D. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. vezivno tkivo i limfne ile. uveni Omega-3. no no znojenje. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. nazo ni su u crvoto inama. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. a desno ima tri re nja. Pleura jo sadr ava ivce. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. gornji i donji. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. malaksalost i dr.

Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu.ljekovitim biljem poput suru ice. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). velike kon are. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. mente. Izvor: Forum Narod za narod .

poslu ajte savjet stru njaka.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. dermatologije Maria Hordinsky. znajte da niste sami.. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. Suprotno popularnoj teoriji. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. poru uje dr. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. svaki dan. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. i nastaje prhut. ako je potrebno. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". Ne ignorirajte " to god poduzeli. kod sve vi e ljudi. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. Na alost. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. to e e perete kosu. po nite s onima protiv prhuti. . Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. Po nite blago esto i blagi. koji djeluju na razli ite na ine. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. ili skra eno P. "Op enito gledaju i. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. lak e ete kontrolitrati prhut". dolazi do neravnote e. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. ovale.. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. prhut nikako ne treba ignorirati". nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. ka e dermatologinja Patricia Farris. Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. bakterije ne uzrokuju prhut.

Nakon amponiranja. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". dr. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. nastavite ga koristiti"." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. Ipak ne grebite po glavi. pa se ona lak e spere. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. Jeffrey Herten. Bihova ima jo temeljitiji pristup. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. ka e dermatolog Howard Donsky. Umasirajte Dok amponirate kosu. Ipak. izmjenjujte ga s obi nim amponom". "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. dermatologije na University of California. prof. Naime. ka e R. California College of Medicine. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. pa isperite. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. Ostavite sat vremena. na University of Toronto. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. ka e dr. Diana Bihova. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. prof. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. Farris. poru uje dr. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. Prije nego mislite krenuti iz kade. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. Irvine. Farris. Plavu e. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. . ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena.Dr. prvo na amponirajte glavu. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. im stanete pod tu .

a polovicu ostavite za drugi dan.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. Poslije amponirajte kao i obi no. ka e dr. Procijedite i pustite da se ohladi. Zatim isperite amponom protiv prhuti. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. . borite se protiv njega vje abnjem. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Pripremite efektnu kupku. Fowler. 2. Izbalansirajte koriti i rizike. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. a istovremeno imate prhut. Herten. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Narodni lijekovi 1. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Luk je bogat sumporom. upozorava dr. ako ste pod stresom. vrijeme je da ostavite pivo. "Ali ne pretjerujte". Pivo isu uje tjeme. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Pa ljivo umasirajte. pazite da teku ine natopi tjeme. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. Fowler. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Dakle. ka e dr. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. e ljaju i se otrivajte tjeme. Ne ispirite. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. Ako ste me u ovom skupinom. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. Klonite se piva Vjerovali ili ne. odmaranjem i pravilnom prehranom.

sumpora. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". . Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. klorofil.Portal ISKON KOPRIVA . B2. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. fitosterol. karoten (provitamin A). Bitno se umanjuje bol. masla na. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). octena. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. mravlja. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. K ‡ mineralne soli eljeza. a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. Sastojci ‡ bjelan evine (5. 3. Izvor . Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. kalcija. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. Urtikacija. jer izliju o tar sok na ko u. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima.5%) ‡ masti (0.uzimajte ih u hrani.Ma koliko izgledalo udno. stari je ruski . natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. kako pri kretanju tako i u mirovanju. stolje u.

budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. Za infuz 3 . zajedno s drugim na inima terapije. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. zapu tenim mjestima. tri puta na dan. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. anemije i estih mokra nih infekcija. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. a pije se tri puta na dan. Kopriva raste na skrovitim.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. Velike koli ine vitamina A. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. a da ne tetimo njenom okusu.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega.obi aj. naj e e kao zamjena za pinat. mineralnih soli. Pije se oko tri mjeseca. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. Najvrednija je od o ujka do svibnja. Infuz se priprema svje . Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. povra anja krvi i krvavog ka lja.10 minuta te potom procijedi. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. Pije se topao nakon obroka. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). to zna i gornja etiri lista. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. ali mo e se brati cijele godine. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. bubuljica i akni. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. ZANIMLJIVOSTI . Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. pudinzima. Dodaje se sirevima. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina.

kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. A kako se dobar glas daleko uje. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. kao i 2005. g. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. glina e se sama rastvoriti. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. g. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. Nije potrebno mije ati. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. im osjetite bolove ili pe enje. u dobro zagrijanoj kupaonici). kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. a potom dobro isperite pod tu em. g. Dr ite 15-30 minuta. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta.. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Ostavite da stoji . í20 kapi eteri nog ulja borovice.

Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. Pijete 2-6 alica dnevno. Najmanja prehlada. mo ete dodati med. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Nagnite glavu iznad lavaboa. Oblozi neka stoje 2 sata. Ukoliko elite. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Ukoliko elite. Da bi ponovno postao melodi an. zavoji). aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. mo ete limunadi dodati malo meda. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. Obrok treba biti lagan. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Kad proklju a. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. pozovite svoje prijatelje iz prirode. najva nije je da se to hitnije o isti krv. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok.pokriveno 15 minuta. Promije ajte i pijte po elji. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. maj inu du icu. Glinu. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. eukaliptus. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. . Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. Pijte po elji tijekom cijelog dana. kataplazme.

Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. preko no i. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu. . PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. artroza. U alici vode razmutite med. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Lije enje zglobova . u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. Oblog dr imo cijelu no . to je tako er normalno. reuma U roku 3 tjedna.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu.artritis. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. Nakon to ste skinuli masku. Ostavimo glinu da se sama rastvori. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. ovisno kako je nazna eno u receptu. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. ne mije aju i je i ne tresu i je. to je normalna reakcija. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. to je isto tako normalno.

í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Crni ribiz. a potom isperite. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. Zato to prije treba staviti oblog. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I .Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). hladnim oblozima ili raznim gelovima. omotajte zavojem ili gazom. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. . Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta.lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). í10 kapi eteri nog ulja borovice. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). dragocjena je protuupalna biljka.

doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. a na glasu je i kao ljekovita biljka. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. a time i neke ljekovite sastojke. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. Za lije enje bronhitisa. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. olju titi. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. nedovoljnoj funkciji jetre. ka lja i tuberkuloze plu a. kori tena kao hrana.ROTKVA(raphanus sativus) . Budu i da je te ko probavljiva. Rotkva. izribati na ribe . jaja. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. tokom 4-5 dana. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. odnosno istisnuti. a pove ava i mlije nost dojilja. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. posebno crna. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. sama ili uz jabuku. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. bronhitisa. Upotrebljavamo korijen. a naj e e se koristi kao salata.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. . velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. ona stimulira i poja ava menstruaciju. koji je repasta oblika. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. masline. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. Osim toga. "Koktel" od soka rotkve. to se ti e njegove upotrebe. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. Nakon toga sok treba ocijediti. olju titi. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. Izvrsno je povr e.

jo iz doba piramida. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale).kisele krastavce. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. U svakom slu aju. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. alicina. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. Tijekom oba svjetska rata. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. napravljene od gline. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. Poznati lije nik iz 1. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. . antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. otac suvremene medicine. Osim antikolesterolnog u inka. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. Hipokrat. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. u Tutankamonov grob. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana.

magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline.kozmetologiji. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. METVICA (NANA) . psihi koj napetosti. uglavnom organa za disanje i probavu. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. Dobar je u inak i u bolestima u i. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. gastritisu. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. Cvjeta od srpnja do kolovoza.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. . zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. konzumiranje e njaka. uz nazubljenja na rubovima. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. glavobolji. Najljekovitije je li e i cvjetovi. Listovi su jajasto za iljeni. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. kao i pri povra anju. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. selen.rasola. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. premorenosti. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. vitamin C. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. dobrim sredstvima kao to su topli aj. Biljka raste do 70 cm visine. osobito neprera enog. Zbog svega navedenog.

svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. doma a juhica poma e na vi e na ina. Inhaliranje pare olak ava disanje. 9. Topla. Pored toga. a polako ispijanje aja vla i grlo. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. 3. 7. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). pored konzumacije hrena uz jelo. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. 4. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. Ukoliko nemate originalne.1. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. Inhalator . te mo e pomo i va im osjetu njuha. je naribati hren. pomije ati s medom i vodom. Najbolji na in. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. te grgljati. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. Me utim. 2. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. 5. 8. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. poku ajte napraviti ku ne. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. e njak je hranjiv. 6.

to je est slu aj u hladnim zimskim danima. Ina e. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. 10. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. kininska. od nje se mogu napraviti d em. benzoi na. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. sok. limunska. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. Zato kod infekcije mokrenje pe e. Kada ga zadesi infekcija. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. a pospje uje i djelovanje . Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. a u tom slu aju poma e mentol. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. mo varna zemlji ta. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. BRUSNICA . te za pripremu soka. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. Kao nutraceutik.

za epljenje jajovoda. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. tumore i endometriozu .. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. poja an sekret. (June 29) 2001. poput hipuri ne kiseline. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. te u lije enju urinarnih infekcija. Biljka je 25-90 cm visoka. ovulaciju. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. uspravna. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima. kao i na kamenitim mjestima. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. poljima i livadama. upale i ciste jajnika. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. Upozorenja Brusnica je netoksi an. vol 322. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa.. Nepeta Cataria L. Kediok je dobar za : sterilitet. Zlatno uti cvjetovi su sa . Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. British Medical Journal..). Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu.. pp 1571-1573.

a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. vitamin C. odnosno vrhovi biljke u cvatu. Procijediti nakon par minuta.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. karotin. Protiv opekotina. Nakon toga se procijedi. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). opor gorak i aromati an okus.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. crvenu boju hypericin. Kantarion ima karakteristi an miris. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. Kantarion ja a spolne organe. pa tvore cvatove. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. a beru se cvjeti i i listi i. kolin. razne tanine. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. reume. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. Ovo treba piti vi e sedmica. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. smolu. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. Kantarion sadr i eljezo. eteri no ulje. Porodica: Hypericaceae . Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. poti e rast i razvoj djevoj i a. smanjuje pritisak u elucu. Su i se u hladu.

jetre i bubrega. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. a ako ga skuhate ili pe ete. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. Pirjajte oko 5 minuta. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. baumii. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. dodani oralnim putem. gu terace. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. baumii. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). snizuju razinu ecera u krvi takora. neugodnog mirisa ne e biti. sve dok ne po nu tamniti. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. Prebacite u .

pustite da proklju a. Smjesu nanesite preko sloja od sira. kru ne mrvice. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. papar i mirodije po izboru (oregano. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. Poklopite i stavite u pe nicu. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. maj inu du icu i ru marin. prelijte ih umakom i poslu ite. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice.). sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. Ocijedite mahune. soli i paprom. Istodobno u sjeka stavite orahe. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). malo parmezana. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. e njak. limunov sok. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. Probajte i po potrebi jo za inite. per in. te pospite nasjeckanim per inom. maj inu du icu. dodajte vino. sol. Zagrijte konjak u tavici i zapalite.glinenu posudu preko piletine. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. ru marin i sl. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð.

Pecite sve dok e njak ne bude mekan. Kad se ohladi. ako elite. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. cvjeta a. bamija. mo ete i zamrznuti. Dodajte vrhnje. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . janjetina. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. mahune zelene i ute. repa. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. kupus. per in. grah. krumpir. brokoli. oko 45 minuta. e njak i papar. blitva. puretina. rukola. raj ica. izre ite na trake koje. kelj. svinjetina. tikvice. ½ lice maslinovog ulja. posolite i popaprite. guska. tikva. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. Dobro promije ajte. poriluk. Izlijte smjesu u plitku posudu . luk. bu a. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. prokulice. mrkva. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. matovilac. maslac.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. avokado. kuni . rotkvice Meso i riba: govedina. salata. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. Odmah poslu ite. pa ocijedite. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. pinat. gra ak. piletina. teletina. krastavci. patka. radi . zamotajte. celer. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. Nakapajte ih maslinovim uljem. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. junetina. . Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. patlid an.

dekstroza. sjemenke bundeve. sok od raj ice. kozice. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . a ne da ga mo ete ispijati na a e. je am. okolada. bomboni. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. jastog. vo ni sirupi. sjemenke suncokreta. jako prepe eni kruh. heljda. med. keksi. bra no. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. kampi. fruktoza. brazilski orasi. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. p enica. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. puding. sorbitol. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. biljni ajevi. zakiseljena hrana. obi ni jogurt. zob. vrhnje. ali u malim koli inama. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. nepasterizirani jabu ni ocat. koljke. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. melasa. proso. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. divlja . Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. pekan orasi. bezkofeinska kava. uglavnom sva riba. vaka e gume. Pi a: voda. maslac. orasi. d emovi i pekmezi. nego i gljivice. sezam.fazan. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. indijski orah. javorov sirup. ra .

vrani gabez. volovi jezik. granata. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. debeo je.ute do bijele boje.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. veliki gavez. . mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. kilnjak. gabe . vretenast. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. svatovci. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. Stabljika je so na. konjski rep. majoneza. razgranat. senf. umaci za salatu. opa ica. crni koren. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. gabez. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L. so an.

poput kamfora. kao gavez. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. lom kostiju i izljev krvi. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. ome ine. Gavez. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. sluz. holin. e er. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. na izmaku zime. alkaloid simfito-cinoglosin.alantoin. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. smolu. Donji listovi su veliki. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. jarcima. anorganskom proizvodu. sluzav. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. ispucanost. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. Izme u marta i aprila. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. s peteljkom. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. Nakon to se korijen malo prosu io. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. mo e se s pravom preporu iti. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar .grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. a pogotovu ne gnojnih rana. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. s obzirom na svoju ljekovitost. lagano ljepljiv i ste u i. tanin. gavez se te ko dade iskorijeniti. uz obale voda i na vla nim livadama. koji se posve . jer tro i mnogo hranjiva u tlu. asparagin. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. gaveza. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. katkada lagano aromati an. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. okus je slabo aromati an. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. ak i gnojne. ili u oktobru i novembru. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). upotrebljava se svje e iskopani korijen. gumu. alantoin.

Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. srdobolje. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. bolova batrljaka nakon amputacije. Na to se doda alica vode. upale plu a. . ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. omek anja kostiju i upale pokosnice. mo e se primijeniti i tzv. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. kod reumati nih odebljanja mi i a. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. kvrga. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. upale stani nog tkiva. koji boluju od e erne bolesti. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. uz dodatak male koli ine vru e vode. oteklina. mast od crnog korijena. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. bolova brazgotina rana. Umjesto obloga od ka e. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. protiv katara eluca sa ili bez proljeva.jednostavno pripremaju. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. upale kostiju. Osim ve nabrojenih slu ajeva. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. krvavog ka lja i ispljuvka. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. upale porebrice i dr. otvrdnu a prsne lijezde. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. bronhalnog katara. ireva uslijed pro irenja vena. nastalih kao posljedica uloga. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. kostobolje. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza.

To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. krvavog proljeva ili gri e. Kod unutarnjih krvarenja. Lemon balm ili Sweet balm. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta .U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. a talijanski Citronella ili Melissa vera. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. sabrane za vrijeme cvatnje. Nakon 20 dana. p elinja ljubica. p elinja metvica i rojevica. unutarnjeg krvarenja. a osobito plu nim bolesnicima. Tinktura slu i za lije enje rana. stavljen na svje u ranu. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Najbolji poznavalac mati njaka. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. kao i kod slabokrvnosti. melisa. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. Crveno vino. korijen se procijedi i istije ti. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. i uvijene u tijesto za pala inke. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. nego i mast od korijena gaveza. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. ve prema veli ini. u kojem je kuhan korijen. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. Mattioli. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce.) JE iz obitelji usnatica. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. Engleski je naziv Balm. Melem iz korijena i svje ih listova. kod ireva na elucu. naziva se jo limunka. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine.

lupanja srca. di nih puteva. izmu enog patnjom. proljeva. Ukratko. katara eluca. Cijela biljka miri e po limunu. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. kod herpesa symplexa i herpes labialis. premorenosti. srce. hmelj. ja a. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. povra anja. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. Raste u blizini naselja. prekomjernog umora. histerije. lavandu. ivce. kamilicu. straha. a bijelo. otklanja neraspolo enje i tugu. migrene. mati njak je pravi lijek. te kod dispepsije. kima i timijana.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. slabosti srca. bolesti ivaca. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. gr enja ivaca. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . gorkom djetelinom i ki icom. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. kroni nog bronhitisa. sr anih oboljenja.miru. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. te tjera turobne misli. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. depresije. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. veseli srce. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. te metvicu. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. a uzgaja se i u vrtovima. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. sti ava gr eve i umiruje ivce. Mati njak isti krv. slabosti. gr eva u crijevima i maternici. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. No. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. migrene. u grmlju i umama. zdravih i visokovrijednih sastojaka. viroza i sli no. pam enje. ja a cijeli organizam. hipohondrije. lincurom. i op enito elu anih te ko a. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. neuralgije. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. neuroza. Za napetog ovjeka. ivice. oboljenja probavnog sustava. te ga rabimo kod problema sa titnja om. u kombinaciji sa stolisnikom. stresa. nesvjestice. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. uz dodatak valerijane. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. nesanice. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. napetosti. isti krv. nadutosti. glavobolje. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. krijepi duh. a okus joj je aromati an. uz ograde.

U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. spazmoliti ko djelovanje. te kao oblog kod oteklina. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. upale ivaca. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. oko centimetar duge dijelove. antioksidantno. visine do 80 centimetara. pori . te kao dodatak jelima od divlja i. lupanja srca. ima gorak okus i aromati an miris. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. Koristi se za masa u kod reume. te rasprostremo i su imo na toplom. stabljika joj je vrsta. zadebljanja dojki. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. puna i dlakava. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. nesvjestice. kontuzija. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. Kad se osu e. straha i treme. petrovsko cvije e. Cvjeti i su glavi asti. no nog gu enja. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. kunica. gljiva.raznih ko nih ne isto a. godine u Parizu. salata i biljnog aja. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. Mo emo ga prona i doista svugdje. . ispo etka tajno. narkoti ko. polpeta. rman i stolis. napetosti. a kasnije javno. bijeli ili ru i astocrveni. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Raste po poljima. planinskim visoravnima i nasipima. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. raznog svje eg povr a. biljnih umaka. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. me u oranicama. Stolisnik cvate od travnja do rujna. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. slabog pam enja i zamora. sedativno.) je iz obitelji glavo ika. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. Taj pirit je u ono vrijeme bio. naziva se jo hajdu ka trava. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. a voli umjereno vla no zemlji te. mada »millefolium« zna i tisu u listova. kojem je Afrodita lije ila ranu. kraj pruga. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. migrene. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. Ukratko. Tekst od I. smje teni u titac. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. nadra enosti. protuvirusno. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. uboda insekata. antigljivi no. Karmeli anke su 1611. zelenih i vo nih. te kod dojilja. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. na kojoj su poredani naizmjeni no. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. ireva. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. livadama. oko vrata). a i danas je. uz puteve. vo njacima.

ciroze. Znanstvenim istra ivanjima. proljeve. ote ene jetre i raka. stolisnika. eludac. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. groznica. unutarnje krvarenje. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. crijeva). Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. ispucalu ko u ruku. krvarenje hemoroida. osipe. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. Bacillus subtillus. Shigella sonnei i Shigella flexnii. gastritis. konstipaciju. raznih lezija. ospice te kao losion za kosu. plave boje ± azulen. dijareje. ka alj. smanjuje katar. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca.prozra nom mjestu u hladu. zaustavlja krvarenje. ireve. tj. bronhitis. pri ti a i li ajeva. odnos bakterija vrenja i truljenja. masne jetre. anginu pektoris. embolus. zastoja u radu jetre. Zbir svih djelovanja stolisnika. giht i bakterije. ekcema. upale zubnog mesa. poti e rad perlistaltike. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. enskih bolesti. arteriosklerozu. pijesaka. reume i reumatskih bolova. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. Mycobacterium smegmatis. katara. kraste. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. i enje krvi. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. porebrice. dispesije. Escherichia coli. Kao antiseptik djeluje na opekline. slabog rada crijeva. kolitis. a sadr i i vitamine K i C. za hematome. krvarenje plu a. pijesak. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. apcesa. gr eve. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. saboreje i psorijaze. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. dezinterija. povoljno djeluje na viskoznost krvi. krvarenje bubrega. regulira crijevnu floru. poja ava apetit. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. kamenaca. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. prehlada i krvarenje nosa. kamence. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. razne upale ko e. dje ja groznica. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. Od raznih ko nih ne isto a do akna. lije i sluznicu. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. a isti i od glista. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. poreme aj cirkulacije. influence. hemoroide. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. gripa. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. a kod bolesti ivaca . pro i ava mokra u. divljeg kestena i arnike. upale grla (za grgljanje). Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. bradavice dojke. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. paralize respiratornih organa. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. angina. nadimanja. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. regulacije stolice. naro ito kod bolesti zglobova . S VODOM ILI U JELU. ili preko no i. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. podsticanje na rad gu tera e. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . smetnji srca. po 1 alica. dobiva se ekstrakt. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. klimakteri nih tegoba. vezano za cirkulaciju. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2. klaustrofobije. protiv napada vrtoglavice. kipu e vode. VODE.artritisa i artroze. te 1 sat poslije ve ere. naravno. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. Pije se ujutro nata te. procijedi. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja.1/2 ajne li ice praha od imele. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. nesanice. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. te protiv hladnih nogu.5 dl. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). ostavi poklopljeno 5 minuta. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. uz dogovor sa lije nikom. jer sadr i ljekovite tvari koje u . umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A.

Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . i purica. pomije anog aja tijekom dana. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. Rp: aj od imele. uz povremeno mu kanje. saponin. s malo mlijeka /kozje /. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . profiltrirati. 1 velika lica . Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a.5 dl. kroz 14 dana. I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. PROCIJEDITI.prije jela. FILTRIRATI. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. 10 dana. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. jaretine.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. hlapivi alkaloidi. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. meso od gusaka. ili s vodom. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i./Gospin pla t/ . u 6 dl vrele vode. Ocijediti. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. Rp: KOD SKLEROZE. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. u 4 dl. vode. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. ni povr a koje nadima / grah /. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. piridi itd ). te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min.

slovenski . za protuupalna djelovanja.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. Germani su imelu smatrali jakim. to ga je prire ivao Asterixu.Laubbaum-Mistel. posebice ako se radi o udaji. metabolik. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. talijanski . Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. groznice. IMELA BIJELA II. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. laksativ. antitumorik. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. Imela je prirodni antidepresiv. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. stipites. imela. protiv upale usta. i 1 velika lica podanka pirike. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. njema ki . a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. dok se bilo ubrzava).birdlime mistletoe. srpski . vi . Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. misteltoe. (Viscum album L. a strani su joj nazivi: engleski . ekcema i raznih drugih oboljenja. za opu tanje iv anog sustava. navode i ljekovita svojstva biljke. vi e. nesvjestice. Hildegarda. hrabrost. kod vazomotornih smetnji. za zaustavljanje krvarenja.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). relaksant. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. sedativ. hrastovo ohmetnje. tonik i vazodilatator. citocidal. lepak. hipertenzor.imela. antiekcemik.12 tjedana. antikarcinomik.. grla i crijeva. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. antidijabetik. zlih vje tica i avola. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. Mistel. kad se mora spaliti. odnosno do Svije nice. Druga imena za imelu su bijela imela. folia. velja e sljede e godine. histerije. Nadalje. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. antiepileptik. kod epilepsije. obi no na luster.korijena jaglaca. stimulant.bela omela. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. antihipertensiv. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. kod krvarenja iz plu a i maternice. kardik. lim.5 dl aja. Imela se priprema na hladan na in. melina. a zatim sni ava tlak na normalu.viscio. ohmelje. antihemoragik. diuretik. jelovo ohmetnje. arteriosklerotik. U Tirolu (Austrija). Laubholz-Mistel. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. Terapija traje dosta dugo: 6 . Listovi se .

Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. stolisnik. Upotrebljava se u kemoterapiji: . Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila.. Crohnove bolesti.rektuma. kod slabog lu enja u i. bolesti menopauze. engl. glavobolje. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. AIDS-a. papilloma virusa. smje teni na stabljikama koje se ra vaju.. jeli. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma).grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). B-stani nog limfoma. topoli. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. jabuci.kolona. . u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. . ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. . oboljenja kao to su ranice na maternici. kolitisa ulceroznog. .mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. Miris i okus: bez naro itog mirisa. vodenih bolesti. grabu. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. gorka okusa. kru ki. Vrijeme cvatnje: mart ± april. srca. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. bolesti ivaca. i III. antitumor proteini. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. gu tera e. krvarenja plu a i drugih krvarenja. jablanu. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica.. Listovima imele esto se mije aju kadulja.malih stanica bronha. . crijeva. viskotoksin. ali i u lije enju herpesa simplexa. upalnih stanja. pri vr en haustorijama.. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova.. varikoznih vena. mastopatie est.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. cirkulacije. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. Biljka je polunametnik. histamin. lektin. . preslica. . konstipacije. izbrazdani ilama po du ini. ko asti. maslinastozeleni do u kastozeleni. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. groznice.eluca. vrtoglavice.glave i vrata.adenokarcinoma gu tera e. resin. karcinoma. kao i za narkoti no i magi no djelovanje. HIV-a. . leukoplakije i mukoze. obrnuto jajasti. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. brezi. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. holin. Papa II. Listovi su duguljasti. krofula. karcinoma plu nih stanica. III.

100 g mati njaka. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. poklopiti. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. i pustiti tijikom no i. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC .. aj ili sok. ) Jagor evina (Primula veris ± P. inozitol. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. e er. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka. Elatior ± Huds. uz vodu. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele.. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. Primula officinalis L... vosak. u podne i nave er. treslovina.. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. reumatskih oboljenja. Ujutro procijediti. astme. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. eteri na ulja. poklopimo i pustimo tijekom no i.fenetilamin. 100 g usitnjenih plodova gloga. enskih bolesti. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. guma. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). koliko stane na vrh no a. gorke tvari. u podne i nave er. Prirodni je . epilepsije.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. sluz. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. Ujutro procijedimo.

a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. diuretik. pa tako i branje cvjetova jagor evine. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. sedativ i vermifug. u ikarama. divlji poriluk. emetik. Druga imena jagor evine su jagor ika. laksativ. Obi ni jaglac raste skoro svuda. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje.). Columnae na brdsko-planinskom podru ju. astme. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. a za lijek i su enje rabimo korijen. list i cvijet. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . diaforetik. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. visoki jaglac. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. jaglac. ka lja (bronhitis. emetokatarik. P. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. Engleski naziv joj je Cowslip. jegli . dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Korijen kad se osu i miri e po anisu. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. trputac itd. trputca ± bokvice itd. mlade listove koprive. Jagor evina cvjeta od februara do maja. antireumatik. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. ne samo nadomje tava te potrebe. a P. a mo emo dodati maj inu du icu. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. sekretolik. a okus cvjetova je slatkast. emetokatarik. divizam. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. P. antispazmodik. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. itd. spazmolitik. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. masla kov list i korijen.). Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. livadama. Veris na sun anim obroncima. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena.antimikotik. hipnotik. za lak e iska ljavanje. ekspektorant. jaglika. antitusik. paroga.

Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). glukoza.) te raznih iv anih tegoba. kalij. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). slabosti. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. i arke hmelja. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. nervnih napetosti. kamfor. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). poreme aja metabolizma. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. manjka C vitamina. kalcij.). nesanice. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. prehlade. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). glavobolje. karotin. 2 dl vode Priprema: . a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. kardio tonik. vitamin C. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. (Prof. saponin. navalu krvi u glavu. tanin. ekstremne osjetljivosti. Plod je tobolac. upale plu a. gihta. glavobolje. mesnati. ciklamin. gihta. za relaksiranje nervnog sustava. te tegobama s di nim organima). paralize. a listovi s donje strane dlakavi). Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). ka lja. gihta.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. Listovi tvore rozetu. histerije (zajedno s valerijanom) itd. kroni nog zatvora (list). nesanice (zajedno s pasiflorom). jagla na. itd. aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. gospine trave. J. natrij. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. zubobolje. Scudder Rp. slabe ivce. zabrinutosti. migrene. slabo srce. bronhitisa. ka lja. salicilna kiseline. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. M. artritisa. itd. sekretolik ± katarik i antiseptik. galaktoza. katara ± sluzi di nih putova. primverin. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. koje tvore titasti cvat.). na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu.

poljska preslica i rastavi . hiemale. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. na vla nim obroncima planina. koja naraste i do 80 centimetara visine. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od .Vru om vodom prelijemo cvjetove. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. glinenim zemlji tima i sli no. pulustra truje i ubija goveda i ovce. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. pogotovo na ivotinje. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. poljima. hiemale L. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. konjogriz. konjski rep. E. pa i sa smrtnim posljedicama. a E. mala preslica. Tako vrsta E. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. vla nim poplavljenim livadama. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. uz rijeke. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. Naj e e raste po livadama. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. ili 1/4 boce suhih cvjetova. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. kositrena trava. a okus je opor i neugodan. Vrsta E. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. utosme e je boje. Miris preslice nije izra en. arvense. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. limosum ubija konje. a nakon sazrijevanja spora se osu i.) naziva se jo barska metlica. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. maximum i E. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. jarcima.

gonoreje. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). hemostatik te za lije enje su ice. preslicu koristimo kod lije enja edema. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. posebno tuberkuloze. bolesti ko e i rana. antisepti nog. rak. ote anog mokrenja. arterijama i ko i sa staro u opada. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. Zbog tih i diureti kih svojstava. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. diuretskog i antiupalnog djelovanja. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. tj. kod dijareje. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. rana. uhodanoj tradiciji. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. kod kamenaca u i. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. hemostatskog. pojavu bjelan evina u mokra i. a u panjolskoj za razne tumore. a naro ito problema s prostatom. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. Poznato je da razina silicija u kostima. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. diuretik. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. ko nih ne isto a. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. karminativ. mjehura i bubrega. tuberkuloze te vodenih bolesti. Na Haitiju za albiminuriju. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. mjehura. Silicij je sastavni dio kostiju. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. Budu i da je bogata silicijem. bubrega. hemoroida i bolesti plu a. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. upalnih stanja). ligamentima. posjekotina. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. osteoporoza) te kod . vezivnom tkivu. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. li ajeva). urinarnih puteva i organa. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. urinarnih puteva (bakterija. adstrigent.

. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Obloge koristimo za zglobove. nije vi e bilo ni traga opekotine. a namakanje. ali na njeno veliko iznena enje. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. kolika god da je njihova povr ina. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. a za krave smrt«. rana. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. desetak dana kasnije. Usprkos bolu. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. vezivna tkiva i hemoroide. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. tj.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. noge i hemoroide. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. kupelj za ruke.

pu evi. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. . kada je topao. boje i mirisa. koje je ustvari placenta puna vitamina. Sastavljen je od 50% smole. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. antivirusno. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. imunostimulativno. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina. ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. 10% etarskih ulja. Ona je specificnog izgleda. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. antibiotik. antimikrobno.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se. delovanje. 30% voska. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid.. jedinstvenog nagorkog ukusa. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. otvor) na ko nici. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. antiseptik.. anestetik. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. antioksidant.

smole i balzami 55%. Ukus mu je trpak i o tar. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . ili uljni. kompleks flavonoida. a miris karakteristican. ali uvek je prijatan.. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. mikroelementi. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. ali i kao vec pripremljen rastvor. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola..U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. . a to su: etarska ulja. etericna ulja 10% i oko 10% polena. viruse. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. varira od vrste do vrste. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. pece na jeziku. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. najce ce alkoholni. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. Od svih pcelinjih eliksira. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. pre svega namenjen deci. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi.simbol snage i o trine.pcelinja smola . vitamini. gljivice. Deluje lokalno anesteticki. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost.

propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju.. cireve i druga ko na oboljenja.. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. poma e i kod zubobolje. posekotina i raznih rana na ko i. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. krvarenje. Kao vrhunski aktivni biostimulator. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. NJegovo delovanje protiv mikroba. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. hemoroida. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. ekcem. desni i raznih oboljenja usta. U nauci je poznata i kao antioksidans. upale desni. piodermiju. seboreju. opekotina i dr. . posekotine. cireva. Poznata su regenerativna. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. neprijatnog zadaha. upale mokracnih kanala. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. za lecenje u nih oboljenja. koje nema negativnih propratnih efekata. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. U slucaju te kih dijareja. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje.

Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. te suncana i od vetra za ticena stani ta. . dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Davno. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Latinski naziv: ocimum basilicum . Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . Cela biljka ima ugodan miris i aromu . U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti.asea aranion . Mali. gastritisa. bosilje.. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. beli. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani. bosiok.svraba. ru icasti ili purpurni. maslidjan.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. beli. faslidjan. Vi ebojni su. veku. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom.

japanskom. gljiva za dugovecnost. lecenje astme i zapaljenje bubrega. kamfor. kod kaslja. kineskom. cineol metil-kalvikol. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. takodje. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. mehura). Samo ime kombuha je japanskog porekla.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. creva). grceva u elucu.lak e mokrenje. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. kod kaslja. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. indijskom cajnom gljivom. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. creva). Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. jedan glikozid i kiseli saponin. kombuku. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. karga ok caj. Zovu je ruskom. pocetnih stanja tuberkoloze. cineol metil-kalvikol. japanska gljiva. tinol lineol. jedan glikozid i kiseli saponin. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi.. Koristi se. tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . pocetnih stanja tuberkoloze. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. mehura). tinol lineol. kamfor.

Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. dok se ne postigne eljena kiselost. Naime. bacterium gluconicum. kao i pichie fermentantsa. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. odla e Ästaracke´ bolesti. sluzava. a to se meri lakmus papirom. ali i povecava imunitet. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. acetobacter ketogenum). koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. dobro zatvorena. nije samo to. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. to je smesa razlicitih organizama. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. ukljucujuci i li aj. potamnjuje kosu. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. to mo e u mnogome da poremeti . U tecnosti se dr i nekoliko dana. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. Izuzetno je va no da napitak bude blag. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta.bakterija sircetnog vrenja. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. sivkaste boje i ne jede se. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Kombuhom se naziva debela. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. Mo e se staviti u obicnu. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki.

ravnote u organizma. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. Kombuhu mo ete i sami napraviti. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . a u te im slucajevima da izazove i smrt. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi.

Procedite cajne listice kroz cedilo. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. 4. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. ulijte ga u staklenu. Najbolja je staklena posuda. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Neka se listici caja namacu 15 minuta. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Mozete koristiti caj u vrecicama. 6. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. polietilen (PE) ili polipropilen. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. porculansku. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. dodajte caju tecnost koju ste . 3. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. 1. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. 5. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g).25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). npr. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. 2. Ohladite caj na temperaturu od 20° . moci cete pripremati vece kolicine napitka.

Ako vise volite blago slatki napitak. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. 7. Kultura takodje uspeva i u mraku. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. da bi kultura mogla disati.7-3. to je brza fermentacija. 8. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte.2) zavisno . Napitak je ispocetka sladak. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. biljnih spora i drugih zagadjivaca. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. fermentaciju treba ranije zaustaviti. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. 9. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. prasine.dobili zajedno s kulturom. Sto je visa sobna temperatura. zavisno od temperature. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". 10. Bolja je polusenka. Fermentacija treba da traje 8-12 dana.

plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Normalno ga pijemo tri case dnevno. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. On je penusav. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . Odredjena kolicina taloga je normalna. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. drugu casu nakon rucka. Kad kultura potone na dno. ponekad tone na dno. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. 11. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. To dolazi zbog rasta kvasa. nakon sto je bio flasiran. 12. Ulijte napitak u staklenke. dok kvas nastavlja da radi. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. blago kiselkast i osvezavajuci. . Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Staklenke dobro zatvorite. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. I jedno i drugo je u redu. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Pazite na pravilnu temperaturu caja. Napitak ima prijatan ukus.od individualnog ukusa. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. koje trebaju biti pune do vrha. koji proizvodi plin koji gazira napitak. Uzivajte! 13.. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana).

koja je osnovica na e hrskavice. npr. neophodne vezivnom tkivu. i. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Ako kultura potone na dno posude. mukoitin-sulfatske kiseline. .Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. zimi). Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. proizvodeci glukuronsku. Deluje i kao prirodni antibiotik. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. poput sede kose ili starackih pega po rukama. mlecnu i sircetnu kiselinu. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. kao i heparin. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. Kad postane tamna i prljavo smedja. kondroitin-sulfatske kiseline. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja.

odnosno poma e sagorevanje masnoce. povecavajuci imunitet organizma. kao i kod ka lja. a poma e i osobama pod stresom. Podaci iz sveta. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. zaustavlja zarazni proliv. Ivan imatovi ) .Utvrdeno je. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. sni ava ureju. nepravilnosti u radu eluca. pa tako smanjuje telesnu te inu. stimuli e metabolizam. poma e kod kolitisa. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. poma e i kod nesanice. kostobolje. ecer i holesterol u krvi. kombuha prevenira pojedine vrste raka. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. takodje. Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. naravno. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. nemoguce. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. Uz to. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. jetre i bubrega. preno eni usmenim predanjem. arterioskleroze. cisti ucnu kesu. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. to je znak da je ubrzan krvotok. Naucno dokazati sve navode je. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. podstice rad lezda.

I sam sam bio te ko bolestan. ekcema. encefalitisa te enskih bolesti. elu anog ira. Naime dr. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. A za jednog akutnog napadaja artroze. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. tromboze.Karach. izjavljuje dr. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. organizam slabi. ubrzo zatim. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. izlije io sam se ve nakon tri dana. Karachautemeljene. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. crijevnih bolesti. bronhitisa. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. Dr. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. Uljna se terapija pokazala . Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. kroni nih krvnih bolesti. artroze. i ire javnosti. Me utim. zbog uni tenja mikroflore. zubobolja. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. te osloba a organizam opasnih otrova. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. bubrega. umora. oboljenja srca. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja.

ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. Ujutro prije doru ka. mijesimo i procje ujemo kroz zube. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. stavimo u usta veliku licu ulja. ulje je gusto i uto. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. va emo. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. mo ete i zamisliti. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. Samo po sebi. elu anih tegoba. bolesti ivaca. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . bu kamo. ostao neugodan okus i vonj. na ta te. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana.obamrlosti.

. ugodan san i dobra koncentracija. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. Dr. ve dva do etiri dana terapije. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. sklad. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. lije i sam. ve odmah krenite ususret zdravlju. Ako to elite initi e e. lo e spavate. Netreba ekati da vas bolest zahvati. dobar apetit.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. Ako se esto osje ate iscrpljeni. te ko se koncentrirate. te ko se budite. osje ate se izmrcvareno i tromo. oslobo en balast. imate izra ene podo njake. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. mrzovoljni ste. dva ili tri puta na dan. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela.

Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. nagla ava dr. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. . Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje.Natanak bolesti i njegovo lije enje . Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. Vrijedi poku ati!!! RAK . Karach. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. No. Uvjeren sam.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja.

nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. Me utim. ivotnoj sredini. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. bubrega. 8.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. to . 7. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. hrani ili na inu ivota. a tako er mo e do i da o te enja jetre. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. Zra enjem se. poslije terapije. pored uni tavanja elija raka. plu a i dr. puta. srca. 5. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. 6. 2. Razlozi se mogu tra iti u genetici. 3. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. 9. 4.

Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. . elije raka e Ägladovati' c. d. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. 11. Sluz hrani elije raka. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. ali u vrlo malim koli inama. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. 10. itarica.. Zamijene za e er su tako er tetne. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. a. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. pogotovo za oboljele od raka. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. e er hrani elije raka. pogotovo u digestivnom traktu. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. b. klica. uklju uju i fa ol. hormone rasta i parazite. koji su svi tetni. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC.

koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Izbjegavajte kavu.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. 15. 12. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. 16. 13. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. vitamini. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. aj. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. Bijes. minerali EFA i dr. tijela i duha. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. 14.e. flor. Rak je bolest uma. koje sadr i voda iz slavine. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. antioksidanti.

pireks ili keramika. Dioxin je bio jedan od razloga. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. hrana koja je pakirana u plastiku. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. posebno na dojci. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. kao to je vatrostalno. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. On navodi da kombinacija masno e. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Ne koristite plasti nu ambala u 2. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . welness manager u bolnici Castle. koji ne sadr e dioxin. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Dakle. Umjesto plastike. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak.

sa 2 dcl soka ili mlijeka. svako jutro. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem.mikrovalnoj pe nici. nata te. Uzimati jednu veliku licu. da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. odnosno 2-4 dkg. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki.

403.125. 408. 202. 261. 238. 405. 150 (Elite Cappuccino). 104. 326. 121. 337. 333. 161. 402. 203. 421. 105. 404. 174. 280. 422. 413.173. 322. 301.334. 406. 162. 473. 309. 325. 132. 474. 475. 401. 472. 303. 414. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 101. 111. 281. 160. 336. 270. 411. 420.477 . E. 327. 141.240. 335. 171.200. 308. 263. E. 180 E. 236.170. 471. 305.E. 237. 103. 241. 331. 172. 140. 282. 130.100. 175. 410.440. 290 E300. 306. 201. 151. 382 E400. 260. 307. 152. 153. 332.

339. ko ne bolesti. Anamarija Cappuccino). 321. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. uni tavaju vitamin B 12. 224. 232. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. E . 110 (Cedevita bomboni). (Zdenka mazivi sirevi. 221. 233 E311. 320.OPASNI DODACI: E102. 312. Martinger sandwich sir u listi ima. smetnje probavnog sistema. Zott Toast sandwich sir u listi ima. povisuju kolesterol. 338. 120. podra uju ivce. 230. 124. 231.

216. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD. Zvijezda light majoneza).463. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 142 E.210. . Margo s jogurtom. Arabesca Cappuccino Gold. Elite Cappuccino). 217. 131.123.340 (Anamarija Cappuccino.Bitter Lemon. 461. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem.213. 341 E407. Puris hrenovke). 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. 214. 465. Margo Nova. Schweps . 211 (Zvijezda ketchup. 215.

zajedno s E-110. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica. zamrznuta riba marke "Iglo". . neka bezalkoholna pi a.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. meso rakova. vrhnje za kuhanje.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi. puding sa lagom u plasti nim posudicama. Cr me-Fraiche. topljeni sirevi za mazanje. Treets i Smarties okoladni bomboni. puding od vanilije. E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni. neki sirevi i gljive u konzervi. PREPORUKA: Koristite ovaj popis .

tucanja. Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke. . Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. kod bolova u kostima. Kod ne iste koze.Bakteriostati ko djelovanje. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij . povra anja u trudno i/ lo e probave. zadaha iz usta. gastritisa. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . opeklina.uzeti prije glavnog obroka. proljeva.Djeluje protiv povi ene kiseline.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. talo enja kalcija u mekim tkivima. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata.

Kad pare po nu izlaziti. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja.Krvarenje zubnog mesa. Prema potrebi ponoviti postupak. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. mala zagnojenja. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. Navla iti ru nik u vru oj vodi.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti.Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. laringitisa. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. Treba udahnuti najmanje 75 puta. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. nagnemo se to bli e i udi emo pare. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Rije je o inhalaciji. afte br e .Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. astme. ka lja.

povi ena temperatura. uko enost. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42.Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi.Zglobovi.izvana Stres. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. premorenost.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. . Terapijska upotreba . nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. no no znojenje.

cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. Jedan od njih je jabuka. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. koja je uz gro e. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. Jabu ni ocat . najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Plod jabuke sadr i: vo ne . Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. sa sna nim zubima i kostima.jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Jabuka je na neki e ere. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje.

Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. magnezija. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. celulozu. minerale. enzime. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. pektin. eljeza. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. Od minerala najvi e ima: kalija. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. kalcija. Jabu ni ocat je hrana i lijek. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . ali i vitamina C.pravi eliksir zdravlja. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban. pi e zdrav- . organske kiseline. fosfora. Ako kalija nema dovoljno u stanici. B i C. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl).vitamine. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. silicija i drugih elemenata u tragovima. Tako er. Kalij je vitalno va an mineral. privla i im vodu.

Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. badem. kroni ni ko a. pi e zdrav-zivot. kelj. prostate i mokra nih kanala. antisepti ko djelovanje. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. (hladne ruke noge). banane. kupus.hr. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. kisela pH razina. malaksalost. meso. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. bundeva. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost. mijenja se u lu natu. bubrega. studenti. Znaci manjka i kalija: umor. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). gripe. slabije pam enje i lo iji san. ljive. zelena salata. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. Ina e. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . Bogati izvori kalija su povr e i vo e.zivot. upale grla i sinusa. cvjeta a. a vo e: jabuke.hr. riba. ali i u medu. Ima ga u per inu i kadulji.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. odnosno poma e kod virusnih infekcija. radna populacija).com. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. tetivnih za ep .com. Povr e bogato kalijem: raj ica. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. aci. kru ke. Budu i da ja a organizam. masline. zeleno lisnato povr e.

Djeca uzimaju pola a e vode. Za vrijeme gra anskog rata. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. taj Rezultat kiselkasti. a limunu produ ili trajnost. Mo emo "limunski ocat". Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. ne zaboravimo. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. jednostavan. . i octa na napitak. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. Naravno.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. ocat su primjenjivali kao antiseptik. piti i grgljati jabu ni ocat. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. koristimo ga i kao dodatak salatama. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. U vrijeme Hipokrata. ali i preventivno. I na kraju. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. poput ostalih vrsta octa.

Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. betakaroten. kalcij. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. fosfor i kalij. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. Neke od njih su: . koji se pije vru ili hladan. eljezo. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. povr e itd. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. vode i meda. Provedena istra ivanja su pokazala. bubrega i drugih organa. Osim toga. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. kao to su pektin. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e.

koji se nalazi u jabu nom octu. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. JABUKA . koji sagorijeva masno e.kao lijek . Visoki krvni tlak Kalij. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). u mjesto toga da ih talo e u tijelu. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. poku ajte sa jabu nim octom. jer spre ava rast kancerogenih stanica. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor.Artritis Osim toga. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin. Ovo su samo nekoliko primjera toga. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. ako va metabolizam ne radi dobro .

jabuko. s finim pustenim stapkama. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. kiselog. divlja jabuka.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Mo e biti slatkog. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. dijetik. aromatik. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. umska jabuka. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. antiseptik. ovisno o sorti. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). ispod pusteni i esto dlakavi na licu. antidiaroik. dijaforetik. dezifecijens. Ima mnogo vrsta jabuka. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. du ine 1-3 cm. detoksikant. trpkog okusa. stimulans. Raste samoniklo u . Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. kongnestik. Oko 800. ± Malus domestica Borkh. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. digestiv.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. dugi su 5-10 cm. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. diuretik. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. antireumatik. ili pojedina no u raznim umama. Oko 2. Druga imena su joj adam ica. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. bra njava ili so na. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. antiarteriosklerotik. divljaku a. a talijanski Melo selvatico. stani tu. jabka. sedativ i tonikum. Prirodni je anemik. francuski Pommier Pommier sauvage. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. laksativ. a svima je zajedni ka ugodna aroma. jaboka.

fosfora. crijeva. oksalnu. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. cinka itd. e era 9-12%. acetat± aldehida. kobalta. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. raznih . fosfora 11 mg.9 mg.8 mg. 8 mg.9 mg. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. acetata. katar eluca. U kori jabuke. Jabuka sadr i vode 80%. eljeza 0. mnogo vitamina C i P P vitamina. a plod po elji. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. mlije nu. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. niz mineralnih sastojka. regulira tlak. pektina. mravlje kiseline. bjelan evina 0. natrija 1. vitamina A i C. jabu nu. kalija 137 mg. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. kao to ih imamo danas.000 raznih sorti jabuka. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. te kod arterioskleroze. biotina 0. folne kiseline 0. magnezija 2. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). kiselina (jabu na) 1%. nijicina 0.4%. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. jantarnu. u tragovima PP i B6. salicilnu i mravlju kiselinu. mangana itd. silicija 1. list isto kao i cvijet.15 mg. Danas postoji oko 2. geraniola. jer ne samo to krijepi srce. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. amil-eter. vitamine A i B posebno B 5. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. citronsku.1 mg. eljeza. flora joda. masti 0.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. celuloze. 35 mg.. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. nego lije iti.. sumpora 5 mg.4%. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. mangana. ve mu donosi energiju i hranu.bjelogori nim umama. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu.

. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. jer je najprobavljivija. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Sve se dobro promije a i daje bebi. u inak e biti isti.nametnika. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. Na 1 li icu ribane jabuke. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima.

omaglicu. infektivnih. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. gripe. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. lupanja srca. slabu probavu. bubrega. visoke temperature. mokra nog mjehura. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. hemoroide. Poma e i kod srdobolje. bolesti o iju. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. kuhamo u malo vode. neurastenije. dok ne dobijemo ka u. crijevnih bolesti i paratifusa. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. Za pokvareni eludac: . a lije i i bolesti ko e. Za znojenje: Razre emo jabuke. napunimo s medom i ispe emo. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. nazeba. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje.

Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Za lije enje ko nog ira: . Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. procijedimo. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino.

diuretik. antiinflamatorik. krumpjer. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . kao i gra ana raznih zanimanja. kumpir. Engleski naziv mu je potato. arterosklerotik. a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. emetik.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). Druga imena su mu kompir. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. dijabetik.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. francuski pomme de terre. Prirodni je abortiv. krtola. kartoffel. antiasmatik. makrobioti ara. krumpir. talijanski patata. Za nekoliko dana e ga o istiti. kozmetik. naturopata. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). dijetik. Isto tuma enje daju i za raj icu. ekobioti ara. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. laktagog i laksativ. njema ki erdapfel. Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . antisapzmodik.

bjelan evine 2 %. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. hepatitisa ko e i ekcema. fosfora. ujedi itd. li aja.1 %. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. B 1. itd. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. eljeza. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. mangana. B 6. cinka. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju.) u obliku aja od kore krompira. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. kalcija. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. uljevi. a najvi e u mladim nezrelim . Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva.uzimanja ostalih namirnica. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. Od minerala ima bakra. koji se pripremaju na razne na ine. pire od krompira predstavlja lijek. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. udarci.). divlje meso. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. masti 0.. Oblozi od krompira.9 %. najvi e kroba. ima ga u zelenim dijelovima biljke. a od kiselina jabu nu i mlije nu. Vitamin C se kuhanjem gubi. U lije enju gastritisa. opekline. B 9.). Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. ugljikohidrata 18. glikozurije. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. B 2. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. P P i K. Od vitamina ima C. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru.

to inimo to tanje. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. kao ukrasna biljka. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. Javlja se za epljenost. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). Bolivija ile). Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. danas jedne od najra irenijih bolesti. bezvoljnost i iscrpljenost. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu.plodovima. a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. * Ako krompir gulimo. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. Gastritis U lije enju gastritisa. krompirov sok predstavlja jedno od . a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. kod pune svijesti i bez bolova. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. st. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja.

Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. za injenu s dosta per ina i luka. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. reume. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea. pola sata prije doru ka.prirodnih sredstava za lije enje. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. kupusa i crne rotkve. kad se po nu pokazivati rezultati. Kod lije enja ciroze.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). glavobolje. oduzimaju vru inu (vru e glave. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. razne opekline itd. kao i kod napadaja gihta. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. ru ka. uz terapiju. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja.). promrzni udovi. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. giht itd. ve ere. malo maslinovog ulja i soka limuna. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. dodajemo i sokove od cikle. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0.). a poja ava se korijenom per ina i celera. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. . Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. ka e ili juhe.

posebice candida. u asno se osje aju ± kako fizi ki. . to je candida? Candida albicans je gljivica.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. ÄGljivice. ne dr i vodu. Zbog toga osobe. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. Stres. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. prekomjerno kori tenje antibiotika. Dr. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. da se hrane tijelom svog doma ina. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. artritisa. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. Ova gljivica tako er ivi u ustima. Od samog po etka svoje medicinske karijere. tako i psihi ki. probavnih problema itd. Candida i rak Dr. i da teorija konvencionalne medicine o tome. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.Kori ten tekst od homeopate I. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. koja uzrokuje brojne probleme. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. dijabetesa i poreme aja metabolizma . sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. koje je nalagala konvencionalna medicina. depresije. Mike Lambert). koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. koje boluju od kroni nog umora. Lesingera bakreni Candida i rak . Na alost.³ (dr. nezdrava prehrana. alergije.

Simoncini je shvatio. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. . Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. Prou avaju i rak. 3. Za titna reakcija organizma Dr. 2. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma.Simoncini govori. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. Me utim. gdje u tijelu da se nalazili.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Na kraju. Nakon nekog vremena. koja su umirala od posljedica kemoterapije. koje je diktirala moderna medicina. koje zovemo Ärak³. kao i candida. U zdravom organizmu. kada sam gledao jadnu djecu. Konvencionalna medicina tvrdi. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. dr. bez predrasuda i strogih pretpostavki. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. da to nije tako. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. Patio sam. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Simoncini je shvatio. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ.

nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. Za razliku od drugih lijekova. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. odmah rje ava problem. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). Sudbina otkri a dr. da bi se obranila. koji je bio namijenjen da ju ubije. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. Umjesto toga. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. U ovom slu aju. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. da je rak uzrokovan candidom. ak se i po inje hraniti lijekom. je oslabljeni imunitet. Kada imunitet funkcionira pravilno. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. kojih je on izlije io od raka. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. Me utim. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. kao i drugih bolesti. nastavio je tra iti lijek. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. Na kraju pravi uzro nik raka. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. poput sode bikarbone. spre avaju i njezino daljnje irenje. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Brzo je shvatio. Da. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. jer candida brzo mutira. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano.

besplatan i daje pouzdane rezultate. ovisno o tome. Sada. koriste i sodu bikarbonu.curenaturalicancro. napunite a u .Simoncini ovdje: http://www.davidicke.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. gdje se nalazi rak. a sodu su nazivali Älijekom³. nepoznatog porijekla. u drugima ± samo nekoliko dana.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test.com/ lanak je preuzet sa http://www. Test je jednostavan. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. da bi shvatili. dr. (Predla emo. postoji i ku ni test za candidu. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. Tullio Simoncini nije bio kukavica. to je zaista ludo i opasno. Posjetite stranicu dr. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³.) Na sre u. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. Me utim. Candida saliva test 1. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. Prije nego li to odete na spavanje. Kada je iza ao iz zatvora.

8. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. 6. da imate previ e candide u organizmu. ili ako se slina skupila dolje. nadutost i plinovi. Ako je voda postala mutna. 5. Slijede e jutro. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. ili se otopila. pljunite u vodu. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. ili se u vodi vide trake. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. konstipacija i garavica y alergija. sa Vama je sve u redu. kihanje. 3. Ostavite a u na 15 minuta. dijareja. postoji velika mogu nost toga. koje se spu taju prema dolje. odmah nakon to se probudite. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. 7. 4. gr evi. . 2.

upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .za epljenje nosa. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.Citrofit .oslabljeni imunolo ki sustav . grlobolja.trudno a .dijabetes Na ini lije enja candide . prehlada.Soda bikarbona . est ka alj. astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost. iritabilnost. depresija.Anti-candida dijeta .lije enje antibioticima .prehrana bogata rafiniranim e erom .Alkalna dijeta .e njak (u kapsulama) . slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .

to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. crijeva. terapija dr. Simoncini) Dr. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi.Simonicini uzrokuje rak)..Simoncini.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. tokom jednog mjeseca. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode.Lactobacillus acidophyllus . talijanski onkolog. u ve ini slu ajeva.Simoncini . Nakon toga rak bi trebao nestati. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca.

Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone.Jimu Kelmunu Dr. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina.zahtjeva lije ni ku pomo .com/th. u obliku injekcija ili intravenske terapije. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. Pretpostavlja se. e er djeluje na druk iji na in. to je bilo potvr eno snimanjem. ÄDrugi lije nici su mi rekli. ubijaju i stanice raka. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. zatim pauza od 6 dana. oboljelim od raka ..simoncini. Me utim. da pove ava nivo e era u krvi. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. po to ih soda bikarbona odmah ubije. ova terapija je jednostavna. Vi e info na http://www. U ovom slu aju. po to stanice raka se hrane e erom. pu tenim ku i na umiranje.. ali bez ikakve tete za organizam. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. Me utim.curenaturalicancro. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. koji je dijelio ljudima. direktno u venu. Tako trebate nastaviti.³ . da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. Za udo.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. u ovom slu aju. svaki dan. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. javorovi sirup djeluje na takav na in. Terapija bi trebala trajati 6 dana. .Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom.

var. dijabetik. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. pisac staroga Rima. . remineralizant. diuretik. crveni kupus. var. Prirodni je adstrigent. gemmifera). glavatom kelju (Brassica oleracea L. acephala). ( Brassica oleracea L.Postupak: . laksativ. pitomo zelje. e er i bijelo bra no KUPUS. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. Kr. Citat: »plodovi zemlje se preziru. revuzijant. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. antianemik.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . var. dermetik. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. Kr. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. var. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). antiulkus. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. Kr. glavati kupus. antiseptik. a prvi zapis iz 4 st. ). sedativ i vermifug. gongylodes). p. crveno zelje. glavatica. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. detoksikant. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). digestiv. antireumatik. var. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. capitata Kupus (Brassica oleracea l. antiskorbut. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. var. od sredozemne obale do Irske. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. p. ).zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . Kolumele. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. broskva. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje.tokom ove terapije izbjegavati meso.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. p. opisuje 10 vrsta kupusa. kapusta.

kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. kao hrane (juhe. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. sok i list u kozmetici itd. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. koji su oboljeli od skorbuta. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. sena itd. dobar je remineralizant. vodene bolesti ). antirahiti no djelovanje vitaminu D. dok je . Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). salate. variva. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are.). to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza).

II.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. i valjkom ili peglom izgla amo list. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. Tako inimo 7 dana. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. i uvijek pripremamo svje . pijemo ga u gutljajima. pritom koriste i razna pomagala. a mo e i komora a. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. I. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. pomije an s medom ili e erom. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. ako posjedujemo sokovnik.

Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. Salatu uzimamo 2 puta na dan. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. tjedan jedanput po dl soka ujutro. I. osipi. te 2 puta na dan uzimati salatu. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. li ajevi. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. opekline itd. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. ekcemi. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. Ako se pojave nadimanja. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. irevi. nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre.

osipa (egzantema). te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). a ako i jest. ili preko no i. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. Rasol ne smije biti jako slan. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. Uzimamo 14 dana. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. rane koje zaudaraju. crljenice (rubeole). Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). svaka 2 sata po licu. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. itd. upale stani nog . Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove.ne prestane. ako je u uputama navedeno. a tijekom dana po 4 sata. stavljamo biljnu mast. ). tinkturom stolisnika ili kadulje. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. irevi itd. crvenog vjetra (erxsipelas). pri tevi.

kod neuralgije lica (trigeminusa). Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. kod reumati nih bolova (zglobovi).tkiva (flegmona). Kad nave er skinemo oblog. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. znojnog osipa (milijarija). i to ujutro i nave er. kod pojasnog herpesa (herpes zoster). Hladniji dani. njegovani i nasmije eni. okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. lanak od I.lumbaga-i ijasa. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. rane od pro irenih vena. lagano masiraju i. Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Kako bismo . Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk.

ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. kivija. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. pinata. Kad god mo ete. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. Garantuje trenuta ni dotok kisika. nahranjena i nje na kao bebina. . kupku ili neku tehniku meditacije. ipka. Ko a e biti mekana. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. jabuka. Ako ne mo ete svaki dan. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. limuna. ali i imunostimulator jer. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. kupusa.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. dokazano je. vo nja bicikla ili brzo hodanje. osim ako to zaista nije potrebno. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. celera i sl. ubrzava metabolizam. najbolje na svje em zraku. Zbog oskudnije zimske prehrane. problemati noj ko i i podo njacima. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. kao to je lagano tr anje. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. paprike. smanjuje stres.

A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. nasje i ga na . Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e.Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe.

kri ke i staviti u usta. Recimo pojedete dvije nite kruha. To nije tako jednostavno. kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. a zatim komad vo a. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. Komad vo a je spreman pro i . Va no je znati kako i kada jesti vo e. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC.

Jedite vo e na prazan eludac. U me uvremenu. pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). itd. pospe uje probavu i sokove.ravno kroz eludac u crijeva. . ali ga kruh spre ava u tome. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. arka.

u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. Nemojte piti prigrijan sok. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. koji se bavio ovim problemima.Dakle. Nemojte jesti ni kuhano vo e. zdravlja. kao to su napr. dugovije nosti.pijte samo sok od svije eg vo a. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. Ako jedete vo e na ispravan na in. jer su oni kiseli. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. Ako ho ete piti vo ni sok . sre e i normalnu te inu. ste i e te svu tajnu ljepote. naran e i limuni. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. energije. Ako elite piti . a ne koncentrat sokova iz konzervi.

ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. vitamina E i vlakana. dobar izvor kalija. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni. magnezija.: tj. sr ani .vo ni sok. arka. Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina.gutljaj po gutljaj. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. pijte ga sporo .

JAGODA: Jagoda je za titno vo e. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. Jagode spadaju me u glavno vo e. . a puna je glutationa. oksidanta u borbi protiv raka. sni ava kolesterol. koji poma e i poja ava na imuni sustav. za epljenja krvnih ila. Tako e je klju ni izvor likopena.i mo dani udar. slobodnih radikala. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. Sastoji se od 92% vode. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i.

Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li .: zatvorene stolice ). bijelim ili utim mesnatim tekom. (Prim.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. Guava je tako e bogata vlaknima.: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid. arka. koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). arka. (Prim.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. arka.

to e usporiti vrenje. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. Vrlo brzo. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. pretvorit e se u masti i dovesti do raka. ka l ja. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. kao izravnu . hunjavice. A ako je suditi prema brojnim studijama. prehlade. upale sinusa ili uha te bronhitisa.

a nakon druge kampanje 27 posto. Na alost. kao vrijeme gripe i viroza. Na alost. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. . a nakon druge kampanje 10 posto. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. dr. Edukacija daje rezultate Prof.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. Primjerice. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. Vera Vlahovi -Pal evski.

a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. Ipak. Ali. hunjavice. Vlahovi -Pal evski. obja njava prof. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. ka lja i gripe. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. pospje uje razvoj otpornih bakterija. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Iz istog istra ivanja.to se odnosi na potro nju antibiotika. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. ka e prof. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. dr. bez obzira je li opravdana ili nije. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. . Vlahovi -Pal evski. govori prof. svaka primjena antibiotika. bez preporuke lije nika ± opravdano. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. dr. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. viroze ili povi ene tjelesne temperature. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. dr. dr. prehlade.

± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. prehlada je esto pra ena grloboljom. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. . Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. tako i lije nika. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. kako pacijenata. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. To je jo ve a pogre ka pa prof. Naime. a grlobolja tjedan dana. dakle cijelim spletom simptoma. Upala uha. a njeno rje enje se ne nazire. dr.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. Osim toga.

Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. . U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. Ako uzimate med direktno.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. Vlahovi Pal evski. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. dr. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. isu i je i na taj na in o teti. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. u posljednja dva desetlje a. ako ga se dobro prokuha. Naime. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. I to na na in da se tri. No. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. upozorava prof. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem.Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. Me utim. te da ga se ne smije pregrijavati. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. No.

a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode. najradije bi se preselili na mjesec.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. No. ali niti oduzimati. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune".NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. proizvod ve u p elinjoj ko nici. najbolje je direktno od p elara. . KRVNA GRUPE . I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. Ne treba mu ni ta dodavati. osloboditi te peludne napasti. to je filtriranje. Med je gotov. formiran. manje s njim manipulira. Pa. jednostavnog razloga. Organizam puno lak e svladava pelud u medu.. u dobroj mjeri. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. homogeniziranje.

veoma iskreni i odlu ni. imaju najkra i ivotni vijek. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. metabolizam. stres. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. Jako su dobre vo e . ive stabilno u sada njosti.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Utje e na na u probavu.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. mentalno i emotivno stanje. i snagu na eg imuniteta. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Ova krvna grupa je sklona i irevima. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. opstajale u divljim uvjetima ivota. gastritisu i alergijama.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost.

ov etina. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. jetra tele a. janjetina.umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. divlja . teletina. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. srce . Jako dobre namirnice: govedina.

crveni grah Izbjegavati : pinto. edamer sir. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. sku e. kozji sir. lignja. miso. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. ikra od lososa. soja. losos. sladoled. guska. piletina. slanutak. tofu. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. maslac. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. mozzarella sir. karpina i i srodnici. list. tuka Neutralne namirnice : cipli. gavuni. vrhnje. sve vrste le e . bijeli grah. surutka. koko . edamer.dagnje. mla enica. kozje meso. patka. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina.Neutralne namirnice : fazan. frape. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. Neutralna hrana:feta sir. parmezan. emmenthaler sir. Neutralne namirnice : bob. morski rakovi. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kamenice. koko ja jaja. jogurt. gauda sir. aba.

sojino bra no. pasta od arti oka. umbir. kapare. mak. endivija. gljive. kisele krastavce. ra eni kruh. zob Izbjegavati: glutensko bra no. luk. Neutralne namirnice: bademi. kokice. repa. krumpir Neutralne namirnice: celer. ri a. blitva. paprika. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. korabica. brokula. lan. lje njak. repa. cikorija. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. kikiriki. bu ine sjemenke. salata rimska. paroga. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. p enica. hren. aloja. bu a. arti oka. proso. komora . mrkva. je am. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: .Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. kelj. masline. kiseli kupus. tikvice. pinjoli. e njak. p eni na krupica. pinat. kesten. crne masline.

klin i . Jako dobre namirnice: mango. melasa. estragon. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. kadulja. ocat jabu ni. sojino ulje. fruktoza. kivi. limun. lovorov list. maline. grejpfrut. Pi a: . sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. kukuruzni krob. datulje. ribiz. alge modrozelene. kopar. papaja Izbjegavati: avokado. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . papar. gro e. tre nje. per in. roga . kupine. dinja. kim. papar. jabuke. okolada. lubenica. ananas. smokve. bosiljak. dunja.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. ljive Neutralne namirnice: brusnice. cimet. Neutralne namirnice: anis. mandarine. kokos. korijanar. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. ke ap. med. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. vi nje. ma uran. sirup od kukuruza. jagode.

Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. estoka pi a. mentalno i emotivno stanje. i snagu na eg imuniteta. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. djeluju smireno i . i ne ga prokuhavati. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Zahtjevni su i veoma osje ajni . Utje e na na u probavu. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. slatka gazirana pi a. stres. metabolizam. kava.

depresija. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite.suzdr ano. psorijaza. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . Jako su osjetljive na potrebe drugih.Studije su pokazale i br em napredovanju raka. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu.

izbjegavanjem dijeta. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. izbjegavanjem sva e. izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. nadalje dugim i otvorenim razgovorima.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: .

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

Utje e na na u probavu. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. metabolizam. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. Nosioci ove krvne grupe su distancirani.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Znaju biti jako odrje iti. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. stres. i snagu na eg imuniteta. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. mentalno i emotivno stanje.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi.strastveni. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.

svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. Meso i perad: . hladne ruke i noge hemoroidi .

teletina. kozje mlijeko. Neutralne namirnice : janjetina. bakalar. abe. kapice ( koljke). divlja . lampurga. patka. morske rakove ( velike). pu evi.Jako dobre namirnice: purica. srdela i srodnici. kavijar. gavuni. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. ov etina Izbjegavati: bizon. jesetra. mozzarella sir. farmer i feta sir. koko . govedina. Neutralne namirnice : cipli. mlijeko kravlje punomasno . lignje. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kamenice. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. sladoled. vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. sku e. edamer sir. grdobina. kuni . kefir. jogurt. maslac. in uni. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. camebert sir. tuna. rocotta sir. listovi.dagnje. lokarda. Jako dobre namirnice : losos. mlijeko kravlje obrano.

proso.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. indijski ora i . miso. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. ganci. ri a bijela/indijska/sme a. ri ine mekinje ri ino mlijeko. sojin sir. mak. lanene sjemenke. teff. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. kikirikijev maslac. pinjoli. orah. ra eni kruh. Jako dobre namirnice: esenski kruh. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. pistacio. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. bob. rafinirana p enica. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. zob i zobeno bra no . crveni grah. je am. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. proso. bademov sir. pinto grah. bu ine sjemenke. . sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. le a naran asta.

komora . goru ica. jabuke. poriluk. naran a.tikvice. dinja.jagoda limeta. Jako dobre namirnice: kelj. gljiva. kapare. kumkvat. kupine . murva. ljutika. umbir. alge.zbog velike koli ine antioksidanta. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . vi nje. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. ribiz Izbjegavati: mango. crne masline. datulje. repa. Izbjegavati: crvena paprika. krumpir slatki. grejpfrut. kru ka. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. ipak. blitva. radi . kaki. zelena paprika. masline zelene. korijandar. jam. patli an.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. Jako dobre namirnice: ananas svje i. borovica. papaja. hren. gro ice. korabica. masla ak. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. tre nje. kupus. kelj pup ar. smokve. breskve. lubenica. celer. krastavac. kivi. ljive. Neutralne namirnice: paroga. bu a. mrkva.

tartar umak. e er. fruktoza. crno i bijelo vino. ma uran. kukuruzni krob. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak. kadulja. kim. laneno ulje . per in. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. okolada. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. ke ap. majoneza. vanilija. klin i . chilly. sol. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . mineralna voda Izbjegavati: crni aj.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. Jako dobre namirnice : kari.med. slatka gazirana pi a. roga . elatina. kava. ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu.

stres. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg.ga ne vi e od 30 sekundi. i snagu na eg imuniteta. mentalno i emotivno stanje. Utje e na na u probavu.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. originalni. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. subjektivni. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. . Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. metabolizam. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. samodostatni.

sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Podlo ni su infekcijama.a najve i rizik za rak kostiju. Mogu patiti i od gojaznosti . hipotireoidizma. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. dijabetesa tipa I. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. plu a i jajnika . gu tera e. Imaju mali rizik od raka titnja e. visokog tlaka.otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. Pseudomonas sp. Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . jetre i u nog mjehura te grli a maternice. sinusnih infekcija. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp.

patka. teletina Izbjegavati: koko je meso. divlja . kuni Neutralne namirnice : bizon. purica. govedina. piletina. jetra. prepelica . upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina. ov etina. fazan. hladne ruke i noge hemoroidi . kozje meso. jarebica.lo a cirkulacija.

tun Izbjegavati: gof. Jako dobre namirnice: farmer sir. jogurt. kefir. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. feta sir. lubin. kamenice. sojin sir. mlijeko. tofu. lignje. sojino mlijeko . sojine pahuljice. dagnje. sojine granule. parmezan. slanutak. kozji sir. jaja koko ja. mozzarella sir. kavijar. gavuni. losos sku e. maslac. kavala. karpina i srodnici. lampuga. ricotta sir. bob. in uni. Jako dobre namirnice : grdobina. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. palamida Neutralne namirnice : cipli. srdela. ementaler sir. tuke.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. meku ci. Neutralna hrana: edamer sir. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. listovi. crveni grah Izbjegavati : le a. haringe. lokarda. quak sir. gauda sir.

chilli. gljive itake. ri ino bra no. gljive bukova e. paprike Neutralne namirnice: bamija. ri a. celer. kruh Izbjegavati: p enica. bu ine sjemenke. poriluk. zob. suncokret. krastava. kruh bez glutena. glutensko bra no. blitva. kikiriki. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. ri ino vrhnje. bu a. kokice Neutralne namirnice: je am. komora . Izbjegavati : pistacio. Jako dobre namirnice: brokula. lanene sjemenke. rotkvice kupus. pinat. kesten. arti oke. arti oka. ra eno bra no. kapare. tikvice Izbjegavati: crne masline. repa. rabarbara. pinjoli.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. mak. aloja. orah. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. mrkva. umbir. sojin. proso. masline zelene . krumpir. kelj. zobeno bra no. kupus kiseli. paroga. kapula.

majoneza. nektarine.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. breskve. kadulja. sol. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. slai Neutralne namirnice: feferoni. ocat. papaja. okolada. elatinu. kukuruzov krob. kivi. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. jabuke. chilli. klin i . lubenica. lovorov list. kim. laneno ulje . brusnica. ipak. jagode. cata (dinja). melasa. limun. smokve. tre nje Izbjegavati: kokos. vanilija Izbjegavati : cimet. datulje. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. kumin. dunje.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. metvica. sojin umak. med. kaki. ma uran. papar bijeli i crni . ljive suhe. anis. ribiz. bosiljak. vlasac.

Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. pivo. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. pivo.krv . 2. poti u izmjenu tvari u organizmu. i ne ga prokuhavati. slatka gazirana pi a. kao to su polifenoli. Dakle. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. a ne da bismo se njime lije ili. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. to god vi sada mislili. ka u Francuzi. pobolj avaju prokrvljenost stanica. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali.

pa ak i onu u mozgu. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. zavisi kako se uzme . Ono to se u narodu ka e . ali niti zgru ana! 6. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. ime odmah sni avaju i krvni tlak. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. od visokog krvnog tlaka.LDL. Samo bez pretjeranog odu evljenja. VI E DOBROG KOLESTEROLA. 3. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. 8. .bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. Ina e. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. molim. 4. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol .bolje kola va im venama! Da ponovimo.da krv e bude prerazvodnjena. pripazite. ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. Lo a ili dobra vijest.

24 g*alkohola (mu karci). RAK USTA. vino. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. 2. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. prije svega oni B kompleksa. DRIJELA Opasna kombinacija . GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. pogotovo onaj prostate i plu a. 10. . ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. GRLA. 3. 9. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). te folna kiselina sadr ana u pivu. te nakon odre enog vremena i odumiru. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. tj. kao to je primjerice reuma. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. JEDNJAKA.

O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. pogotovo alkoholom.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E.1 l vina ili 0. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta.25 l pive. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. 8. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. 60 g* alkohola). tj. 0. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome).03 l rakije (=standardno pi e).5. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. Uostalom. 7. Benigna hiperplazija prostate PROSTATA .

blago lu nat sekret. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa.tkiva prostate. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. godine ivota. S druge strane. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. koje se . a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. Prostata oko 20 grama. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. kao posljedica hormonskih promjena. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. Prostata izlu uje bjelkast. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom.

ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. neodgodiva potreba za mokrenjem. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. oklijevanje prije mokrenja. godine. Do 80. Primjeri su: potreba za mokrenjem. esto mokrenje. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. Dobro udno.naziva adenom. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. ostaci se talo e u mjehuru. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. bol tijekom mokrenja. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. slab ili prekinut mlaz mokra e. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. a u mokra nom mjehuru mo e se . Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja.

Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima.stvoriti i kamenac. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. uklju uju i i rak. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. Planira li se operacija. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). Bezbolno. nu na je i cistoskopija. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. no mnogima neugodan. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. a rak na vanjskom dijelu lijezde. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). Pregled je brz i bezbolan. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje.

Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. tamsulosin i terazosin. nakon osje a nekoliko dana. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). U onih koji se ele lije iti. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. doksazosin.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. »watchful waiting (WW)«. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. o tre za ine. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. Lijekovi te vrste. U dogovoru s bolesnikom. jesu finasterid i dutasterid. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone).

Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. inciziju vrata mokra nog mjehura. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. klasi nog kirur kog zahvata. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. U svakom slu aju. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. Kod suprapubi ne prostatektomije. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). Dakle. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. No. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. kada je stanje povezano. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. kona no je lije enje kirur ko. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom.uve anom prostatom. prije svega. s hormonima koji poti u rast i tkiva. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim.

a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. Po potrebi pregled. Tokom vremena. Prema nekim procjenama. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. RAD .razina tog zaga enja biti neznatna. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. dok oblak stigne do obale Amerike.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . radijacija e se"raspr iti" u atmosferi. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD.koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju.Iako se pretpostavlja da e . na e hrane.je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije. I to je jo jedan negativan . ali samo trojica to priznaju.radiation absorbed dose .mokrenja. vodu i usjeve. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. vode i zraka. mokra e. ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja).

Do sada. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. 1.Prema preporuci lije nika. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. Nakon ernobilske katastrofe 1986.ka e Lam Ching-Wam. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja.32 . kostiju i leukemije. gdje on mo e izazvati rak. nakon radioaktivnog zaga enja. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" . to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i.65 mg * djeca te a od 68 kg .130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti .utjecaj nana e zdravlje. stru njak za kemijske patologije..

a to je od 6 do 50 mg dnevno. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano.. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja.ka e dr.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija". da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . 2. Chris Shade. Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe.mg * bebe do 1 mjeseca ivota . To je uvena tajna vojske SAD-a. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu.

" 3. Sol mrtvog mora tako er je dobra. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. Ac.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A.. Najbolje je da u kupku dodate magnezij. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i. >K tome. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. barem 15-25 kg. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone.jer sadr i velike koli ine magnezija. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. naprimjer magnezij klorid. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. glina izvla i i upija radioaktivnost. Sircus. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone.Raymond Dextreit." >. . znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka.

* 3. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. . * 1. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. * 2. tim je br i proces i enja. najbolje izvorske). Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. Po eljno je da je voda to toplija. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. to e e ju koristite. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine.Glinu mo ete koristiti kako iznutra. tjedan: ujutro promije ajte. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). mo e se uzeti jedan sat prije jela. Po elji. tako i izvana.

p eni ne i je mene trave ja a stanice.koja sadr e alge. konzumiraju i sme u ri u. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. . Ljepljiva vlakna. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. miso i alge. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. Hrana bogata klorofilom poput spiruline.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. su bile pogo ene radijacijom. klorele. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. >. Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. Spirulina. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. poma e i enju krvi i jetre. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. koje su se nalazili jedna pokraj druge.

eljeli su vratiti ulo eno.. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac. Kad je izazvao pomor purana. ni najmanje nalik na hranu..... klorele i drugih algi.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline. bogatih klorofilom. ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.. ZNATE LI UOP E. Molim. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom.

Pove ava peterostruko pogibao .. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. O MARGARINU. Ali. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol). dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. A SAD. Maslac ima mnoge hranidbene prednosti.. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica.. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Maslac je dio prehrane stolje ima.tekst.. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama).

Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka.. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha. kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota.... pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu. mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari.. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. Smanjuje proizvodnju inzulina.. I sada ona najpogubnija injenica. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma.. Nakon nekoliko dana. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.od raka.) ..).

a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. ni plijesni.. I dodajte mi maslac.. pa ima od toga koristi. MOLIM! udesno pi e -mrkva.. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo . I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice. ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili.. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno.. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima..* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris.

. izre ite na komade. Operite ih. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. Vrijedi probati. Vrijedno je uzeti ga k znanju. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. Seto je imao rak plu a.dugo od ranije. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. . Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. To udesno pi e je jednostavno. Uzmite jedan krumpir.

6. Sprije ava stanice raka da se razviju. 4. Ja a plu a. 5.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. Sprije ava bolesti jetre. 3. To e ograni iti rast stanica raka 2. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. Oja ava imunolo ki sustav. Dobar je za vid. bol u . bubrega.

Detoksifikuje. 10. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. Nema niti jedan lo efekt. poma e rad crijeva. Ubla ava menstrualne bolove. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. Kada ga treba piti: .mi i ima. 8. eliminira opstipaciju. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. 7. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. 9. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. Poma e u peludnim groznicama.

Prembabu Chathurvedi. dobro ga oprati. Procijediti i uliti u istu bocu. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. i na im bubrezima je potreban tretman i enja. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr. Vremenom se toga nakupi puno. nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. te dr ati u hladnjaku. PhD (Herbology). Kad provrije. . Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. treba uzeti aku per ina.

* Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. * Budu i je bogat kalcijem. op e slabosti. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. . sr anih problema. fosfor. Jako je dobar za djecu i sporta e. mentalnog i fizi kog umora. katarakte i infekcija. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. iscrpljenosti. kao i za vrijeme menopauze. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. anoreksije.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij.

jaka bol me probadala u le ima. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. bilo da sam sjedio. skoro sam ostao paraliziran. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. pogotovo ako sam bio budan. na jedan kongres Isusovaca.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . otac Jahn Schorr. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. a to je bilo prije 12 godina . Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. To je trajalo godinu dana. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. to je bilo prema rije ima lije nika. Kada sam imao 61 godinu. On nam govori to je osobno do ivio. ivac (i jas) je prouzro io bolove. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol.* Koristan je protiv ireva. koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . Nije mi bilo pomo i. osjetio sam jake bolove u kralje nici. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. (sve enikisusovac). neizlje ivo. profesor fizike i biologije. Kad sam ujutro ustao. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije.

Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. jer se talo io u zglobovima. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. Magnezijev klorid oduzima kalcij. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . skoro se vi e nisam sjetio da . stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a).jednostavno. a krvni tlak se stabilizira. pam enje i koncentracija je pobolj ana. a osje ao sam se preporo eno.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. ne e umrijeti . prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. Nakon ezdeset dana. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. kao i bilja. Dvadesetog dana. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. ivci postaju smireniji. bio sam sam sebi udan. Tako sam i nastavio. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. koji nije na pravome mjestu. te stvara normalan protok krvi. nakon to sam ustao.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. je nestalo.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije.

Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. 6. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. i odli no sredstvo protiv stresa. 5. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. . te je preporu ljivo za svakog sporta a.postoji. 2.(mokra na kiselina). Na taj na in. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. 1. Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. 3. dobar je antidepresiv. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. poti u i funkcije organa. ja a mi i e. 4. Dobro zatvori i potresi bocu. Opet sam imao radost ivota. 7. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. uvijek odr avaj. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje.

14. Regulira funkciju crijeva. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . 16. 23. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. 11. 15. djeluje protiv arterioskleroze. 22. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. isti krv. 9. o ivljuje mo dane stanice. 13. Stoga. Sprije ava gripu. 18. Sprije ava rak. Smanjuje koli inu masti u krvi. 21. 24. te 10. 12. Regulira probavu. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. Sprije ava pretilost. 20. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. Sprje ava ozebline.itd.8. Djeluje protiv zadaha. kod tetanusa . 19. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. Smanjuje probleme bronhitisa. To je izvrstan laksativ. Sprije ava arteriosklerozu. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. 17. . epilepsije. Produ uje mladost-vitalnost.

nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. uzimaj dalje da se bolest ne vrati.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. Uzmi jednu dozu u jutro. Budite oprezni. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. doza mo e biti manja. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. jedna doza ili dvije na dan. kada prostata postane . KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . ve je prirodna tvar.drugu popodne i tre u nave er. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. U slu aju. Za ljude koji ive na zemlji. posebno u prstima koji oti u.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. jer mo ete o tetiti bubrege. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. ovisno o starosnoj dobi.bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. Kad je problem jednom rje en. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. to nije kemijski proizvod. bez operacije.

nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. Kada je situacija pobolj a. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. uko enost. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. Uzeti jednu dozu ujutro.prema dobi. Nakon pobolj anja.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri.kl. U tom slu aju. nedostatak aktivnosti mozga. Pomognite ljudima kojima . U slu aju da se bolest ve ra irila. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. magnezij klorid mo e sprije iti irenje . a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. tremor.. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. popodne i tre u u ve ernjim satima. Postoje znakovi.od 2 do 4 mjeseca. pa prestati.koji pokazuju. uzeti minimalnu dozu za prevenciju. preporu a se kad se situacija pobolj a. Magnezij klorid kao lijek. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). ali ne i izlije iti. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti.ponovo normalna. i ako su poznati i takvi slu ajevi. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. U svakom slu aju.sve dok ne nastupe progresivni oblici. itd. Va no je ono to sam VAM poslao. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica.

blog. jetrena trava. otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka.com/ocajnicamarulja. marulja. bljedobolje. macina trava divljaka. elu anih i crijevnih bolesti.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. jetrenja a. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu).je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima.vrlo ugodnog mirisa . smrdu a. Tragam dalje. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica.webs.jajoliko name urano dlakavo li e .aspx http://prijezaceca. Macina trava -2. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta.marrubium vulgare. .li e ljutog i gorkog okusa . Uzima se n te srca mala olja. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.cvate od juna do kasno u jesen. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove. .raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . bla i bolove u jetri.. Za aj se uzima 20gr osu enog li a. prijateljima i susjedima. a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. tetrljan.hr/post/marulja/1532996.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . .herbateka. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom. uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca. zaintrigirala me. isti od sluzi plu a i bubrege.bloger. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto.. gor ika." Ovako pise Sadikovi .30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama .html http://www.htm http://www.stranice: http://herbalism.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene. lijek je protiv slabokrvnosti. I na oh se u dilemi.

da crveni luk . Sli na mati njaku. 24.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. nakon ega se pravi pauza. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice. Opet. print. 5. ne mogu ni sliku da na em na internetu.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . Objavio/la lillium u 11:38. pa se nadam da e dileme tada nestati. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. moja saznanja Otrila sam na sebi: . o ajnica. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. Procijediti. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). # 15.Neki i valerijanu smatraju macinom travom. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. ubaciti sve u 1 litar vode. 11 komentar(a). nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. Sli na je koprivi i mati njaku. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. A mo da je zabuna u nazivu. Hvala. Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis).kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata.2010. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. Suze su me zalile. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. . . najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka.05.

Nadam se da e vam pomo i. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. u 2010. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe.blogger.2010. Mozda je to samo na ovim prostorima.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)). Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta. Astronumerolog Irena Sjeklo a . vijek doba bioratova. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. 24. Probala sam taj nacin.blogger. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Ovo nije nikakva izmi ljotina. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. Hvala bogu na izuzecima od pravila. Naime.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran.04. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. MOLIM. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). kao i veliki broj zena. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. Sadik Sadikovi . cesto osjecam zarecu bolu u nozi. orbit. Naime.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. ne znam. pripremila caj od kunice i nevena.

"Nisam u en ovjek. nego se odvuku u vrt. Zato treba uvati zdravlje. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. jer bolest dolazi na kilograme. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. dok ne bude kasno. od kojeg e ozdraviti. koji su ili predajom od oca na sina. ne e da okuse mesa. Tamo gdje nema ljekara. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. . odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. a ivot veseli. treba tra iti to prije lijeka. On je i u starosti bodar. trave su najprikladnije za lije enje. on mnogo znade i mo e da pomogne. a to se vidi po njegovim zubima. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. godine. rad ga krijepi. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. izbirljiv je u hrani. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. tra e ljekovitog bilja. a odlazi na grame. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. te je na smetnji i sebi i svojima. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. koji su vezani uz stolicu. Meso ga samo kvari. lahko naginju svim mogu im bolestima. kad obole. pa i zbog toga ima svoj dra . bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. Ako ga izgubimo. jer se ne stari od godina nego od bolesti. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. kao recimo ma ka. te kopaju. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. elucu i crijevima. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. Alkohol. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. kojemu je bilje odre eno za hranu. Po mome mi ljenju. Oni ljudi. Pisano je 1928. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. difterija itd. svinjsku mast. jer ako je lije nik savjesno u io. itaju i ponovo njegovu knjigu. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. Izbjegava rad.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . svinjetinu. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. Zdrav ovjek je vedar. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. I uistinu. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. ovjek je stvoren za biljnu hranu. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. Bolestan ovjek je mrzovoljan. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. osobito one koje se hrane mesom. najbolje je da zatra i pomo od njega.

Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. Osim toga. Ovakvi znaci. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. Zato stari. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. ije bilo ne e odati du evni nemir. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. da se peru i iste i da rade. Ljudi moraju da se uvaju. Bolesnik se druga ije pona a. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. da mora ozdraviti. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. trave iz na ih krajeva. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. potcjenjuju i bolest. osobito gdje nema izvora. hrabre i podi u iz poti tenosti. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. ako joj du a podlije e. Jer nema toga bolesnika. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. a ne podle i joj. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. Ne. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. On se treba sa bole u hrvati. jer zalud se tijelo opire bolesti. mo emo lahko raspoznati i po medu. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. maslac. hljeb. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. koje ljekari zovu simptomima. treba pomo i da se savlada. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. u o ima. nego ih. da hranu dobro pro va u. . bubrezima i mjehuru. naprotiv. bilo bi veoma malo bolesti. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. da budu u pi u i hrani umjereni. ulje od maslina. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Mr avljenje mu ne e na koditi. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. druga ije govori. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. nego. sir. koji mo e kod pregledavanja biti miran. Mlijeko. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. nije uvijek zdrava. Bolesnikovo srce druga ije kuca. Da se u to uvjerite.Po mome znanju. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. gdje ni zemlja nije kao na a. Du evne boli. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. da paze na se. zelen. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. Poznavanje bolesti nije lahak posao. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. da tobo e ne oslabi. osobito iz kr a. A sada da se vratim na ljekovite trave. Ako bolest nije te ka.

po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. znaju koliko bolno moze biti. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. usljed nosenja zatvorene obuce. kako ka e na narod. puni nauke. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. Privijte je na bolno mjesto. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. . iri i sabire. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. krema. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Oni koji imaju tegobe. Veliki broj potje e od mene samoga. njima su junaci vidali svoje te ke rane. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. njeguje. ako je prejak. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. samo svi ljudi sve znadu. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. a ja sam nastojao da im pomognem. Imate u ponudi razlicitih preparata. i njjetinije i svakom pristupa ne. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. a svejedno je gdje e ga na i. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. neka upotrijebi manju koli inu trave. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. a mogu samo koristiti. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. Pa ipak. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. One su . a za nepoznate vrste i njihovu sliku. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. kako li ste prezirno. napokon. pa ako je preslab. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. a najljekovitije su u najve oj pusto i. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Svaki od vas. mehlema. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. Bolesnik tra i zdravlje. manje ili vise uspjesnih. niste bili u pravu. a i lijecenje mehlemima traje. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. i dobri prakti ari koji su svjesni da. To su ljudi velika ugleda. Njihova sre a bit e mi najve a pla a.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. neka ga poja a. Njima su se lije ili na i stari. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva.

To je zato jer sadrze olovo. > >> > > . Piti svaki dan po gutljaj.. kad je rjesenje jednostavno. Protrljajte ga zlatnim prstenom. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. Olovo uzrokuje rak. navodno nekog francuskog proizvodjaca. Zasto ici na operaciju.CHRISTIAN DIOR > >> > > . > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9.L. Ako pocrni boja ruza na ruci. Stavite ruza za usne na ruku. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. > >> > > 2. . Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta.CLINIQUE > >> > > . Provjereno pomaze protiv lupanja srca.LANCOME > >> > > . privijte dio suhe sljive.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije.SHISEIDO > >> > > . > >> > > 3.L. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1.ESTEE LAUDER > >> > > . jer se pokazala njena neefikasnost. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. usuti u flasicu. dodati malu kasicicu soli.S. promuckati da zapjeni.. Bol i otok ce sigurno proci.Y. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. znajte da sadrzi olovo. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko.S.CHANEL (lip conditioner) > >> > > .MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo.

pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. i.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu. uzrokuje o te enja mozga. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. osim verzije na engleskom jeziku. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. zapravo. . Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta. > U njegovom sastavu je 50% ive.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari . Nemam komentar.vecernji. ne vjerujem sve to pro itam. Mislim da je ovaj tekst znacajan. oprostite na mogucim greskama u prevodu.blogger. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1..jedna se zove thimerosol.

E-mail Sprije ite svinjsku gripu .youtube.za to bi uzimali Panvax. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. dijabetes. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe.odli ni savjeti Dr. Vinay Goyal. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49.2009. # 05. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. kao i > brojna druga ostecenja. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova.ve i je . ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www. print.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. o squaleneu.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv. Savjeti dr. multipla scelerosis. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . boze moja. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. 6 komentar(a). vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. Nemojte to uzeti. pitajte ga o thimerosolu.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . Koje god mjere opreza poduzmete. i dobiti o te enje > mozga. Sam kontakt nije toliki problem .11.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete .

struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. print. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. 2 komentar(a).problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Preporu uje se . . Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. 2. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Korisnost preventive nagla ava se. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. 3. perete se ili spavate). Dakle. 1. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. samo u suprotnom smjeru. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. kave. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. 4. To jest. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. Ako uzimate C vitamin u tabletama. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete.11. # 03. Hands-free pristup. ali nije na odmet ponoviti). Naime.2009. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. 5. jeftin i mo an na in prevencije bolesti. Datum objave: 26. na alost. 6. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Sli no kao to to treba initi s ustima. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. kakaa). puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom.

tune. a stres je drugo ime za na in ivota. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. stres Ovo vrijeme. haringe. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). osjeta i neurolo kih o te enja. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. rane sepsu. nedovoljno kretanje. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. Njih proizvode planktoni i alge. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. postoperativnih stanja. lososi. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). povi en holesterol. malignih oboljenja i nedo enosti. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. kao i depresije. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. ivljenje je protiv ovjeka samog. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . opekotina. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. mo dani udar.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. pu enje. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. Omega 3 to popravlja. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. moderno civilizacijsko vrijeme. gojaznost. atopi nog dermatitisa. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga.

bol u vratu.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a . gubitak apetita ili prejedanje. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. osamljenosti. ljutnja. mineralima Posebno bitne tvari: kalij. Prehrana. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. dijabetes. mogu biti jednako stresna. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. magnezij. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . probavne poreme aje.prevencija: Bogata vitaminima. pove ana razdra ljivost. bol ili emocionalni konflikt. pesimizam. osamljivanje. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. ili bol u le ima. alovanje ili razvod. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. nesanica. U pravilu. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. neraspolo enje.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. Pomo u lije enju stresa: . uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. astmu. Posljedice takvih promjena. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. umor. velikuh i malih se zbrajaju. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. probavne tegobe. migrenozne glavobolje i mogu e rak. visok krvni pritisak. nov ani problemi. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu.

malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. kolika god da je njihova povr ina. Usprkos bolu. Poslije podne vi e nije osje ala bol. natrag i dolje. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. desetak dana kasnije. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. hrane bogate ugljiko hidratima. hrana siroma na mastima. izdahnite dok idu prema dolje. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak.kamilica. umjerene koli ine bjelan evina. koje je ustvari placenta puna v itamina. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. pasiflora (passiflora incarnata). 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. ali na njeno veliko iznena enje. pa opet krenuti od po etka.Aromaterapija: lavanda. meditacija. zlu ne trebalo . a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. udahnite dok ramenima idete prema natrag. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. mala etnja. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . Ovo mo e biti korisno. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. Joga. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. nije vi e bilo ni traga opekotine. kru ni pokreti ramenima prema gore. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju.

nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Zjenica. stvorio zemlju. Paradajz ima etiri komore i crvena je. posadio biljke. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Srce je crveno i ima etiri komore. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. . DA. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I.

ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks.. hormoni su joj izbalansirani.. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Plavi patlid an. . Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. Celer.. ine i ih na taj na in slabijima. Ima lijevu i desnu hemisferu. Grah koji je skoro identi an bubregu. Postoji preko 14. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. gornje cereberume i donje cerebelume. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam.. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe. I pazite sad ovo . smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. tijelo ga uzima iz kostiju. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Kosti imaju 23% natrija. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda.Orah izgleda kao mali mozak.

Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Narand e. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Crni luk li i na elije tijela. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. . tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Njegov suradnik bijeli luk.

Njeni ostaci prona eni su . a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. uta ja a imunitet. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja.s. (Noe). navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³. a jedemo. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika."nepripitomljenom" obliku. Francuska i Amerika.

naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). kod povra anja. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga.preporu uje se kod slabokrvnosti. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. uklanja masne naslage iz tijela. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. hroni nih proljeva. lije i upalne procese. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. Sjemenke gro a. Kod po etnog ovapnjenja ila. Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. gastritisa: . giht. godine p. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze.e. tegoba s kapilarama. . . a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). . odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik).n. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. arterioskleroze. Gro e. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. Prema Wilfordu. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. krvarenja.poti e apetit. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. gastritisa. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. utice. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. nego i kao hrana za spremanje raznih jela. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. hemoroida.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. Kod raznih vru ina glave. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). .pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija). slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. usporava starenje. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. B i C. . Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. Sok gro a: . detaljno opisuju uzgoj loze. Egipatski hijeroglifi iz 2440. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize).

vitamina C. Nau nici su 1996. ja a imunitet. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. ali ne i kalijem i kalcijem. B1 i B6.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. ote enosti jetre i slezene. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. svakako sir e razrijediti.Izuzetan je ista jetre. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. mangana. pa se preporu uje anemi nim osobama. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. . a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. reumatizma. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. hormona neophodnog za dobar san. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska.. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. a ljudima zdravlje. katehine i kvercetine. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. . Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. kalcija i eljeza. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. Sadr i i polifenole resveratrole. . ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. antocijane. ali i zbog obilja biljnih vlakana. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima.

Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. hormone rasta i parazite. 9. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. koji su svi tetni. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. 2. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Zamijene za e er su tako er tetne. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. tanine. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. elije raka e Ägladovati' c. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. jabu nu i limunsku kiselinu. 4. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. uklju uju i fa ol. poku ajte piti svje e sokove od . jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Zra enjem se. srca. pored uni tavanja elija raka. b. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. poslije terapije.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. 3. minerale: kalij. plu a i dr. magnezij. Sluz hrani elije raka. 11. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. d. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. bubrega. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. hrani ili na inu ivota. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. ivotnoj sredini. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. 7. vinsku. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. ali u vrlo malim koli inama. eljezo. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. klica. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Razlozi se mogu tra iti u genetici. pogotovo za oboljele od raka. pogotovo u digestivnom traktu. vitamine: A. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. e er hrani elije raka. 5. mangan.. 8. a. Me utim. 6. 10. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. a tako er mo e do i da o te enja jetre. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. fosfor. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. itarica. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem.

Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. koji ne sadr e dioksin. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Bijes. antioksidanti. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. posebno na dojci. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. kao to je vatrostalno. hrana koja je pakirana u plastiku. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. nepo eljnih i nepotrebnih elija. flor. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 16. pireks ili keramika. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Umjesto plastike. Dakle. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. vitamini. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. . elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. 13. 12. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. On navodi da kombinacija masno e. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. aj. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. 15. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. welness manager u bolnici Castle. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. tijela i duha.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Izbjegavajte kavu. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. minerali EFA i dr. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Rak je bolest uma. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. 14. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Dioksin je bio jedan od razloga. e. koje sadr i voda iz slavine.raznog povr a. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka.

ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. Ni mene nije mimoi ao isti problem. ostaviti kratko i mlako popiti. paradajz. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . ananas .napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. heljda. samo to traje malo du e. najbolje sebi mo ete pomo i. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo. . . laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. koji se znao spustiti do koljena.) . Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku.Lijena crijeva Po mojim saznanjima.aj ili supa s kimom. A piletina.blogger. Sad su te tegobe nestale. Ne smije prokljucati. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme.. a vodite racuna o higijeni.. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida.piti po gutljaj maslinovog ulja. . otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: .pojesti kivi. Slu ajte svoj organizam. uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. Ucinak je brz. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti. Nikad nisam mogla le i na tu stranu.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje.

nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. edema i za olak avanje mokrenja. hlorogensku.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. olak avaju mokrenje. mulberozid F (Moracin) . zatim kumarin. flavonoide: rutin. povi ene temperature. Prema dosada njim saznanjima. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. opstipacije do toniziranja krvi. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . te se upotrebljava kod opstipacije. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. olak ava mokrenje. flavone.09. te kog disanja. tamnjenja sijede kose. moracetin. od dijabetesa. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. i za i enje lica. kao i krvni pritisak. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. ureazu. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. fumarnu i folnu kiselinu. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. djeluju smiruju e. Kora duda se uzimala protiv ka lja. Isprobala .Sumejina apoteka 8. Pored toga.Bijeli dud lat.inhibitor tirozinaze. valeri nu kiselinu. holin i trigonelin. iznojavanja. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. kvercetin. za toniziranje. listovi u obliku aja. za tretman ko e oko o iju. adenin. vitamin c. hidroksikumarin i skopoletin.

ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. a treba sutra raditi. Pomaze i kod secerne bolesti. Svrbi oko. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. to ne bih i ljivu. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. nakon premazivanja. Cvjeta u aprilu i maju. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki.ne mo e na tetiti. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici .Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. Preporu ujem i vama. Redovno mi se to dogodi u februaru. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. sigurno odstranjuje konjuktivitis. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Lije nik. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. specijalista za bolesti jetre. korijen u proljece ili jesen. ove godine oko me iznenadi. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. Ljekovita je cijela biljka. Me utim. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Kad mogu stavljati minku. uzmem suhu ljivu. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. Isplatilo se. septembru i ponekad u maju. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija.

sazvacemo. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. fitoterapiji. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. te podstice rad jetre i zuci. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske.) Stalno bolesni ljudi. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. farmaciji i kozmetici. Stabljika je u pocetku malo gorka. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. hrskava i socna i jede se kao endevija. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. Koristi se u makrobiotici. Pustimo da zakipi. sirovo. ali i suseno. reume. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. Recept Marije T. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. pospjesuje probavu. Otklanja kozni svrab. lepu ina. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. Da dodam i recept za med od maslacka. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. koji se osjecaju slomljeni i umorni. Cicak . Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. S vise limuna sirup je kiselkast. Pored mineralnih tvari. . lisajeve i osipe. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . Tako se tekucina isparava bez kuhanja. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. Korijenje maslacka. Mene taj med odmah asocira na rat.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

u protivnom ne. . so i sir e .. mlijeko. gro e.nutricionist iz Palestine.u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane.nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu.a.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance. ako bi mu se svi ala .Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana.v.s ribom nije mije ao jogurt.omiljeni za ini: med.Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period.4 sata. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja.med.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: .19x haram jela su pomenuta .jeo bi. meso. .1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom. . nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. mlijeko ili bilo to kiselo.svje e sezonsko vo e.hljeb. Preporu ivao je: . nar 2.Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom . s predasima . Ukratko: . najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu. u podne te a. . Najvi e je jeo: .volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice.s o hrani: . Jeo je: .Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane. . vo e.90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso . . . maslinovo ulje. . .100 gr dnevno . ukiseljenu ili preslanu hranu. . . Oblog mijenjati svaka 4 sata.da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.s dinjom.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. D emil Kudsi Duvejk . lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog. uve er samo troje: hurmu. .jesti se spominje 109x .jeo je s tri prsta desne ruke. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana. 1 zalogaj te i 20-25 gr . 2. Preporuke o ishrani po islamu 1.uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko. .

Kada bi se neko u Poslanikovoj s. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). a jelo dvojice dovoljno je etverici) .jesti desnom rukom.a. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. ukusnih karhi umaka. Na sjeveru . a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). Zlatno ute je boje. nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: .bra nu koje se od njega proizvodi.ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela.umjereno uzimanje hrane .pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu . U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med.jedite manje i bit ete zdraviji .s ku i razbolio. Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici.v. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. . Priprema se na razne na ine. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. ." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). a potom biva ra irena.. mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku).nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. a potom samelju. smo je manji i maslinasto zelene boje. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. polahko i smireno. rekao bi: "Hranite ga supom talbine. esto slu i spravljanju klica.5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. Muth dal je po okusu sli an mung dalu. a kada bi uo da je neko bolestan.hranu.

ilija. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. rijedak je u nas. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad.blog. . Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. kurkume i limuna. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. ije je djelovanje sli no inzulinu. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. a drugo nije stizalo. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. poznatim po poticanju probave. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. a bijela iznutra. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. nije stizalo.nadutosti i plinova. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Pa ipak.Indije se kuha sa sezonskim povr em. Kao i mung dal. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Naime. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). canelliniflageolet grah.hr/ Rajma dal (engl. i inozitol. tj. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. a ona olju tena urad dal. manji od graha sa ovih prostora. Mlje no je zlatne boje. Raspolovljena. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu.

gra. pritka . Medutim pasulj je i ljekovita biljka. 2. za razliku od . izvor: www. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. grah-tacka . Droga deluje i kao diuretik. trklja . ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. grahro njak. fazoli. bob. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. Stani te: Raste svuda. grav.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. pricanac. pletenac. kuva pola sata u jednom litru vode. fa on. fr olj. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. pa ulj. fasolj. pa uljak. la ki bob. pa on. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti.herbateka. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. bijeli pasulj.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. pricanik. smi ag. uti pasulj. Osim toga. bijeli grah. Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. vitamina i minerala. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. pasulj tacka . grag. Me utim. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). priticnjak. opaki grah. grah-golubnjak. fa ol. fasul. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. pasulj puzavac. tkljanac. jer je puno kori en u ishrani. grah-rogacic. pocanj. faduo. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. vlakana.

U slu aju potrebe. te mati na mlije . svje e posuti po salati. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. jer polen izlazi na povr inu smje e. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. . Klice mo ete napraviti od mahunarki. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. sjemena ili ora astih plodova. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. enzima i organskih kiselina. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela.drugih izvora bjelan evina. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. grah ima malo masti. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. Ako je med te an. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. slabosti tijela usljed napornog rad. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. potrebno je da se prije svake upotrebe muti. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. Bugarskog lije nika dr. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. 1kg meda. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. naj e e iz knjige Apiterapija. recimo. Pored njegovih djela. u toku jednog mjeseca. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. eljeza i magnezija. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. kalija. Po to neke vrste graha sadr e toksine. te ih mo ete. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). lije enje se ponavlja. bolesti ili starosti. te pobolj avaju probavu. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. mikroelemenata. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline.

1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. govor i gutanje. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije .AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. pra eni smrtnim strahom. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . Dobro je kombinovati med i mati na mlije . O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. naj e e u vrijeme puberteta. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom.). ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. od maj ine du ice ili lipov). nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. Tretmani traju do ozdravljenja. esto je izazvana nervnim faktorima. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. rastvoren u a i mlake vode. Karakteristi ni su ote ano vakanje. Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. koprivnja a itd. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. livadski. naro ito med. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). lije enje traje 1-2 mjeseca. nana. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. aja. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. ANGINA Gu obolja. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. bagrem itd). Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. u 4 obroka. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. Uzima se med (lavanda. brigama isl. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. bronhijalna astma. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. P elinji proizvodi. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski.

Istovremeno sa inhalacijama. p elinji otrov i mati na mlije . Metode primjene su: Med. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. ali ga mogu izazvati i polen. Lije enje je kao kod angine pektoris. pam enje. ujutro i u podne prije jela. lokalnih aplikacija. trave. ultrazvu nih i parnih inhalacija. Koristi se direktni ubod. ispod jezika. Preporu uju se ubodi p ela po emi. Za lije enje se koriste med. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. dlake pra ina itd. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem.dozama. Karkteristi an je no ni bol. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. kura uklju uje 80-120 uboda. analgeti nog dejstva. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. masti sa p elinji otrovom i injekcije. p elinji otrov. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. apetit. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. umoru. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. diurezu itd. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. kao i polen u poznatim dozama. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. 100-200mg dnevno. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. p elinji otrov. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. Mo e biti naslije enog. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. ljeto ili po etak jeseni. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. propolis. med. polen. nemirnom snu. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. slabljenju pam enja. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. zima ili po etak prolje a. ka ljem. vid. drhtanju udova. obliva ga hladan znoj. pobolj avaju san. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. Lije enje traje 30 dana. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje.

rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). zvi daju e disanje itd. lu enje suza. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. tegobe u grudnom ko u. uzima se po ka ika 3 dnevno . Propisuje se oralno uzimanje meda. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. kolike. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. zatvor. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. prije jela . Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. brzo zamaranje. starosti. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. u toku 20 dana. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. Simptomi su ka alj. Izdubi se unutra njost i puni se medom. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. uz oralno uzimanje meda propolis emi. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. obilan ispljuvak. Prikladne sorte: od kestena. tetanusa itd). Lije enje je jeftino. Simptomi su nabreklost stomaka. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. livadski. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva.traume. med. brzo i efikasno. Lije enje traje 5-6 tretmana. Lije enje se mo e vr iti medom. Osje a se slab bol. naj e e no u. nane. dijabetesa. crvenilo. dijareja. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. 3 puta dnevno. pra eno svrabom. planinski. najvjerovatnije neurogenog porijekla. 1-2g po kg tjelesne te ine. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. Lije enje tarje 20-30 dana. glavobolja i td. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. polenom ili propolisom. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda.

pove anja tjelesne te ine. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. protrlja i mije a sa istom koli inom meda).prije jela rastvoren u toploj vodi. Koristi se kao i propolis. te ubrzava zarastanje tkiva. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. ograni avanja pokreta. P elinji vosak. vra anja apetita. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. gnoj isti e a rana ozdravljuje. vibracija. 2-3 puta . Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. Lije enje traje 10-12 tretmana. infekcijskih oboljenja i dr. propolis. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. temperatura. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. akutnih i hroni nih otitisa. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. 36-38 sati kod odraslih. ka alj i nedostatak apetita. Lije enje traje 4-5 sedmica. polen. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. rastvorene u a i tople vode. Lije enje traje 20-40 dana. propolis. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. Mijenja se svakog dana. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. prije upotrebe dobro promu kati. bolova i oteklina. Preporu uje se po 2 ka ike meda. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. kontuzija. GRIP (INFLUENZA) Med. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. popu tanja ka lja. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. pneumonije. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. nastaloj usljed uma. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. bronhitisa.

a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. medu se dodaje 5% anestezina. kada se krvni e er normalizuje. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. . GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. te aplikacije meda u nozdrve. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). Propisivanje meda je dobra terapijski potez. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. kod odraslih duplu dozu. U slu aju potrebe se pravi zavoj. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. U svakom slu aju. bacilna i dizenteriformna.). 3 puta dnevno.dnevno. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. Lije enje traje do izlje enja. Mo e biti amebna. esto urinira i osje a e . od djeteline. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. suncokreta. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. lucerke itd. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. Radi smanjenja dra enja.

bolovi. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. me umi i nog) neograni eno opnom. crvenih ili mije anih krvnih elija. ote enost stomaka. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. este stolice sa sluzi i gnojem. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. obi no konusnog oblika. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. ako ne onda se procedura ponavlja. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. anesteti no. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. Med.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. rastvoreno u mineralnoj vodi. ubrzava rastenje. Uzima se pomije ana se medom. Predisponiraju i faktiri su uretritis. Simptomi: esto mokrenje. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. malaksalost. 1-2 sata prije jela. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. slab apetit. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. uklju uju i i duboke slojeve ko e. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. napetost a ponekad i hematurija. Polen. meteorizam. kamen u be ici idr. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. nemiran san. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. mokra a se normalizuje. Lije enje traje 2030 dana.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. prostaitits. . Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. Lije enje traje 20-30 dana. Lije enje traje 20-30 dana. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. stara ki izgled. nizak rast. Propolis. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. rastvoren u a i mlake mineralne vode. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. P elinji otrov ima antikoagulativno. Kombinovano. pije se 1-2 sata prije jela.1kg meda. Izazivaju ga mikroorganizmi. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. sa zadr avanjem pod jezikom.

Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. Istovremeno. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. predisponiraju i faktori su prehlada. sr anim. obi no 5-10 dana. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. bubre nim. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. Preporu uje se elektroforeza medom. Broj uboda se postepenon pove ava. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. plu nim i drugim bolestima. Po inje biolo kom probom. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. dijareja itd. . Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. 1 sat prije jela. nadutost stomaka. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. bronhitisi itd. Lije enje traje do ozdravljenja. suhim ka ljem isl. neprijatnim zadahom. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. Posti e dobre terapijske rezultate. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. 1-2 puta dnevno. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama).

ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. Polen tako e normalizuje stoma no. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. zatvor a poslije toga proliv. lo e sa vakane hrane itd. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Lije enje traje 3-4 sedmice. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. pe enje. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. obilno lu i sekret. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. raspore eno u 4 obroka. obilno lu enje pljuva ke. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. bolovi. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. bakterijskog ili protozojnog karaktera. stoma ne prese i dijafragme.crijevne funkcije. simptomi: ote enost stomaka. esto mokri pri emu osje a pe enje. Lije i se medom. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. a tako e i zaustavlja krvarenje. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. pri emu se osje a pe enje. protivupalna i regenerativna svojstva. pojavljuju se polni poreme aji. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . kolike. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. upotrebe jake i za injene hrane. obavezno uve e prije spavanja. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. U svakom slu aju. bolovi prestaju za oko 15 minuta.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. suha usta. lo zadah. mlaz je tanak.

Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. Uzroci mogu biti prehlada. propolisa i mati na mlije i. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. dodaje se sok od 1 limuna. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. U lije enju se koriste med. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. umor. a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. trauma itd. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. polena. Med se . Pored p elinjih uboda. uzima se po ka ika prije jela. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. Iris malo ote e. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. ote enost stomaka. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. ga enje i povra anje. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. propolis i mati na mlije . Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno.

KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. ujutro i upodne prije jela. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. Uzroci su mehani ki. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. glavobolja. termi ki. 30 % alkoholni ekstrakt .koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. ispod jezika. 1kg meda. sa zadr avanjem u ustima. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. Za lije enje se koristi mati na mlije . Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. posjekotina. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. banalnih krvarenja (od pzljeda. nesanica. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. psihi ke traume. Lije enje traje do ozdravljenja. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. klimatski faktori itd. zapu avanje nosa i bistar sekret. preznojavanje. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. psihi ki poreme aji itd. kihanje. Bolovi prolaze ve prvog dana. KRVARENJE Kod lakih . pra inom. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Lije enje traje 5-15 dana. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. te stavljanje meda u nozdrve. dimom i sl. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Simptomi: talasi vru ine. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa.

injekcija. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. Ovi osipi se ne mijenjaju. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. 50 g ricinusovog ulja. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Lije enje : pomije a se 25 g meda. bakterijske. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa .20 dana. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. Izazvano je naj e e prehladom. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. pokriveni sivo bijelim ljuspicama.25 g salicilne kiseline. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. kao i infekcijama. . 5 g ribljeg ulja. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. 25 g bademovog ulja i 0. traumatskim i mehani kim faktorima. 20 g bijelog voska. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. i time se ma e o te eno mjesto. masti. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. Lije enje traje do ozdravljenja. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade.

bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. smanjene radne sposobnosti. mje avinom jednakih koli ina meda. nedostatak apetita. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. Broj tretmana 10 ± 15. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. zagrijanih u sudu vru om vodom. Lije enje traje do ozdravljenja. najbolje uve e prije spavanja. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. bogata i raznovrsna ishrana). METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. daju velik i brz terapijski efekat. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. lavande i dr. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. injekcija i masti. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. nemo i. traumom ili reumom. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. svestrano oja ava organizam. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. a koji se stave na bolno mjesto. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. povra anje. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. ubrzano lupanje srca. P elinji proizvodi ( med. Lije enje traje 1 mjesec. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. . Bolesnici se ale na umor. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. nesanice i glavobolje. vrtoglavica. umorom. lo eg sna. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. jer vra a izgubljeni apetit. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. Ponekad je prati ga enje. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor.

3 puta dnevno. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. oblici primjene . Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. P elinjik proizvodi. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. prehlada. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. umni i fizi ki umor. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. infekcije. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. bez vidljive anatomske izmjene. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. P elinji . Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. prije upotrebe dobro promu kati. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. a svrab jo prvog dana. Naj e i uzrok su psihotraume. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. bolesnik osje a bolove. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. pije se po pola kafene oljice prije jela. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. poreme aji u razmjeni materija itd. 0. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. Umuti se 10 umanceta. dodaje se 250 g meda.

Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. San postaje miran. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Lije enje traje 1-2 mjeseca. psihi ka optere enja. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. prekida se uzimanje meda. Na nju uti u traume. od nane idr. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. talasi vru ine. nasljedni faktori. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. ciroze i dr. holecistopatija. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. ubve e med sa mati na mlije i polenom. injekcije i endokrini poreme aji. prije jela. Prikladni su livadski. nemiran san i gubljenje apetita. Ona su razdra ljiva. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Prikladne sorte meda su bagremov. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. gu enje. sisaju prste. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. Preventivna doza meda je od 0. livadski. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. poljski. Simptomi: lupanje srca. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. bolovi u oblasti srca. poljski i vo ni med. 1 dio aloje i 3 dijela votke. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . umor. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. grizu nokte. 2-3 puta dnevno. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. Poslije regulisanja mokrenja. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Njemu fale elasti nost i . OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova.

elektroforeza ili ultrazvuk. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . 200g polena i 5g mati na mlije . Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. Simptomi su: slabi bolovi. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. dobro umo en u med. na gazi stavlja na ranu. Za 1-2 dan rana zarasta. 2. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. imamo opekotine 1. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. bljedilo. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. oboljelo mjesto se ma e medom. Ima antidepresivno dejstvo. mikroflora se uni tava. psihi ke traume. Lije i se na slijede i na in: Med.pokretljivost. koriste se p elinji ubodi. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. ne mijenja se. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. slaba ishrana itd. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. nespretni pokreti. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. Uzroci su nasljedni faktor. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. umor.3 i 4 stepena. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. Bolovi brzo prolaze. to esto dovodi do defekata. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. kajsije. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. Lije enje traje 1-2 mjeseca. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. pravi se sterilni zavoj od gaze. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. nemo . injekcija. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. Svojiim svojstvima. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve.

glavoboljon. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. Ako je o te eno polje ve e i dublje. OTOMIKOZA. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. ubrzan puls. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. gnojem. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. osje aj tjeskobe. prije jela. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. gu enje. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Simptomi su op ta slabost. smanjenim sluhom. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. najbolje kobinovano sa medom Propolis. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. ekstraktom ili medom. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. smje om se ma e oboljeli zglob. nekoliko puta dnevno. slijede eg dana zavoj se mijenja.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. Ovom . OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. Nakon i enja uha od gnoja. Nakon energi nog mu kanja smjese. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. intoksikacije. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. Svrab prestaje ve prvi dan. prekriva se gazom i fiksira. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. opekotine. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija.elektroforezom. uremija. Med. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. obi no izazvan piogenim kokama. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. nizak tlak. hladni udovi. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. lijekovi itd. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. Polen. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. Propolis u vidu aerosola .

psihogeni. hrena. pod jezikom. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. jedna u podne i jedna uve e. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. velikog umora. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Kao samostalno sredstvo. arteroskleroti ni. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. Boleasnici stalno ka lju. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. ultrazvuka. razvija se usljed upalnih procesa. a uzro nici su strptokoke. polen. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. Lije enje traje dugo. mati na mlije . U slu aju potrebe. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . a e meda i soka od jednog limuna. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . starosti i endokrinih poreme aja. Lije enje traje 20-40 dana.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. nakon pauze od 15 dana. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. 200g polena i 50g propolisa u prahu. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. lije enje ponoviti. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. prije jela. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. prije jela. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. sekundarni itd. u toku 1-2 mjeseca. lije enje traje 1-2 mjeseca. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. injekcija. Pije se jedna doza ujutro.

. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. Lije enje traje 15-20 dana. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. smj a se ma e u tankom sloju. vode do brzih regenerativnih procesa. epitelizacije rane i ozdravljenja. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. suncokretovog ili kukuruznog ulja. naj e e izazvan hemoroidima. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. zastarjelost do 5 godina ± 46%. lije enje traje do prestanka puritisa. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. crijevnim parazitima idr. Kao uspje no sredstvo. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Lije enje traje 2-3 mjeseca. bolesnik je u le e em polo aju. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. propolis. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa.per una. do izlje enja. stepen izlje enja je 64-71%. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. lu enje limfe i sklonost inficiranju. Karakteristi ni su bol. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. mi i a. krvarenje. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. P elinji proizvodi (med. sudova i ivaca. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. nekoliko puta dnevno. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. 1-2 puta dnevno. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti.

Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. Lije enje se vr i medom. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Za 3-4 dana nastaje granulacija. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. Tamponi se stave visoko do ranice. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. na rani se formira za titna korica. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. umor. malaksalost. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. Bolesnici spavaju nespokojno. glavobolja. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. nervozu. kao i elektroforezu nosnih upljina. nedostatak apetita. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. tretmani traju 15-20 dana. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. uzimaju se antialergijski lijekovi. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. Ve prvog dana svrab prestaje. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Zbog brzog isparavanja alkohola. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. nedostatak apetita. Lije enje traje 15-20 dana. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. Svakodnevno. osje aju svrab oko mara. san se normalizuje. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. Uspje nost lije enja preko 80%. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. . U lije enju se primjenjuju med i propolis.

odrasli pri nicanju umnjaka. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. 3 puta dnevno. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. anemijom. koji se kasnije pretvaraju u rane. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. kahezijom itd. prije jela Propolis. zamra enje. ultrazvuka ili utrljavanja. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. Lije enje traje do ozdravljenja. med i polen. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. naj e e kod novoro en adi. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. meda i polena. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. 3 puta dnevno prije jela. Javljaju se bolovi kod gutanja . Mogu se kombonovati med i mati na mlije . Bolesnik osje a slabost. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. 3-4 puta dnevno. uve ane regionalne lijezde. doza od 100mg dnevno. pove ano lu enje pljuva ke. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. obi no 2-5 dana. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. a tako e i trudnice. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. mogu se primjenjivati naizmjeni no. nedostatak apetita isl. brzo zamaranje. punoi te nosti sli noj mlijeku. sa zadr avanjem u ustima. glavobolju. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. neprijatan zadah. .SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. injekcija. Lije enje traje 2-4 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. brazilske orahe. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. Stolisnik (str. Imamo gr eve prije. maslac od sezama). te orgazmi smanjuju napetost. Ponovite ako je potrebno. . su eno vo e. gro e. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. 40) je najbolje. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. Tople kupke. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. krumpire i povr e zelenog li a). e er. gr eve i bol. brokule. kora citrusnog vo a. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. vitamin T (sjeme sezama. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. 42) uzet u obliku kapsule. za vrijeme i poslije menstruacije. te e ili lak e vje banje. naran e. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. bijelo bra no i bijeli kruh). Ali mi znamo da la u. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. to u initi Izbjegavajte sol. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Jedite zobenu ka u. mrkve. Bioflavonoidi (heljda. vi nja. dinje.

U i i picajzle Svatko. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. Koristite palac da postignete to ja i pritisak. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. postelj(in)ama i tepisima. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. Isprati sapunom. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. stavljati 3 puta dnevno ili vi e. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. te ponoviti ako je potrebno. ovisno o estini najezde. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). te dr ite pet minuta sa svake strane. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Maj ina du ica. Po potrebi. Simptomi . naizmjence masirajte stopala. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. sofama. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. pogotovo ako je radi netko drugi. Ako je naro ito lo e. Pritisnite sna no tamo gdje boli. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. to u initi Odje a. mogu dobiti u i. malo iznad pete). ak i mala djeca. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. 41).umbirov aj brzo uklanja gr eve.

ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. zglobovi. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. kofein. natrljati zara ena mjesta. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. laktovi. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. mjehuri i na ustima i usnicama). Preporu uju se tablete e njaka. e anje isti e i iri crvene linije. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. C.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Pivski kvasac (u tabletama). dio izme u prstiju. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. Vitamin A. glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. orahe. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa.odnosno ruka-spolni organ. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. pazuha. E. Ponoviti ako se ponovno pojavi. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. e er i alkohol (vidi dalje). . Opu tajte se. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine).ne vi e. Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. Odmarajte se. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. genitalno podru je i gle njevi.

Nastavite piti o. tamna mokra a s jakim mirisom. krv u mokra i. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. pritisak u mjehuru.35) ili tinktura su jako dobri. kemijske kupke. Pijte 0. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. osje aj potrebe za mokrenjem. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. meso. aj od brusnice (str. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. u tabletama ili kapsulama). stres.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. Mo ete tako er dobiti   . Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. e er i hranu koja stvara kiselinu. odje a. depresija. Izbjegavajte kavu. Obi no prestane nakon nekoliko sati. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju. Budite oprezne. poriluk.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. menstruacija. bijelo bra no. Provjerite kod doktora ako niste sigurne.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. bijelu repu i je am. i poku ajte izbje i ono to mo ete. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. brisanje od straga prema naprijed. vrsta hrane. e er i alkohol. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. hladno a.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. okoladu. Izbjegavajte kavu. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. itd. Uzimajte puno lje njaka (svje i. sinteti ko donje rublje. orahe. badem. ali infekcija e sigurno oti i. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. pijte po a u od 0.

dodajte cimet. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. pijte 2 do 3 alice svaki dan. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. ovisno o ozbiljnosti infekcije. umbir Izribajte dio svje eg korijena. Pustite da odstoji 20 minuta. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. napravite test. na laganoj vatri. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. Pijte 1 malu alicu poslije jela. . za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. Koristite to kao pekmez. Zbog njihove jake arome i porasta energije. Nakon zavr enog lije enja. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. To tako er pobolj ava probavu. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. to dovodi do seksualne stimulacije. Pijte 1-2 alice dnevno. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju.

Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. ubar (eng. maknite s vatre i pokrijte. Ova metoda je dobra za suho bilje. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. a mati nu mlije ene. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. Potra ite savjet prodava a. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. Biljke dodajte kipu oj vodi. itd. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. tinkture i ajevi. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. elite li vi e saznati o pripremi bilja. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. Druga metoda: . Pustite da se nama e barem 20 minuta. za bolji u inak. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. li a ili cvjetova. no ako je svje e. treba vi e. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. tinktura. listovi i stabljike biljaka. a zatim procijedite. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. biljnih ajeva. Tako er. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi.

Stavite biljni materijal u staklenku. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama. to pove ava njihovu u inkovitost. Pazite da ne zakipi. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. kore. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. godinama itd. No. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. Zatvorite poklopac to vr e. . Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Zakuhajte vodu. Napomena: korijenje. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). Procijedite kad je gotovo.). ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. prije kuhanja. Najbolje procijenite sami. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta.Napomena: Ova metoda je u inkovitija. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. a potom procijedite. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). Pazite da ne zakipi. te po potrebi podgrijati.

Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). TOPLI OBLOZI (melem) . Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti.  Suho korijenje se mo e koristiti. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. Zatvorite staklenku to vr e. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. mogu se svugdje nositi i lako uzimati. sladi a. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. umbir). Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. valerijane. procijedite i izbacite biljne dijelove.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. premda nije tako jako kao svje e. ehinacee itd. Ne perite niti ispirite biljni materijal. Uzmite istu. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. biljke u prahu (npr. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. Kada je gotova. paprika. jer se plasti ne lako uprljaju.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. ostaju djelotvorni dugo vremena. stabljike. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. ali traju vrlo dugo. 3 puta dnevno). listove. ili jo bolje. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. Koristite samo staklene kapaljke. lako se pripremaju i brzo djeluju. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Ispunite staklenku do vrha. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. ali alkohol je puno jeftiniji. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). Tinkture od votke su boljeg okusa. iscije ene i sa uvane u alkoholu. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . ine se skupima. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama.

Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. prev. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Za dugoro ne tretmane. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. ve hrana. Mogu e je e e uriniranje. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. . Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. rane). te primijenite na ugro eno podru je. posjekotine. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Procijedite i istisnite vodu. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. ma koliko da je ono dobro o uvano. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. dodajte im med ili limun. opekotine. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. povla e i je dublje u maternicu. zapamtite da su tinkture bolje. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). op enito nema nuspojava. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. op. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. primijenjen na ugro eno podru je (npr. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. jer se lak e koriste. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. jer su povezane sa upalom zdjelice.). jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. Va no: Uvijek se nje no ispirite. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja.

Ako niste sigurni u vrstu biljke. brusnic. listove i cvjetove. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. Arctostaphylas uva-ursr).. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom.. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. itd. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. Uostalom. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. elite li skupljati bilje. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. nemojte riskirati. nikotina. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). francuski i latinski nazivi biljaka (npr. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. u prirodi. divlja mrkva. Ako ih ba morate brati u gradu. hrv. franc. eng. na hladnom i tamnom mjestu. bearberry. vrati . Po eljnije je brati biljke na selu. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. tj. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. stolisnik. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. misli se na stabljiku. lat.). Ako biljke kupujete. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. To ne uklju uje i korijen biljke. malina. npr. kamilica i mi jakinja. prev.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. te provjerite biljku u priru niku bilja. prev. kao npr.). ima ih u izobilju i lako se uo avaju. busserole. Na taj se na in mo e i u tedjeti. nego u gradu. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. engleski ili francuski. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. Po tujte prirodu. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. To osigurava njihovo postojanje i stani te. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari.. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. . Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. to mo e biti fatalno). navedeni su engleski. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op.

3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). okrepljuju e sredstvo. sredstvo za zatvaranje. upale rodnice.actee bleue . iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper . Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. pro i iva krvi i antiseptik. bronhitis.BRUSNICA Bearberry (Uva .poivre de cayenne . bubrega. 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice. Koristi se za lije enje prostate. cistitisa. Ne koristite za vrijeme trudno e. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci. Ona koja se koristi za kuhanje. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . poticanje rada srca. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. i time gubi ljekovita svojstva.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. te materni inih i vaginalnih infekcija. reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. Po to daje snagu.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. upale mokra nog mjehura. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. pomo i e vam da dulje ostanete budni.Ursi) .Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. pr i se. hripavac).   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. nervoze. Pripravite obi an ekstrakt (str.busserole .

KAMILICA Chamomile .cannelle . Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. Svje a mi jakinja uklanja bradavice. uklju uju i i upalu o iju. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. MI JAKINJA Chickweed . Sni ava visoki krvni pritisak. Ona je sredstvo za iska ljavanje.) Svje a biljka: im je vi e jedete. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. otvaranje stolice. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Koristi se za bol u iju. poma e u umirivanju i za titi sluznice. osloba anje od plinova i gr eva. ubla uje glavobolju i nervozu.SJEME CELERA Celery seed . aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. Uzmite 1/2 do 1 alicu. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode. dodajte meda. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. nesanicu i gripu. za slabu i problemati nu probavu.camomille . 32). tim bolje! CIMET Cinnamon . pogotovo na jajnicima. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija.Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. Iscijedite i pijte vru e.graines de celeri . zubi. 32) ili kupka (str. 3 do 4 puta dnevno. 3 alice na dan.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno.ceraiste vutgaire . te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje.Cinnamomum zeylanium .

Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. e njak pro i ava krv. dodajte korijen sladi a. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. otrovnih uboda i ugriza. E NJAK Garlic . Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. crijeva. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode.rud beckie . 31).Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. 31).Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. Tako er je i afrodizijak. vaginalne infekcije i hemoroida. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. dezinficiraju i poti u rad eluca.Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Ukoliko vam je mu no od okusa.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. uhobolje i kurje o i. druge infekcije i iv ane poreme aje. Pospje uje mokrenje. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. ko e. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. klamidiju. Dobar je za gljivi ne infekcije. plu a i bronhija. KLIN I I Cloves . . Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str.clou de girofle . Tako er je dobar za bradavice. gripu i probavne smetnje. bubrega. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . podi u tjelesnu temperaturu.

Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno.hydraste canadien . vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije. gripu. krvarenje u plu ima. proljev.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. grla. gr eve. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. bronhitis. On je lijek za jake upale nosa. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. mu nine. Koristi se za gnojne ireve. bolne menstruacije. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. Dobro promije ajte. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. . sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Kada se ohladi na temperaturu tijela. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. eluca. grlobolju.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. te kod problema s ko om i opekotina. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . Uz to jedite svje i e njak. UMBIR Ginger . neuralgiju i reumu. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. Mo e se koristiti u prahu. aj: Svje i umbir . antisepti na teku ina za ispiranje usta. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. umbir u prahu . Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha.gingembe . no svje i je korijen puno djelotvorniji.

Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. Uzimajte 3 kapsule dnevno. u komadi ima ili u prahu).lavande . Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna. Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom.Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja. LAVANDA Lavender . SRDA ICA Motherwort . Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima.reglisse . mo e se kombinirati i sa drugim biljkama.Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Sladi je sredstvo za ubla ivanje. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. SLADI Licorice . Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. 3 puta dnevno.Napomena: Vrlo je gorko.agripaume . iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Tako er.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi .

poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. MENTA (METVICA) Pennyroyal .Uz to to je jako dobra za maternicu i srce. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. = aj: Pripravite obi an aj (str. pijte aj pripravljen od njega. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju.pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. PER IN Parsley . Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. Spre ava reumu. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a.30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Ne koristite tijekom trudno e. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Mo e uzrokovati smrt. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. nadbubre ne lijezde i krvne ile. srda ica osloba a od gr eva.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Tjera komarce. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala).persil . 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Ne koristite tijekom trudno e. a kada se menstrualni izljev normalizira. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. pijte hladno kao tonik. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). = aj: Pripravite obi an aj (str.

= aj: Pripravite obi an aj (str. alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). = aj: Pripravite obi an aj (str. dobar je za astmu ako se udi e njegova para. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). 31). Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . hemoroide.eglantiec . RU MARIN Rosemary . = aj: Pripravite obi an aj (str.romarin . listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. 30) i uzmite preporu enu dozu (str.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. Ne koristite dulje od jednog tjedna. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. materi nu zakr enost. Dodajte jak aj u va u kupku. . 30). Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. ipkov aj je odli an i hladan s limunom. te pospje uje mokrenje.30). = aj: Pripravite obi an aj (str. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. te za stimulaciju krvotoka i probave. depresiju. hormonalne probleme.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. ALFIJA (KADULJA) Sage .Listovi maline koriste se za proljev. Tako er poma u pri probavi i mu nini. tijekom i nakon trudno e.sauge .Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. vaginitis. lupanje srca. spu tanje visoke temperature. prehlade. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. nervozu. Pijte 1 do 3 puta dnevno. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. gr eve.

rane.thym . a zatim se istu irati. Za ko ne bolesti. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. groznicu. VALERIJANA (ODOLJEN. Omotati se u deke da bi se oznojili. bronhitis. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. ir. upale grla. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. MAJ INA DU ICA Thyme . nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. 3 puta dnevno. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. zubobolje. svrab.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. gliste.tanaisie vulgarie .Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. hripavac. reumu. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. VRATI Tansy (Bitter Buttons) .Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. no ne more. Uzimajte ga u malim dozama. Za groznicu: Popiti vru i aj. prehlade. MACINA TRAVA) . gr eve. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. = aj: Pripravite obibni aj (str. svrab. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. probavne smetnje. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. 3 do 4 puta dnevno.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje.

neuralgiju.valeriane .Valerian . gr enje.30). 2 alice kipu e vode. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. Pijte 3 do 4 alice dnevno. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow .nakon to ste popili aj. hemoroide.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta. iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. krvarenje plu a i crijeva. poreme aja u probavi ili krvotoku. = aj: 30 grama korijena. Pijte hladno . a za gr eve po potrebi. Uzmite 1/4 alice.pola alice 3 puta dnevno. umbir (za menstrualne nepravilnosti). anis (za probavne smetnje). Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. vaginalne i mjehurne upale. Pripremite valerijanu samo kao aj. Tako er se koristi za lak i san. epilepsiju. drhtanje. Procijedite. = aj: Pripravite obi an aj (str. a zatim se okupajte. menstrualne poreme aje. . Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine.achillee mille-feuille . predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). glavobolje i op enito bol. depresije. Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. umotajte se u deke da se oznojite. 3 do 4 puta dnevno. Za prehlade . Koristi se za prehlade i gripe. paprika (isto). Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. nikada kao ekstrakt (vidi str 30).Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful