RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. koja se nanosi 5 .Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. Pola lice meda u a i vode. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. Kombinacija meda i cimeta. uklanja bol nakon ugriza kukaca. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis.15 minuta prije pranja kose. Nije tu! MED I CIMET . a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. te kod gluho e. sa sasvim malo cimeta. ujutro. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. lo zadah. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. Izmije ajte 4 ice meda. pa ak i ir na elucu. namazan na bolni zub. originalni lanak mo ete pro itati ovdje. pretjerane vjetrove. uklanja bol. i to bez ikakvih nuspojava.medicalnewstoday. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. Stari narodni lijek ka e da napitak .koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . pa ete uni titi pri ti e u korijenu. ako se nama e na ko u. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. Izvor www. podi e vitalnost. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. a i bilo koji tip ko nih infekcija. lice meda i li ice cimeta.com.trenutno uklanja umor.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje).

Na koji se to na in odvijalo. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. kako sam opisuje. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. Potegao sam do Banje Luke. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. nije iz zapisa jasno. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. I ne samo nju. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. nego. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. ali uspjesi su povremeni. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. a tako i raka. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. jo nekoliko drugih ena. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. Pa se rabe razne tehnike disanja. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo .ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju. Prema kineskoj tradiciji. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka.

stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. Bilo kako bilo. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. stresu i zaga enju okoli a. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. kako se tada moglo uti. I zelena salata. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. Problem je u genetskom naslije u. dolazi na udar. Ipak. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. a poslije. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. soja. na taj na in poti u imunitet. godine. sla e se ve ina eksperata. I mlijeko. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. Travar joj je dao tzv. John McDougall. kazala mi je. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. ak izlje enja. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. Dakako. U . Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. nerijetko u tim istim namirnicama. primjerice. cvjeta a. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. ovjek se oporavio. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. kupus. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. kako ka u neki. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa.

bila crna ri a. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. a glavna joj je prehrana. 1927. Johanna Budwig. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. Alexander Fleming. uvode i u terapiju karcinoma. imala je jo vi e uspjeha. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. Hulde Clarke. a prete a je dana nje farmacije. Ka u da su rezultati obe avaju i. Naime.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. kora drve a. dakako. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. osim gro a. dr. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. netko je uo io. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. godine. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. godine otkrio penicilin. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. koljaka i ivotinjskih izlu evina. ali i drugih te kih bolesti. razumljiva je poruga kolega. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. crnim gro em. ljekovitog bilja. Naime. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. ali. poslu av i nekog plemenskog vra a. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. Dakle. Kada je dr. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. Kako se pri a odvija jo 1920. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. Kapi ubijaju nametnika. Njezina imenjakinja. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. a organizam se oporavlja. Kao i kombinaciju kapi dr. koju koriste jo u Sumeru.

tlaka. Stijenku bronha ine tri sloja. Lijevo krilo ima samo dva re nja. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. gornji. koji je u inkovit isklju ivo svje . malaksalost i dr. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. Pleura jo sadr ava ivce. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. no no znojenje. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. posebice aktinomicin D. nazo ni su u crvoto inama. vezivno tkivo i limfne ile. a desno ima tri re nja. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . pu enje i zra enje. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. uveni Omega-3. gornji i donji. rezerpin. suhi ka alj. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u. pleure. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. srednji i donji. kamptotecin.). To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. uz jedno kalifornijsko drvo. a medicinski preparat. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka.

rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. Izvor: Forum Narod za narod . mente. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. velike kon are. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a.ljekovitim biljem poput suru ice.

Po nite blago esto i blagi. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. dolazi do neravnote e. Suprotno popularnoj teoriji. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. bakterije ne uzrokuju prhut. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. lak e ete kontrolitrati prhut". Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. Ne ignorirajte " to god poduzeli. ili skra eno P. to e e perete kosu. dermatologije Maria Hordinsky. koji djeluju na razli ite na ine. poslu ajte savjet stru njaka. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. svaki dan. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. i nastaje prhut. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. kod sve vi e ljudi. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. Na alost. prhut nikako ne treba ignorirati". poru uje dr. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. "Op enito gledaju i. ovale. ka e dermatologinja Patricia Farris. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. znajte da niste sami. po nite s onima protiv prhuti. to mo e dovesti do svrbe a i e anja.. . Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. ako je potrebno..

smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. Naime. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. Plavu e. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. nastavite ga koristiti". ka e dr. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. ka e dermatolog Howard Donsky. na University of Toronto. Nakon amponiranja. Diana Bihova. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. Prije nego mislite krenuti iz kade. dr." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. pa se ona lak e spere. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. Irvine. Farris. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. poru uje dr. ka e R. izmjenjujte ga s obi nim amponom". . prof. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. dermatologije na University of California. Jeffrey Herten. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. Ostavite sat vremena. pa isperite. prvo na amponirajte glavu. Ipak ne grebite po glavi. prof. California College of Medicine. Umasirajte Dok amponirate kosu. Farris. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. Bihova ima jo temeljitiji pristup. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". Ipak.Dr. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. im stanete pod tu . "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje.

U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. Fowler. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. Fowler. Pivo isu uje tjeme. ka e dr. borite se protiv njega vje abnjem. odmaranjem i pravilnom prehranom. Ne ispirite. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. a polovicu ostavite za drugi dan.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Pa ljivo umasirajte. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. pazite da teku ine natopi tjeme. Luk je bogat sumporom. ka e dr. 2. ako ste pod stresom. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). Procijedite i pustite da se ohladi. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. vrijeme je da ostavite pivo. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Dakle. upozorava dr. Ako ste me u ovom skupinom. . Pripremite efektnu kupku. Narodni lijekovi 1. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. "Ali ne pretjerujte". Zatim isperite amponom protiv prhuti. e ljaju i se otrivajte tjeme. a istovremeno imate prhut. Poslije amponirajte kao i obi no. Izbalansirajte koriti i rizike. Herten. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava.

lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. stari je ruski . Izvor . Urtikacija. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. masla na.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). octena. stolje u. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi.Portal ISKON KOPRIVA .HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. jer izliju o tar sok na ko u. 3. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. Bitno se umanjuje bol. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. .Ma koliko izgledalo udno. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. K ‡ mineralne soli eljeza. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. karoten (provitamin A). mravlja. kalcija.5%) ‡ masti (0. kako pri kretanju tako i u mirovanju. sumpora. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. fitosterol. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . klorofil. a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova.uzimajte ih u hrani.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. Sastojci ‡ bjelan evine (5. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. B2.

Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). pudinzima. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. zajedno s drugim na inima terapije. Pije se topao nakon obroka. anemije i estih mokra nih infekcija. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. tri puta na dan. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. ZANIMLJIVOSTI . te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. Dodaje se sirevima. a da ne tetimo njenom okusu. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. a pije se tri puta na dan. Najvrednija je od o ujka do svibnja. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. Pije se oko tri mjeseca. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. Infuz se priprema svje . Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate.obi aj. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Velike koli ine vitamina A. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. mineralnih soli. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega.10 minuta te potom procijedi. zapu tenim mjestima.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. Kopriva raste na skrovitim. Za infuz 3 . bubuljica i akni. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. to zna i gornja etiri lista.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). ali mo e se brati cijele godine. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . povra anja krvi i krvavog ka lja. naj e e kao zamjena za pinat.

Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. í20 kapi eteri nog ulja borovice. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. im osjetite bolove ili pe enje. kao i 2005. glina e se sama rastvoriti. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. Dr ite 15-30 minuta. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana. g. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). g. Nije potrebno mije ati. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. Ostavite da stoji . g. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. a potom dobro isperite pod tu em. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. A kako se dobar glas daleko uje. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina.. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. u dobro zagrijanoj kupaonici). í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije.

Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. . Obrok treba biti lagan. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Pijete 2-6 alica dnevno. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Kad proklju a. Ukoliko elite. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Najmanja prehlada. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Glinu.pokriveno 15 minuta. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. maj inu du icu. Nagnite glavu iznad lavaboa. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. Da bi ponovno postao melodi an. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. eukaliptus. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. mo ete dodati med. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. zavoji). kataplazme. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Ukoliko elite. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. mo ete limunadi dodati malo meda. Promije ajte i pijte po elji. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Oblozi neka stoje 2 sata.

dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu. to je normalna reakcija. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca.artritis. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Nakon to ste skinuli masku. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. artroza. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. U alici vode razmutite med. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. Oblog dr imo cijelu no . Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. to je isto tako normalno. reuma U roku 3 tjedna. . lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. ne mije aju i je i ne tresu i je. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. ovisno kako je nazna eno u receptu. Lije enje zglobova . Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Ostavimo glinu da se sama rastvori. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. to je tako er normalno. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. preko no i.

Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Crni ribiz. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. Zato to prije treba staviti oblog. a potom isperite. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. . isto nja ka mudrost nala e grijanje upala.Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. í10 kapi eteri nog ulja borovice. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja). hladnim oblozima ili raznim gelovima. dragocjena je protuupalna biljka. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari.lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). omotajte zavojem ili gazom. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt).

olju titi. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Osim toga. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. posebno crna. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. Izvrsno je povr e. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. izribati na ribe . Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. masline. nedovoljnoj funkciji jetre. Upotrebljavamo korijen. jaja. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. kori tena kao hrana. olju titi. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. ka lja i tuberkuloze plu a. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. tokom 4-5 dana. Nakon toga sok treba ocijediti. Za lije enje bronhitisa. sama ili uz jabuku.ROTKVA(raphanus sativus) . doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. Korijen rotkve se mo e ukiseliti.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. Rotkva. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. a pove ava i mlije nost dojilja. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. a time i neke ljekovite sastojke. to se ti e njegove upotrebe. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. bronhitisa. a naj e e se koristi kao salata. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. "Koktel" od soka rotkve. ona stimulira i poja ava menstruaciju. koji je repasta oblika. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. Budu i da je te ko probavljiva. odnosno istisnuti. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. a na glasu je i kao ljekovita biljka. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. .

Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. . Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. Poznati lije nik iz 1. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. U svakom slu aju. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze.kisele krastavce. jo iz doba piramida. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. otac suvremene medicine. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). alicina. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Hipokrat. Tijekom oba svjetska rata. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. u Tutankamonov grob. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. napravljene od gline. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. Osim antikolesterolnog u inka. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. kada antibiotici jo nisu bili dostupni.

ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. osobito neprera enog. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol.rasola.kozmetologiji. premorenosti. Listovi su jajasto za iljeni. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. Najljekovitije je li e i cvjetovi. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. glavobolji. Zbog svega navedenog. psihi koj napetosti. Biljka raste do 70 cm visine. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. Cvjeta od srpnja do kolovoza. vitamin C. dobrim sredstvima kao to su topli aj. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. selen. uz nazubljenja na rubovima. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. konzumiranje e njaka. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. Dobar je u inak i u bolestima u i. METVICA (NANA) . kao i pri povra anju. . Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. uglavnom organa za disanje i probavu. gastritisu.

2. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. pomije ati s medom i vodom. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). 6. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. pored konzumacije hrena uz jelo. Inhalator . 8. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. Ukoliko nemate originalne. je naribati hren. 5. Najbolji na in. a polako ispijanje aja vla i grlo. doma a juhica poma e na vi e na ina. 7. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. te grgljati. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu.1. 4. Inhaliranje pare olak ava disanje. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. Topla. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. Pored toga. e njak je hranjiv. poku ajte napraviti ku ne. 9. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. 3. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. Me utim. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. te mo e pomo i va im osjetu njuha. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava.

Zato kod infekcije mokrenje pe e. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. benzoi na. sok. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. a u tom slu aju poma e mentol. limunska. kininska. mo varna zemlji ta. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. BRUSNICA . coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. 10. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. to je est slu aj u hladnim zimskim danima. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. od nje se mogu napraviti d em. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. Ina e. Kao nutraceutik. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. a pospje uje i djelovanje . Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. Kada ga zadesi infekcija. te za pripremu soka.

kao i na kamenitim mjestima.. uspravna. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. te u lije enju urinarnih infekcija. British Medical Journal. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. poja an sekret.). Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. poput hipuri ne kiseline. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika... za epljenje jajovoda. vol 322. Kediok je dobar za : sterilitet. Zlatno uti cvjetovi su sa . nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. Nepeta Cataria L. Upozorenja Brusnica je netoksi an. pp 1571-1573. sa nasuprot izraslim glatkim listovima.. Biljka je 25-90 cm visoka. upale i ciste jajnika. poljima i livadama. (June 29) 2001. tumore i endometriozu . Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. ovulaciju.

pa tvore cvatove. a beru se cvjeti i i listi i. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. kolin. vitamin C. Ovo treba piti vi e sedmica. Protiv opekotina. crvenu boju hypericin. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. Kantarion ima karakteristi an miris. Kantarion sadr i eljezo. Su i se u hladu. opor gorak i aromati an okus. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. odnosno vrhovi biljke u cvatu. poti e rast i razvoj djevoj i a. Porodica: Hypericaceae . smanjuje pritisak u elucu. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. reume. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama).5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. karotin. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Kantarion ja a spolne organe. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. eteri no ulje. Procijediti nakon par minuta. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Nakon toga se procijedi.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. razne tanine. smolu. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima.

gu terace. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. baumii. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. snizuju razinu ecera u krvi takora. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. sve dok ne po nu tamniti. Pirjajte oko 5 minuta. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. jetre i bubrega. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. dodani oralnim putem. a ako ga skuhate ili pe ete. neugodnog mirisa ne e biti. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. baumii. Prebacite u . ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka.

sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. Poklopite i stavite u pe nicu. sol. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. limunov sok.glinenu posudu preko piletine. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. papar i mirodije po izboru (oregano. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. Ocijedite mahune. pustite da proklju a.). maj inu du icu. kru ne mrvice. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. per in. soli i paprom. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Probajte i po potrebi jo za inite. prelijte ih umakom i poslu ite. ru marin i sl. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. maj inu du icu i ru marin. te pospite nasjeckanim per inom. dodajte vino. e njak. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. Istodobno u sjeka stavite orahe. malo parmezana. Smjesu nanesite preko sloja od sira. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice.

bamija. rukola. janjetina.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. kuni . kupus. per in. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. zamotajte. brokoli. avokado. posolite i popaprite. krumpir. ½ lice maslinovog ulja. bu a. matovilac. ako elite. puretina. pa ocijedite. kelj. Odmah poslu ite. krastavci. patlid an. gra ak. svinjetina. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. raj ica. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. cvjeta a. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. rotkvice Meso i riba: govedina. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. . mahune zelene i ute. salata. grah. luk. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. teletina. oko 45 minuta. Dodajte vrhnje. celer. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. radi . Izlijte smjesu u plitku posudu . Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. repa. mo ete i zamrznuti. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. prokulice. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. Kad se ohladi. blitva. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. Dobro promije ajte. Nakapajte ih maslinovim uljem. piletina. maslac. tikvice. e njak i papar. junetina. tikva. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. mrkva. guska. izre ite na trake koje. pinat. patka. poriluk. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. Pecite sve dok e njak ne bude mekan.

pekan orasi. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. nepasterizirani jabu ni ocat. koljke. d emovi i pekmezi. heljda. vo ni sirupi. puding. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. nego i gljivice. sjemenke bundeve. jastog. maslac. keksi. dekstroza. sorbitol. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. orasi. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. brazilski orasi. bomboni. kampi. biljni ajevi. bezkofeinska kava. obi ni jogurt. kozice. javorov sirup. vaka e gume. indijski orah. ali u malim koli inama. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. okolada. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. melasa. bra no. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. sezam. p enica. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi.fazan. proso. a ne da ga mo ete ispijati na a e. je am. zob. uglavnom sva riba. ra . kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . jako prepe eni kruh. divlja . Pi a: voda. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. sok od raj ice. vrhnje. zakiseljena hrana. fruktoza. med. sjemenke suncokreta. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko.

volovi jezik. crni koren. so an. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. majoneza. veliki gavez. Stabljika je so na.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L. vretenast. umaci za salatu. svatovci. razgranat. vrani gabez. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez.ute do bijele boje. konjski rep. gabez. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. granata. opa ica. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. gabe . kilnjak. . debeo je. senf.

Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. ome ine. Donji listovi su veliki. gumu. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. Nakon to se korijen malo prosu io. gaveza. s obzirom na svoju ljekovitost. kao gavez. jarcima. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. sluzav. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. anorganskom proizvodu. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. na izmaku zime. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). upotrebljava se svje e iskopani korijen. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. lagano ljepljiv i ste u i. alkaloid simfito-cinoglosin. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. e er. tanin. sluz. asparagin. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. a pogotovu ne gnojnih rana. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. okus je slabo aromati an. alantoin. gavez se te ko dade iskorijeniti. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. poput kamfora. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi.alantoin. Izme u marta i aprila. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. koji se posve . s peteljkom. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. smolu. holin. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. lom kostiju i izljev krvi. uz obale voda i na vla nim livadama. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. katkada lagano aromati an. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. Gavez. mo e se s pravom preporu iti. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. ili u oktobru i novembru. ak i gnojne. da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. ispucanost. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste.

jednostavno pripremaju. upale kostiju. bronhalnog katara. ireva uslijed pro irenja vena. upale stani nog tkiva. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. krvavog ka lja i ispljuvka. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. otvrdnu a prsne lijezde. bolova batrljaka nakon amputacije. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. kvrga. mast od crnog korijena. upale porebrice i dr. nastalih kao posljedica uloga. mo e se primijeniti i tzv. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. koji boluju od e erne bolesti. Na to se doda alica vode. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. Osim ve nabrojenih slu ajeva. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. kod reumati nih odebljanja mi i a. oteklina. uz dodatak male koli ine vru e vode. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. omek anja kostiju i upale pokosnice. srdobolje. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. upale plu a. . jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. kostobolje. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. Umjesto obloga od ka e. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. bolova brazgotina rana.

Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. p elinja ljubica. Nakon 20 dana. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. ve prema veli ini. Melem iz korijena i svje ih listova. p elinja metvica i rojevica. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. kao i kod slabokrvnosti. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. stavljen na svje u ranu. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. i uvijene u tijesto za pala inke. Tinktura slu i za lije enje rana. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. krvavog proljeva ili gri e.) JE iz obitelji usnatica. nego i mast od korijena gaveza. melisa. Crveno vino. korijen se procijedi i istije ti. Engleski je naziv Balm.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. unutarnjeg krvarenja. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. Mattioli. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. a talijanski Citronella ili Melissa vera. a osobito plu nim bolesnicima. naziva se jo limunka. Najbolji poznavalac mati njaka. Kod unutarnjih krvarenja. Lemon balm ili Sweet balm. u kojem je kuhan korijen. kod ireva na elucu. sabrane za vrijeme cvatnje.

srce. nesanice. bolesti ivaca. ivice. nesvjestice. isti krv. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. migrene. gorkom djetelinom i ki icom. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. hipohondrije. pam enje. zdravih i visokovrijednih sastojaka. oboljenja probavnog sustava. stresa. kroni nog bronhitisa. No. lincurom. a okus joj je aromati an. straha. Mati njak isti krv. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. katara eluca. kod herpesa symplexa i herpes labialis. te tjera turobne misli. u grmlju i umama. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. Za napetog ovjeka. prekomjernog umora. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. ivce. a bijelo. uz ograde. slabosti. di nih puteva. neuralgije. premorenosti. izmu enog patnjom. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. kima i timijana. te kod dispepsije. u kombinaciji sa stolisnikom. gr eva u crijevima i maternici. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. ja a. viroza i sli no.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. a uzgaja se i u vrtovima. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. krijepi duh. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. otklanja neraspolo enje i tugu. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. sr anih oboljenja. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. uz dodatak valerijane. lupanja srca. proljeva. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. ja a cijeli organizam. lavandu. hmelj. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. slabosti srca. depresije. histerije. mati njak je pravi lijek. migrene. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . te ga rabimo kod problema sa titnja om. Cijela biljka miri e po limunu. povra anja. Ukratko. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. te metvicu. kamilicu. napetosti. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. i op enito elu anih te ko a. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. nadutosti. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. Raste u blizini naselja. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. sti ava gr eve i umiruje ivce. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. veseli srce. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. glavobolje.miru. gr enja ivaca. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. neuroza. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi.

migrene. a voli umjereno vla no zemlji te. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. vo njacima. lupanja srca. bijeli ili ru i astocrveni. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. Stolisnik cvate od travnja do rujna. Kad se osu e.) je iz obitelji glavo ika. Cvjeti i su glavi asti. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. planinskim visoravnima i nasipima. visine do 80 centimetara. kontuzija. Raste po poljima. Tekst od I. te rasprostremo i su imo na toplom. pori . kunica. nadra enosti.raznih ko nih ne isto a. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. te kao dodatak jelima od divlja i. spazmoliti ko djelovanje. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. livadama. Karmeli anke su 1611. kraj pruga. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. antigljivi no. ima gorak okus i aromati an miris. na kojoj su poredani naizmjeni no. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. smje teni u titac. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. kojem je Afrodita lije ila ranu. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. oko vrata). ireva. gljiva. mada »millefolium« zna i tisu u listova. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. uboda insekata. sedativno. Ukratko. straha i treme. zadebljanja dojki. godine u Parizu. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. Mo emo ga prona i doista svugdje. me u oranicama. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. biljnih umaka. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. rman i stolis. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. te kod dojilja. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. naziva se jo hajdu ka trava. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. narkoti ko. a kasnije javno. a i danas je. no nog gu enja. ispo etka tajno. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. Koristi se za masa u kod reume. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. salata i biljnog aja. polpeta. oko centimetar duge dijelove. petrovsko cvije e. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. protuvirusno. raznog svje eg povr a. nesvjestice. zelenih i vo nih. . antioksidantno. Taj pirit je u ono vrijeme bio. puna i dlakava. slabog pam enja i zamora. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. te kao oblog kod oteklina. napetosti. stabljika joj je vrsta. uz puteve. upale ivaca.

Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. eludac. plave boje ± azulen. dezinterija. povoljno djeluje na viskoznost krvi. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. porebrice. tj. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. odnos bakterija vrenja i truljenja. pro i ava mokra u. regulira crijevnu floru. ekcema. a sadr i i vitamine K i C. razne upale ko e. giht i bakterije. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. slabog rada crijeva. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. dijareje. smanjuje katar. pijesak. katara. proljeve. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. divljeg kestena i arnike. enskih bolesti.prozra nom mjestu u hladu. i enje krvi. Escherichia coli. bradavice dojke. ispucalu ko u ruku. masne jetre. reume i reumatskih bolova. ote ene jetre i raka. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. krvarenje hemoroida. ciroze. konstipaciju. poja ava apetit. dje ja groznica. a kod bolesti ivaca . regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. kolitis. Kao antiseptik djeluje na opekline. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. a isti i od glista. saboreje i psorijaze. upale grla (za grgljanje). nadimanja. apcesa. unutarnje krvarenje. pijesaka. angina. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. poreme aj cirkulacije. osipe. kamence. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. bronhitis. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. hemoroide. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. krvarenje plu a. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. Zbir svih djelovanja stolisnika. anginu pektoris. krvarenje bubrega. paralize respiratornih organa. Znanstvenim istra ivanjima. arteriosklerozu. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. stolisnika. za hematome. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. kraste. Mycobacterium smegmatis. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. raznih lezija. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. gripa. upale zubnog mesa. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. pri ti a i li ajeva. ospice te kao losion za kosu. influence. ka alj. dispesije. Bacillus subtillus. gr eve. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. Od raznih ko nih ne isto a do akna. zastoja u radu jetre. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. poti e rad perlistaltike. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. Shigella sonnei i Shigella flexnii. embolus. groznica. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. lije i sluznicu. kamenaca. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. prehlada i krvarenje nosa. gastritis. ireve. crijeva). zaustavlja krvarenje.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. nesanice.1/2 ajne li ice praha od imele. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. jer sadr i ljekovite tvari koje u .5 dl. uz dogovor sa lije nikom. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. klaustrofobije. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. naravno. regulacije stolice. VODE. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. te 1 sat poslije ve ere. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. vezano za cirkulaciju. smetnji srca. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. naro ito kod bolesti zglobova .artritisa i artroze. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. klimakteri nih tegoba. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). te protiv hladnih nogu. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. kipu e vode. S VODOM ILI U JELU. procijedi. Pije se ujutro nata te. dobiva se ekstrakt. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima. protiv napada vrtoglavice.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. ostavi poklopljeno 5 minuta. po 1 alica. ili preko no i. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. podsticanje na rad gu tera e. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2.

profiltrirati. saponin. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. 10 dana. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. meso od gusaka. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. FILTRIRATI. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. piridi itd ). 1 velika lica . pomije anog aja tijekom dana. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. s malo mlijeka /kozje /. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA. u 6 dl vrele vode. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. Ocijediti. hlapivi alkaloidi. Rp: KOD SKLEROZE. I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. ili s vodom. i purica. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. ni povr a koje nadima / grah /.prije jela. vode. u 4 dl. jaretine. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . Rp: aj od imele. PROCIJEDITI. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice.5 dl. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . CVIJET GLOGA 10 GRAMA. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. uz povremeno mu kanje./Gospin pla t/ . KORIJEN HRENA 7 GRAMA. kroz 14 dana.

grla i crijeva. antihipertensiv. kod epilepsije.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. sedativ. antiekcemik. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora.viscio. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. hipertenzor. relaksant. misteltoe. vi e. velja e sljede e godine. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. odnosno do Svije nice. talijanski . tonik i vazodilatator. stipites. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. lim. (Viscum album L. za protuupalna djelovanja. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. Druga imena za imelu su bijela imela. antidijabetik. Imela je prirodni antidepresiv. dok se bilo ubrzava).bela omela.12 tjedana. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. jelovo ohmetnje. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. laksativ. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje.. njema ki . imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. ohmelje. Imela se priprema na hladan na in. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem.birdlime mistletoe. Hildegarda. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. groznice. melina. Nadalje. Mistel. za zaustavljanje krvarenja. arteriosklerotik. a strani su joj nazivi: engleski . ekcema i raznih drugih oboljenja. za opu tanje iv anog sustava. antikarcinomik. Germani su imelu smatrali jakim. lepak. nesvjestice. stimulant. slovenski . Laubholz-Mistel. kod krvarenja iz plu a i maternice. a zatim sni ava tlak na normalu. kardik. vi . antitumorik.5 dl aja.Laubbaum-Mistel. metabolik. to ga je prire ivao Asterixu. Listovi se . kod vazomotornih smetnji. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. i 1 velika lica podanka pirike. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. antiepileptik. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. hrastovo ohmetnje. kad se mora spaliti.korijena jaglaca. histerije. antihemoragik. zlih vje tica i avola. U Tirolu (Austrija). diuretik. posebice ako se radi o udaji. hrabrost.imela. srpski . Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). obi no na luster. citocidal. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. Terapija traje dosta dugo: 6 . folia. IMELA BIJELA II. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. protiv upale usta. imela. navode i ljekovita svojstva biljke.

u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. mastopatie est. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. maslinastozeleni do u kastozeleni. Listovi su duguljasti. Papa II.. krvarenja plu a i drugih krvarenja. bolesti ivaca.mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). preslica. oboljenja kao to su ranice na maternici. engl. . varikoznih vena. karcinoma plu nih stanica. . srca. . krofula. histamin. stolisnik. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. resin. holin.malih stanica bronha. vrtoglavice. III. crijeva. AIDS-a. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. kru ki. gorka okusa. . . Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. Biljka je polunametnik. jablanu. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. B-stani nog limfoma. pri vr en haustorijama. Miris i okus: bez naro itog mirisa. ali i u lije enju herpesa simplexa.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). kao i za narkoti no i magi no djelovanje. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. Crohnove bolesti. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. vodenih bolesti. jabuci.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). i III. kolitisa ulceroznog. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma..eluca.kolona. lektin. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja.. obrnuto jajasti. bolesti menopauze. groznice. glavobolje. papilloma virusa. kod slabog lu enja u i.. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. . leukoplakije i mukoze. Vrijeme cvatnje: mart ± april. grabu. smje teni na stabljikama koje se ra vaju. .glave i vrata. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. konstipacije. Listovima imele esto se mije aju kadulja. karcinoma. viskotoksin.. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila.adenokarcinoma gu tera e. antitumor proteini. gu tera e. . brezi.rektuma. Upotrebljava se u kemoterapiji: . topoli. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. cirkulacije. ko asti. izbrazdani ilama po du ini. HIV-a. upalnih stanja. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. jeli.

astme. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. inozitol. 100 g mati njaka. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. reumatskih oboljenja. treslovina. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . poklopiti. Ujutro procijediti. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. Elatior ± Huds. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka. epilepsije. Ujutro procijedimo. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. gorke tvari. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele.. poklopimo i pustimo tijekom no i. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. uz vodu. Primula officinalis L. e er. koliko stane na vrh no a. u podne i nave er. ) Jagor evina (Primula veris ± P. sluz. Prirodni je . eteri na ulja.. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. i pustiti tijikom no i. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom.. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. 100 g usitnjenih plodova gloga. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti..fenetilamin. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). guma. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. enskih bolesti.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. u podne i nave er. vosak.. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. aj ili sok.

Korijen kad se osu i miri e po anisu. hipnotik. ka lja (bronhitis. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. livadama. jaglika. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. Druga imena jagor evine su jagor ika. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). Veris na sun anim obroncima. mlade listove koprive. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. trputac itd. emetokatarik. sedativ i vermifug. diuretik. za lak e iska ljavanje. paroga. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. a okus cvjetova je slatkast. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. divizam. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. Jagor evina cvjeta od februara do maja. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo.antimikotik. sekretolik. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. ne samo nadomje tava te potrebe. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. Engleski naziv joj je Cowslip. a P.). antitusik. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). P. u ikarama. itd. list i cvijet. laksativ. masla kov list i korijen. a za lijek i su enje rabimo korijen. a mo emo dodati maj inu du icu. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. jegli . a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. spazmolitik. jaglac. pa tako i branje cvjetova jagor evine. antispazmodik. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Obi ni jaglac raste skoro svuda. antireumatik. divlji poriluk. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. diaforetik. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). astme. ekspektorant. P. emetik. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. visoki jaglac. emetokatarik. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. trputca ± bokvice itd.).

artritisa. gospine trave. zubobolje. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. natrij.). nervnih napetosti. glavobolje.). Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. slabe ivce. ka lja. galaktoza.) te raznih iv anih tegoba. migrene. Scudder Rp. kalcij. kroni nog zatvora (list). koje tvore titasti cvat. navalu krvi u glavu. primverin. gihta. kamfor. sekretolik ± katarik i antiseptik. tanin. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). gihta. Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. saponin. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. salicilna kiseline. J. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). 2 dl vode Priprema: . katara ± sluzi di nih putova. a listovi s donje strane dlakavi). Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. poreme aja metabolizma. za relaksiranje nervnog sustava. Plod je tobolac. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. ka lja. upale plu a. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. zabrinutosti. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. manjka C vitamina. vitamin C. glavobolje. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. jagla na. i arke hmelja. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). itd. ciklamin. paralize. ekstremne osjetljivosti. nesanice. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. glukoza. Listovi tvore rozetu. te tegobama s di nim organima). a korijen za tegobe srca (lupanje srca. histerije (zajedno s valerijanom) itd. itd. prehlade. nesanice (zajedno s pasiflorom). Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). gihta.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. karotin. M. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). mesnati. kalij. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. slabo srce. bronhitisa. kardio tonik. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. slabosti. (Prof.

a E. ili 1/4 boce suhih cvjetova. uz rijeke. na vla nim obroncima planina. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. hiemale. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. pogotovo na ivotinje. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. poljska preslica i rastavi . Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. konjski rep. arvense. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. hiemale L. a okus je opor i neugodan. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. kositrena trava. Miris preslice nije izra en. poljima. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. pulustra truje i ubija goveda i ovce. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. glinenim zemlji tima i sli no.Vru om vodom prelijemo cvjetove. vla nim poplavljenim livadama. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan.) naziva se jo barska metlica. mala preslica. konjogriz. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. limosum ubija konje. Naj e e raste po livadama. Tako vrsta E. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. pa i sa smrtnim posljedicama. maximum i E. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. koja naraste i do 80 centimetara visine. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. Vrsta E. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . a nakon sazrijevanja spora se osu i. jarcima. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. utosme e je boje. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. E.

Silicij je sastavni dio kostiju. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. Budu i da je bogata silicijem. ligamentima. posjekotina. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. vezivnom tkivu. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. ote anog mokrenja. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. diuretik. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. bubrega. adstrigent. karminativ. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. ko nih ne isto a. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. pojavu bjelan evina u mokra i. Na Haitiju za albiminuriju. mjehura i bubrega. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. a u panjolskoj za razne tumore. antisepti nog.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). urinarnih puteva (bakterija. tuberkuloze te vodenih bolesti. hemostatskog. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. hemoroida i bolesti plu a. tj. uhodanoj tradiciji. gonoreje. Zbog tih i diureti kih svojstava. preslicu koristimo kod lije enja edema. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. osteoporoza) te kod . a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. rana. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. a naro ito problema s prostatom. kod kamenaca u i. kod dijareje. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. hemostatik te za lije enje su ice. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. Poznato je da razina silicija u kostima. li ajeva). upalnih stanja). pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. mjehura. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). diuretskog i antiupalnog djelovanja. bolesti ko e i rana. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. arterijama i ko i sa staro u opada. posebno tuberkuloze.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. rak. urinarnih puteva i organa.

kolika god da je njihova povr ina. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. ali na njeno veliko iznena enje. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. desetak dana kasnije. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. . Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. a namakanje. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. tj. a za krave smrt«. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. rana. nije vi e bilo ni traga opekotine. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. vezivna tkiva i hemoroide. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. Obloge koristimo za zglobove. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. kupelj za ruke.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. noge i hemoroide. Usprkos bolu. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh.

Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa.. Ona je specificnog izgleda. imunostimulativno. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. . pu evi. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. antivirusno. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. Sastavljen je od 50% smole. antiseptik. antibiotik. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. anestetik. kada je topao. delovanje. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se.. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. 30% voska.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. koje je ustvari placenta puna vitamina. boje i mirisa. otvor) na ko nici. 10% etarskih ulja. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. antimikrobno. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. antioksidant. jedinstvenog nagorkog ukusa.

Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. ali uvek je prijatan. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene.U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. . Od svih pcelinjih eliksira. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. a to su: etarska ulja. etericna ulja 10% i oko 10% polena. pece na jeziku. pre svega namenjen deci. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. vitamini. ali i kao vec pripremljen rastvor.pcelinja smola . a miris karakteristican. ili uljni. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji.simbol snage i o trine. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. najce ce alkoholni. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa.. mikroelementi. gljivice.. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi. Deluje lokalno anesteticki. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola. kompleks flavonoida. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. Ukus mu je trpak i o tar. smole i balzami 55%. varira od vrste do vrste. viruse. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme.

seboreju. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. posekotina i raznih rana na ko i. upale mokracnih kanala. hemoroida. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. posekotine. Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. ekcem. neprijatnog zadaha. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. za lecenje u nih oboljenja. U nauci je poznata i kao antioksidans. cireve i druga ko na oboljenja. piodermiju. poma e i kod zubobolje. Kao vrhunski aktivni biostimulator.. . za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. krvarenje. U slucaju te kih dijareja. upale desni. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. cireva. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. Poznata su regenerativna. NJegovo delovanje protiv mikroba. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). koje nema negativnih propratnih efekata. opekotina i dr. desni i raznih oboljenja usta.. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo.

Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. Mali. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. faslidjan. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani.asea aranion . Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . Cela biljka je veoma ugodna mirisa. bosilje. maslidjan. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. Cela biljka ima ugodan miris i aromu . beli. Vi ebojni su. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima.svraba.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. beli. Davno. te suncana i od vetra za ticena stani ta. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. Latinski naziv: ocimum basilicum . .. ru icasti ili purpurni. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom. bosiok. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. veku.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. gastritisa.

Semenkama bosiljka lece se mokracni organi. grceva u elucu. kamfor. kamfor. mehura). Samo ime kombuha je japanskog porekla. gljiva za dugovecnost. indijskom cajnom gljivom. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . takodje. pocetnih stanja tuberkoloze. kineskom. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. jedan glikozid i kiseli saponin.. cineol metil-kalvikol. jedan glikozid i kiseli saponin. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. japanska gljiva.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. tinol lineol. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija.lak e mokrenje. pocetnih stanja tuberkoloze. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. Zovu je ruskom. creva). Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. japanskom. mehura). Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. cineol metil-kalvikol. karga ok caj. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. lecenje astme i zapaljenje bubrega. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. Koristi se. kod kaslja. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. tinol lineol. kombuku.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. creva). Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. kod kaslja.

Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. Kombuhom se naziva debela. potamnjuje kosu. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. nije samo to. odla e Ästaracke´ bolesti. ali i povecava imunitet. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu.bakterija sircetnog vrenja. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. acetobacter ketogenum). to mo e u mnogome da poremeti . ukljucujuci i li aj. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. dok se ne postigne eljena kiselost. a to se meri lakmus papirom. kao i pichie fermentantsa. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. to je smesa razlicitih organizama. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. dobro zatvorena. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. bacterium gluconicum. sivkaste boje i ne jede se. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. Izuzetno je va no da napitak bude blag. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. Naime. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. U tecnosti se dr i nekoliko dana. sluzava. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. Mo e se staviti u obicnu.

Kombuhu mo ete i sami napraviti.ravnote u organizma. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. a u te im slucajevima da izazove i smrt. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi.

Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Neka se listici caja namacu 15 minuta. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. Procedite cajne listice kroz cedilo. 1. ulijte ga u staklenu. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). moci cete pripremati vece kolicine napitka. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. 4. Ohladite caj na temperaturu od 20° . dodajte caju tecnost koju ste . npr. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. porculansku. polietilen (PE) ili polipropilen. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. 5. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. 2.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Najbolja je staklena posuda. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. Mozete koristiti caj u vrecicama. 3. 6. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom.

prasine. 10. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Kultura takodje uspeva i u mraku. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. Sto je visa sobna temperatura. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. da bi kultura mogla disati. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. 7. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost".7-3. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija.dobili zajedno s kulturom. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. to je brza fermentacija. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. 9. Fermentacija treba da traje 8-12 dana. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. biljnih spora i drugih zagadjivaca. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. Napitak je ispocetka sladak. fermentaciju treba ranije zaustaviti. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. Bolja je polusenka. zavisno od temperature. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka.2) zavisno . Ako vise volite blago slatki napitak. 8.

Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. Ulijte napitak u staklenke. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. Uzivajte! 13. Pazite na pravilnu temperaturu caja. koji proizvodi plin koji gazira napitak. Normalno ga pijemo tri case dnevno. drugu casu nakon rucka. ponekad tone na dno. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. nakon sto je bio flasiran. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. I jedno i drugo je u redu. 11. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. koje trebaju biti pune do vrha. Kad kultura potone na dno. To dolazi zbog rasta kvasa. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Staklenke dobro zatvorite.. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. 12. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. dok kvas nastavlja da radi. Napitak ima prijatan ukus. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. Odredjena kolicina taloga je normalna. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). . Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. blago kiselkast i osvezavajuci. On je penusav. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima.od individualnog ukusa.

Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. proizvodeci glukuronsku. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. zimi). koja je osnovica na e hrskavice. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. .Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. kao i heparin. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. npr. i. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. mlecnu i sircetnu kiselinu. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. neophodne vezivnom tkivu. Kad postane tamna i prljavo smedja. kondroitin-sulfatske kiseline. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. poput sede kose ili starackih pega po rukama. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. Ako kultura potone na dno posude. mukoitin-sulfatske kiseline. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Deluje i kao prirodni antibiotik.

a poma e i osobama pod stresom. to je znak da je ubrzan krvotok. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. takodje. poma e i kod nesanice. sni ava ureju. Podaci iz sveta. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. odnosno poma e sagorevanje masnoce. podstice rad lezda. Naucno dokazati sve navode je. naravno. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. poma e kod kolitisa. kombuha prevenira pojedine vrste raka.Utvrdeno je. stimuli e metabolizam. ecer i holesterol u krvi. kostobolje. povecavajuci imunitet organizma. nepravilnosti u radu eluca. Uz to. Ivan imatovi ) . zaustavlja zarazni proliv. jetre i bubrega. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. nemoguce. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. pa tako smanjuje telesnu te inu. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. kao i kod ka lja. arterioskleroze. cisti ucnu kesu. preno eni usmenim predanjem.

crijevnih bolesti. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. kroni nih krvnih bolesti. bronhitisa. I sam sam bio te ko bolestan. zbog uni tenja mikroflore. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. izlije io sam se ve nakon tri dana. Karachautemeljene. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. zubobolja. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. ekcema. elu anog ira. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. bubrega.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. ubrzo zatim. A za jednog akutnog napadaja artroze. encefalitisa te enskih bolesti. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. umora. Uljna se terapija pokazala . Naime dr. te osloba a organizam opasnih otrova. tromboze. organizam slabi. izjavljuje dr. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. i ire javnosti. artroze. oboljenja srca. Dr.Karach. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. Me utim. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati.

va emo. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. mijesimo i procje ujemo kroz zube. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima.obamrlosti. bolesti ivaca. stavimo u usta veliku licu ulja. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. Samo po sebi.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Ujutro prije doru ka. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. na ta te. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . ostao neugodan okus i vonj. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. mo ete i zamisliti. ulje je gusto i uto. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. bu kamo. elu anih tegoba. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana.

lo e spavate. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. Ako to elite initi e e. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. Ako se esto osje ate iscrpljeni. lije i sam. Netreba ekati da vas bolest zahvati. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. . dobar apetit. oslobo en balast. ugodan san i dobra koncentracija. dva ili tri puta na dan. ve odmah krenite ususret zdravlju. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. te ko se koncentrirate. mrzovoljni ste. ve dva do etiri dana terapije.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. te ko se budite. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. osje ate se izmrcvareno i tromo. Dr. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. sklad. imate izra ene podo njake.

NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje. No.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. . nagla ava dr.Natanak bolesti i njegovo lije enje . To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. Uvjeren sam. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Vrijedi poku ati!!! RAK . Karach. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a.

2. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. srca. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Me utim. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. 8. 4. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. a tako er mo e do i da o te enja jetre. to . bubrega. 6. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. 5. 3. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. Zra enjem se. 7. ivotnoj sredini. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. puta. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. plu a i dr. pored uni tavanja elija raka. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. poslije terapije. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. hrani ili na inu ivota. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. 9.

11. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. d. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike.. itarica. b. klica. a. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. pogotovo u digestivnom traktu. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. elije raka bujaju u kiselom okru enju. e er hrani elije raka. koji su svi tetni. Sluz hrani elije raka. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. 10. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. . Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. uklju uju i fa ol. ali u vrlo malim koli inama. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Zamijene za e er su tako er tetne. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. elije raka e Ägladovati' c. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. hormone rasta i parazite. pogotovo za oboljele od raka. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije.

Rak je bolest uma. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. antioksidanti. flor. koje sadr i voda iz slavine. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. aj. Izbjegavajte kavu. minerali EFA i dr. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. tijela i duha. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 16. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Bijes. vitamini. 13.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka.e. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. nepo eljnih i nepotrebnih elija. 12. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. 15. 14. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina.

Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. On navodi da kombinacija masno e. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. pireks ili keramika. Umjesto plastike. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. posebno na dojci. Dioxin je bio jedan od razloga. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. koji ne sadr e dioxin. hrana koja je pakirana u plastiku. welness manager u bolnici Castle. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Dakle. kao to je vatrostalno. Ne koristite plasti nu ambala u 2. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en.

RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. odnosno 2-4 dkg. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. Uzimati jednu veliku licu. nata te. sa 2 dcl soka ili mlijeka. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem.mikrovalnoj pe nici. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. svako jutro.

103. E. 303. 382 E400.477 . 153.200. 150 (Elite Cappuccino). 337. 162. 474. 202. 405. 290 E300. 237. 101. 322. 180 E. 105. 260. 175. 201. 326.E. 471. 104. 306.334. 236. 402. 421. 420.440. 332. 140. 270. 121. 171. 172. 403. 307.170. 413. 141. 406. 111. 305. 473. 309. 203. E. 335. 152. 301.125. 472. 411. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 282. 327. 281. 331.100. 241. 404. 130. 475. 333. 401. 410. 132. 263.173. 151. 422. 261. 408. 238. 414. 336. 160. 161. 280.240. 325. 308. 174.

338. uni tavaju vitamin B 12. Zott Toast sandwich sir u listi ima. 120. 124. 233 E311. 230. Anamarija Cappuccino). 231. 320.OPASNI DODACI: E102. 224. (Zdenka mazivi sirevi. 339. 232. Martinger sandwich sir u listi ima. 110 (Cedevita bomboni). E . 312. podra uju ivce. 321. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. ko ne bolesti. povisuju kolesterol. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. smetnje probavnog sistema. 221.

131. 465. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. Margo Nova.123. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 214. 142 E. Arabesca Cappuccino Gold. 211 (Zvijezda ketchup.213. 215.340 (Anamarija Cappuccino. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD. Schweps . Elite Cappuccino).210. 216. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E.463. 341 E407. 217. 461. Margo s jogurtom.Bitter Lemon. . Puris hrenovke). Zvijezda light majoneza).

vrhnje za kuhanje. Cr me-Fraiche.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. topljeni sirevi za mazanje. meso rakova. Treets i Smarties okoladni bomboni.zajedno s E-110. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica. zamrznuta riba marke "Iglo". puding sa lagom u plasti nim posudicama. neki sirevi i gljive u konzervi.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi. E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni. neka bezalkoholna pi a. puding od vanilije. PREPORUKA: Koristite ovaj popis . .

Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. opeklina.uzeti prije glavnog obroka. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata.Djeluje protiv povi ene kiseline. . proljeva. talo enja kalcija u mekim tkivima. zadaha iz usta.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju.Bakteriostati ko djelovanje. tucanja. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. gastritisa. Kod ne iste koze. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . povra anja u trudno i/ lo e probave.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. kod bolova u kostima.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .

Prema potrebi ponoviti postupak. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice.Krvarenje zubnog mesa. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. afte br e . Kad pare po nu izlaziti. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. Navla iti ru nik u vru oj vodi. nagnemo se to bli e i udi emo pare. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Rije je o inhalaciji.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. laringitisa. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. ka lja. Treba udahnuti najmanje 75 puta.Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. astme.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. mala zagnojenja.

a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. no no znojenje. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. Veliki trbuh postupno e se smanjivati.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. Terapijska upotreba . utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. premorenost.Zglobovi. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca.izvana Stres. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. uko enost. .Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. povi ena temperatura. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42.

koja je uz gro e.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. Jabuka je na neki e ere. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. sa sna nim zubima i kostima. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske).jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. Jabu ni ocat . Plod jabuke sadr i: vo ne . na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. Jedan od njih je jabuka.

celulozu. kalcija. privla i im vodu. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Kalij je vitalno va an mineral. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). minerale. magnezija. enzime. ali i vitamina C. B i C.vitamine. eljeza. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. pi e zdrav- . fosfora. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. Tako er. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti".pravi eliksir zdravlja. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). silicija i drugih elemenata u tragovima. Ako kalija nema dovoljno u stanici. organske kiseline. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban. Od minerala najvi e ima: kalija. Jabu ni ocat je hrana i lijek. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. pektin.

Bogati izvori kalija su povr e i vo e. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. cvjeta a. kroni ni ko a. masline. radna populacija).hr. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. badem. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. slabije pam enje i lo iji san. ali i u medu. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. bubrega. zeleno lisnato povr e. aci. (hladne ruke noge). pi e zdrav-zivot. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. meso. kupus.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. kru ke. Ina e. kelj. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. Ima ga u per inu i kadulji. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka.com. tetivnih za ep . slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha).zivot.hr. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi.com. antisepti ko djelovanje. gripe. mijenja se u lu natu. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. zelena salata. Budu i da ja a organizam. banane. Znaci manjka i kalija: umor. Povr e bogato kalijem: raj ica. riba. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost. a vo e: jabuke. odnosno poma e kod virusnih infekcija. bundeva. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. upale grla i sinusa. ljive. kisela pH razina. prostate i mokra nih kanala. studenti. malaksalost.

Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. Naravno. Za vrijeme gra anskog rata. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. taj Rezultat kiselkasti. jednostavan. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. ocat su primjenjivali kao antiseptik. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. ne zaboravimo. piti i grgljati jabu ni ocat.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. koristimo ga i kao dodatak salatama. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. ali i preventivno. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. U vrijeme Hipokrata. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. Mo emo "limunski ocat". . a limunu produ ili trajnost. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. i octa na napitak. Djeca uzimaju pola a e vode. poput ostalih vrsta octa. I na kraju. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski.

Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. koji se pije vru ili hladan. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. povr e itd. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. fosfor i kalij. bubrega i drugih organa. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Osim toga. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. eljezo. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. vode i meda. Neke od njih su: . betakaroten. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. kao to su pektin. kalcij. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Provedena istra ivanja su pokazala. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e.

JABUKA . Visoki krvni tlak Kalij. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. koji se nalazi u jabu nom octu. jer spre ava rast kancerogenih stanica. poku ajte sa jabu nim octom. u mjesto toga da ih talo e u tijelu. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. Ovo su samo nekoliko primjera toga. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). koji sagorijeva masno e. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma.kao lijek . ako va metabolizam ne radi dobro . kako se mo e koristiti jabu ni ocat. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove.Artritis Osim toga.

Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. divlja jabuka. umska jabuka. a talijanski Melo selvatico. divljaku a.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. jabuko. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. Prirodni je anemik. dijetik. kongnestik.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). s finim pustenim stapkama. kiselog. Raste samoniklo u . jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. Mo e biti slatkog. antiarteriosklerotik. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. digestiv. antidiaroik. diuretik. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. antireumatik. laksativ. antiseptik. bra njava ili so na. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. sedativ i tonikum. dugi su 5-10 cm. stimulans. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. Ima mnogo vrsta jabuka. ovisno o sorti. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. stani tu. Druga imena su joj adam ica. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. Oko 2. dezifecijens. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). detoksikant. ili pojedina no u raznim umama. ± Malus domestica Borkh. francuski Pommier Pommier sauvage. aromatik. a svima je zajedni ka ugodna aroma. jabka. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. du ine 1-3 cm. dijaforetik. trpkog okusa. Oko 800. jaboka.

bjelogori nim umama. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. jabu nu.15 mg. magnezija 2. Jabuka sadr i vode 80%. oksalnu. salicilnu i mravlju kiselinu. eljeza 0.. mravlje kiseline.8 mg.000 raznih sorti jabuka. folne kiseline 0. acetat± aldehida. amil-eter. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. u tragovima PP i B6. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. vitamine A i B posebno B 5. mangana itd. niz mineralnih sastojka. mangana. kalija 137 mg. kobalta. regulira tlak. natrija 1.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. a plod po elji. fosfora. list isto kao i cvijet. bjelan evina 0.. nijicina 0. acetata. geraniola. flora joda. nego lije iti. celuloze. silicija 1. ve mu donosi energiju i hranu. pektina. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. raznih .1 mg. Danas postoji oko 2. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. jer ne samo to krijepi srce. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. kiselina (jabu na) 1%.4%. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. mlije nu. 35 mg. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. biotina 0. e era 9-12%. mnogo vitamina C i P P vitamina. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. kao to ih imamo danas.4%. citronsku. jantarnu. sumpora 5 mg. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. U kori jabuke. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. fosfora 11 mg. crijeva. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). vitamina A i C.9 mg. katar eluca.9 mg. 8 mg. masti 0. cinka itd. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. te kod arterioskleroze. eljeza.

Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. jer je najprobavljivija. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Na 1 li icu ribane jabuke. Sve se dobro promije a i daje bebi. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. u inak e biti isti. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. . dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e.nametnika. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad.

Za pokvareni eludac: . a lije i i bolesti ko e. lupanja srca. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. bolesti o iju. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. mokra nog mjehura. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. kuhamo u malo vode. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. hemoroide. Poma e i kod srdobolje. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. nazeba. visoke temperature. bubrega. dok ne dobijemo ka u. omaglicu.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. gripe. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. neurastenije. Za znojenje: Razre emo jabuke. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. crijevnih bolesti i paratifusa. napunimo s medom i ispe emo. infektivnih. slabu probavu.

Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke.Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino. procijedimo. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Za lije enje ko nog ira: . tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela.

Prirodni je abortiv. talijanski patata. kozmetik. Za nekoliko dana e ga o istiti. kartoffel. emetik. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. naturopata. Isto tuma enje daju i za raj icu. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. krtola. dijetik.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. krumpjer. kumpir. a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. diuretik. njema ki erdapfel. makrobioti ara. francuski pomme de terre.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). laktagog i laksativ. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. krumpir. Druga imena su mu kompir. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. kao i gra ana raznih zanimanja. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. arterosklerotik. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . Engleski naziv mu je potato.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. antiasmatik. antisapzmodik. antiinflamatorik. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). ekobioti ara. dijabetik.

Oblozi od krompira. itd. P P i K. a od kiselina jabu nu i mlije nu. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. opekline. cinka. ujedi itd.. B 2. masti 0. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. koji se pripremaju na razne na ine. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. uljevi. B 9. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. bjelan evine 2 %. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. fosfora. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. a najvi e u mladim nezrelim . ugljikohidrata 18.). Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. ima ga u zelenim dijelovima biljke. U lije enju gastritisa. li aja. divlje meso. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. udarci.uzimanja ostalih namirnica. glikozurije. Od minerala ima bakra. hepatitisa ko e i ekcema.9 %. kalcija.). Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. B 6. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. Od vitamina ima C. B 1.) u obliku aja od kore krompira. eljeza. mangana. najvi e kroba. Vitamin C se kuhanjem gubi. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. pire od krompira predstavlja lijek.1 %. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam.

* Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. Gastritis U lije enju gastritisa. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. Javlja se za epljenost. a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. Bolivija ile). Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. bezvoljnost i iscrpljenost. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. danas jedne od najra irenijih bolesti. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. kod pune svijesti i bez bolova. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. krompirov sok predstavlja jedno od .plodovima. st. to inimo to tanje. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. kao ukrasna biljka. * Ako krompir gulimo.

dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Kod lije enja ciroze. kao i kod napadaja gihta. malo maslinovog ulja i soka limuna. a poja ava se korijenom per ina i celera. oduzimaju vru inu (vru e glave. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. ru ka. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. . Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. ka e ili juhe. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. giht itd. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. dodajemo i sokove od cikle. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta.).5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). promrzni udovi. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. za injenu s dosta per ina i luka. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea.). dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari.prirodnih sredstava za lije enje. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. kupusa i crne rotkve. ve ere. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. glavobolje. razne opekline itd. reume. kad se po nu pokazivati rezultati. uz terapiju. pola sata prije doru ka. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i.

Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. alergije. i da teorija konvencionalne medicine o tome. Lesingera bakreni Candida i rak . Dr. Zbog toga osobe. prekomjerno kori tenje antibiotika. ÄGljivice. koja uzrokuje brojne probleme. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. . koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. to je candida? Candida albicans je gljivica. Mike Lambert).Kori ten tekst od homeopate I. artritisa.³ (dr. Stres. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. Od samog po etka svoje medicinske karijere. koje boluju od kroni nog umora. posebice candida. dijabetesa i poreme aja metabolizma . Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. ne dr i vodu. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. da se hrane tijelom svog doma ina. probavnih problema itd. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. koje je nalagala konvencionalna medicina. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. u asno se osje aju ± kako fizi ki. Na alost. depresije. Candida i rak Dr. tako i psihi ki. nezdrava prehrana. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. Ova gljivica tako er ivi u ustima.

kao i candida. dr. Simoncini je shvatio. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu. koja su umirala od posljedica kemoterapije. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide.Simoncini govori. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. Simoncini je shvatio. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. Nakon nekog vremena. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. 3. bez predrasuda i strogih pretpostavki. koje zovemo Ärak³. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. Patio sam. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. Za titna reakcija organizma Dr. Me utim. da to nije tako. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. kada sam gledao jadnu djecu.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. gdje u tijelu da se nalazili. Konvencionalna medicina tvrdi. . Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. Na kraju. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. Prou avaju i rak. 2. koje je diktirala moderna medicina. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. U zdravom organizmu.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala.

da je rak uzrokovan candidom. Sudbina otkri a dr. je oslabljeni imunitet. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. spre avaju i njezino daljnje irenje. Me utim. da bi se obranila. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. U ovom slu aju. nastavio je tra iti lijek. Kada imunitet funkcionira pravilno. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. Umjesto toga. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . Na kraju pravi uzro nik raka. Za razliku od drugih lijekova. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. koji je bio namijenjen da ju ubije. jer candida brzo mutira. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. Da. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. kojih je on izlije io od raka. kao i drugih bolesti. odmah rje ava problem. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. poput sode bikarbone. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. Brzo je shvatio. ak se i po inje hraniti lijekom.

Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka.Simoncini ovdje: http://www. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³. Prije nego li to odete na spavanje. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. nepoznatog porijekla. Candida saliva test 1.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. u drugima ± samo nekoliko dana.davidicke. da bi shvatili. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. postoji i ku ni test za candidu. napunite a u . koriste i sodu bikarbonu. Tullio Simoncini nije bio kukavica. Kada je iza ao iz zatvora.) Na sre u. to je zaista ludo i opasno. a sodu su nazivali Älijekom³. Posjetite stranicu dr.curenaturalicancro. ovisno o tome.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. Test je jednostavan. dr. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom. Sada.com/ lanak je preuzet sa http://www. (Predla emo. besplatan i daje pouzdane rezultate. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. Me utim. gdje se nalazi rak.

istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. nadutost i plinovi. 4. ili se u vodi vide trake. ili se otopila. 3. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. odmah nakon to se probudite. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. pljunite u vodu. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. 6. Ako je voda postala mutna. 5. 7. postoji velika mogu nost toga. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. Slijede e jutro. Ostavite a u na 15 minuta. sa Vama je sve u redu. . 8. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. da imate previ e candide u organizmu. gr evi. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. kihanje. 2. koje se spu taju prema dolje. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. konstipacija i garavica y alergija. ili ako se slina skupila dolje. dijareja.

prehlada.Citrofit . iritabilnost. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.Soda bikarbona .Anti-candida dijeta .za epljenje nosa. slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .dijabetes Na ini lije enja candide .e njak (u kapsulama) .oslabljeni imunolo ki sustav .upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .Alkalna dijeta .lije enje antibioticima .trudno a . est ka alj. grlobolja. depresija.prehrana bogata rafiniranim e erom . astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.

talijanski onkolog.. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. Simoncini) Dr. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr.Simoncini. tokom jednog mjeseca.Simoncini . Nakon toga rak bi trebao nestati. crijeva. terapija dr. u ve ini slu ajeva. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak.Lactobacillus acidophyllus .Simonicini uzrokuje rak). Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi.

u obliku injekcija ili intravenske terapije.zahtjeva lije ni ku pomo . ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. direktno u venu. Za udo. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka. e er djeluje na druk iji na in. U ovom slu aju. Me utim. ÄDrugi lije nici su mi rekli. ubijaju i stanice raka. oboljelim od raka . Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. u ovom slu aju. Terapija bi trebala trajati 6 dana. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. Me utim. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. Pretpostavlja se. po to stanice raka se hrane e erom. .simoncini. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom. ova terapija je jednostavna.³ . zatim pauza od 6 dana.com/th. javorovi sirup djeluje na takav na in. ali bez ikakve tete za organizam. Vi e info na http://www. to je bilo potvr eno snimanjem.. da pove ava nivo e era u krvi. pu tenim ku i na umiranje. koji je dijelio ljudima. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije.curenaturalicancro.. Tako trebate nastaviti. po to ih soda bikarbona odmah ubije.Jimu Kelmunu Dr. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. svaki dan. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice.

tokom ove terapije izbjegavati meso. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). var. Kr. var. glavatica. remineralizant. p. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. pisac staroga Rima. dermetik. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . laksativ. gemmifera). Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. Kolumele. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. glavatom kelju (Brassica oleracea L. pitomo zelje. antianemik. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. ( Brassica oleracea L. digestiv. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. var. sedativ i vermifug. antiskorbut. p. diuretik. var. glavati kupus. kapusta. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. var. revuzijant. crveno zelje. . ). antireumatik. Kr. antiseptik. od sredozemne obale do Irske. Prirodni je adstrigent. broskva. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo.zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . a prvi zapis iz 4 st. gongylodes). ). Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. antiulkus. p. crveni kupus. opisuje 10 vrsta kupusa. Kr. Citat: »plodovi zemlje se preziru. detoksikant. capitata Kupus (Brassica oleracea l. dijabetik. acephala). kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ).Postupak: . e er i bijelo bra no KUPUS. var.

pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani.). sena itd. dobar je remineralizant. dok je . Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. variva. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. koji su oboljeli od skorbuta. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. kao hrane (juhe. sok i list u kozmetici itd. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. antirahiti no djelovanje vitaminu D. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). salate. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. vodene bolesti ). po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza).

Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. I. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. a mo e i komora a. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. pijemo ga u gutljajima. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. i uvijek pripremamo svje . Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. pomije an s medom ili e erom. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. i valjkom ili peglom izgla amo list.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. Tako inimo 7 dana. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). II. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). pritom koriste i razna pomagala. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. ako posjedujemo sokovnik.

Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. I. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. opekline itd. te 2 puta na dan uzimati salatu. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. li ajevi. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. tjedan jedanput po dl soka ujutro. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. irevi. Salatu uzimamo 2 puta na dan. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. Ako se pojave nadimanja. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. osipi. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). ekcemi. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama.

ako je u uputama navedeno. te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. a tijekom dana po 4 sata. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. crvenog vjetra (erxsipelas). valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). Rasol ne smije biti jako slan. a ako i jest. rane koje zaudaraju. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. Uzimamo 14 dana. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. irevi itd. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. ili preko no i. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. svaka 2 sata po licu. crljenice (rubeole). upale stani nog . Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. osipa (egzantema).ne prestane. tinkturom stolisnika ili kadulje. ). stavljamo biljnu mast. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. itd. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. pri tevi. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu.

znojnog osipa (milijarija). Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. i to ujutro i nave er. Kako bismo . lagano masiraju i. Hladniji dani. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. rane od pro irenih vena. kod reumati nih bolova (zglobovi). to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele.lumbaga-i ijasa. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. lanak od I. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog.tkiva (flegmona). kod neuralgije lica (trigeminusa). Kad nave er skinemo oblog. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. kod pojasnog herpesa (herpes zoster). i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. njegovani i nasmije eni. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena.

kivija. vo nja bicikla ili brzo hodanje. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. smanjuje stres. Kad god mo ete. paprike. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. . nahranjena i nje na kao bebina. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. Zbog oskudnije zimske prehrane. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. Ko a e biti mekana. ali i imunostimulator jer. najbolje na svje em zraku. celera i sl. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. Ako ne mo ete svaki dan. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. kao to je lagano tr anje. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. ubrzava metabolizam. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. jabuka. kupku ili neku tehniku meditacije. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. osim ako to zaista nije potrebno. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. pinata. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. limuna. Garantuje trenuta ni dotok kisika. dokazano je. kupusa. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. problemati noj ko i i podo njacima. ipka. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti.

U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. nasje i ga na . Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta.Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme. Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa.

kri ke i staviti u usta. a zatim komad vo a. Va no je znati kako i kada jesti vo e. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. To nije tako jednostavno. Komad vo a je spreman pro i . kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. Recimo pojedete dvije nite kruha. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma.

Jedite vo e na prazan eludac. U me uvremenu.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. itd. . arka. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti.ravno kroz eludac u crijeva. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. ali ga kruh spre ava u tome. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. pospe uje probavu i sokove.

u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. energije. naran e i limuni. sre e i normalnu te inu.pijte samo sok od svije eg vo a.Dakle. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. koji se bavio ovim problemima. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. Nemojte piti prigrijan sok. ste i e te svu tajnu ljepote. zdravlja. Nemojte jesti ni kuhano vo e. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. Ako elite piti . a ne koncentrat sokova iz konzervi. Ako jedete vo e na ispravan na in. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. dugovije nosti. jer su oni kiseli. Ako ho ete piti vo ni sok . kao to su napr.

Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. vitamina E i vlakana. magnezija. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. pijte ga sporo . dobar izvor kalija.gutljaj po gutljaj. arka. sr ani . ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni.: tj. Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim.vo ni sok.

LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. Sastoji se od 92% vode. oksidanta u borbi protiv raka. Tako e je klju ni izvor likopena. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij.i mo dani udar. . za epljenja krvnih ila. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. koji poma e i poja ava na imuni sustav. Jagode spadaju me u glavno vo e. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. slobodnih radikala. sni ava kolesterol. a puna je glutationa.

Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li . (Prim. (Prim.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. arka.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim.: zatvorene stolice ). koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid. arka. Guava je tako e bogata vlaknima. arka. bijelim ili utim mesnatim tekom.: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ).

vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. ka l ja. kao izravnu . upale sinusa ili uha te bronhitisa. A ako je suditi prema brojnim studijama. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. hunjavice. Vrlo brzo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. prehlade. to e usporiti vrenje. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. pretvorit e se u masti i dovesti do raka.

a nakon druge kampanje 10 posto. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. Primjerice. .Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. a nakon druge kampanje 27 posto. Na alost. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. dr. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. kao vrijeme gripe i viroza. Na alost. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. Vera Vlahovi -Pal evski.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. Edukacija daje rezultate Prof. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti.

Ipak. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. Ali. pospje uje razvoj otpornih bakterija. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. viroze ili povi ene tjelesne temperature. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. Iz istog istra ivanja. Vlahovi -Pal evski. svaka primjena antibiotika.to se odnosi na potro nju antibiotika. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. hunjavice. dr. bez obzira je li opravdana ili nije. obja njava prof. dr. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. Vlahovi -Pal evski. ka e prof. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. bez preporuke lije nika ± opravdano. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. dr. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. . prehlade. govori prof. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. dr. ka lja i gripe.

a grlobolja tjedan dana. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. tako i lije nika. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. To je jo ve a pogre ka pa prof. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. prehlada je esto pra ena grloboljom. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. Naime. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. Osim toga. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. dr. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. . a njeno rje enje se ne nazire. kako pacijenata. Upala uha. dakle cijelim spletom simptoma.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u.

To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. upozorava prof. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. .etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. Ako uzimate med direktno. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. ako ga se dobro prokuha. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. Naime. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. te da ga se ne smije pregrijavati. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . I to na na in da se tri. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. dr.Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. u posljednja dva desetlje a. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. Vlahovi Pal evski. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. Me utim.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. No. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. No. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. isu i je i na taj na in o teti. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno.

najradije bi se preselili na mjesec. .NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. najbolje je direktno od p elara.. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. u dobroj mjeri. proizvod ve u p elinjoj ko nici. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. to je filtriranje. KRVNA GRUPE . No.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. osloboditi te peludne napasti. formiran. Pa. Med je gotov. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. ali niti oduzimati. manje s njim manipulira. Ne treba mu ni ta dodavati. homogeniziranje. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. jednostavnog razloga.

gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . veoma iskreni i odlu ni. Jako su dobre vo e . Utje e na na u probavu. stres.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. imaju najkra i ivotni vijek. gastritisu i alergijama. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. i snagu na eg imuniteta. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. ive stabilno u sada njosti. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. mentalno i emotivno stanje. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Ova krvna grupa je sklona i irevima. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. metabolizam. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. opstajale u divljim uvjetima ivota.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe.

Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. divlja .umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. jetra tele a. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. teletina. Jako dobre namirnice: govedina. srce . janjetina. ov etina.

morski rakovi. jogurt. karpina i i srodnici. miso. gavuni. slanutak. guska. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. kamenice. koko ja jaja. sladoled. koko . morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. surutka. sve vrste le e . losos. maslac. vrhnje. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. gauda sir. crveni grah Izbjegavati : pinto. bijeli grah. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. edamer sir. sku e. Neutralna hrana:feta sir. Neutralne namirnice : bob. parmezan. aba. tofu. kozje meso. patka.dagnje. tuka Neutralne namirnice : cipli. mla enica. lignja. ikra od lososa. mozzarella sir. emmenthaler sir. edamer. piletina. list. kozji sir.Neutralne namirnice : fazan. soja. frape.

kokice. korabica. kisele krastavce. luk. komora . Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. bu a. p enica. masline. kesten. arti oka. kikiriki. krumpir Neutralne namirnice: celer. cikorija. paroga. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. zob Izbjegavati: glutensko bra no. ra eni kruh. brokula. ri a. pasta od arti oka. gljive. e njak. Neutralne namirnice: bademi. kelj. pinjoli. repa. p eni na krupica. kapare. mak. repa. sojino bra no. hren. paprika. kiseli kupus. lan. blitva. salata rimska. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . mrkva. tikvice. bu ine sjemenke. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. aloja. proso. endivija. lje njak. umbir. je am. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. crne masline. pinat.

klin i . kadulja. mandarine. Pi a: . lubenica. kukuruzni krob. kim. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. ljive Neutralne namirnice: brusnice. kupine. alge modrozelene. kopar. jagode. maline. papar. kivi. med. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . bosiljak. ananas. roga . papaja Izbjegavati: avokado. ocat jabu ni. vi nje. datulje. lovorov list. Jako dobre namirnice: mango. papar. ke ap. kokos. sojino ulje. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. dunja. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. Neutralne namirnice: anis. okolada. ma uran. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. fruktoza. ribiz. per in. melasa. korijanar. sirup od kukuruza. gro e. estragon. tre nje. limun. grejpfrut. smokve. dinja. cimet.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . jabuke.

slatka gazirana pi a. i snagu na eg imuniteta. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Zahtjevni su i veoma osje ajni . djeluju smireno i . Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. kava.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. stres. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. mentalno i emotivno stanje. estoka pi a.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Utje e na na u probavu. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. metabolizam. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. i ne ga prokuhavati. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na.

Studije su pokazale i br em napredovanju raka. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. Jako su osjetljive na potrebe drugih. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu. psorijaza. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. depresija. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni .suzdr ano. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite.

Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. nadalje dugim i otvorenim razgovorima. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: . Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. izbjegavanjem dijeta. izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. izbjegavanjem sva e. Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Znaju biti jako odrje iti. i snagu na eg imuniteta.strastveni.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. metabolizam. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. stres. mentalno i emotivno stanje. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. Utje e na na u probavu. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika.

svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. hladne ruke i noge hemoroidi . Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. Meso i perad: .

teletina. Neutralne namirnice : cipli. sku e. mozzarella sir. kuni .dagnje. kozje mlijeko. jogurt. srdela i srodnici. maslac. Neutralne namirnice : janjetina. govedina. farmer i feta sir. lampurga. gavuni. sladoled. divlja . grdobina. kavijar. tuna. lignje. lokarda. abe. bakalar. mlijeko kravlje punomasno . edamer sir. kapice ( koljke). vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. patka. ov etina Izbjegavati: bizon. kamenice. rocotta sir. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. pu evi. in uni. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kefir. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir.Jako dobre namirnice: purica. mlijeko kravlje obrano. camebert sir. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. morske rakove ( velike). jesetra. listovi. Jako dobre namirnice : losos. koko .

Jako dobre namirnice: esenski kruh. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. teff. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. sojin sir. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. mak. bu ine sjemenke. . ra eni kruh.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. kikirikijev maslac. bademov sir. bob. zob i zobeno bra no . ri a bijela/indijska/sme a. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. pinjoli. pistacio. crveni grah. orah. ri ine mekinje ri ino mlijeko. pinto grah. proso. ganci. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. rafinirana p enica. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. proso. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. indijski ora i . je am. lanene sjemenke. le a naran asta. miso.

tikvice. goru ica. krastavac. ljutika. bu a. ipak. kivi. ribiz Izbjegavati: mango. crne masline. gljiva. naran a. Jako dobre namirnice: kelj.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. komora . kupus. kumkvat. radi . kupine . Izbjegavati: crvena paprika. jabuke. lubenica. korijandar. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. grejpfrut. krumpir slatki. smokve. umbir. vi nje. datulje. papaja. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . tre nje. murva. jam. kru ka. poriluk. mrkva. zelena paprika. patli an. alge. repa. celer. masline zelene.jagoda limeta. korabica. kelj pup ar. kapare. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu.zbog velike koli ine antioksidanta. kaki. blitva. hren. borovica. ljive. Neutralne namirnice: paroga. gro ice. masla ak. breskve. dinja. Jako dobre namirnice: ananas svje i. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. okolada. e er. chilly. ke ap. majoneza. Jako dobre namirnice : kari. crno i bijelo vino. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. kadulja. ma uran.med. roga . kim. sol. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. fruktoza. klin i . slatka gazirana pi a. tartar umak.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. kava. per in. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . elatina. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak. kukuruzni krob. vanilija. ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. laneno ulje .

Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima.ga ne vi e od 30 sekundi. subjektivni. Utje e na na u probavu.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. originalni. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. i snagu na eg imuniteta. stres. . Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. samodostatni. metabolizam. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. mentalno i emotivno stanje. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica.

Podlo ni su infekcijama. Mogu patiti i od gojaznosti . Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . gu tera e. hipotireoidizma.a najve i rizik za rak kostiju. sinusnih infekcija.otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. visokog tlaka. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. dijabetesa tipa I. plu a i jajnika . jetre i u nog mjehura te grli a maternice. Pseudomonas sp. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. Imaju mali rizik od raka titnja e.

jetra. purica. divlja . kuni Neutralne namirnice : bizon. ov etina. kozje meso. fazan. hladne ruke i noge hemoroidi . jarebica. teletina Izbjegavati: koko je meso. govedina. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina.lo a cirkulacija. piletina. patka. prepelica .

Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kamenice. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. lignje. lubin. Jako dobre namirnice : grdobina. sojine pahuljice. mozzarella sir. mlijeko. dagnje. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. Jako dobre namirnice: farmer sir. lokarda. tuke. crveni grah Izbjegavati : le a. ementaler sir. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. jogurt. Neutralna hrana: edamer sir. parmezan. meku ci. in uni. quak sir. losos sku e. tun Izbjegavati: gof. srdela. kozji sir. ricotta sir. gavuni. palamida Neutralne namirnice : cipli. sojine granule. tofu. bob. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. lampuga. gauda sir. kavijar. sojino mlijeko . sojin sir. karpina i srodnici. slanutak. maslac. listovi. kefir. jaja koko ja. feta sir. kavala. haringe.

pinjoli. bu ine sjemenke. lanene sjemenke. kapula. ri ino vrhnje. suncokret. ri a. arti oke. zobeno bra no. kupus kiseli. kruh Izbjegavati: p enica. sojin. komora . ra eno bra no. kikiriki. Izbjegavati : pistacio. kesten. arti oka. paroga. krastava. kelj. orah. mrkva. kruh bez glutena. repa. rotkvice kupus. paprike Neutralne namirnice: bamija. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. aloja. krumpir. bu a. tikvice Izbjegavati: crne masline. Jako dobre namirnice: brokula.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. poriluk. ri ino bra no. umbir. chilli. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. mak. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. pinat. gljive bukova e. zob. blitva. masline zelene . kapare. proso. gljive itake. rabarbara. kokice Neutralne namirnice: je am. glutensko bra no. celer.

breskve. majoneza. kaki. laneno ulje . kumin. ocat. vlasac. jagode. ribiz. melasa. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. kim. okolada. papar bijeli i crni . klin i . elatinu. metvica. smokve. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. limun. chilli. brusnica. bosiljak. sojin umak.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. ipak. ma uran. anis. lovorov list. dunje. datulje. sol. cata (dinja). med. lubenica. nektarine. jabuke. vanilija Izbjegavati : cimet. tre nje Izbjegavati: kokos. kukuruzov krob. kivi. slai Neutralne namirnice: feferoni. ljive suhe. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. kadulja. papaja.

krv . Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. 2. pobolj avaju prokrvljenost stanica. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. a ne da bismo se njime lije ili. i ne ga prokuhavati. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. slatka gazirana pi a. Dakle. poti u izmjenu tvari u organizmu. pivo. to god vi sada mislili. pivo. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. ka u Francuzi. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. kao to su polifenoli.

Ina e. pripazite. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. pa ak i onu u mozgu. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. . ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr.da krv e bude prerazvodnjena. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. 3. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . od visokog krvnog tlaka.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7.LDL. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. VI E DOBROG KOLESTEROLA. molim. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5.bolje kola va im venama! Da ponovimo. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. ali niti zgru ana! 6. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. Samo bez pretjeranog odu evljenja. 8. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. Lo a ili dobra vijest. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. ime odmah sni avaju i krvni tlak. Ono to se u narodu ka e . zavisi kako se uzme . 4.

imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. prije svega oni B kompleksa. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. te nakon odre enog vremena i odumiru. 2. 9. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. GRLA. 3.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. kao to je primjerice reuma. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. 24 g*alkohola (mu karci). pogotovo onaj prostate i plu a. vino. te folna kiselina sadr ana u pivu. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. tj. DRIJELA Opasna kombinacija . CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. RAK USTA. JEDNJAKA. 10. ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. .

Benigna hiperplazija prostate PROSTATA .25 l pive. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E. Uostalom. 8. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. 0. tj.03 l rakije (=standardno pi e).5. 60 g* alkohola).1 l vina ili 0. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. pogotovo alkoholom. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. 7.

Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. Prostata oko 20 grama. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. kao posljedica hormonskih promjena. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. S druge strane. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva.tkiva prostate. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. blago lu nat sekret. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. koje se . Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. Prostata izlu uje bjelkast. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. godine ivota. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica.

oklijevanje prije mokrenja. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. slab ili prekinut mlaz mokra e. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Do 80. neodgodiva potreba za mokrenjem. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. ostaci se talo e u mjehuru. Primjeri su: potreba za mokrenjem. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e.naziva adenom. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. esto mokrenje. bol tijekom mokrenja. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. Dobro udno. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. godine. a u mokra nom mjehuru mo e se . Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome.

Planira li se operacija. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. nu na je i cistoskopija. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). Pregled je brz i bezbolan. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja.stvoriti i kamenac. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. no mnogima neugodan. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). uklju uju i i rak. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. Bezbolno. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. a rak na vanjskom dijelu lijezde. kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima.

a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije).enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. jesu finasterid i dutasterid. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . tamsulosin i terazosin. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. Lijekovi te vrste. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. doksazosin. nakon osje a nekoliko dana. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. U onih koji se ele lije iti. U dogovoru s bolesnikom. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. »watchful waiting (WW)«. o tre za ine. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate.

inciziju vrata mokra nog mjehura. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. klasi nog kirur kog zahvata. s hormonima koji poti u rast i tkiva. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. kona no je lije enje kirur ko. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. No.uve anom prostatom. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. U svakom slu aju. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. Dakle. prije svega. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . Kod suprapubi ne prostatektomije. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. kada je stanje povezano. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate).

Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom.razina tog zaga enja biti neznatna. na e hrane. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e.je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije. vode i zraka. Po potrebi pregled. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. RAD . Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi.Iako se pretpostavlja da e . javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. vodu i usjeve. I to je jo jedan negativan . ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja).mokrenja. ali samo trojica to priznaju. mokra e. Tokom vremena.koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak. dok oblak stigne do obale Amerike.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu.radiation absorbed dose . Prema nekim procjenama.

130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli.. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" .32 .ka e Lam Ching-Wam. stru njak za kemijske patologije. Do sada. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata.65 mg * djeca te a od 68 kg . uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. gdje on mo e izazvati rak.utjecaj nana e zdravlje.Prema preporuci lije nika. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. Nakon ernobilske katastrofe 1986. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i. kostiju i leukemije. nakon radioaktivnog zaga enja. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. 1. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja.

Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja. da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. a to je od 6 do 50 mg dnevno. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. 2. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija".mg * bebe do 1 mjeseca ivota . Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla.ka e dr.. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. To je uvena tajna vojske SAD-a. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". Chris Shade. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano.

" 3. naprimjer magnezij klorid. >K tome.jer sadr i velike koli ine magnezija. barem 15-25 kg. Najbolje je da u kupku dodate magnezij. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone.. glina izvla i i upija radioaktivnost. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. Sol mrtvog mora tako er je dobra. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. .Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone." >. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. Ac. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i.Raymond Dextreit. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. Sircus. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i.

mo e se uzeti jedan sat prije jela. * 3. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. * 2. to e e ju koristite. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. tim je br i proces i enja. Po elji.Glinu mo ete koristiti kako iznutra. Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. tjedan: ujutro promije ajte. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). Po eljno je da je voda to toplija. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. tako i izvana. najbolje izvorske). Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. * 1. .

Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. p eni ne i je mene trave ja a stanice. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. Ljepljiva vlakna. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. . Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. miso i alge. konzumiraju i sme u ri u. koje su se nalazili jedna pokraj druge.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. poma e i enju krvi i jetre. Spirulina. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki.koja sadr e alge. klorele. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. >. su bile pogo ene radijacijom.

ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. klorele i drugih algi. Kad je izazvao pomor purana.. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom.. Molim.. ni najmanje nalik na hranu. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana..>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline. bogatih klorofilom. eljeli su vratiti ulo eno. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj ... ZNATE LI UOP E.

kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala.tekst. Pove ava peterostruko pogibao . Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. Maslac je dio prehrane stolje ima. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane.. Maslac ima mnoge hranidbene prednosti. A SAD. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Ali. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. O MARGARINU. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol). dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina... Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica..

I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota.... Smanjuje proizvodnju inzulina. pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu.).) ... kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha.od raka. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka. I sada ona najpogubnija injenica.. mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari.. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. Nakon nekoliko dana.

ni plijesni. pa ima od toga koristi..* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris. I dodajte mi maslac.. a to zato jer nema hranidbene vrijednosti... A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo . tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima. MOLIM! udesno pi e -mrkva.. ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili..

G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. Seto je imao rak plu a. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. Vrijedno je uzeti ga k znanju. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i.. To udesno pi e je jednostavno. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. Vrijedi probati. . Operite ih. izre ite na komade. Uzmite jedan krumpir.dugo od ranije.

6. sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. bubrega. Sprije ava bolesti jetre. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. 4. Sprije ava stanice raka da se razviju. Oja ava imunolo ki sustav. 3. 5. To e ograni iti rast stanica raka 2.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. Dobar je za vid. bol u . Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. Ja a plu a.

mi i ima. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. 8. 7. Ubla ava menstrualne bolove. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Kada ga treba piti: . Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. 10. Nema niti jedan lo efekt. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. 9. eliminira opstipaciju. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. Detoksifikuje. poma e rad crijeva. Poma e u peludnim groznicama.

Vremenom se toga nakupi puno. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. dobro ga oprati. . odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. Kad provrije. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. i na im bubrezima je potreban tretman i enja. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. te dr ati u hladnjaku. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. Procijediti i uliti u istu bocu. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr. PhD (Herbology).Prembabu Chathurvedi. treba uzeti aku per ina.

* Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. anoreksije. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. mentalnog i fizi kog umora.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. op e slabosti. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. fosfor. . Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. katarakte i infekcija. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. sr anih problema. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . * Budu i je bogat kalcijem. Jako je dobar za djecu i sporta e. iscrpljenosti. kao i za vrijeme menopauze.

koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . Kada sam imao 61 godinu. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. Nije mi bilo pomo i. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. neizlje ivo. a to je bilo prije 12 godina . * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. osjetio sam jake bolove u kralje nici. otac Jahn Schorr. na jedan kongres Isusovaca. pogotovo ako sam bio budan. profesor fizike i biologije. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. ivac (i jas) je prouzro io bolove. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji.* Koristan je protiv ireva. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. On nam govori to je osobno do ivio. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . Kad sam ujutro ustao. to je bilo prema rije ima lije nika. skoro sam ostao paraliziran. koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. bilo da sam sjedio. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. To je trajalo godinu dana.jaka bol me probadala u le ima. (sve enikisusovac).

jer se talo io u zglobovima. Magnezijev klorid oduzima kalcij. kao i bilja. ivci postaju smireniji. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. je nestalo.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. a osje ao sam se preporo eno. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. te stvara normalan protok krvi. pam enje i koncentracija je pobolj ana. Nakon ezdeset dana. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. skoro se vi e nisam sjetio da .Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol.jednostavno. Dvadesetog dana. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. bio sam sam sebi udan. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. a krvni tlak se stabilizira. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije. koji nije na pravome mjestu. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. ne e umrijeti . Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. Tako sam i nastavio.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. nakon to sam ustao.

5. i odli no sredstvo protiv stresa. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. 1. Na taj na in. 3. ja a mi i e. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu.(mokra na kiselina). kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. Opet sam imao radost ivota. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. poti u i funkcije organa. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. uvijek odr avaj. ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. 6.postoji. 7. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. te je preporu ljivo za svakog sporta a. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. 2. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. Dobro zatvori i potresi bocu. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. . dobar je antidepresiv. 4. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao.

Regulira probavu. Sprije ava pretilost. isti krv. 19. 23. Regulira funkciju crijeva. o ivljuje mo dane stanice. Sprije ava arteriosklerozu. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. Smanjuje probleme bronhitisa. 18. Sprje ava ozebline. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . 15. epilepsije. 13. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. 22. 20. 24. Stoga. 17. Djeluje protiv zadaha.itd. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. 11. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. Sprije ava gripu. kod tetanusa . 21. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. 12. 16. Sprije ava rak.8. . To je izvrstan laksativ. 14. 9. Smanjuje koli inu masti u krvi. te 10. Produ uje mladost-vitalnost. djeluje protiv arterioskleroze.

STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. U slu aju. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. kada prostata postane . ve je prirodna tvar. bez operacije. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. ovisno o starosnoj dobi. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. doza mo e biti manja. Uzmi jednu dozu u jutro. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. uzimaj dalje da se bolest ne vrati. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. Kad je problem jednom rje en.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom.bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. Za ljude koji ive na zemlji. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. posebno u prstima koji oti u. Budite oprezni.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. jedna doza ili dvije na dan. jer mo ete o tetiti bubrege. to nije kemijski proizvod.drugu popodne i tre u nave er.

-Problemi starosti: nesavitljivost tjela. i ako su poznati i takvi slu ajevi. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. magnezij klorid mo e sprije iti irenje .prema dobi. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. itd. U tom slu aju. preporu a se kad se situacija pobolj a. ali ne i izlije iti. tremor.od 2 do 4 mjeseca. nedostatak aktivnosti mozga. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti.. Uzeti jednu dozu ujutro. uzeti minimalnu dozu za prevenciju.kl. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. Magnezij klorid kao lijek. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica. pa prestati. U svakom slu aju. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?).sve dok ne nastupe progresivni oblici. a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. Postoje znakovi. Pomognite ljudima kojima . sve dok se njihov broj znatno ne pove a. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti.koji pokazuju. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. U slu aju da se bolest ve ra irila. uko enost. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna.ponovo normalna. Kada je situacija pobolj a. Nakon pobolj anja. popodne i tre u u ve ernjim satima. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. Va no je ono to sam VAM poslao.

. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.com/ocajnicamarulja. gor ika.hr/post/marulja/1532996.bloger.stranice: http://herbalism.cvate od juna do kasno u jesen.webs. isti od sluzi plu a i bubrege.30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama .je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima.blog. Za aj se uzima 20gr osu enog li a. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.jajoliko name urano dlakavo li e .dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. marulja. Macina trava -2. macina trava divljaka.htm http://www. bljedobolje. . popravlja neuredan cvijet (mjese nicu). smrdu a. zaintrigirala me.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica. Uzima se n te srca mala olja.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene." Ovako pise Sadikovi .aspx http://prijezaceca. uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca. bla i bolove u jetri.marrubium vulgare. . jetrenja a. Tragam dalje. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom. a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove. jetrena trava. tetrljan. elu anih i crijevnih bolesti.html http://www. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. prijateljima i susjedima.vrlo ugodnog mirisa .. I na oh se u dilemi.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto.li e ljutog i gorkog okusa .herbateka. lijek je protiv slabokrvnosti.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom ..

kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. Objavio/la lillium u 11:38. 24. . Hvala. Piti mjesec dana i napraviti pauzu.Neki i valerijanu smatraju macinom travom.2010. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. moja saznanja Otrila sam na sebi: . ubaciti sve u 1 litar vode. nakon ega se pravi pauza.05. . Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. Sli na mati njaku. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. o ajnica. pa se nadam da e dileme tada nestati. A mo da je zabuna u nazivu. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. Sli na je koprivi i mati njaku. # 15. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. ne mogu ni sliku da na em na internetu.da crveni luk . Opet.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti. 11 komentar(a). i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. Procijediti. 5.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). print. Suze su me zalile. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju.

Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta. Naime. vijek doba bioratova. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. orbit. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Probala sam taj nacin.2010. Naime.blogger. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. cesto osjecam zarecu bolu u nozi. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). ne znam. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom. procitah preporuku o pripremanja cajeva. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Sadik Sadikovi . Ovo nije nikakva izmi ljotina.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. Mozda je to samo na ovim prostorima. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)). u 2010. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje.blogger. 24.04. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. pripremila caj od kunice i nevena. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. Astronumerolog Irena Sjeklo a . MOLIM. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21.Nadam se da e vam pomo i. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. kao i veliki broj zena. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. Hvala bogu na izuzecima od pravila.

od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. jer bolest dolazi na kilograme. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. Po mome mi ljenju. On je i u starosti bodar. kao recimo ma ka. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. Zato treba uvati zdravlje. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. on mnogo znade i mo e da pomogne. jer ako je lije nik savjesno u io. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. difterija itd. elucu i crijevima. pa i zbog toga ima svoj dra . izbirljiv je u hrani. trave su najprikladnije za lije enje. svinjetinu. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. a to se vidi po njegovim zubima. Alkohol. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. svinjsku mast. tra e ljekovitog bilja. lahko naginju svim mogu im bolestima. Bolestan ovjek je mrzovoljan. bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. te je na smetnji i sebi i svojima. kad obole. Meso ga samo kvari. od kojeg e ozdraviti. nego se odvuku u vrt. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. Ako ga izgubimo. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. osobito one koje se hrane mesom. Tamo gdje nema ljekara. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. Zdrav ovjek je vedar. ovjek je stvoren za biljnu hranu. Izbjegava rad. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. jer se ne stari od godina nego od bolesti. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. "Nisam u en ovjek. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. najbolje je da zatra i pomo od njega. Oni ljudi. a ivot veseli.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . treba tra iti to prije lijeka. Pisano je 1928. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. . Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. a odlazi na grame. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. dok ne bude kasno. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. ne e da okuse mesa. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. koji su ili predajom od oca na sina. I uistinu. godine. kojemu je bilje odre eno za hranu. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. te kopaju. koji su vezani uz stolicu. itaju i ponovo njegovu knjigu. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. rad ga krijepi.

Osim toga. nego ih. a ne podle i joj. bubrezima i mjehuru. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. u o ima. Poznavanje bolesti nije lahak posao. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. Da se u to uvjerite. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. da mora ozdraviti. nije uvijek zdrava. treba pomo i da se savlada. potcjenjuju i bolest. jer zalud se tijelo opire bolesti. Du evne boli. naprotiv. ije bilo ne e odati du evni nemir. Ovakvi znaci. Mr avljenje mu ne e na koditi. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. da se peru i iste i da rade. koje ljekari zovu simptomima. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. da tobo e ne oslabi. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. koji mo e kod pregledavanja biti miran. . On se treba sa bole u hrvati. gdje ni zemlja nije kao na a. ulje od maslina. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. osobito gdje nema izvora. osobito iz kr a. hrabre i podi u iz poti tenosti. Ne. A sada da se vratim na ljekovite trave. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. sir. Bolesnikovo srce druga ije kuca. bilo bi veoma malo bolesti. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. Zato stari. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. druga ije govori. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. trave iz na ih krajeva. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. nego. mo emo lahko raspoznati i po medu. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. Ako bolest nije te ka. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. da budu u pi u i hrani umjereni. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. zelen. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. maslac. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. Ljudi moraju da se uvaju. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave.Po mome znanju. da paze na se. hljeb. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. Mlijeko. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. Jer nema toga bolesnika. da hranu dobro pro va u. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Bolesnik se druga ije pona a. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. ako joj du a podlije e.

vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. Privijte je na bolno mjesto. a najljekovitije su u najve oj pusto i. kako ka e na narod. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. i njjetinije i svakom pristupa ne. Svaki od vas. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Oni koji imaju tegobe. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. mehlema. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. Bolesnik tra i zdravlje. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. puni nauke. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. ako je prejak. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. pa ako je preslab. a ja sam nastojao da im pomognem.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. i dobri prakti ari koji su svjesni da. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. Imate u ponudi razlicitih preparata. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. Veliki broj potje e od mene samoga. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. krema. znaju koliko bolno moze biti. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. njeguje. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. samo svi ljudi sve znadu. napokon. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. njima su junaci vidali svoje te ke rane. Njima su se lije ili na i stari. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. neka upotrijebi manju koli inu trave. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. Pa ipak. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. a svejedno je gdje e ga na i. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. kako li ste prezirno. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. manje ili vise uspjesnih. . Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. a mogu samo koristiti. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. a i lijecenje mehlemima traje. usljed nosenja zatvorene obuce. iri i sabire. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. One su . neka ga poja a. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. To su ljudi velika ugleda. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. niste bili u pravu.

S. Zasto ici na operaciju.L.L. Protrljajte ga zlatnim prstenom.To je zato jer sadrze olovo. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y. Piti svaki dan po gutljaj. > >> > > .SHISEIDO > >> > > . Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna. usuti u flasicu. dodati malu kasicicu soli. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. znajte da sadrzi olovo. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. promuckati da zapjeni.CHANEL (lip conditioner) > >> > > .Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije.CHRISTIAN DIOR > >> > > . Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9. Stavite ruza za usne na ruku. Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. .Y. jer se pokazala njena neefikasnost. > >> > > 3.S. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr.. > >> > > 2. zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. Provjereno pomaze protiv lupanja srca. Olovo uzrokuje rak. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > .LANCOME > >> > > .ESTEE LAUDER > >> > > . privijte dio suhe sljive.CLINIQUE > >> > > . Ako pocrni boja ruza na ruci. Bol i otok ce sigurno proci.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo. navodno nekog francuskog proizvodjaca. kad je rjesenje jednostavno..

> > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. i.jedna se zove thimerosol. Mislim da je ovaj tekst znacajan. osim verzije na engleskom jeziku. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu. ne vjerujem sve to pro itam. oprostite na mogucim greskama u prevodu. Nemam komentar. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje.. uzrokuje o te enja mozga. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu.pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. zapravo. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari . > U njegovom sastavu je 50% ive. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog.blogger.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. .vecernji.

Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. print. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. 6 komentar(a). E-mail Sprije ite svinjsku gripu . # 05. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije.za to bi uzimali Panvax.youtube. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. Sam kontakt nije toliki problem . vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom.ve i je . pitajte ga o thimerosolu.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova. Koje god mjere opreza poduzmete. i dobiti o te enje > mozga.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete . dijabetes. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. kao i > brojna druga ostecenja.2009. multipla scelerosis. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. o squaleneu.odli ni savjeti Dr. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv. boze moja. Savjeti dr. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. Vinay Goyal. ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Nemojte to uzeti.11. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe.

Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Datum objave: 26. . Hands-free pristup. Sli no kao to to treba initi s ustima. 6. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. na alost. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. perete se ili spavate). esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. 3. 2 komentar(a). suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. 4. print. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito.11. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. # 03. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. kave. puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. samo u suprotnom smjeru. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. ali nije na odmet ponoviti). istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. Dakle. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. jeftin i mo an na in prevencije bolesti. Ako uzimate C vitamin u tabletama. kakaa). Korisnost preventive nagla ava se.2009. 1. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. To jest. Preporu uje se . listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. 5. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. 2. Naime. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e.

eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). ivljenje je protiv ovjeka samog. kao i depresije. mo dani udar. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. haringe. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. a stres je drugo ime za na in ivota. osjeta i neurolo kih o te enja. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. gojaznost. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. Omega 3 to popravlja. opekotina. atopi nog dermatitisa. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . Njih proizvode planktoni i alge. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. lososi. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. tune. povi en holesterol. stres Ovo vrijeme. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. malignih oboljenja i nedo enosti. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. rane sepsu. pu enje. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. postoperativnih stanja. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. nedovoljno kretanje. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3).uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. moderno civilizacijsko vrijeme. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije.

Pomo u lije enju stresa: . Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. astmu. magnezij. probavne tegobe. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. migrenozne glavobolje i mogu e rak. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. Prehrana.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. mogu biti jednako stresna. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. alovanje ili razvod. velikuh i malih se zbrajaju. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. Posljedice takvih promjena. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. nov ani problemi. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. dijabetes. pove ana razdra ljivost. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. ljutnja. U pravilu. probavne poreme aje. ili bol u le ima. osamljenosti. bol ili emocionalni konflikt. visok krvni pritisak. umor. mineralima Posebno bitne tvari: kalij. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. bol u vratu.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a . Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti.prevencija: Bogata vitaminima. nesanica. pesimizam. osamljivanje. gubitak apetita ili prejedanje. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. neraspolo enje.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu.

Joga. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . malo ih umutila i u njih zaronila ruku. udahnite dok ramenima idete prema natrag. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. Ovo mo e biti korisno. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. zlu ne trebalo . umjerene koli ine bjelan evina. mala etnja. ali na njeno veliko iznena enje. Poslije podne vi e nije osje ala bol. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e.kamilica. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. kolika god da je njihova povr ina. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. hrana siroma na mastima. desetak dana kasnije. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. pa opet krenuti od po etka. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. koje je ustvari placenta puna v itamina. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. meditacija. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. kru ni pokreti ramenima prema gore. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. pasiflora (passiflora incarnata). nije vi e bilo ni traga opekotine. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom.Aromaterapija: lavanda. hrane bogate ugljiko hidratima. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. Usprkos bolu. natrag i dolje. izdahnite dok idu prema dolje.

stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. stvorio zemlju. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. DA. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I. Srce je crveno i ima etiri komore. . Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. posadio biljke. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. Zjenica. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Paradajz ima etiri komore i crvena je.

.Orah izgleda kao mali mozak. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks. tijelo ga uzima iz kostiju. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. .. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. gornje cereberume i donje cerebelume.. Plavi patlid an. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe.. I pazite sad ovo . Grah koji je skoro identi an bubregu. Celer. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Kosti imaju 23% natrija. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Postoji preko 14. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Ima lijevu i desnu hemisferu. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. ine i ih na taj na in slabijima. hormoni su joj izbalansirani.

Crni luk li i na elije tijela. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Njegov suradnik bijeli luk.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. . Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Narand e. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima.

uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. uta ja a imunitet. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. Francuska i Amerika. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³."nepripitomljenom" obliku. (Noe). a jedemo. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. Njeni ostaci prona eni su .s.

Sjemenke gro a. Sok gro a: . . za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. kod povra anja. B i C. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. usporava starenje.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. . U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. arterioskleroze. uklanja masne naslage iz tijela. giht. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. krvarenja. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. godine p. tegoba s kapilarama.pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija). Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). Kod po etnog ovapnjenja ila. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). utice.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. Egipatski hijeroglifi iz 2440. naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja.poti e apetit. hroni nih proljeva. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. . gastritisa.n. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. gastritisa: .preporu uje se kod slabokrvnosti. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. Gro e.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. Prema Wilfordu. hemoroida. a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). nego i kao hrana za spremanje raznih jela. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze.e. detaljno opisuju uzgoj loze. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. lije i upalne procese. . poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. Kod raznih vru ina glave. .

Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. mangana.Izuzetan je ista jetre. pa se preporu uje anemi nim osobama. kalcija i eljeza. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. svakako sir e razrijediti. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. a ljudima zdravlje. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. hormona neophodnog za dobar san. . a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. Nau nici su 1996. B1 i B6. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. . Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. reumatizma. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru.. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. ali ne i kalijem i kalcijem. katehine i kvercetine. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. vitamina C. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. ote enosti jetre i slezene. . ali i zbog obilja biljnih vlakana. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. ja a imunitet. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. antocijane. Sadr i i polifenole resveratrole.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus.

nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. tanine. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. pored uni tavanja elija raka. hormone rasta i parazite. hrani ili na inu ivota. Sluz hrani elije raka. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. vinsku. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol.. 3. eljezo. a tako er mo e do i da o te enja jetre. plu a i dr. magnezij. 9. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. jabu nu i limunsku kiselinu. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. klica. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. uklju uju i fa ol. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. poku ajte piti svje e sokove od . Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. d. minerale: kalij. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. ivotnoj sredini. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. e er hrani elije raka. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. Zra enjem se. ali u vrlo malim koli inama. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. poslije terapije. srca. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. 2. 6. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. pogotovo u digestivnom traktu. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. elije raka e Ägladovati' c. vitamine: A. fosfor. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Me utim. b. mangan. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. 7. bubrega. pogotovo za oboljele od raka. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. 4. 5. itarica. 11. a. 10. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. koji su svi tetni. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Zamijene za e er su tako er tetne. 8.

Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. welness manager u bolnici Castle. Umjesto plastike. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. pireks ili keramika. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. antioksidanti. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. minerali EFA i dr. 16. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. tijela i duha. On navodi da kombinacija masno e. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Dioksin je bio jedan od razloga. koji ne sadr e dioksin. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. kao to je vatrostalno. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Bijes. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. 13. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. koje sadr i voda iz slavine.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. e. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina.raznog povr a. posebno na dojci. 12. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Dakle. flor. Izbjegavajte kavu. vitamini. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Rak je bolest uma. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 14. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. 15. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. aj. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. hrana koja je pakirana u plastiku. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. . nepo eljnih i nepotrebnih elija. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici.

Ucinak je brz. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. Sad su te tegobe nestale. Nikad nisam mogla le i na tu stranu.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. a vodite racuna o higijeni. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . Slu ajte svoj organizam. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. Ne smije prokljucati. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti.. . paradajz.Lijena crijeva Po mojim saznanjima. heljda. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. samo to traje malo du e.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora.) .napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad.pojesti kivi. . uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. najbolje sebi mo ete pomo i. ananas . Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo. ..blogger. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku. Ni mene nije mimoi ao isti problem.piti po gutljaj maslinovog ulja. A piletina. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida.aj ili supa s kimom. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. ostaviti kratko i mlako popiti. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. koji se znao spustiti do koljena.

uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. ureazu. fumarnu i folnu kiselinu. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. mulberozid F (Moracin) . opstipacije do toniziranja krvi. hlorogensku.Bijeli dud lat. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. te se upotrebljava kod opstipacije. adenin. povi ene temperature. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. vitamin c. edema i za olak avanje mokrenja. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak.09. kvercetin. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. Pored toga. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema.Sumejina apoteka 8. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. hidroksikumarin i skopoletin. flavonoide: rutin. olak ava mokrenje. iznojavanja. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. Prema dosada njim saznanjima. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. i za i enje lica. zatim kumarin. te kog disanja. tamnjenja sijede kose. kao i krvni pritisak. od dijabetesa. Kora duda se uzimala protiv ka lja. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. djeluju smiruju e. valeri nu kiselinu. Isprobala . Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. moracetin. listovi u obliku aja. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. za tretman ko e oko o iju. flavone. za toniziranje. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. olak avaju mokrenje. holin i trigonelin.inhibitor tirozinaze.

nakon premazivanja. a treba sutra raditi. sigurno odstranjuje konjuktivitis. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. Ljekovita je cijela biljka. Isplatilo se. Pomaze i kod secerne bolesti. korijen u proljece ili jesen. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Redovno mi se to dogodi u februaru. Lije nik. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. Svrbi oko. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. to ne bih i ljivu. Preporu ujem i vama. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. ove godine oko me iznenadi. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici . (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. Cvjeta u aprilu i maju. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. uzmem suhu ljivu.ne mo e na tetiti. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . Me utim. septembru i ponekad u maju. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. specijalista za bolesti jetre. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita.Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. Kad mogu stavljati minku.

Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. Koristi se u makrobiotici. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. Otklanja kozni svrab. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1.) Stalno bolesni ljudi. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. ali i suseno. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. hrskava i socna i jede se kao endevija. lisajeve i osipe. . upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. sirovo. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . Recept Marije T. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. lepu ina. Da dodam i recept za med od maslacka. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. Korijenje maslacka.sazvacemo. reume. Pustimo da zakipi. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. Mene taj med odmah asocira na rat. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. S vise limuna sirup je kiselkast.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. Pored mineralnih tvari. Stabljika je u pocetku malo gorka. fitoterapiji. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. pospjesuje probavu. te podstice rad jetre i zuci. koji se osjecaju slomljeni i umorni. farmaciji i kozmetici. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. Cicak .

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. Oblog mijenjati svaka 4 sata.uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko. .jesti se spominje 109x .jeo bi.s ribom nije mije ao jogurt. .19x haram jela su pomenuta .nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu. .svje e sezonsko vo e. ako bi mu se svi ala . u protivnom ne. Najvi e je jeo: . .da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao. .volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice.v.Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. maslinovo ulje. ukiseljenu ili preslanu hranu. . . Preporu ivao je: .Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini.nutricionist iz Palestine. nar 2. so i sir e . uve er samo troje: hurmu.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . Ukratko: . .Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana.s o hrani: . gro e.jeo je s tri prsta desne ruke. mlijeko ili bilo to kiselo. .. mlijeko.med.4 sata.hljeb. . D emil Kudsi Duvejk .100 gr dnevno .Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane.a. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja.1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom.omiljeni za ini: med. . 2.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance. meso.u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane. 1 zalogaj te i 20-25 gr .s dinjom. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom .90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso . vo e. najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu. s predasima .Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana. . . Jeo je: . Preporuke o ishrani po islamu 1.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. u podne te a.

dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici.ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela.hranu. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu . Kada bi se neko u Poslanikovoj s. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. ukusnih karhi umaka. smo je manji i maslinasto zelene boje.umjereno uzimanje hrane . a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima.bra nu koje se od njega proizvodi. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua.5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu.jedite manje i bit ete zdraviji .. Priprema se na razne na ine. esto slu i spravljanju klica. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). . Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. a potom samelju. nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: . kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane.jesti desnom rukom. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal).pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . a kada bi uo da je neko bolestan.a. Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. Zlatno ute je boje. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku). a potom biva ra irena. polahko i smireno. rekao bi: "Hranite ga supom talbine.nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. Muth dal je po okusu sli an mung dalu. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti. a jelo dvojice dovoljno je etverici) .v. . Na sjeveru . U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med.s ku i razbolio.

tj. poznatim po poticanju probave. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. canelliniflageolet grah. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. a drugo nije stizalo. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. Raspolovljena. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. nije stizalo. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu.blog.nadutosti i plinova. rijedak je u nas. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. Naime. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. Pa ipak.hr/ Rajma dal (engl. a ona olju tena urad dal. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. i inozitol. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). Mlje no je zlatne boje. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. manji od graha sa ovih prostora. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. ilija. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. a bijela iznutra. . ije je djelovanje sli no inzulinu. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. kurkume i limuna. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. Kao i mung dal. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas.Indije se kuha sa sezonskim povr em.

grag. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. Stani te: Raste svuda. fazoli. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. fa on. vlakana. pricanik. za razliku od . bijeli grah. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. pricanac. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005.herbateka. pocanj. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. izvor: www.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. vitamina i minerala. kuva pola sata u jednom litru vode. fr olj. trklja . 2. Medutim pasulj je i ljekovita biljka. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. opaki grah. Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. Osim toga. gra. Droga deluje i kao diuretik. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . bob. jer je puno kori en u ishrani. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. pa ulj. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. fasul. fasolj. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. tkljanac. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. pa on. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. bijeli pasulj. smi ag. Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. grah-golubnjak. priticnjak. fa ol. faduo. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. grahro njak. pa uljak. grah-tacka . grav. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. pasulj tacka . Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). la ki bob. grah-rogacic. Me utim. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. pasulj puzavac. pritka . uti pasulj. pletenac.

Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. U slu aju potrebe. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. slabosti tijela usljed napornog rad. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. eljeza i magnezija. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. potrebno je da se prije svake upotrebe muti. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. te mati na mlije . . mikroelemenata. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). bolesti ili starosti. lije enje se ponavlja. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Po to neke vrste graha sadr e toksine. Pored njegovih djela. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. enzima i organskih kiselina. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. kalija. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. recimo. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. 1kg meda. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. naj e e iz knjige Apiterapija. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. grah ima malo masti. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. Bugarskog lije nika dr. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. Ako je med te an. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. svje e posuti po salati. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. te ih mo ete. jer polen izlazi na povr inu smje e. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. sjemena ili ora astih plodova. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. te pobolj avaju probavu. Klice mo ete napraviti od mahunarki.drugih izvora bjelan evina. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. u toku jednog mjeseca.

P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. Uzima se med (lavanda. aja. govor i gutanje. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. ANGINA Gu obolja. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . Dobro je kombinovati med i mati na mlije . ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). brigama isl. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. koprivnja a itd. ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. Tretmani traju do ozdravljenja. P elinji proizvodi. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. livadski. naj e e u vrijeme puberteta. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. od maj ine du ice ili lipov). Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. naro ito med. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. u 4 obroka.). pra eni smrtnim strahom. nana. rastvoren u a i mlake vode. bagrem itd). Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . esto je izazvana nervnim faktorima. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. bronhijalna astma. lije enje traje 1-2 mjeseca. Karakteristi ni su ote ano vakanje. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana.

propolis. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. analgeti nog dejstva. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Metode primjene su: Med. vid. Preporu uju se ubodi p ela po emi. Karkteristi an je no ni bol. ujutro i u podne prije jela. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. trave. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. umoru. zima ili po etak prolje a. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. obliva ga hladan znoj. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . med. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. polen. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . masti sa p elinji otrovom i injekcije. nemirnom snu. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. ka ljem. Istovremeno sa inhalacijama. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. drhtanju udova. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. ljeto ili po etak jeseni. Za lije enje se koriste med. dlake pra ina itd. Lije enje je kao kod angine pektoris. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. p elinji otrov. diurezu itd. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. apetit. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. Koristi se direktni ubod. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. 100-200mg dnevno. p elinji otrov. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. pobolj avaju san. ali ga mogu izazvati i polen. ultrazvu nih i parnih inhalacija. pam enje. slabljenju pam enja. kao i polen u poznatim dozama. kura uklju uje 80-120 uboda. ispod jezika. Mo e biti naslije enog. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. Lije enje traje 30 dana. p elinji otrov i mati na mlije .dozama. lokalnih aplikacija.

Osje a se slab bol. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. Lije enje traje 5-6 tretmana. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. Izdubi se unutra njost i puni se medom. brzo i efikasno. med. Lije enje je jeftino. Propisuje se oralno uzimanje meda. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. Simptomi su nabreklost stomaka. tegobe u grudnom ko u. nane. glavobolja i td. starosti. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. Lije enje se mo e vr iti medom. zatvor. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. tetanusa itd). BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. uzima se po ka ika 3 dnevno . 3 puta dnevno. 1-2g po kg tjelesne te ine. lu enje suza.traume. brzo zamaranje. planinski. pra eno svrabom. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. livadski. naj e e no u. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Prikladne sorte: od kestena. Lije enje tarje 20-30 dana. Simptomi su ka alj. u toku 20 dana. zvi daju e disanje itd. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). najvjerovatnije neurogenog porijekla. obilan ispljuvak. polenom ili propolisom. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. uz oralno uzimanje meda propolis emi. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. dijabetesa. prije jela . kolike. crvenilo. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. dijareja.

nastaloj usljed uma. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. Lije enje traje 10-12 tretmana. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. prije upotrebe dobro promu kati. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. Lije enje traje 20-40 dana. bronhitisa. GRIP (INFLUENZA) Med. P elinji vosak. ograni avanja pokreta. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. akutnih i hroni nih otitisa. rastvorene u a i tople vode. vra anja apetita. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. Lije enje traje 4-5 sedmica. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. gnoj isti e a rana ozdravljuje. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. bolova i oteklina. Preporu uje se po 2 ka ike meda. Mijenja se svakog dana. infekcijskih oboljenja i dr. pneumonije. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. 36-38 sati kod odraslih. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. 2-3 puta . Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. ka alj i nedostatak apetita. propolis. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. vibracija. pove anja tjelesne te ine. te ubrzava zarastanje tkiva. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. polen. kontuzija.prije jela rastvoren u toploj vodi. temperatura. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. popu tanja ka lja. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. Koristi se kao i propolis. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. propolis.

bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. Radi smanjenja dra enja. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. bacilna i dizenteriformna. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. . Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. 3 puta dnevno. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). te aplikacije meda u nozdrve. suncokreta. U svakom slu aju. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. od djeteline. esto urinira i osje a e . DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. medu se dodaje 5% anestezina. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela.dnevno. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. kada se krvni e er normalizuje. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. kod odraslih duplu dozu. Propisivanje meda je dobra terapijski potez. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa.). a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. Lije enje traje do izlje enja. lucerke itd. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Mo e biti amebna. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. U slu aju potrebe se pravi zavoj.

Uzima se pomije ana se medom. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. crvenih ili mije anih krvnih elija.1kg meda. Predisponiraju i faktiri su uretritis. bolovi. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. nizak rast. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. Med. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. nemiran san. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. P elinji otrov ima antikoagulativno. ubrzava rastenje. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. obi no konusnog oblika. Propolis. Izazivaju ga mikroorganizmi. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. rastvoren u a i mlake mineralne vode. me umi i nog) neograni eno opnom. sa zadr avanjem pod jezikom. este stolice sa sluzi i gnojem. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. rastvoreno u mineralnoj vodi. slab apetit. mije a se do dobijanja jednoli ne mase.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. anesteti no. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. mokra a se normalizuje. kamen u be ici idr. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. Lije enje traje 2030 dana. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. Kombinovano. napetost a ponekad i hematurija. meteorizam. prostaitits. Lije enje traje 20-30 dana. Simptomi: esto mokrenje. ako ne onda se procedura ponavlja. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. uklju uju i i duboke slojeve ko e. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. Lije enje traje 20-30 dana. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Polen. . stara ki izgled. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. malaksalost. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. pije se 1-2 sata prije jela. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. 1-2 sata prije jela. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. ote enost stomaka. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela.

ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. plu nim i drugim bolestima. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. Broj uboda se postepenon pove ava. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. Po inje biolo kom probom. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. Istovremeno. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Preporu uje se elektroforeza medom. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). suhim ka ljem isl. 1-2 puta dnevno. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. predisponiraju i faktori su prehlada.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. sr anim. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. obi no 5-10 dana. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. 1 sat prije jela. bubre nim. . To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. Posti e dobre terapijske rezultate. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. nadutost stomaka. Lije enje traje do ozdravljenja. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. neprijatnim zadahom. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. dijareja itd. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. bronhitisi itd. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate.

bolovi prestaju za oko 15 minuta. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. raspore eno u 4 obroka.crijevne funkcije. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. pri emu se osje a pe enje. suha usta. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. lo e sa vakane hrane itd. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. bakterijskog ili protozojnog karaktera. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. protivupalna i regenerativna svojstva.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. upotrebe jake i za injene hrane. obilno lu enje pljuva ke. Polen tako e normalizuje stoma no. a tako e i zaustavlja krvarenje. stoma ne prese i dijafragme. obilno lu i sekret. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 3-4 sedmice. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. bolovi. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). esto mokri pri emu osje a pe enje. mlaz je tanak. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. simptomi: ote enost stomaka. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. Lije i se medom. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. obavezno uve e prije spavanja. lo zadah. pe enje. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. U svakom slu aju. pojavljuju se polni poreme aji. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . zatvor a poslije toga proliv. kolike.

zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. dodaje se sok od 1 limuna. propolisa i mati na mlije i. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. umor. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). U lije enju se koriste med. Pored p elinjih uboda. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. ga enje i povra anje. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. propolis i mati na mlije . Iris malo ote e. ote enost stomaka. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. polena. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. uzima se po ka ika prije jela. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. trauma itd. Med se . Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. Uzroci mogu biti prehlada.

500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. pra inom. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Za lije enje se koristi mati na mlije . psihi ke traume. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. glavobolja. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. psihi ki poreme aji itd. 1kg meda. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. ujutro i upodne prije jela. posjekotina. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. zapu avanje nosa i bistar sekret. Bolovi prolaze ve prvog dana. banalnih krvarenja (od pzljeda. Uzroci su mehani ki. kihanje. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. nesanica. termi ki. KRVARENJE Kod lakih . dimom i sl. Simptomi: talasi vru ine. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. klimatski faktori itd.koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. 30 % alkoholni ekstrakt . preznojavanje. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. sa zadr avanjem u ustima. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje 5-15 dana. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. te stavljanje meda u nozdrve. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. ispod jezika. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu.

injekcija. 5 g ribljeg ulja. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. Lije enje traje do ozdravljenja. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. Lije enje : pomije a se 25 g meda. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. Ovi osipi se ne mijenjaju. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. masti. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. . i time se ma e o te eno mjesto. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. 25 g bademovog ulja i 0.25 g salicilne kiseline. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. Izazvano je naj e e prehladom. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. traumatskim i mehani kim faktorima.20 dana. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. bakterijske. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. 50 g ricinusovog ulja. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. 20 g bijelog voska. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. kao i infekcijama. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka.

Broj tretmana 10 ± 15. svestrano oja ava organizam. bogata i raznovrsna ishrana). Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. umorom. povra anje. Lije enje traje 1 mjesec. vrtoglavica. Lije enje traje do ozdravljenja. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. jer vra a izgubljeni apetit. daju velik i brz terapijski efekat. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. traumom ili reumom. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. nedostatak apetita. nesanice i glavobolje. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. . Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. injekcija i masti. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. a koji se stave na bolno mjesto.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. P elinji proizvodi ( med. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . nemo i. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. lavande i dr. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. Ponekad je prati ga enje. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. smanjene radne sposobnosti. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. mje avinom jednakih koli ina meda. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. Bolesnici se ale na umor. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. ubrzano lupanje srca. zagrijanih u sudu vru om vodom. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. najbolje uve e prije spavanja. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. lo eg sna. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa.

Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. bez vidljive anatomske izmjene.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. 0. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. bolesnik osje a bolove. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. prehlada. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. oblici primjene . infekcije. u njegovoj bazi nema organskih izmjena.3 puta dnevno. Naj e i uzrok su psihotraume. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. prije upotrebe dobro promu kati. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. pije se po pola kafene oljice prije jela. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. umni i fizi ki umor. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. Umuti se 10 umanceta. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. P elinjik proizvodi. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. dodaje se 250 g meda. P elinji . sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. poreme aji u razmjeni materija itd. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. a svrab jo prvog dana. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med.

holecistopatija. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. injekcije i endokrini poreme aji. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. bolovi u oblasti srca. Ona su razdra ljiva. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. grizu nokte. umor. gu enje. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. livadski. Na nju uti u traume. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. Njemu fale elasti nost i . nasljedni faktori. poljski i vo ni med. ubve e med sa mati na mlije i polenom. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. psihi ka optere enja. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. talasi vru ine. OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. prije jela. Preventivna doza meda je od 0. 1 dio aloje i 3 dijela votke. od nane idr. Poslije regulisanja mokrenja. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. nemiran san i gubljenje apetita. Prikladni su livadski. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. 2-3 puta dnevno. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. prekida se uzimanje meda. Simptomi: lupanje srca. poljski. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Prikladne sorte meda su bagremov. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. ciroze i dr. sisaju prste. San postaje miran.

najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto.3 i 4 stepena. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. koriste se p elinji ubodi. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. OZLJEDE Uzroci su mehani ki.pokretljivost. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. mikroflora se uni tava. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. Ima antidepresivno dejstvo. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. imamo opekotine 1. Lije enje traje 1-2 mjeseca. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. to esto dovodi do defekata. oboljelo mjesto se ma e medom. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. na gazi stavlja na ranu. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. slaba ishrana itd. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. Uzroci su nasljedni faktor. umor. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. pravi se sterilni zavoj od gaze. nespretni pokreti. Za 1-2 dan rana zarasta. psihi ke traume. Lije i se na slijede i na in: Med. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. Simptomi su: slabi bolovi. injekcija. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. nemo . med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. dobro umo en u med. ne mijenja se. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . kajsije. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. elektroforeza ili ultrazvuk. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. 2. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. bljedilo. 200g polena i 5g mati na mlije . suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. Bolovi brzo prolaze. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. Svojiim svojstvima. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe.

opekotine. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. Simptomi su op ta slabost. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. Polen. nizak tlak. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. intoksikacije. uremija. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Propolis u vidu aerosola . Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. OTOMIKOZA. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. Med. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. osje aj tjeskobe. lijekovi itd.elektroforezom. obi no izazvan piogenim kokama. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. gu enje. hladni udovi. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. smje om se ma e oboljeli zglob. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . slijede eg dana zavoj se mijenja. glavoboljon. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. nekoliko puta dnevno. gnojem. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. Nakon energi nog mu kanja smjese. ekstraktom ili medom. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. Nakon i enja uha od gnoja. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. Ovom . Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. prekriva se gazom i fiksira. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. ubrzan puls. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. Svrab prestaje ve prvi dan. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. smanjenim sluhom. Ako je o te eno polje ve e i dublje. prije jela. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. najbolje kobinovano sa medom Propolis. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela.

a uzro nici su strptokoke. polen. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. injekcija. arteroskleroti ni. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. Lije enje traje 20-40 dana. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. psihogeni. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. prije jela. U slu aju potrebe. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. Kao samostalno sredstvo. a e meda i soka od jednog limuna. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. jedna u podne i jedna uve e. Lije enje traje dugo. mati na mlije . Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. nakon pauze od 15 dana. sekundarni itd. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. u toku 1-2 mjeseca. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . velikog umora. lije enje traje 1-2 mjeseca. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. lije enje ponoviti. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. Boleasnici stalno ka lju. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. razvija se usljed upalnih procesa. hrena. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. starosti i endokrinih poreme aja. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. pod jezikom.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. ultrazvuka. 200g polena i 50g propolisa u prahu. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. Pije se jedna doza ujutro. prije jela. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka.

Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. crijevnim parazitima idr. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. vode do brzih regenerativnih procesa. epitelizacije rane i ozdravljenja. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka.per una. smj a se ma e u tankom sloju. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. suncokretovog ili kukuruznog ulja. 1-2 puta dnevno. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Svrab prolazi za 10-20 minuta. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. bolesnik je u le e em polo aju. nekoliko puta dnevno. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. do izlje enja. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. Karakteristi ni su bol. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. lu enje limfe i sklonost inficiranju. krvarenje. Lije enje traje 15-20 dana. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. Lije enje traje 2-3 mjeseca. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. lije enje traje do prestanka puritisa. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. P elinji proizvodi (med. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Kao uspje no sredstvo. mi i a. zastarjelost do 5 godina ± 46%. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. propolis. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. . Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. naj e e izazvan hemoroidima. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. sudova i ivaca. stepen izlje enja je 64-71%.

Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. osje aju svrab oko mara. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. . Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. nervozu. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Lije enje se vr i medom. nedostatak apetita. san se normalizuje. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. Svakodnevno. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. uzimaju se antialergijski lijekovi. umor. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. Uspje nost lije enja preko 80%. nedostatak apetita. glavobolja. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Lije enje traje 15-20 dana. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. malaksalost. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. Tamponi se stave visoko do ranice. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. Bolesnici spavaju nespokojno. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. tretmani traju 15-20 dana. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Zbog brzog isparavanja alkohola. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. Za 3-4 dana nastaje granulacija. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. kao i elektroforezu nosnih upljina. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. Ve prvog dana svrab prestaje. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. U lije enju se primjenjuju med i propolis. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. na rani se formira za titna korica. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala.

meda i polena. 3 puta dnevno. 3 puta dnevno prije jela. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. neprijatan zadah. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. glavobolju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. doza od 100mg dnevno. obi no 2-5 dana. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. koji se kasnije pretvaraju u rane. injekcija. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. . a tako e i trudnice. prije jela Propolis. zamra enje. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. pove ano lu enje pljuva ke. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Tretmani traju 4-5 nedjelja. med i polen. Javljaju se bolovi kod gutanja . sa zadr avanjem u ustima. punoi te nosti sli noj mlijeku. kahezijom itd. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje do ozdravljenja. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. odrasli pri nicanju umnjaka. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. naj e e kod novoro en adi. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. uve ane regionalne lijezde. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. 3-4 puta dnevno. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. nedostatak apetita isl. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . mogu se primjenjivati naizmjeni no. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. anemijom. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. ultrazvuka ili utrljavanja.SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). brzo zamaranje. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. Bolesnik osje a slabost. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Lije enje traje 2-4 dana.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

to u initi Izbjegavajte sol. dinje. 40) je najbolje. te orgazmi smanjuju napetost. Ponovite ako je potrebno. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. Bioflavonoidi (heljda. . Stolisnik (str. te e ili lak e vje banje. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. vi nja. bijelo bra no i bijeli kruh). maslac od sezama). Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. gro e. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. vitamin T (sjeme sezama. naran e. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. krumpire i povr e zelenog li a). Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. brazilske orahe. e er. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. Jedite zobenu ka u. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. mrkve. Ali mi znamo da la u. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. su eno vo e. 42) uzet u obliku kapsule. brokule. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. Tople kupke. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. kora citrusnog vo a.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. gr eve i bol. za vrijeme i poslije menstruacije. Imamo gr eve prije.

umbirov aj brzo uklanja gr eve. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. malo iznad pete). Isprati sapunom. te ponoviti ako je potrebno. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. sofama. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. naizmjence masirajte stopala. Tako er mo ete vakati svje i korijen. to u initi Odje a. te dr ite pet minuta sa svake strane. Simptomi . crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . Piti ekstrakt maj ine du ice (str. U i i picajzle Svatko. Ako je naro ito lo e. 41). ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Koristite palac da postignete to ja i pritisak. Maj ina du ica. stavljati 3 puta dnevno ili vi e. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. postelj(in)ama i tepisima. mogu dobiti u i. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. ovisno o estini najezde. pogotovo ako je radi netko drugi. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. ak i mala djeca. Po potrebi. Pritisnite sna no tamo gdje boli.

Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. mjehuri i na ustima i usnicama). glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. laktovi. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). C. dio izme u prstiju. Preporu uju se tablete e njaka. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . . Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt.ne vi e. natrljati zara ena mjesta.odnosno ruka-spolni organ. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . E. Vitamin A. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. Ponoviti ako se ponovno pojavi. Opu tajte se. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. e anje isti e i iri crvene linije. pazuha. hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. genitalno podru je i gle njevi. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. e er i alkohol (vidi dalje). Pivski kvasac (u tabletama). Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. zglobovi. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. kofein. Odmarajte se. orahe. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice.

Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. Obi no prestane nakon nekoliko sati. depresija. e er i hranu koja stvara kiselinu. pijte po a u od 0. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. e er i alkohol. okoladu. poriluk. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. badem. orahe. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. itd.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. bijelo bra no. Mo ete tako er dobiti   . Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem.35) ili tinktura su jako dobri.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. Izbjegavajte kavu. brisanje od straga prema naprijed. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. hladno a. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. kemijske kupke. Budite oprezne. aj od brusnice (str. sinteti ko donje rublje. menstruacija. tamna mokra a s jakim mirisom. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. ali infekcija e sigurno oti i. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. krv u mokra i. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. Izbjegavajte kavu.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. u tabletama ili kapsulama). odje a. osje aj potrebe za mokrenjem. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). Nastavite piti o. stres. meso. pritisak u mjehuru. i poku ajte izbje i ono to mo ete. vrsta hrane. Uzimajte puno lje njaka (svje i. Pijte 0. bijelu repu i je am.

37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. dodajte cimet. . Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. na laganoj vatri. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Pijte 1-2 alice dnevno. Pijte 1 malu alicu poslije jela. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. umbir Izribajte dio svje eg korijena. Nakon zavr enog lije enja. Koristite to kao pekmez. Zbog njihove jake arome i porasta energije. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. ovisno o ozbiljnosti infekcije. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. to dovodi do seksualne stimulacije. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. napravite test. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. Pustite da odstoji 20 minuta. To tako er pobolj ava probavu. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. pijte 2 do 3 alice svaki dan. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju.

Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Biljke dodajte kipu oj vodi. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. Ova metoda je dobra za suho bilje. no ako je svje e. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. elite li vi e saznati o pripremi bilja. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. treba vi e. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. listovi i stabljike biljaka. Tako er. tinkture i ajevi. Potra ite savjet prodava a. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. maknite s vatre i pokrijte. a mati nu mlije ene. li a ili cvjetova. tinktura. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. biljnih ajeva. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. ubar (eng. itd. Pustite da se nama e barem 20 minuta. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. Druga metoda: . za bolji u inak.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. a zatim procijedite.

Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci.).Napomena: Ova metoda je u inkovitija. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). te po potrebi podgrijati. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Stavite biljni materijal u staklenku. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Procijedite kad je gotovo. Pazite da ne zakipi. Napomena: korijenje. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Pazite da ne zakipi. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". a potom procijedite. No. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). kore. Zatvorite poklopac to vr e. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. godinama itd. . Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. to pove ava njihovu u inkovitost. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. Najbolje procijenite sami. prije kuhanja. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Zakuhajte vodu.

Tinktura e biti spremna za 6 tjedana.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. stabljike. ine se skupima. premda nije tako jako kao svje e. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. ali alkohol je puno jeftiniji. mogu se svugdje nositi i lako uzimati. Zatvorite staklenku to vr e. ostaju djelotvorni dugo vremena. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. valerijane.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). suhu staklenku sa vrstim poklopcem . Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. listove. procijedite i izbacite biljne dijelove. Tinkture od votke su boljeg okusa. Uzmite istu. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Ispunite staklenku do vrha. iscije ene i sa uvane u alkoholu. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama.  Suho korijenje se mo e koristiti. jer se plasti ne lako uprljaju. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. TOPLI OBLOZI (melem) . 3 puta dnevno). Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. ili jo bolje. ali traju vrlo dugo. sladi a. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. ehinacee itd. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). Ne perite niti ispirite biljni materijal. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. paprika. Koristite samo staklene kapaljke. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. umbir). ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Kada je gotova. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. lako se pripremaju i brzo djeluju. biljke u prahu (npr. KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke.

. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. posjekotine. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. zapamtite da su tinkture bolje. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. ve hrana. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. Za dugoro ne tretmane. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. primijenjen na ugro eno podru je (npr. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. Mogu e je e e uriniranje. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). Va no: Uvijek se nje no ispirite. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. povla e i je dublje u maternicu. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. ma koliko da je ono dobro o uvano. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. opekotine. dodajte im med ili limun. prev. op enito nema nuspojava. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. jer su povezane sa upalom zdjelice. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. jer se lak e koriste. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. op. Procijedite i istisnite vodu. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. te primijenite na ugro eno podru je. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). rane).).

To ne uklju uje i korijen biljke. prev. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. itd. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. Saznajte podatke o pojedinim biljkama.). . Na taj se na in mo e i u tedjeti. nego u gradu. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. Ako niste sigurni u vrstu biljke. tj. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. malina. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. nemojte riskirati. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. eng. elite li skupljati bilje. Arctostaphylas uva-ursr). Uostalom. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite.. u prirodi. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). navedeni su engleski. engleski ili francuski. nikotina. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. divlja mrkva. To osigurava njihovo postojanje i stani te.. na hladnom i tamnom mjestu. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. lat. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. to mo e biti fatalno). vrati . Ako biljke kupujete. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. Ako ih ba morate brati u gradu. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. kao npr. prev. busserole. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. bearberry. Po eljnije je brati biljke na selu. misli se na stabljiku. brusnic. franc. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. te provjerite biljku u priru niku bilja. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. Po tujte prirodu. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. hrv. listove i cvjetove.. kamilica i mi jakinja. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. npr. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove.). odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. stolisnik.

reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . pr i se. Po to daje snagu. Ona koja se koristi za kuhanje. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). upale rodnice. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. okrepljuju e sredstvo. 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice. pomo i e vam da dulje ostanete budni. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije.actee bleue . sredstvo za zatvaranje. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. bubrega. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. Koristi se za lije enje prostate.poivre de cayenne . 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper .Ursi) . 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . upale mokra nog mjehura. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. bronhitis. Ne koristite za vrijeme trudno e. Pripravite obi an ekstrakt (str. pro i iva krvi i antiseptik. hripavac). te materni inih i vaginalnih infekcija.busserole . Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. poticanje rada srca.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav.BRUSNICA Bearberry (Uva . i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. i time gubi ljekovita svojstva. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. nervoze.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. cistitisa. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu.

aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. KAMILICA Chamomile .Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. Sni ava visoki krvni pritisak.camomille .cannelle . pogotovo na jajnicima. Svje a mi jakinja uklanja bradavice. za slabu i problemati nu probavu. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. poma e u umirivanju i za titi sluznice. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. 32). 32) ili kupka (str.) Svje a biljka: im je vi e jedete. 3 alice na dan. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje.ceraiste vutgaire . 3 do 4 puta dnevno. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. osloba anje od plinova i gr eva. Ona je sredstvo za iska ljavanje. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. otvaranje stolice. Iscijedite i pijte vru e. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. ubla uje glavobolju i nervozu. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista.SJEME CELERA Celery seed . Uzmite 1/2 do 1 alicu. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode.Cinnamomum zeylanium . dodajte meda.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. uklju uju i i upalu o iju. Koristi se za bol u iju.graines de celeri . zubi. MI JAKINJA Chickweed . tim bolje! CIMET Cinnamon . (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. nesanicu i gripu.

Tako er je dobar za bradavice. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. druge infekcije i iv ane poreme aje. KLIN I I Cloves .Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. 31).Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. gripu i probavne smetnje. bubrega. ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. uhobolje i kurje o i. 31). Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. otrovnih uboda i ugriza. ko e. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). E NJAK Garlic . e njak pro i ava krv. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) .Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. . Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Dobar je za gljivi ne infekcije. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. klamidiju. dezinficiraju i poti u rad eluca. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. Tako er je i afrodizijak.rud beckie . podi u tjelesnu temperaturu. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. Ukoliko vam je mu no od okusa. dodajte korijen sladi a. Pospje uje mokrenje. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e.clou de girofle . crijeva. plu a i bronhija. vaginalne infekcije i hemoroida.

Kada se ohladi na temperaturu tijela. neuralgiju i reumu.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. proljev. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja).gingembe . grlobolju. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. te kod problema s ko om i opekotina. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Uz to jedite svje i e njak. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. eluca. krvarenje u plu ima. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. umbir u prahu . Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. gr eve. antisepti na teku ina za ispiranje usta. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. UMBIR Ginger . Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. mu nine. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. . Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. bolne menstruacije. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije. Mo e se koristiti u prahu. aj: Svje i umbir . On je lijek za jake upale nosa. bronhitis. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. Koristi se za gnojne ireve.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Dobro promije ajte.hydraste canadien . Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . no svje i je korijen puno djelotvorniji. grla. gripu.

mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Sladi je sredstvo za ubla ivanje.Napomena: Vrlo je gorko. 3 puta dnevno. Uzimajte 3 kapsule dnevno.lavande . Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna.Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Tako er. SLADI Licorice .reglisse .Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. LAVANDA Lavender . u komadi ima ili u prahu). Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). SRDA ICA Motherwort . Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima.agripaume . Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi . iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i.

Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. = aj: Pripravite obi an aj (str. = aj: Pripravite obi an aj (str. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. pijte hladno kao tonik. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi .30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Ne koristite tijekom trudno e. Tjera komarce. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. srda ica osloba a od gr eva. pijte aj pripravljen od njega. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . PER IN Parsley .pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce.persil . nadbubre ne lijezde i krvne ile. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. a kada se menstrualni izljev normalizira.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. Mo e uzrokovati smrt. Ne koristite tijekom trudno e. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). MENTA (METVICA) Pennyroyal . Spre ava reumu.

prehlade.30). = aj: Pripravite obi an aj (str. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. Dodajte jak aj u va u kupku.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. Pijte 1 do 3 puta dnevno.Listovi maline koriste se za proljev. = aj: Pripravite obi an aj (str. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). vaginitis.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. lupanje srca. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. RU MARIN Rosemary . Tako er poma u pri probavi i mu nini. nervozu.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. Ne koristite dulje od jednog tjedna. ipkov aj je odli an i hladan s limunom. Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo.sauge . dobar je za astmu ako se udi e njegova para. tijekom i nakon trudno e. materi nu zakr enost. . = aj: Pripravite obi an aj (str. IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . hormonalne probleme. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). = aj: Pripravite obi an aj (str. hemoroide. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina.romarin . 31).eglantiec . te za stimulaciju krvotoka i probave. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. spu tanje visoke temperature. ALFIJA (KADULJA) Sage . 30). Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. depresiju. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno. te pospje uje mokrenje. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. gr eve.

VALERIJANA (ODOLJEN. reumu. rane. groznicu. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. a zatim se istu irati. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. svrab. zubobolje. hripavac. Za groznicu: Popiti vru i aj. = aj: Pripravite obibni aj (str. Omotati se u deke da bi se oznojili. Za ko ne bolesti. svrab. no ne more. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. upale grla. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. 3 do 4 puta dnevno. gr eve. VRATI Tansy (Bitter Buttons) . Uzimajte ga u malim dozama. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. MACINA TRAVA) . Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. probavne smetnje. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno.tanaisie vulgarie . bronhitis.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. prehlade. ir. MAJ INA DU ICA Thyme . gliste.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. 3 puta dnevno.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa.thym .

Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. Pripremite valerijanu samo kao aj.Valerian .pola alice 3 puta dnevno. gr enje. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. 3 do 4 puta dnevno. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. Uzmite 1/4 alice. predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). Za prehlade . Procijedite. Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. umbir (za menstrualne nepravilnosti). . vaginalne i mjehurne upale. anis (za probavne smetnje). = aj: 30 grama korijena. Pijte hladno . = aj: Pripravite obi an aj (str. depresije.30). Pijte 3 do 4 alice dnevno. krvarenje plu a i crijeva. Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . epilepsiju. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta.nakon to ste popili aj. menstrualne poreme aje. 2 alice kipu e vode. drhtanje.valeriane . iscrpljenost i probleme s cirkulacijom.achillee mille-feuille . a za gr eve po potrebi. poreme aja u probavi ili krvotoku. paprika (isto). hemoroide. a zatim se okupajte. umotajte se u deke da se oznojite. Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. glavobolje i op enito bol. Tako er se koristi za lak i san. neuralgiju. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. Koristi se za prehlade i gripe.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful