RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu.15 minuta prije pranja kose. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. Stari narodni lijek ka e da napitak . originalni lanak mo ete pro itati ovdje.com.trenutno uklanja umor. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. Nije tu! MED I CIMET . ujutro. pretjerane vjetrove.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. pa ak i ir na elucu. i to bez ikakvih nuspojava. Izmije ajte 4 ice meda. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama.Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). te kod gluho e. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. namazan na bolni zub. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). Pola lice meda u a i vode. lo zadah. uklanja bol nakon ugriza kukaca. Kombinacija meda i cimeta. a i bilo koji tip ko nih infekcija.medicalnewstoday. uklanja bol. ako se nama e na ko u. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje). sa sasvim malo cimeta. koja se nanosi 5 . Izvor www. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. lice meda i li ice cimeta. podi e vitalnost.

Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. ali uspjesi su povremeni. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. I ne samo nju. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. Potegao sam do Banje Luke. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. a tako i raka. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. nije iz zapisa jasno. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. Na koji se to na in odvijalo. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . Prema kineskoj tradiciji. jo nekoliko drugih ena. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . Pa se rabe razne tehnike disanja. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. kako sam opisuje.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. nego.

Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. U . Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. godine. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. kupus. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. kako se tada moglo uti. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. na taj na in poti u imunitet. nerijetko u tim istim namirnicama. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. a poslije. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. Problem je u genetskom naslije u. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. sla e se ve ina eksperata. Travar joj je dao tzv. ak izlje enja.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. stresu i zaga enju okoli a. kazala mi je. kako ka u neki. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. primjerice. Ipak. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. Bilo kako bilo. I mlijeko. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. John McDougall. cvjeta a. I zelena salata. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. dolazi na udar. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. soja. Dakako. ovjek se oporavio. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo.

dr. dakako. a organizam se oporavlja. godine otkrio penicilin. Alexander Fleming. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. Hulde Clarke. ljekovitog bilja. bila crna ri a. a prete a je dana nje farmacije. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. imala je jo vi e uspjeha. Dakle. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. osim gro a. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. Kada je dr. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. Naime.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . ali. razumljiva je poruga kolega. poslu av i nekog plemenskog vra a. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. Johanna Budwig. a glavna joj je prehrana. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. Kao i kombinaciju kapi dr. koljaka i ivotinjskih izlu evina. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. godine. Kapi ubijaju nametnika. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. crnim gro em. netko je uo io. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. Naime. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. koju koriste jo u Sumeru. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . uvode i u terapiju karcinoma. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. kora drve a. Ka u da su rezultati obe avaju i. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. Kako se pri a odvija jo 1920. 1927. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. ali i drugih te kih bolesti. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. Njezina imenjakinja. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije.

dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. Pleura jo sadr ava ivce. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. uveni Omega-3.tlaka. srednji i donji. rezerpin. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. malaksalost i dr. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. a desno ima tri re nja. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. pu enje i zra enje. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. koji je u inkovit isklju ivo svje . suhi ka alj. nazo ni su u crvoto inama. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. no no znojenje. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . pleure. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom .). posebice aktinomicin D. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. a medicinski preparat. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. gornji. Lijevo krilo ima samo dva re nja. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. uz jedno kalifornijsko drvo. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. kamptotecin. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. Stijenku bronha ine tri sloja. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. gornji i donji. vezivno tkivo i limfne ile.

Izvor: Forum Narod za narod . mente. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu.ljekovitim biljem poput suru ice. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. velike kon are.

poru uje dr. i nastaje prhut. znajte da niste sami. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. bakterije ne uzrokuju prhut. Ne ignorirajte " to god poduzeli. "Op enito gledaju i. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. Na alost. kod sve vi e ljudi. koji djeluju na razli ite na ine. lak e ete kontrolitrati prhut". profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". po nite s onima protiv prhuti. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. svaki dan. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. Suprotno popularnoj teoriji. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. . elite li dakle problem suzbiti u korijenu.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. poslu ajte savjet stru njaka. ovale. prhut nikako ne treba ignorirati". dolazi do neravnote e. ka e dermatologinja Patricia Farris. dermatologije Maria Hordinsky. to e e perete kosu. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. Po nite blago esto i blagi... nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. ili skra eno P. ako je potrebno. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma.

Bihova ima jo temeljitiji pristup. prvo na amponirajte glavu. . California College of Medicine. poru uje dr. prof. Diana Bihova. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. Jeffrey Herten. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. na mokru kosu stavite kapu za plivanje." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. nastavite ga koristiti". im stanete pod tu . Irvine. pa isperite. ka e R. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. izmjenjujte ga s obi nim amponom". Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. Plavu e. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu.Dr. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. ka e dr. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. Naime. Prije nego mislite krenuti iz kade. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. pa se ona lak e spere. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. Nakon amponiranja. Farris. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. prof. Farris. dr. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. ka e dermatolog Howard Donsky. Ipak ne grebite po glavi. Ipak. Umasirajte Dok amponirate kosu. Ostavite sat vremena. dermatologije na University of California. na University of Toronto. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta".

a polovicu ostavite za drugi dan. Narodni lijekovi 1. . pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. ka e dr. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. e ljaju i se otrivajte tjeme. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. ka e dr. Pivo isu uje tjeme. odmaranjem i pravilnom prehranom. Ne ispirite. 2. Fowler. Pripremite efektnu kupku. a istovremeno imate prhut. Ako ste me u ovom skupinom. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. Klonite se piva Vjerovali ili ne. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. upozorava dr. "Ali ne pretjerujte". Procijedite i pustite da se ohladi. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Pa ljivo umasirajte. Izbalansirajte koriti i rizike. Poslije amponirajte kao i obi no. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. Dakle. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Fowler. ako ste pod stresom. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Zatim isperite amponom protiv prhuti. borite se protiv njega vje abnjem. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. vrijeme je da ostavite pivo. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Herten. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. pazite da teku ine natopi tjeme. Luk je bogat sumporom. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme).

Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e.Portal ISKON KOPRIVA . trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. . Bitno se umanjuje bol. natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. octena.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. mravlja. fitosterol.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. klorofil.uzimajte ih u hrani. Izvor .HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin. K ‡ mineralne soli eljeza. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano .Ma koliko izgledalo udno. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. masla na. sumpora. Sastojci ‡ bjelan evine (5. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". B2. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. kalcija.5%) ‡ masti (0. karoten (provitamin A). prepolovite luk i trljajte po tjemenu. 3. kako pri kretanju tako i u mirovanju. Urtikacija. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. stolje u. a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. stari je ruski . jer izliju o tar sok na ko u.

10 minuta te potom procijedi. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. anemije i estih mokra nih infekcija. ali mo e se brati cijele godine. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti.obi aj. Velike koli ine vitamina A.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Infuz se priprema svje . Dodaje se sirevima. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). Kopriva raste na skrovitim. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. a pije se tri puta na dan. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. pudinzima. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. zajedno s drugim na inima terapije. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. tri puta na dan. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Za infuz 3 . bubuljica i akni. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. naj e e kao zamjena za pinat. povra anja krvi i krvavog ka lja. a da ne tetimo njenom okusu. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. ZANIMLJIVOSTI . jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. zapu tenim mjestima. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. Pije se topao nakon obroka. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. to zna i gornja etiri lista. Pije se oko tri mjeseca. mineralnih soli. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. Najvrednija je od o ujka do svibnja.

í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. í20 kapi eteri nog ulja borovice. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. kao i 2005. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. a potom dobro isperite pod tu em. g. A kako se dobar glas daleko uje. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. g. glina e se sama rastvoriti. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. Nije potrebno mije ati. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. u dobro zagrijanoj kupaonici). im osjetite bolove ili pe enje. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. Dr ite 15-30 minuta. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana.. g. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. Ostavite da stoji . Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005.

kataplazme. Ukoliko elite. zavoji). mo ete dodati med. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. eukaliptus. Oblozi neka stoje 2 sata. Nagnite glavu iznad lavaboa. Najmanja prehlada. Glinu. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Promije ajte i pijte po elji. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. mo ete limunadi dodati malo meda. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Ukoliko elite. Obrok treba biti lagan.pokriveno 15 minuta. Da bi ponovno postao melodi an. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Pijete 2-6 alica dnevno. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. maj inu du icu. . Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Kad proklju a. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima.

Nakon to ste skinuli masku. ovisno kako je nazna eno u receptu. Ostavimo glinu da se sama rastvori. preko no i. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. reuma U roku 3 tjedna. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. to je isto tako normalno. Lije enje zglobova .artritis. U alici vode razmutite med. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. Oblog dr imo cijelu no . ne mije aju i je i ne tresu i je. to je tako er normalno. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. . dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. artroza. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. to je normalna reakcija. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom.

. i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). omotajte zavojem ili gazom. í10 kapi eteri nog ulja borovice. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . a potom isperite. Crni ribiz. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. hladnim oblozima ili raznim gelovima.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). Zato to prije treba staviti oblog. dragocjena je protuupalna biljka. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati.Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta.lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).

treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. masline. bronhitisa. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. koji je repasta oblika. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. Za lije enje bronhitisa. kori tena kao hrana. izribati na ribe . Korijen rotkve se mo e ukiseliti. Izvrsno je povr e. olju titi. tokom 4-5 dana. odnosno istisnuti. jaja. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. Nakon toga sok treba ocijediti. posebno crna. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. nedovoljnoj funkciji jetre. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. Rotkva. . kao ni osobama s oboljelim bubrezima. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. sama ili uz jabuku. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. ka lja i tuberkuloze plu a. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. to se ti e njegove upotrebe. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. a na glasu je i kao ljekovita biljka. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. ona stimulira i poja ava menstruaciju. a time i neke ljekovite sastojke.ROTKVA(raphanus sativus) . "Koktel" od soka rotkve. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Upotrebljavamo korijen. a naj e e se koristi kao salata. a pove ava i mlije nost dojilja. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. Budu i da je te ko probavljiva. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. Osim toga. olju titi.

kisele krastavce. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. Osim antikolesterolnog u inka. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. alicina. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. U svakom slu aju. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Tijekom oba svjetska rata. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. Poznati lije nik iz 1. . naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. Hipokrat. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. otac suvremene medicine. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. jo iz doba piramida. sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. u Tutankamonov grob. napravljene od gline.

premorenosti. psihi koj napetosti. selen. Listovi su jajasto za iljeni. Zbog svega navedenog.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. kao i pri povra anju. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. . uglavnom organa za disanje i probavu. osobito neprera enog. glavobolji.kozmetologiji. konzumiranje e njaka. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. gastritisu. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. Najljekovitije je li e i cvjetovi. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu.rasola. Cvjeta od srpnja do kolovoza. METVICA (NANA) . mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. Biljka raste do 70 cm visine. uz nazubljenja na rubovima. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. dobrim sredstvima kao to su topli aj. Dobar je u inak i u bolestima u i.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. vitamin C. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv.

6. te grgljati. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. te mo e pomo i va im osjetu njuha. 8. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. Inhalator . kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. 5. 3. 4. Inhaliranje pare olak ava disanje. 2. Me utim. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. poku ajte napraviti ku ne. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. 9. pored konzumacije hrena uz jelo. a polako ispijanje aja vla i grlo. Ukoliko nemate originalne. Topla. Najbolji na in. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. 7. e njak je hranjiv. doma a juhica poma e na vi e na ina. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. je naribati hren. pomije ati s medom i vodom. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha.1. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. Pored toga.

mo varna zemlji ta. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. BRUSNICA . Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. a pospje uje i djelovanje . benzoi na. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. 10. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. Kao nutraceutik. Kada ga zadesi infekcija. limunska. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. sok. to je est slu aj u hladnim zimskim danima. te za pripremu soka. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. Zato kod infekcije mokrenje pe e. Ina e. od nje se mogu napraviti d em. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. kininska. a u tom slu aju poma e mentol. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju.

uspravna. poja an sekret. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. Biljka je 25-90 cm visoka. Kediok je dobar za : sterilitet. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. te u lije enju urinarnih infekcija. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat.. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima.. poput hipuri ne kiseline.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. tumore i endometriozu . Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. Nepeta Cataria L. kao i na kamenitim mjestima. vol 322. (June 29) 2001. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. upale i ciste jajnika. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. ovulaciju. za epljenje jajovoda. Zlatno uti cvjetovi su sa . jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. British Medical Journal. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika.). Upozorenja Brusnica je netoksi an. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani... poljima i livadama. pp 1571-1573. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti.

oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). razne tanine. vitamin C. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. eteri no ulje. Kantarion sadr i eljezo. karotin. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. reume. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. Kantarion ja a spolne organe. Latinski naziv: Hypericum perforatum L.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. odnosno vrhovi biljke u cvatu. Nakon toga se procijedi. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. Porodica: Hypericaceae . a beru se cvjeti i i listi i. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. poti e rast i razvoj djevoj i a. Procijediti nakon par minuta. smanjuje pritisak u elucu. opor gorak i aromati an okus. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. kolin. crvenu boju hypericin. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. pa tvore cvatove. Su i se u hladu. Protiv opekotina. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. smolu.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. Kantarion ima karakteristi an miris. Ovo treba piti vi e sedmica.

Prebacite u . sve dok ne po nu tamniti. neugodnog mirisa ne e biti. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. snizuju razinu ecera u krvi takora. baumii. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. jetre i bubrega. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. baumii. gu terace. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. dodani oralnim putem. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. Pirjajte oko 5 minuta. a ako ga skuhate ili pe ete. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi.

Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. Ocijedite mahune. ru marin i sl. Smjesu nanesite preko sloja od sira. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. sol. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice.glinenu posudu preko piletine. papar i mirodije po izboru (oregano. Poklopite i stavite u pe nicu. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. Istodobno u sjeka stavite orahe.). malo parmezana. prelijte ih umakom i poslu ite. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). Probajte i po potrebi jo za inite. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. maj inu du icu i ru marin. dodajte vino. maj inu du icu. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. per in. kru ne mrvice. e njak. limunov sok. soli i paprom. te pospite nasjeckanim per inom. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. pustite da proklju a.

O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. svinjetina. mahune zelene i ute.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. e njak i papar. luk. kelj. ako elite. poriluk. Dobro promije ajte. avokado. krastavci. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. tikva. grah. gra ak. junetina. puretina. Dodajte vrhnje. per in. zamotajte. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . tikvice. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. brokoli. celer. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. Nakapajte ih maslinovim uljem. pa ocijedite. salata. matovilac. radi . raj ica. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. oko 45 minuta. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. Izlijte smjesu u plitku posudu . kupus. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. patka. kuni . maslac. ½ lice maslinovog ulja. blitva. guska. mo ete i zamrznuti. janjetina. piletina. pinat. cvjeta a. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. patlid an. posolite i popaprite. rukola. rotkvice Meso i riba: govedina. teletina. repa. mrkva. bamija. bu a. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. krumpir. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. . prokulice. izre ite na trake koje. Odmah poslu ite. Kad se ohladi.

d emovi i pekmezi. keksi. biljni ajevi. sezam. heljda. maslac. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. a ne da ga mo ete ispijati na a e.fazan. vaka e gume. brazilski orasi. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. jako prepe eni kruh. sorbitol. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. ra . proso. nego i gljivice. bezkofeinska kava. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. bra no. dekstroza. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . kozice. p enica. koljke. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. nepasterizirani jabu ni ocat. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. jastog. pekan orasi. je am. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. med. javorov sirup. ali u malim koli inama. zakiseljena hrana. sok od raj ice. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. orasi. vo ni sirupi. Pi a: voda. obi ni jogurt. melasa. bomboni. uglavnom sva riba. fruktoza. okolada. zob. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. kampi. sjemenke suncokreta. sjemenke bundeve. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. indijski orah. vrhnje. divlja . Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. puding.

volovi jezik. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji.ute do bijele boje. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L. senf. Stabljika je so na. vrani gabez. veliki gavez. kilnjak. gabe . konjski rep. so an. gabez.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. . debeo je. opa ica. granata. umaci za salatu. razgranat. vretenast. svatovci. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. majoneza. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. crni koren. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo.

e er. Gavez. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. s peteljkom. poput kamfora. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. alkaloid simfito-cinoglosin. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. lom kostiju i izljev krvi. smolu. gaveza. sluzav. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. s obzirom na svoju ljekovitost. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. tanin. a pogotovu ne gnojnih rana. mo e se s pravom preporu iti. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. ispucanost. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. katkada lagano aromati an. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti).alantoin. gumu. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. upotrebljava se svje e iskopani korijen. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. ili u oktobru i novembru. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. ak i gnojne. okus je slabo aromati an. gavez se te ko dade iskorijeniti. jarcima. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. asparagin. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. holin. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. Izme u marta i aprila. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. alantoin. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. na izmaku zime. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. anorganskom proizvodu. Donji listovi su veliki. sluz. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. jezi astog oblika i grubo ekinjavi.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. lagano ljepljiv i ste u i. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. ome ine. Nakon to se korijen malo prosu io. koji se posve . uz obale voda i na vla nim livadama. kao gavez. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina.

krvavog ka lja i ispljuvka. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. bolova brazgotina rana. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. kvrga. . kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. mo e se primijeniti i tzv.jednostavno pripremaju. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. koji boluju od e erne bolesti. bronhalnog katara. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. srdobolje. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. uz dodatak male koli ine vru e vode. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. Na to se doda alica vode. oteklina. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. kostobolje. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. kod reumati nih odebljanja mi i a. mast od crnog korijena. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. upale kostiju. otvrdnu a prsne lijezde. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. Umjesto obloga od ka e. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. Osim ve nabrojenih slu ajeva. ireva uslijed pro irenja vena. upale stani nog tkiva. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. omek anja kostiju i upale pokosnice. upale porebrice i dr. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. upale plu a. nastalih kao posljedica uloga. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. bolova batrljaka nakon amputacije.

korijen se procijedi i istije ti. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. unutarnjeg krvarenja. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. Tinktura slu i za lije enje rana. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. krvavog proljeva ili gri e. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. Engleski je naziv Balm. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. Crveno vino. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. Najbolji poznavalac mati njaka. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. Mattioli. u kojem je kuhan korijen. sabrane za vrijeme cvatnje. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. Nakon 20 dana. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. nego i mast od korijena gaveza. a osobito plu nim bolesnicima. ve prema veli ini. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. Kod unutarnjih krvarenja. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. p elinja ljubica. naziva se jo limunka. p elinja metvica i rojevica. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. stavljen na svje u ranu. i uvijene u tijesto za pala inke. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. kao i kod slabokrvnosti. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. a talijanski Citronella ili Melissa vera. Melem iz korijena i svje ih listova. kod ireva na elucu. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom.) JE iz obitelji usnatica. Lemon balm ili Sweet balm. melisa.

Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. oboljenja probavnog sustava. kamilicu. ja a. viroza i sli no. slabosti. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. neuralgije. kima i timijana. neuroza. pam enje. Raste u blizini naselja. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. te kod dispepsije. lincurom. nadutosti. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. di nih puteva. prekomjernog umora. a uzgaja se i u vrtovima. hipohondrije. migrene. Ukratko. povra anja. nesvjestice. te ga rabimo kod problema sa titnja om.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. histerije. a okus joj je aromati an. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. katara eluca. migrene. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. straha. No. slabosti srca. krijepi duh. srce. te metvicu. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. premorenosti. ja a cijeli organizam. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. depresije. Cijela biljka miri e po limunu. gr enja ivaca. napetosti. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. sr anih oboljenja. bolesti ivaca. izmu enog patnjom. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati.miru. ivice. i op enito elu anih te ko a. zdravih i visokovrijednih sastojaka. te tjera turobne misli. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. a bijelo. u grmlju i umama. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. Za napetog ovjeka. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. veseli srce. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. nesanice. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. mati njak je pravi lijek. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. uz ograde. isti krv. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. gr eva u crijevima i maternici. u kombinaciji sa stolisnikom. lupanja srca. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. gorkom djetelinom i ki icom. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. kroni nog bronhitisa. glavobolje. uz dodatak valerijane. hmelj. kod herpesa symplexa i herpes labialis. stresa. proljeva. lavandu. otklanja neraspolo enje i tugu. ivce. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. Mati njak isti krv. sti ava gr eve i umiruje ivce. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti.

pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Karmeli anke su 1611. te rasprostremo i su imo na toplom. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. vo njacima. rman i stolis. kraj pruga. Ukratko. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. uboda insekata. gljiva. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. nesvjestice. no nog gu enja. migrene.raznih ko nih ne isto a. polpeta. a voli umjereno vla no zemlji te. na kojoj su poredani naizmjeni no. te kao dodatak jelima od divlja i. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. antigljivi no. Raste po poljima. ispo etka tajno. pori . puna i dlakava. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. Tekst od I. smje teni u titac. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. upale ivaca. naziva se jo hajdu ka trava. slabog pam enja i zamora. narkoti ko. ima gorak okus i aromati an miris. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. godine u Parizu. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. visine do 80 centimetara. ireva. sedativno. bijeli ili ru i astocrveni. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. Cvjeti i su glavi asti. . protuvirusno. antioksidantno. spazmoliti ko djelovanje. raznog svje eg povr a. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. Kad se osu e. oko vrata). livadama. napetosti. straha i treme. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. Taj pirit je u ono vrijeme bio. nadra enosti. Koristi se za masa u kod reume. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. zadebljanja dojki. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. salata i biljnog aja. stabljika joj je vrsta. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. mada »millefolium« zna i tisu u listova. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. uz puteve. me u oranicama. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. oko centimetar duge dijelove. te kao oblog kod oteklina. a kasnije javno.) je iz obitelji glavo ika. kunica. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. Mo emo ga prona i doista svugdje. kojem je Afrodita lije ila ranu. te kod dojilja. zelenih i vo nih. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. petrovsko cvije e. a i danas je. kontuzija. lupanja srca. planinskim visoravnima i nasipima. biljnih umaka. Stolisnik cvate od travnja do rujna.

nadimanja. gastritis. anginu pektoris. pro i ava mokra u. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. povoljno djeluje na viskoznost krvi. pijesak. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. ote ene jetre i raka. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. stolisnika. upale grla (za grgljanje). Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. dje ja groznica. Kao antiseptik djeluje na opekline. Zbir svih djelovanja stolisnika. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. prehlada i krvarenje nosa. tj. ospice te kao losion za kosu. regulira crijevnu floru. hemoroide. a sadr i i vitamine K i C. Znanstvenim istra ivanjima. ciroze. ispucalu ko u ruku. raznih lezija. dezinterija. apcesa. proljeve.prozra nom mjestu u hladu. divljeg kestena i arnike. groznica. poja ava apetit. a kod bolesti ivaca . za hematome. bradavice dojke. Mycobacterium smegmatis. lije i sluznicu. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. zastoja u radu jetre. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. influence. plave boje ± azulen. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. unutarnje krvarenje. upale zubnog mesa. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. eludac. saboreje i psorijaze. ekcema. poti e rad perlistaltike. osipe. odnos bakterija vrenja i truljenja. embolus. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. dispesije. razne upale ko e. enskih bolesti. kamenaca. Escherichia coli. i enje krvi. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. gr eve. angina. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. konstipaciju. Shigella sonnei i Shigella flexnii. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. krvarenje bubrega. reume i reumatskih bolova. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. krvarenje plu a. porebrice. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. crijeva). ka alj. katara. kraste. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. pri ti a i li ajeva. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. gripa. bronhitis. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. pijesaka. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. krvarenje hemoroida. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. arteriosklerozu. dijareje. zaustavlja krvarenje. masne jetre. giht i bakterije. kamence. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. paralize respiratornih organa. ireve. a isti i od glista. smanjuje katar. slabog rada crijeva. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. Od raznih ko nih ne isto a do akna. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. Bacillus subtillus. kolitis. poreme aj cirkulacije.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. kipu e vode. ostavi poklopljeno 5 minuta. Pije se ujutro nata te. naro ito kod bolesti zglobova . mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. klimakteri nih tegoba. te 1 sat poslije ve ere. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ).1/2 ajne li ice praha od imele. regulacije stolice. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. nesanice. ili preko no i. protiv napada vrtoglavice. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. VODE. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. S VODOM ILI U JELU.artritisa i artroze.5 dl. podsticanje na rad gu tera e. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. klaustrofobije. te protiv hladnih nogu. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. uz dogovor sa lije nikom. dobiva se ekstrakt. naravno. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. procijedi. jer sadr i ljekovite tvari koje u . RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. smetnji srca. po 1 alica. vezano za cirkulaciju. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2.

Rp: KOD SKLEROZE. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA.5 dl. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. ili s vodom. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. Rp: aj od imele. uz povremeno mu kanje./Gospin pla t/ . pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. profiltrirati. jaretine. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. kroz 14 dana. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. 1 velika lica . I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. FILTRIRATI. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. i purica. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. piridi itd ). pomije anog aja tijekom dana. s malo mlijeka /kozje /. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. u 6 dl vrele vode. u 4 dl.prije jela. 10 dana. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. PROCIJEDITI. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). Ocijediti. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. meso od gusaka. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. ni povr a koje nadima / grah /. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA. saponin. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. vode. hlapivi alkaloidi. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i.

hipertenzor. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. antikarcinomik.Laubbaum-Mistel. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa.bela omela. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. i 1 velika lica podanka pirike. a zatim sni ava tlak na normalu. navode i ljekovita svojstva biljke. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. za protuupalna djelovanja. antidijabetik. Hildegarda.korijena jaglaca. Nadalje.5 dl aja. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. Germani su imelu smatrali jakim. talijanski . Druga imena za imelu su bijela imela. laksativ. dok se bilo ubrzava). imela. za zaustavljanje krvarenja. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. obi no na luster. Listovi se . antiepileptik. melina. ekcema i raznih drugih oboljenja. metabolik. Mistel. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. Imela je prirodni antidepresiv.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. stimulant. U Tirolu (Austrija). kod krvarenja iz plu a i maternice. Terapija traje dosta dugo: 6 . antiekcemik. srpski . citocidal. grla i crijeva. velja e sljede e godine. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. nesvjestice.birdlime mistletoe. posebice ako se radi o udaji. lepak. antihipertensiv. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. za opu tanje iv anog sustava. groznice.viscio. Laubholz-Mistel. histerije. hrabrost. diuretik. hrastovo ohmetnje. folia. IMELA BIJELA II. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. (Viscum album L. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. antihemoragik.12 tjedana.imela. a strani su joj nazivi: engleski . antitumorik. kod vazomotornih smetnji. Imela se priprema na hladan na in. kod epilepsije.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. zlih vje tica i avola. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. ohmelje. tonik i vazodilatator. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. relaksant. vi . sedativ. stipites. to ga je prire ivao Asterixu. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. jelovo ohmetnje. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. vi e.. kad se mora spaliti. njema ki . Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. misteltoe. protiv upale usta. kardik. lim. slovenski . odnosno do Svije nice. arteriosklerotik.

jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. papilloma virusa. Biljka je polunametnik. Listovima imele esto se mije aju kadulja.glave i vrata. . i III. crijeva. jeli. mastopatie est.. stolisnik.. jablanu. kolitisa ulceroznog.. Crohnove bolesti. vodenih bolesti. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. grabu. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. bolesti menopauze. . obrnuto jajasti. . a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. . ko asti.malih stanica bronha. AIDS-a. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. leukoplakije i mukoze. engl. cirkulacije. pri vr en haustorijama. Papa II. lektin. glavobolje. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. . Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. bolesti ivaca. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. Miris i okus: bez naro itog mirisa. preslica. krvarenja plu a i drugih krvarenja. oboljenja kao to su ranice na maternici. B-stani nog limfoma. kru ki. konstipacije. Listovi su duguljasti. gu tera e. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. brezi. histamin. . III. Vrijeme cvatnje: mart ± april. srca.kolona.adenokarcinoma gu tera e. groznice. holin. krofula. Upotrebljava se u kemoterapiji: .mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. viskotoksin. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. karcinoma plu nih stanica. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. HIV-a. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi.. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. . smje teni na stabljikama koje se ra vaju. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. varikoznih vena. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. kod slabog lu enja u i. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska).. . antitumor proteini.eluca. kao i za narkoti no i magi no djelovanje.rektuma.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary).ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. resin. karcinoma. upalnih stanja. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. ali i u lije enju herpesa simplexa. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. topoli. maslinastozeleni do u kastozeleni. vrtoglavice. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. izbrazdani ilama po du ini. gorka okusa. jabuci.

astme. aj ili sok. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC .JAGOR EVINA ( Primula officinalis L.. ) Jagor evina (Primula veris ± P. vosak. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka.. epilepsije. uz vodu. 100 g mati njaka. koliko stane na vrh no a. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). e er. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. u podne i nave er. sluz. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo.. Elatior ± Huds. inozitol. poklopiti. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. Primula officinalis L. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. 100 g usitnjenih plodova gloga. guma. gorke tvari. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. i pustiti tijikom no i. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. Prirodni je . KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. treslovina..fenetilamin. enskih bolesti. u podne i nave er. reumatskih oboljenja. poklopimo i pustimo tijekom no i. Ujutro procijedimo.. eteri na ulja. Ujutro procijediti.

divizam. Druga imena jagor evine su jagor ika.antimikotik. Veris na sun anim obroncima. jegli . antireumatik. Jagor evina cvjeta od februara do maja. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. P. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. laksativ. ka lja (bronhitis. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. hipnotik. livadama. itd. trputca ± bokvice itd. emetokatarik. jaglac. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. emetik. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. antitusik. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. a za lijek i su enje rabimo korijen. pa tako i branje cvjetova jagor evine. Engleski naziv joj je Cowslip. astme. divlji poriluk. antispazmodik. u ikarama. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. list i cvijet. Obi ni jaglac raste skoro svuda. masla kov list i korijen. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). P. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . za lak e iska ljavanje. a P. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. sekretolik.). ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. paroga. mlade listove koprive. a okus cvjetova je slatkast. a mo emo dodati maj inu du icu. Korijen kad se osu i miri e po anisu. visoki jaglac. emetokatarik. trputac itd.). Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. sedativ i vermifug. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. jaglika. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. diuretik. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. ne samo nadomje tava te potrebe. ekspektorant. diaforetik. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. spazmolitik.

2 dl vode Priprema: . Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). kardio tonik. Plod je tobolac. Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. migrene. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. artritisa. primverin.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. ka lja. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno.). kalcij. kamfor. gospine trave. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). slabosti. natrij. kroni nog zatvora (list). aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. gihta. histerije (zajedno s valerijanom) itd. gihta. Scudder Rp. jagla na. paralize. bronhitisa. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. sekretolik ± katarik i antiseptik. zabrinutosti. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). galaktoza. te tegobama s di nim organima). nesanice (zajedno s pasiflorom).) te raznih iv anih tegoba. koje tvore titasti cvat. katara ± sluzi di nih putova. J. poreme aja metabolizma. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. nesanice. upale plu a. zubobolje. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. Listovi tvore rozetu. vitamin C. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). za relaksiranje nervnog sustava. glavobolje. a listovi s donje strane dlakavi). navalu krvi u glavu. prehlade. mesnati.). tanin. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. (Prof. kalij. i arke hmelja. ka lja. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. manjka C vitamina. glavobolje. ciklamin. glukoza. salicilna kiseline. M. itd. saponin. slabo srce. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). ekstremne osjetljivosti. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. gihta. karotin. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). slabe ivce. nervnih napetosti. itd.

Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. konjski rep. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. kositrena trava. mala preslica. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. poljska preslica i rastavi . ili 1/4 boce suhih cvjetova. glinenim zemlji tima i sli no. pogotovo na ivotinje. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. a E. pulustra truje i ubija goveda i ovce. Tako vrsta E. Vrsta E. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov.) naziva se jo barska metlica. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. pa i sa smrtnim posljedicama. jarcima. Miris preslice nije izra en. a okus je opor i neugodan. na vla nim obroncima planina. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. E. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. limosum ubija konje. utosme e je boje. maximum i E. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. a nakon sazrijevanja spora se osu i. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. hiemale L. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. poljima. koja naraste i do 80 centimetara visine. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. vla nim poplavljenim livadama. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. hiemale. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. uz rijeke. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. konjogriz. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. Naj e e raste po livadama. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci.Vru om vodom prelijemo cvjetove. arvense. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu.

upalnih stanja). tuberkuloze te vodenih bolesti. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. kod kamenaca u i. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. ko nih ne isto a. Budu i da je bogata silicijem. bubrega. arterijama i ko i sa staro u opada. ote anog mokrenja. posjekotina. Zbog tih i diureti kih svojstava. vezivnom tkivu. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. rak. tj. hemostatik te za lije enje su ice. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. hemoroida i bolesti plu a. rana. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). a u panjolskoj za razne tumore. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). li ajeva). karminativ. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. uhodanoj tradiciji. pojavu bjelan evina u mokra i. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. urinarnih puteva i organa. posebno tuberkuloze. osteoporoza) te kod . pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. Poznato je da razina silicija u kostima. gonoreje. a naro ito problema s prostatom. diuretik. diuretskog i antiupalnog djelovanja. Silicij je sastavni dio kostiju. urinarnih puteva (bakterija. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. ligamentima. adstrigent. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. hemostatskog. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. kod dijareje. bolesti ko e i rana. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. Na Haitiju za albiminuriju. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. mjehura i bubrega. mjehura. preslicu koristimo kod lije enja edema. antisepti nog. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti.

Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. kolika god da je njihova povr ina. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. a za krave smrt«. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. vezivna tkiva i hemoroide. noge i hemoroide. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. . ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. desetak dana kasnije. a namakanje. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. kupelj za ruke. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Obloge koristimo za zglobove. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. ali na njeno veliko iznena enje. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. rana. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. nije vi e bilo ni traga opekotine. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. tj. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. Usprkos bolu.

delovanje. kada je topao. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. antibiotik. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. 10% etarskih ulja. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. imunostimulativno. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina. Ona je specificnog izgleda. pu evi. antimikrobno. Sastavljen je od 50% smole. boje i mirisa. antiseptik. antivirusno. . ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. antioksidant. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci..Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. otvor) na ko nici. jedinstvenog nagorkog ukusa. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. anestetik. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele.. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. 30% voska. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). koje je ustvari placenta puna vitamina.

simbol snage i o trine. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. pece na jeziku.U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. smole i balzami 55%. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi.. a miris karakteristican. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. pre svega namenjen deci. mikroelementi. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . kompleks flavonoida. . U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. najce ce alkoholni. Deluje lokalno anesteticki. etericna ulja 10% i oko 10% polena. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. viruse. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. ali uvek je prijatan. Ukus mu je trpak i o tar. ali i kao vec pripremljen rastvor. Od svih pcelinjih eliksira. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. gljivice. vitamini.. a to su: etarska ulja. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. varira od vrste do vrste. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu.pcelinja smola . ili uljni. zaustavlja svrab i deluje umirujuce.

Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. . opekotina i dr. NJegovo delovanje protiv mikroba. koje nema negativnih propratnih efekata. seboreju. upale desni. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. Poznata su regenerativna. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. posekotina i raznih rana na ko i. Kao vrhunski aktivni biostimulator. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. posekotine. U slucaju te kih dijareja. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu.. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo.. krvarenje. piodermiju. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. cireve i druga ko na oboljenja. neprijatnog zadaha. cireva.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). poma e i kod zubobolje. upale mokracnih kanala. U nauci je poznata i kao antioksidans. ekcem. hemoroida. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. za lecenje u nih oboljenja. desni i raznih oboljenja usta. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice).

veku. . Cela biljka je veoma ugodna mirisa. beli. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. te suncana i od vetra za ticena stani ta. Cela biljka ima ugodan miris i aromu .bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. ru icasti ili purpurni. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. gastritisa. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. faslidjan. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. bosilje.. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. Davno. Vi ebojni su. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Latinski naziv: ocimum basilicum . maslidjan. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama.svraba. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom.asea aranion . bosiok. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . Mali. beli.

creva). japanskom. Zovu je ruskom. pocetnih stanja tuberkoloze. grceva u elucu. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. indijskom cajnom gljivom.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. gljiva za dugovecnost. kod kaslja. cineol metil-kalvikol. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. karga ok caj.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. takodje. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. creva). mehura). Samo ime kombuha je japanskog porekla. kineskom. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. mehura). Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. pocetnih stanja tuberkoloze. tinol lineol. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi. kamfor.lak e mokrenje. kombuku. jedan glikozid i kiseli saponin. kamfor. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. tinol lineol. cineol metil-kalvikol. Koristi se. tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. kod kaslja. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. jedan glikozid i kiseli saponin. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca.. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. lecenje astme i zapaljenje bubrega. japanska gljiva.

Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. acetobacter ketogenum). sluzava. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. Kombuhom se naziva debela. Citav proces se odvija u staklenoj tegli.bakterija sircetnog vrenja. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. sivkaste boje i ne jede se. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. Mo e se staviti u obicnu. kao i pichie fermentantsa. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. odla e Ästaracke´ bolesti. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. dok se ne postigne eljena kiselost. dobro zatvorena. nije samo to. bacterium gluconicum. ali i povecava imunitet. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. to mo e u mnogome da poremeti . po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. potamnjuje kosu. U tecnosti se dr i nekoliko dana. Naime. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. a to se meri lakmus papirom. ukljucujuci i li aj. Izuzetno je va no da napitak bude blag. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. to je smesa razlicitih organizama.

a u te im slucajevima da izazove i smrt. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja.ravnote u organizma. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Kombuhu mo ete i sami napraviti. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi.

Pripremite caj na uobicajeni nacin. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. dodajte caju tecnost koju ste . npr. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. polietilen (PE) ili polipropilen. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. 4. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. ulijte ga u staklenu. 2.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. 3. 1. Procedite cajne listice kroz cedilo. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Neka se listici caja namacu 15 minuta. porculansku. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. Ohladite caj na temperaturu od 20° . Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Mozete koristiti caj u vrecicama. moci cete pripremati vece kolicine napitka. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. 5. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. Najbolja je staklena posuda. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. 6.

zavisno od temperature. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. 8. Sto je visa sobna temperatura.2) zavisno . ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. Napitak je ispocetka sladak. Fermentacija treba da traje 8-12 dana. Bolja je polusenka. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost".7-3.dobili zajedno s kulturom. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. 7. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. 9. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. prasine. Kultura takodje uspeva i u mraku. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. biljnih spora i drugih zagadjivaca. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. to je brza fermentacija. fermentaciju treba ranije zaustaviti. Ako vise volite blago slatki napitak. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. 10. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. da bi kultura mogla disati. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte.

Pazite na pravilnu temperaturu caja.. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. koje trebaju biti pune do vrha. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Normalno ga pijemo tri case dnevno. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). nakon sto je bio flasiran. Staklenke dobro zatvorite. 11. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . Ako su staklenke cvrsto zatvorene. Kad kultura potone na dno. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. Napitak ima prijatan ukus. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Ulijte napitak u staklenke. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. I jedno i drugo je u redu. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. . Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. blago kiselkast i osvezavajuci. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. drugu casu nakon rucka. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. On je penusav. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. dok kvas nastavlja da radi.od individualnog ukusa. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Odredjena kolicina taloga je normalna. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. ponekad tone na dno. koji proizvodi plin koji gazira napitak. 12. To dolazi zbog rasta kvasa. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. Uzivajte! 13.

mukoitin-sulfatske kiseline. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. proizvodeci glukuronsku. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. kao i heparin. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. Ako kultura potone na dno posude. ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. zimi). Deluje i kao prirodni antibiotik. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. i. poput sede kose ili starackih pega po rukama. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. Kad postane tamna i prljavo smedja. kondroitin-sulfatske kiseline. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. koja je osnovica na e hrskavice. npr. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. . Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. neophodne vezivnom tkivu. mlecnu i sircetnu kiselinu.

oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. sni ava ureju. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. kao i kod ka lja. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. kombuha prevenira pojedine vrste raka. arterioskleroze. povecavajuci imunitet organizma. nepravilnosti u radu eluca. takodje. to je znak da je ubrzan krvotok. cisti ucnu kesu. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. nemoguce. ecer i holesterol u krvi. kostobolje. pa tako smanjuje telesnu te inu. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). poma e kod kolitisa. Ivan imatovi ) . Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. naravno. a poma e i osobama pod stresom. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose.Utvrdeno je. Uz to. preno eni usmenim predanjem. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. stimuli e metabolizam. poma e i kod nesanice. Podaci iz sveta. jetre i bubrega. zaustavlja zarazni proliv. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. Naucno dokazati sve navode je. podstice rad lezda. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. odnosno poma e sagorevanje masnoce.

Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. tromboze. zubobolja. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. Karachautemeljene. i ire javnosti. umora. Naime dr. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. Dr. elu anog ira. crijevnih bolesti. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. izlije io sam se ve nakon tri dana. Uljna se terapija pokazala . artroze. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. bronhitisa. bubrega. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. encefalitisa te enskih bolesti. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. zbog uni tenja mikroflore. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. Me utim. oboljenja srca. izjavljuje dr. te osloba a organizam opasnih otrova. organizam slabi.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. I sam sam bio te ko bolestan. A za jednog akutnog napadaja artroze. kroni nih krvnih bolesti. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati.Karach. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. ubrzo zatim. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. ekcema. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja.

mijesimo i procje ujemo kroz zube. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. Samo po sebi. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. va emo. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti.obamrlosti.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. bu kamo. mo ete i zamisliti. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. elu anih tegoba. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. bolesti ivaca. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. ulje je gusto i uto. ostao neugodan okus i vonj. stavimo u usta veliku licu ulja. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima. Ujutro prije doru ka. na ta te. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako .

Ako to elite initi e e. te ko se budite. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. osje ate se izmrcvareno i tromo. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. ve dva do etiri dana terapije. ugodan san i dobra koncentracija. . dobar apetit. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. lije i sam. ve odmah krenite ususret zdravlju. Ako se esto osje ate iscrpljeni. Netreba ekati da vas bolest zahvati. Dr. mrzovoljni ste. te ko se koncentrirate. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. dva ili tri puta na dan. oslobo en balast. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. imate izra ene podo njake. sklad. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. lo e spavate. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo.

Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. . Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³.Natanak bolesti i njegovo lije enje . No. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. Vrijedi poku ati!!! RAK . da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. nagla ava dr. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Karach. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. Uvjeren sam.

8. 7. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. poslije terapije. Me utim. plu a i dr. pored uni tavanja elija raka. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. ivotnoj sredini. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. srca.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. 2. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. to . hrani ili na inu ivota. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. bubrega. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. 4. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. a tako er mo e do i da o te enja jetre. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. Zra enjem se. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. 5. 9. puta. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. 6. Razlozi se mogu tra iti u genetici. 3.

Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. b. d. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. a. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. uklju uju i fa ol. pogotovo za oboljele od raka. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. itarica. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Sluz hrani elije raka. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. klica. Zamijene za e er su tako er tetne. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. pogotovo u digestivnom traktu. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. koji su svi tetni. . ali u vrlo malim koli inama. hormone rasta i parazite. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. elije raka e Ägladovati' c. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. e er hrani elije raka. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. 10.. 11.

Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Bijes. vitamini. koje sadr i voda iz slavine. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. tijela i duha. 13. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Rak je bolest uma. 16. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. nepo eljnih i nepotrebnih elija. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE .e. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. 14. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. aj. antioksidanti. 12. 15. minerali EFA i dr. Izbjegavajte kavu. flor. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina.

Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. koji ne sadr e dioxin. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Dakle. Dioxin je bio jedan od razloga. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. hrana koja je pakirana u plastiku. posebno na dojci. Ne koristite plasti nu ambala u 2. pireks ili keramika. kao to je vatrostalno. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. welness manager u bolnici Castle. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Umjesto plastike. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. On navodi da kombinacija masno e. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima.

da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. nata te. sa 2 dcl soka ili mlijeka. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem.mikrovalnoj pe nici. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. Uzimati jednu veliku licu. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). svako jutro. odnosno 2-4 dkg.

101. 261. 241. 151. 335.170. 237. 280. 103. 306. 105. 203. 174. 130.200. 172. 322. 150 (Elite Cappuccino). 236. 301. 325. 402. 411.440.100. 111. 403.125.477 . 152.173. 281. 201. 406. 260. 337. 332. 474. 414. 121. 160. 333. 473. 309. 175. 270. 405. 153. 141. 308. 421.334.240. 327. 140. 180 E. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 326. 238. 162. 404. 401. 161. E. 422. 413. 263. E. 171. 408. 303. 305. 471. 290 E300. 307. 472. 475. 336. 410.E. 202. 382 E400. 104. 331. 282. 132. 420.

339. 231. (Zdenka mazivi sirevi. ko ne bolesti. 233 E311. smetnje probavnog sistema. 221. 110 (Cedevita bomboni). E . 120. podra uju ivce. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. 232. 224. Zott Toast sandwich sir u listi ima. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. 312.OPASNI DODACI: E102. uni tavaju vitamin B 12. 230. 321. Anamarija Cappuccino). povisuju kolesterol. 320. 124. Martinger sandwich sir u listi ima. 338.

Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD.340 (Anamarija Cappuccino. 216. Zvijezda light majoneza). 217.213. 215. 465. Margo s jogurtom. . Elite Cappuccino). 214. Margo Nova. 142 E.210. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. 461. Schweps . 131. Arabesca Cappuccino Gold. Puris hrenovke).123. 450 (Zdenka mazivi sirevi.Bitter Lemon. 341 E407.463. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. 211 (Zvijezda ketchup.

) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi. puding od vanilije.zajedno s E-110. . E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. Treets i Smarties okoladni bomboni. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica. topljeni sirevi za mazanje. neka bezalkoholna pi a. neki sirevi i gljive u konzervi. meso rakova. PREPORUKA: Koristite ovaj popis . zamrznuta riba marke "Iglo". Cr me-Fraiche. puding sa lagom u plasti nim posudicama. vrhnje za kuhanje.

gastritisa. kod bolova u kostima.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje . Kod ne iste koze.uzeti prije glavnog obroka. povra anja u trudno i/ lo e probave.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke.Djeluje protiv povi ene kiseline. talo enja kalcija u mekim tkivima.Bakteriostati ko djelovanje. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata. zadaha iz usta. proljeva. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij . Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem.Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . tucanja. Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. opeklina.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju. .

Prema potrebi ponoviti postupak.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. astme. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. afte br e .Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. Rije je o inhalaciji. ka lja.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. mala zagnojenja. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. Navla iti ru nik u vru oj vodi. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. Treba udahnuti najmanje 75 puta. laringitisa. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. nagnemo se to bli e i udi emo pare. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka.Krvarenje zubnog mesa.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. Kad pare po nu izlaziti.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti.

Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. Terapijska upotreba .Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra.Zglobovi. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. uko enost. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. povi ena temperatura. no no znojenje.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. premorenost. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. .izvana Stres.

Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Jedan od njih je jabuka. Jabu ni ocat . Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. koja je uz gro e. Plod jabuke sadr i: vo ne . cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. Jabuka je na neki e ere. sa sna nim zubima i kostima.jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen.

Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. Jabu ni ocat je hrana i lijek. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. minerale. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. silicija i drugih elemenata u tragovima. a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. enzime. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. pektin. Od minerala najvi e ima: kalija. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. Kalij je vitalno va an mineral.vitamine. privla i im vodu. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban.pravi eliksir zdravlja. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". celulozu. fosfora. ali i vitamina C. magnezija. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. Ako kalija nema dovoljno u stanici. kalcija. eljeza. pi e zdrav- . organske kiseline. Tako er. B i C.

pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. upale grla i sinusa. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost. ljive. antisepti ko djelovanje. zeleno lisnato povr e. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. bubrega.com. bundeva. Bogati izvori kalija su povr e i vo e. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. masline. kupus. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. riba. Ima ga u per inu i kadulji.zivot. Budu i da ja a organizam. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. pi e zdrav-zivot. odnosno poma e kod virusnih infekcija. prostate i mokra nih kanala. banane. meso. gripe. aci. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka.hr. Znaci manjka i kalija: umor. slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. (hladne ruke noge). radna populacija). zelena salata. kisela pH razina.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. a vo e: jabuke. cvjeta a.hr. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. malaksalost.com. Povr e bogato kalijem: raj ica. tetivnih za ep . slabije pam enje i lo iji san. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. studenti. Ina e. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. kroni ni ko a. kru ke. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. kelj. badem. ali i u medu. mijenja se u lu natu.

Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. a limunu produ ili trajnost. ali i preventivno. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. U vrijeme Hipokrata. jednostavan. Naravno. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. ne zaboravimo. koristimo ga i kao dodatak salatama. Mo emo "limunski ocat". i octa na napitak. piti i grgljati jabu ni ocat. . Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. I na kraju. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. poput ostalih vrsta octa. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. ocat su primjenjivali kao antiseptik. Djeca uzimaju pola a e vode. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. Za vrijeme gra anskog rata. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. taj Rezultat kiselkasti.

eljezo. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. kalcij. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. bubrega i drugih organa. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. kao to su pektin. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. koji se pije vru ili hladan. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. vode i meda. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. fosfor i kalij. betakaroten. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. povr e itd. Osim toga. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Neke od njih su: . stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Provedena istra ivanja su pokazala. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti.

Visoki krvni tlak Kalij. jer spre ava rast kancerogenih stanica.Artritis Osim toga. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). koji sagorijeva masno e. JABUKA . Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin. ako va metabolizam ne radi dobro . to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. Ovo su samo nekoliko primjera toga. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. koji se nalazi u jabu nom octu. u mjesto toga da ih talo e u tijelu. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak.kao lijek . koji je jeftin i nema tetnih posljedica. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. poku ajte sa jabu nim octom.

± Malus domestica Borkh. aromatik. Mo e biti slatkog.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. ovisno o sorti. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. a talijanski Melo selvatico. digestiv. dugi su 5-10 cm. dijaforetik. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. antiseptik. diuretik. jaboka. s finim pustenim stapkama. Prirodni je anemik. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. stani tu.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). dijetik. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. Oko 800. kongnestik. du ine 1-3 cm. Ima mnogo vrsta jabuka. antireumatik.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. umska jabuka. divljaku a. Druga imena su joj adam ica. kiselog. a svima je zajedni ka ugodna aroma. divlja jabuka. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. ili pojedina no u raznim umama. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). francuski Pommier Pommier sauvage. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. detoksikant. stimulans. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. Oko 2. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. laksativ. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. jabka. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. Raste samoniklo u . dezifecijens. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. antiarteriosklerotik. sedativ i tonikum. bra njava ili so na. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. antidiaroik. trpkog okusa. jabuko.

mlije nu. amil-eter. mangana. e era 9-12%. pektina. kalija 137 mg. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. crijeva. 35 mg.000 raznih sorti jabuka. kobalta.9 mg. Jabuka sadr i vode 80%. celuloze. folne kiseline 0.. a plod po elji. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. raznih . 8 mg. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. regulira tlak. sumpora 5 mg.. jantarnu. cinka itd. list isto kao i cvijet. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. mravlje kiseline. masti 0. mangana itd. kao to ih imamo danas. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. oksalnu. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. Danas postoji oko 2. citronsku. silicija 1. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. biotina 0. jabu nu. U kori jabuke.1 mg.4%. salicilnu i mravlju kiselinu. vitamina A i C. mnogo vitamina C i P P vitamina. acetata. u tragovima PP i B6. kiselina (jabu na) 1%. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. vitamine A i B posebno B 5. geraniola. eljeza 0. flora joda. ve mu donosi energiju i hranu. jer ne samo to krijepi srce. magnezija 2.4%.bjelogori nim umama. acetat± aldehida. nego lije iti.8 mg. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. te kod arterioskleroze. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). natrija 1. bjelan evina 0.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. eljeza. fosfora.15 mg. nijicina 0. katar eluca. fosfora 11 mg. niz mineralnih sastojka. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje.9 mg. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke.

Sve se dobro promije a i daje bebi. . Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. Na 1 li icu ribane jabuke. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice.nametnika. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. jer je najprobavljivija. u inak e biti isti.

hemoroide. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. napunimo s medom i ispe emo. kuhamo u malo vode. Poma e i kod srdobolje. visoke temperature. crijevnih bolesti i paratifusa. neurastenije. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. gripe. bolesti o iju. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. slabu probavu. dok ne dobijemo ka u. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. a lije i i bolesti ko e. infektivnih. Za pokvareni eludac: . Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. Jabuka djeluje na razdiobni du ika.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. nazeba. omaglicu. Za znojenje: Razre emo jabuke. mokra nog mjehura. lupanja srca. bubrega. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat.

Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. procijedimo. Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Za lije enje ko nog ira: . Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa.Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode.

Engleski naziv mu je potato. kozmetik. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . antiinflamatorik. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. Za nekoliko dana e ga o istiti. njema ki erdapfel. Druga imena su mu kompir. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Isto tuma enje daju i za raj icu. emetik. kao i gra ana raznih zanimanja. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. talijanski patata. Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. Prirodni je abortiv. makrobioti ara. kartoffel. dijetik.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . antisapzmodik. dijabetik. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. naturopata.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. francuski pomme de terre. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. arterosklerotik. krumpir. laktagog i laksativ. krumpjer. antiasmatik. kumpir. ekobioti ara. krtola. diuretik.

a od kiselina jabu nu i mlije nu. masti 0.) u obliku aja od kore krompira. ugljikohidrata 18. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. opekline. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici.uzimanja ostalih namirnica. Od minerala ima bakra. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. a najvi e u mladim nezrelim . glikozurije. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e.1 %. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. udarci. U lije enju gastritisa. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. Vitamin C se kuhanjem gubi. P P i K. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. koji se pripremaju na razne na ine. mangana. itd. Od vitamina ima C. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. uljevi. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). hepatitisa ko e i ekcema. ujedi itd. Oblozi od krompira. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. kalcija.). Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca.). Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. najvi e kroba. fosfora. B 9. bjelan evine 2 %.. B 2. B 6. cinka. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. eljeza. B 1. pire od krompira predstavlja lijek. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. divlje meso. ima ga u zelenim dijelovima biljke. li aja.9 %.

Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. bezvoljnost i iscrpljenost. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. kao ukrasna biljka. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Gastritis U lije enju gastritisa. to inimo to tanje. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. krompirov sok predstavlja jedno od . Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. Javlja se za epljenost. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. st. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. kod pune svijesti i bez bolova. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. * Ako krompir gulimo. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom.plodovima. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. danas jedne od najra irenijih bolesti. Bolivija ile). a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav.

pola sata prije doru ka. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. razne opekline itd. glavobolje. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta. kad se po nu pokazivati rezultati.). oduzimaju vru inu (vru e glave. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. ru ka. dodajemo i sokove od cikle. kao i kod napadaja gihta. a poja ava se korijenom per ina i celera.prirodnih sredstava za lije enje. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. za injenu s dosta per ina i luka. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. kupusa i crne rotkve. . Kod lije enja ciroze.). ka e ili juhe. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. promrzni udovi. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. malo maslinovog ulja i soka limuna. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. ve ere. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. giht itd. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. reume. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. uz terapiju.

probavnih problema itd. Dr. artritisa. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. to je candida? Candida albicans je gljivica. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. u asno se osje aju ± kako fizi ki.Kori ten tekst od homeopate I. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. i da teorija konvencionalne medicine o tome. da se hrane tijelom svog doma ina. Candida i rak Dr. koje boluju od kroni nog umora. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. Ova gljivica tako er ivi u ustima. ÄGljivice. Zbog toga osobe. dijabetesa i poreme aja metabolizma . da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. posebice candida. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in.³ (dr. koje je nalagala konvencionalna medicina. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. tako i psihi ki. prekomjerno kori tenje antibiotika. alergije. Na alost. Mike Lambert). nezdrava prehrana. . ne dr i vodu. depresije. Lesingera bakreni Candida i rak . koja uzrokuje brojne probleme. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. Od samog po etka svoje medicinske karijere. Stres.

da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. gdje u tijelu da se nalazili. koja su umirala od posljedica kemoterapije. . Nakon nekog vremena. bez predrasuda i strogih pretpostavki. Prou avaju i rak. Patio sam. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. kada sam gledao jadnu djecu. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. 2. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Konvencionalna medicina tvrdi. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. kao i candida.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu.Simoncini govori. Me utim. koje zovemo Ärak³. Na kraju. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. dr. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. Za titna reakcija organizma Dr. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. Simoncini je shvatio. 3. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. da to nije tako. Simoncini je shvatio.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. koje je diktirala moderna medicina. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. U zdravom organizmu.

da bi se obranila. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. kao i drugih bolesti. ak se i po inje hraniti lijekom. odmah rje ava problem. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. Sudbina otkri a dr. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. Da. Za razliku od drugih lijekova. spre avaju i njezino daljnje irenje. Brzo je shvatio. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. da je rak uzrokovan candidom. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. Kada imunitet funkcionira pravilno. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Umjesto toga. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. poput sode bikarbone. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. jer candida brzo mutira. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. je oslabljeni imunitet. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. koji je bio namijenjen da ju ubije. kojih je on izlije io od raka. U ovom slu aju. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. Na kraju pravi uzro nik raka. Me utim. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. nastavio je tra iti lijek.

Sada. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. napunite a u .davidicke. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom. to je zaista ludo i opasno. Posjetite stranicu dr. ovisno o tome.Simoncini ovdje: http://www.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test. Prije nego li to odete na spavanje. Candida saliva test 1. Tullio Simoncini nije bio kukavica. (Predla emo. dr. Test je jednostavan. besplatan i daje pouzdane rezultate. gdje se nalazi rak. koriste i sodu bikarbonu. a sodu su nazivali Älijekom³. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. Me utim. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci.curenaturalicancro. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi.) Na sre u. nepoznatog porijekla. Kada je iza ao iz zatvora. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. postoji i ku ni test za candidu. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. da bi shvatili. u drugima ± samo nekoliko dana.com/ lanak je preuzet sa http://www. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³.

postoji velika mogu nost toga. 5. ili ako se slina skupila dolje. Slijede e jutro. 6. 3. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. gr evi. dijareja. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. Ako je voda postala mutna. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. nadutost i plinovi. da imate previ e candide u organizmu. sa Vama je sve u redu. ili se u vodi vide trake. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. koje se spu taju prema dolje. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. 2. 8.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. kihanje. Ostavite a u na 15 minuta. 7. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. konstipacija i garavica y alergija. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. 4. . odmah nakon to se probudite. ili se otopila. pljunite u vodu.

trudno a .lije enje antibioticima . kroni ni iscjedak iz nosne upljine.dijabetes Na ini lije enja candide .Citrofit . depresija.Alkalna dijeta .upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .Soda bikarbona . grlobolja.Anti-candida dijeta . prehlada. astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.prehrana bogata rafiniranim e erom .e njak (u kapsulama) . est ka alj.za epljenje nosa. slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .oslabljeni imunolo ki sustav . iritabilnost.

Simoncini) Dr. talijanski onkolog. tokom jednog mjeseca. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi. terapija dr.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr.Simonicini uzrokuje rak). rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode.Simoncini. crijeva.Lactobacillus acidophyllus .. u ve ini slu ajeva. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka.Simoncini . Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca. Nakon toga rak bi trebao nestati.

zahtjeva lije ni ku pomo . . da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. Pretpostavlja se. direktno u venu. koji je dijelio ljudima. Za udo.com/th.Jimu Kelmunu Dr. ali bez ikakve tete za organizam. ÄDrugi lije nici su mi rekli. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. zatim pauza od 6 dana. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. pu tenim ku i na umiranje. da pove ava nivo e era u krvi.curenaturalicancro. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka.³ . ubijaju i stanice raka.. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. e er djeluje na druk iji na in. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. Tako trebate nastaviti. Me utim. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. po to ih soda bikarbona odmah ubije. to je bilo potvr eno snimanjem. po to stanice raka se hrane e erom. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. u ovom slu aju. Vi e info na http://www. svaki dan. ova terapija je jednostavna. u obliku injekcija ili intravenske terapije. U ovom slu aju.. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. Terapija bi trebala trajati 6 dana.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice.simoncini. oboljelim od raka . Me utim. javorovi sirup djeluje na takav na in.

( Brassica oleracea L. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. var. acephala). pitomo zelje. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. ). a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. ). antireumatik. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. p. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. var. dijabetik. sedativ i vermifug. kapusta. antiseptik. var. crveni kupus. laksativ.zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . Prirodni je adstrigent. diuretik. p. var. gongylodes). antianemik. e er i bijelo bra no KUPUS. Citat: »plodovi zemlje se preziru. p. glavati kupus.tokom ove terapije izbjegavati meso.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . digestiv. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. opisuje 10 vrsta kupusa. Kolumele. capitata Kupus (Brassica oleracea l. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. antiskorbut. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. pisac staroga Rima. Kr. glavatica. gemmifera). glavatom kelju (Brassica oleracea L. var.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . remineralizant. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). Kr.Postupak: . detoksikant. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. antiulkus. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. Kr. crveno zelje. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. broskva. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). a prvi zapis iz 4 st. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. dermetik. . od sredozemne obale do Irske. revuzijant. var.

vodene bolesti ). Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. dobar je remineralizant.). sena itd. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. dok je . variva. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. salate. kao hrane (juhe. pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. koji su oboljeli od skorbuta. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. antirahiti no djelovanje vitaminu D. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. sok i list u kozmetici itd. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa.

Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. a mo e i komora a. Tako inimo 7 dana. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. II. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. i valjkom ili peglom izgla amo list. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. ako posjedujemo sokovnik. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). Iz lista kupusa izre emo deblje ile. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. i uvijek pripremamo svje . I. pritom koriste i razna pomagala. pomije an s medom ili e erom. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. pijemo ga u gutljajima. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka.

Salatu uzimamo 2 puta na dan. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. li ajevi. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. I. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). te 2 puta na dan uzimati salatu.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). irevi. osipi. opekline itd. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. Ako se pojave nadimanja. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. tjedan jedanput po dl soka ujutro. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. ekcemi. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira.

stavljamo biljnu mast. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati.ne prestane. Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. Rasol ne smije biti jako slan. ili preko no i. crljenice (rubeole). a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. pri tevi. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. irevi itd. rane koje zaudaraju. itd. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. ). te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. svaka 2 sata po licu. crvenog vjetra (erxsipelas). a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). a tijekom dana po 4 sata. a ako i jest. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. Uzimamo 14 dana. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. tinkturom stolisnika ili kadulje. ako je u uputama navedeno. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. osipa (egzantema). valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. upale stani nog . Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola.

Hladniji dani. kod pojasnog herpesa (herpes zoster).tkiva (flegmona). Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. lanak od I. kod reumati nih bolova (zglobovi). Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. rane od pro irenih vena. to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. znojnog osipa (milijarija). Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. Kad nave er skinemo oblog.lumbaga-i ijasa. Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. i to ujutro i nave er. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. lagano masiraju i. njegovani i nasmije eni. kod neuralgije lica (trigeminusa). Kako bismo . okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog.

darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. ali i imunostimulator jer. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. kupusa. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. Ko a e biti mekana. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. dokazano je. Kad god mo ete. Zbog oskudnije zimske prehrane. problemati noj ko i i podo njacima. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. limuna. ipka. jabuka. kao to je lagano tr anje. osim ako to zaista nije potrebno. kivija. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. vo nja bicikla ili brzo hodanje. paprike. Ako ne mo ete svaki dan. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. kupku ili neku tehniku meditacije. pinata. ubrzava metabolizam. najbolje na svje em zraku. . Garantuje trenuta ni dotok kisika. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. nahranjena i nje na kao bebina. celera i sl. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. smanjuje stres.

Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. nasje i ga na . svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute.Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa.

kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA.kri ke i staviti u usta. Komad vo a je spreman pro i . Recimo pojedete dvije nite kruha. a zatim komad vo a. To nije tako jednostavno. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. Va no je znati kako i kada jesti vo e.

Jedite vo e na prazan eludac. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. arka.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). pospe uje probavu i sokove. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. U me uvremenu. itd. . pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti.ravno kroz eludac u crijeva. ali ga kruh spre ava u tome. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove.

ste i e te svu tajnu ljepote. dugovije nosti. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. Ako ho ete piti vo ni sok . u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. Ako elite piti . pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. kao to su napr. jer su oni kiseli. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. energije. Nemojte jesti ni kuhano vo e. a ne koncentrat sokova iz konzervi. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. zdravlja. Ako jedete vo e na ispravan na in. naran e i limuni. Nemojte piti prigrijan sok. koji se bavio ovim problemima.Dakle. sre e i normalnu te inu. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari.pijte samo sok od svije eg vo a.

Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. dobar izvor kalija. sr ani . ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim.vo ni sok. arka. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni.: tj. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. pijte ga sporo . ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. magnezija. vitamina E i vlakana.gutljaj po gutljaj. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja.

a puna je glutationa. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. za epljenja krvnih ila. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. sni ava kolesterol. Tako e je klju ni izvor likopena. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. slobodnih radikala.i mo dani udar. koji poma e i poja ava na imuni sustav. . Jagode spadaju me u glavno vo e. Sastoji se od 92% vode. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. oksidanta u borbi protiv raka. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka.

(Prim. koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li .: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. arka. Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C.: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). arka.: zatvorene stolice ). arka. bijelim ili utim mesnatim tekom. (Prim. Guava je tako e bogata vlaknima.

pretvorit e se u masti i dovesti do raka. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. prehlade. A ako je suditi prema brojnim studijama. kao izravnu . one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. upale sinusa ili uha te bronhitisa. ka l ja. Vrlo brzo. to e usporiti vrenje. hunjavice.

razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. a nakon druge kampanje 27 posto. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. Primjerice. Edukacija daje rezultate Prof. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. a nakon druge kampanje 10 posto. dr.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. Na alost. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. Na alost. . no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. Vera Vlahovi -Pal evski. kao vrijeme gripe i viroza. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana.

Ipak. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. prehlade. viroze ili povi ene tjelesne temperature. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. hunjavice. . pospje uje razvoj otpornih bakterija. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. dr. Iz istog istra ivanja. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. Ali. obja njava prof. dr. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. dr. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. govori prof. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. Vlahovi -Pal evski. svaka primjena antibiotika. ka e prof. Vlahovi -Pal evski. dr. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. upale sinusa ili uha te bronhitisa. ka lja i gripe. bez preporuke lije nika ± opravdano. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe.to se odnosi na potro nju antibiotika. bez obzira je li opravdana ili nije.

Naime. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. a grlobolja tjedan dana. Osim toga. .Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. prehlada je esto pra ena grloboljom. tako i lije nika. Upala uha. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. a njeno rje enje se ne nazire. dr. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. To je jo ve a pogre ka pa prof. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. dakle cijelim spletom simptoma. kako pacijenata. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana.

. Naime. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. No. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. upozorava prof.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. I to na na in da se tri. te da ga se ne smije pregrijavati. isu i je i na taj na in o teti. dr. ako ga se dobro prokuha. Me utim. No. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. u posljednja dva desetlje a. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno.Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. Vlahovi Pal evski. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. Ako uzimate med direktno. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke.

KRVNA GRUPE . najradije bi se preselili na mjesec. formiran. manje s njim manipulira.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Pa. ali niti oduzimati. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe.. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. Med je gotov.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. jednostavnog razloga. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. osloboditi te peludne napasti. . homogeniziranje. proizvod ve u p elinjoj ko nici. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici. to je filtriranje. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. No. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". najbolje je direktno od p elara. Ne treba mu ni ta dodavati. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode. u dobroj mjeri.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju.

Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. veoma iskreni i odlu ni. i snagu na eg imuniteta. opstajale u divljim uvjetima ivota. ive stabilno u sada njosti. metabolizam. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. gastritisu i alergijama.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. stres.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. imaju najkra i ivotni vijek. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. Jako su dobre vo e . mentalno i emotivno stanje. Ova krvna grupa je sklona i irevima. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . Utje e na na u probavu. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost.

srce . divlja .umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. jetra tele a. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. teletina. Jako dobre namirnice: govedina. janjetina. ov etina.

Neutralne namirnice : fazan. Neutralna hrana:feta sir. gavuni. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. bijeli grah. karpina i i srodnici. piletina. tofu. surutka. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. kozji sir. mozzarella sir. mla enica. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. jogurt. vrhnje. ikra od lososa. emmenthaler sir. lignja. slanutak. gauda sir. Neutralne namirnice : bob. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. miso. patka. aba. sladoled. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. guska. soja. losos. morski rakovi. sku e. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. maslac. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. koko . sve vrste le e . edamer sir. kozje meso. list. crveni grah Izbjegavati : pinto. tuka Neutralne namirnice : cipli. koko ja jaja. kamenice. edamer. parmezan.dagnje. frape.

hren. kikiriki. kisele krastavce. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. brokula. p eni na krupica. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. e njak. sojino bra no. kesten. blitva. pinjoli. repa. masline. Neutralne namirnice: bademi. kelj. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . kapare. bu a. gljive. repa. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. crne masline. proso. bu ine sjemenke. pinat. paroga. mrkva. zob Izbjegavati: glutensko bra no. pasta od arti oka.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. ri a. salata rimska. korabica. mak. lje njak. tikvice. umbir. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. p enica. kokice. je am. luk. arti oka. endivija. paprika. cikorija. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. lan. aloja. kiseli kupus. ra eni kruh. krumpir Neutralne namirnice: celer. komora .

ocat jabu ni. klin i . kupine. melasa. cimet. okolada. sojino ulje. kadulja. datulje. bosiljak. lovorov list. tre nje. grejpfrut. Pi a: . Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. ananas. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. Jako dobre namirnice: mango. Neutralne namirnice: anis. sirup od kukuruza. alge modrozelene. ma uran. mandarine. kim. ke ap. papar. dunja. dinja. kopar. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. jabuke. jagode. korijanar. estragon. vi nje. med. fruktoza. kivi. kukuruzni krob. ljive Neutralne namirnice: brusnice. limun. papar. roga . smokve. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. papaja Izbjegavati: avokado. maline. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . kokos. gro e. lubenica. per in. ribiz.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a .

Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. metabolizam. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na. slatka gazirana pi a. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. i snagu na eg imuniteta. djeluju smireno i .Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. stres.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. i ne ga prokuhavati. kava. mentalno i emotivno stanje. Zahtjevni su i veoma osje ajni . Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. estoka pi a. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Utje e na na u probavu.

Jako su osjetljive na potrebe drugih. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . depresija. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . mnogo vi e nego ostale krvne grupe.Studije su pokazale i br em napredovanju raka.suzdr ano. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu. psorijaza. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost .

Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona. izbjegavanjem dijeta. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. nadalje dugim i otvorenim razgovorima. izbjegavanjem sva e. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: .ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

Nosioci ove krvne grupe su distancirani.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. i snagu na eg imuniteta. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. Znaju biti jako odrje iti. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. Utje e na na u probavu.strastveni. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. mentalno i emotivno stanje. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. stres. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. metabolizam. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi.

Meso i perad: . Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B.svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . hladne ruke i noge hemoroidi .

gavuni. teletina. vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. jogurt. mozzarella sir. kamenice.dagnje. srdela i srodnici. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. rocotta sir. Neutralne namirnice : cipli. mlijeko kravlje obrano. govedina. grdobina. in uni. mlijeko kravlje punomasno . lignje. Neutralne namirnice : janjetina. Jako dobre namirnice : losos. lokarda. sladoled. divlja . kozje mlijeko. bakalar. jesetra. kuni . tuna. edamer sir. kapice ( koljke). ov etina Izbjegavati: bizon. listovi. farmer i feta sir. sku e. koko . morske rakove ( velike).Jako dobre namirnice: purica. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. camebert sir. abe. maslac. kefir. pu evi. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. lampurga. kavijar. patka.

mak. orah. lanene sjemenke. proso. pistacio. indijski ora i . bademov sir. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. Jako dobre namirnice: esenski kruh. sojin sir. ra eni kruh. kikirikijev maslac. ganci.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. teff. bob. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. proso. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. pinto grah. pinjoli. . rafinirana p enica. bu ine sjemenke. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. miso. ri ine mekinje ri ino mlijeko. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. ri a bijela/indijska/sme a. je am. le a naran asta. zob i zobeno bra no . crveni grah.

vi nje. papaja.jagoda limeta. Izbjegavati: crvena paprika. kumkvat. lubenica. Neutralne namirnice: paroga. goru ica. hren. grejpfrut. kapare. kaki. komora . repa. dinja. ipak. ljive. Jako dobre namirnice: ananas svje i. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. jabuke. datulje.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. alge. korijandar. borovica. poriluk. smokve. kupus. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. tre nje. krumpir slatki. radi . korabica. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . krastavac. ribiz Izbjegavati: mango. gro ice. zelena paprika. kupine . kru ka. jam. umbir. celer. patli an. gljiva. Jako dobre namirnice: kelj.tikvice. ljutika. bu a. masla ak. mrkva. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. naran a. crne masline. kelj pup ar.zbog velike koli ine antioksidanta. murva. blitva. kivi. masline zelene. breskve.

estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . kukuruzni krob. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. Jako dobre namirnice : kari. tartar umak. ma uran. elatina.med.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. vanilija. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. kava. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. klin i . per in. sol. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. fruktoza. laneno ulje . e er. kadulja. majoneza. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. slatka gazirana pi a. chilly. okolada. ke ap. kim. crno i bijelo vino. roga .

Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. mentalno i emotivno stanje. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. originalni. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. . Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. samodostatni. subjektivni. i snagu na eg imuniteta. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. metabolizam. stres. Utje e na na u probavu. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije.ga ne vi e od 30 sekundi. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu.

otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. hipotireoidizma. plu a i jajnika . Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . Mogu patiti i od gojaznosti . Podlo ni su infekcijama.a najve i rizik za rak kostiju. sinusnih infekcija. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. jetre i u nog mjehura te grli a maternice. gu tera e. Imaju mali rizik od raka titnja e. visokog tlaka. dijabetesa tipa I. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. Pseudomonas sp. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus.

govedina. purica. divlja . upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina.lo a cirkulacija. fazan. teletina Izbjegavati: koko je meso. kozje meso. hladne ruke i noge hemoroidi . ov etina. kuni Neutralne namirnice : bizon. patka. piletina. jarebica. prepelica . jetra.

sojine pahuljice. tun Izbjegavati: gof. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. crveni grah Izbjegavati : le a. jogurt. bob. kefir. listovi. mozzarella sir. sojin sir. lignje. in uni. Neutralna hrana: edamer sir. kamenice. sojino mlijeko . Jako dobre namirnice : grdobina. jaja koko ja. sojine granule. karpina i srodnici. tofu. tuke.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. gauda sir. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. maslac. haringe. Jako dobre namirnice: farmer sir. feta sir. kavijar. lokarda. mlijeko. quak sir. srdela. parmezan. gavuni. lubin. meku ci. losos sku e. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. lampuga. kavala. dagnje. palamida Neutralne namirnice : cipli. ricotta sir. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. slanutak. kozji sir. ementaler sir.

ri ino vrhnje.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. rotkvice kupus. komora . mrkva. kikiriki. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. Jako dobre namirnice: brokula. repa. masline zelene . ri a. umbir. glutensko bra no. kapare. ri ino bra no. chilli. zobeno bra no. sojin. orah. pinat. rabarbara. blitva. kelj. kokice Neutralne namirnice: je am. kupus kiseli. zob. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. kruh bez glutena. ra eno bra no. tikvice Izbjegavati: crne masline. suncokret. paprike Neutralne namirnice: bamija. lanene sjemenke. Izbjegavati : pistacio. mak. gljive bukova e. pinjoli. bu ine sjemenke. arti oka. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. aloja. poriluk. gljive itake. paroga. proso. celer. krastava. kapula. bu a. kesten. arti oke. krumpir. kruh Izbjegavati: p enica.

ma uran. kadulja. majoneza. lubenica. breskve. kumin. vanilija Izbjegavati : cimet. dunje. sojin umak. smokve. klin i . kivi. papaja. bosiljak. laneno ulje . chilli. metvica. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. limun. jabuke. kaki. slai Neutralne namirnice: feferoni. med.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. kim. vlasac. ribiz. papar bijeli i crni . tre nje Izbjegavati: kokos. datulje. nektarine. anis. ljive suhe. okolada. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. brusnica. kukuruzov krob. ipak. cata (dinja). sol. ocat. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. jagode. melasa.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. lovorov list. elatinu.

stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. to god vi sada mislili. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i .krv . poti u izmjenu tvari u organizmu. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. i ne ga prokuhavati. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. Dakle. slatka gazirana pi a. kao to su polifenoli. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. ka u Francuzi. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. a ne da bismo se njime lije ili. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. 2. pivo. pobolj avaju prokrvljenost stanica. pivo. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi.

ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. 4. 8.bolje kola va im venama! Da ponovimo. . NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu.LDL.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. ime odmah sni avaju i krvni tlak. 3. Ina e. od visokog krvnog tlaka. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. molim. zavisi kako se uzme . jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju.da krv e bude prerazvodnjena. pa ak i onu u mozgu. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. Lo a ili dobra vijest. VI E DOBROG KOLESTEROLA. ali niti zgru ana! 6. Samo bez pretjeranog odu evljenja. Ono to se u narodu ka e . pripazite. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol .

tj. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. 3. GRLA. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. prije svega oni B kompleksa. kao to je primjerice reuma.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. . RAK USTA.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. 10. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. vino. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. te folna kiselina sadr ana u pivu. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. 9. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. 24 g*alkohola (mu karci). 2. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. pogotovo onaj prostate i plu a. DRIJELA Opasna kombinacija . te nakon odre enog vremena i odumiru. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. JEDNJAKA. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale.

Benigna hiperplazija prostate PROSTATA . Uostalom. tj. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. 7. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E. 60 g* alkohola).25 l pive. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu.1 l vina ili 0. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. 0.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno. pogotovo alkoholom.03 l rakije (=standardno pi e). 8.5. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome).

Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. Prostata oko 20 grama. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. godine ivota. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. kao posljedica hormonskih promjena. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. koje se . koje se nalazi oko mokra ne cijevi. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. blago lu nat sekret. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa.tkiva prostate. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. S druge strane. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. Prostata izlu uje bjelkast. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva.

ostaci se talo e u mjehuru. Do 80. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. esto mokrenje. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. oklijevanje prije mokrenja. Dobro udno. slab ili prekinut mlaz mokra e. bol tijekom mokrenja. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. godine. a u mokra nom mjehuru mo e se . Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. neodgodiva potreba za mokrenjem. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. Primjeri su: potreba za mokrenjem. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate.naziva adenom. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u.

Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. nu na je i cistoskopija. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). no mnogima neugodan. a rak na vanjskom dijelu lijezde. »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Pregled je brz i bezbolan.stvoriti i kamenac. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. uklju uju i i rak. Planira li se operacija. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). Bezbolno. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a).

dostupni bolesnicima u Hrvatskoj.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. Lijekovi te vrste. »watchful waiting (WW)«. tamsulosin i terazosin. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. o tre za ine. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. nakon osje a nekoliko dana. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. jesu finasterid i dutasterid. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. U dogovoru s bolesnikom. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. doksazosin. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. U onih koji se ele lije iti. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika.

lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. kona no je lije enje kirur ko. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. s hormonima koji poti u rast i tkiva. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata.uve anom prostatom. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). U svakom slu aju. Kod suprapubi ne prostatektomije. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. No. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. inciziju vrata mokra nog mjehura. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Dakle. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. klasi nog kirur kog zahvata. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. prije svega. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. kada je stanje povezano. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti.

mokra e. dok oblak stigne do obale Amerike. ali samo trojica to priznaju. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. na e hrane. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja). vode i zraka. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. vodu i usjeve.razina tog zaga enja biti neznatna.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu.je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak.radiation absorbed dose .koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju. I to je jo jedan negativan .Iako se pretpostavlja da e . radijacija e se"raspr iti" u atmosferi.mokrenja. Po potrebi pregled. RAD . to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Tokom vremena. Prema nekim procjenama.

nakon radioaktivnog zaga enja. gdje on mo e izazvati rak. kostiju i leukemije. Do sada. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . 1.. Nakon ernobilske katastrofe 1986. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli.Prema preporuci lije nika. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" .32 .ka e Lam Ching-Wam.utjecaj nana e zdravlje. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata.130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . stru njak za kemijske patologije.65 mg * djeca te a od 68 kg . Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja.

"Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija". Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. To je uvena tajna vojske SAD-a. Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe.. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. Chris Shade. a to je od 6 do 50 mg dnevno. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja.mg * bebe do 1 mjeseca ivota . da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu. 2.ka e dr.

>Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. Sol mrtvog mora tako er je dobra. Ac.. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. >K tome. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i." >. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. naprimjer magnezij klorid. U slu aju direktnog izlaganja radijacije.Raymond Dextreit.jer sadr i velike koli ine magnezija. Najbolje je da u kupku dodate magnezij. Sircus. glina izvla i i upija radioaktivnost." 3. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka. . Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma. barem 15-25 kg.

tim je br i proces i enja. najbolje izvorske). ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. Po eljno je da je voda to toplija. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. * 2. * 3. * 1. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja.Glinu mo ete koristiti kako iznutra. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. mo e se uzeti jedan sat prije jela. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. tjedan: ujutro promije ajte. to e e ju koristite. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). tako i izvana. . tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. Po elji. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru.

klorele. poma e i enju krvi i jetre. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. miso i alge. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. p eni ne i je mene trave ja a stanice. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. konzumiraju i sme u ri u. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. su bile pogo ene radijacijom. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. >. Ljepljiva vlakna.koja sadr e alge. Spirulina. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. koje su se nalazili jedna pokraj druge. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. . grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli.

Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom. ZNATE LI UOP E... Kad je izazvao pomor purana... Molim. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline. eljeli su vratiti ulo eno. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . ni najmanje nalik na hranu. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac.. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. klorele i drugih algi. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar.. bogatih klorofilom. ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.

Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost..tekst. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Maslac ima mnoge hranidbene prednosti.. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. O MARGARINU.. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. Pove ava peterostruko pogibao . Ali. A SAD. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. Maslac je dio prehrane stolje ima. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca.. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).

zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha.) . mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. Nakon nekoliko dana.od raka. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.... I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota. pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice.)... kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. Smanjuje proizvodnju inzulina. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. I sada ona najpogubnija injenica.... Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka.

ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. MOLIM! udesno pi e -mrkva.. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo . a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. pa ima od toga koristi.. I dodajte mi maslac.* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris.... I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika.. ni plijesni.

On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. Uzmite jedan krumpir.. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. To udesno pi e je jednostavno. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i.dugo od ranije. izre ite na komade. Vrijedno je uzeti ga k znanju. Operite ih. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. Seto je imao rak plu a. Vrijedi probati. .

Ja a plu a. sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. To e ograni iti rast stanica raka 2. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. bubrega. 4.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. 5. 3. Sprije ava stanice raka da se razviju. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. 6. Dobar je za vid. Sprije ava bolesti jetre. bol u . Oja ava imunolo ki sustav.

9.mi i ima. 7. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Nema niti jedan lo efekt. 10. eliminira opstipaciju. Ubla ava menstrualne bolove. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. 8. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. poma e rad crijeva. Kada ga treba piti: . Detoksifikuje. Poma e u peludnim groznicama.

Kad provrije. . Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno. treba uzeti aku per ina. te dr ati u hladnjaku. i na im bubrezima je potreban tretman i enja.Prembabu Chathurvedi.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. Procijediti i uliti u istu bocu. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. dobro ga oprati. Vremenom se toga nakupi puno. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr. PhD (Herbology). nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo.

Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. anoreksije. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. op e slabosti. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. katarakte i infekcija. Jako je dobar za djecu i sporta e. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. kao i za vrijeme menopauze. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. mentalnog i fizi kog umora. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. sr anih problema. fosfor. * Budu i je bogat kalcijem. . i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. iscrpljenosti.

Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . (sve enikisusovac). * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. a to je bilo prije 12 godina . neizlje ivo. bilo da sam sjedio.* Koristan je protiv ireva. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. otac Jahn Schorr. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . na jedan kongres Isusovaca. skoro sam ostao paraliziran. osjetio sam jake bolove u kralje nici. Nije mi bilo pomo i. Kad sam ujutro ustao. ivac (i jas) je prouzro io bolove.jaka bol me probadala u le ima. to je bilo prema rije ima lije nika. pogotovo ako sam bio budan. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. To je trajalo godinu dana. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. profesor fizike i biologije. On nam govori to je osobno do ivio. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Kada sam imao 61 godinu. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik.

bio sam sam sebi udan. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. ivci postaju smireniji. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . Tako sam i nastavio. te stvara normalan protok krvi.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. a osje ao sam se preporo eno. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). ne e umrijeti . Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. skoro se vi e nisam sjetio da . Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. jer se talo io u zglobovima.jednostavno. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. Magnezijev klorid oduzima kalcij. nakon to sam ustao. kao i bilja.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. Dvadesetog dana. koji nije na pravome mjestu. Nakon ezdeset dana. je nestalo. a krvni tlak se stabilizira. pam enje i koncentracija je pobolj ana. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina.

Na taj na in. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. 7. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. poti u i funkcije organa. 3. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature.(mokra na kiselina). Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. 2. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. Opet sam imao radost ivota. Dobro zatvori i potresi bocu. uvijek odr avaj. 6. 1. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. . Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. dobar je antidepresiv. ja a mi i e.postoji. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. i odli no sredstvo protiv stresa. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. 4. ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . 5. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . te je preporu ljivo za svakog sporta a. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao.

Sprije ava pretilost. o ivljuje mo dane stanice.8. 23. 22.itd. 16. Smanjuje probleme bronhitisa. Djeluje protiv zadaha. djeluje protiv arterioskleroze. 15. Produ uje mladost-vitalnost. 9. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. 24. . 19. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. To je izvrstan laksativ. isti krv. Sprje ava ozebline. te 10. 20. Smanjuje koli inu masti u krvi. kod tetanusa . Sprije ava gripu. 13. Regulira probavu. 12. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. 14. Stoga. Sprije ava rak. 11. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. Regulira funkciju crijeva. 21. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . Sprije ava arteriosklerozu. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. epilepsije. 17. 18.

Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. bez operacije. posebno u prstima koji oti u. doza mo e biti manja. uzimaj dalje da se bolest ne vrati. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. Za ljude koji ive na zemlji. Uzmi jednu dozu u jutro.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. Budite oprezni. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. jedna doza ili dvije na dan. kada prostata postane .bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom.drugu popodne i tre u nave er. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. to nije kemijski proizvod. jer mo ete o tetiti bubrege.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. Kad je problem jednom rje en. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. U slu aju. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . ovisno o starosnoj dobi. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. ve je prirodna tvar.

Tako er je po eljno prestati uzimati mg. popodne i tre u u ve ernjim satima. i ako su poznati i takvi slu ajevi. Uzeti jednu dozu ujutro. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica. magnezij klorid mo e sprije iti irenje .koji pokazuju. Pomognite ljudima kojima . smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. tremor.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. Postoje znakovi. ali ne i izlije iti. uzeti minimalnu dozu za prevenciju.od 2 do 4 mjeseca. U slu aju da se bolest ve ra irila. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne.kl.. preporu a se kad se situacija pobolj a. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. nedostatak aktivnosti mozga.sve dok ne nastupe progresivni oblici. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. Magnezij klorid kao lijek. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. U tom slu aju. U svakom slu aju. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. Nakon pobolj anja. Va no je ono to sam VAM poslao. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. Kada je situacija pobolj a.ponovo normalna. itd. pa prestati.prema dobi. uko enost. a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol.

otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom.li e ljutog i gorkog okusa .eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene.html http://www.jajoliko name urano dlakavo li e . bla i bolove u jetri. Uzima se n te srca mala olja. prijateljima i susjedima. macina trava divljaka. Za aj se uzima 20gr osu enog li a. elu anih i crijevnih bolesti. jetrena trava.blog. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. bljedobolje. I na oh se u dilemi.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica.hr/post/marulja/1532996. marulja. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu).webs.marrubium vulgare. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja.bloger. uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . lijek je protiv slabokrvnosti. ." Ovako pise Sadikovi .vrlo ugodnog mirisa ..com/ocajnicamarulja. tetrljan.je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima. isti od sluzi plu a i bubrege. jetrenja a.30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama . gor ika. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka. . smrdu a.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto. ..stranice: http://herbalism. Macina trava -2. Tragam dalje. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. zaintrigirala me.cvate od juna do kasno u jesen.htm http://www. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove.aspx http://prijezaceca.herbateka.

Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. Procijediti.2010. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije.05. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. 5. nakon ega se pravi pauza. o ajnica. . Sli na mati njaku. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. 24. ne mogu ni sliku da na em na internetu. pa se nadam da e dileme tada nestati.da crveni luk . # 15. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice. ubaciti sve u 1 litar vode.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. moja saznanja Otrila sam na sebi: .kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. . i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka. print. Suze su me zalile. 11 komentar(a). -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. Hvala. Objavio/la lillium u 11:38. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila.Neki i valerijanu smatraju macinom travom.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . A mo da je zabuna u nazivu. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. Sli na je koprivi i mati njaku. Opet. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti.

jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina.blogger. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika.04.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama.blogger. Naime. ne znam. pripremila caj od kunice i nevena. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Hvala bogu na izuzecima od pravila. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.2010. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). Mozda je to samo na ovim prostorima. u 2010. orbit. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. vijek doba bioratova. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. 24. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. cesto osjecam zarecu bolu u nozi. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. Sadik Sadikovi . Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. kao i veliki broj zena. Astronumerolog Irena Sjeklo a .Nadam se da e vam pomo i. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta. Naime. Ovo nije nikakva izmi ljotina. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. MOLIM.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)).ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. Probala sam taj nacin. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom.

trave su najprikladnije za lije enje. od kojeg e ozdraviti. kao recimo ma ka. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. svinjsku mast. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. Oni ljudi. a to se vidi po njegovim zubima. lahko naginju svim mogu im bolestima. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. Po mome mi ljenju. nego se odvuku u vrt. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. Meso ga samo kvari. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. Pisano je 1928. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. pa i zbog toga ima svoj dra . kojemu je bilje odre eno za hranu. Zdrav ovjek je vedar. jer bolest dolazi na kilograme. bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. te kopaju. I uistinu. "Nisam u en ovjek. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. svinjetinu. Izbjegava rad. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. jer se ne stari od godina nego od bolesti. kad obole. te je na smetnji i sebi i svojima. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. . I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. itaju i ponovo njegovu knjigu. ne e da okuse mesa. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. difterija itd. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. On je i u starosti bodar. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. on mnogo znade i mo e da pomogne. izbirljiv je u hrani. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. dok ne bude kasno. rad ga krijepi. Tamo gdje nema ljekara. tra e ljekovitog bilja.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . koji su vezani uz stolicu. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. a ivot veseli. ovjek je stvoren za biljnu hranu. Bolestan ovjek je mrzovoljan. elucu i crijevima. osobito one koje se hrane mesom. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. godine. Alkohol. jer ako je lije nik savjesno u io. najbolje je da zatra i pomo od njega. koji su ili predajom od oca na sina. treba tra iti to prije lijeka. a odlazi na grame. Ako ga izgubimo. Zato treba uvati zdravlje.

jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. ulje od maslina. da tobo e ne oslabi. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. da budu u pi u i hrani umjereni. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. nego. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. Da se u to uvjerite. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. zelen. trave iz na ih krajeva. treba pomo i da se savlada. nego ih. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. Ljudi moraju da se uvaju. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. osobito iz kr a. Ovakvi znaci. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. bilo bi veoma malo bolesti. u o ima. da paze na se. da se peru i iste i da rade. koji mo e kod pregledavanja biti miran. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. naprotiv. druga ije govori. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Mr avljenje mu ne e na koditi.Po mome znanju. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. osobito gdje nema izvora. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. gdje ni zemlja nije kao na a. ije bilo ne e odati du evni nemir. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. potcjenjuju i bolest. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. maslac. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. Osim toga. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. koje ljekari zovu simptomima. mo emo lahko raspoznati i po medu. . da hranu dobro pro va u. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. Ako bolest nije te ka. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Bolesnikovo srce druga ije kuca. Mlijeko. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. Zato stari. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. Du evne boli. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. nije uvijek zdrava. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. hljeb. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. Poznavanje bolesti nije lahak posao. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. jer zalud se tijelo opire bolesti. da mora ozdraviti. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. Bolesnik se druga ije pona a. On se treba sa bole u hrvati. ako joj du a podlije e. Jer nema toga bolesnika. a ne podle i joj. Ne. sir. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. A sada da se vratim na ljekovite trave. hrabre i podi u iz poti tenosti. bubrezima i mjehuru. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti.

One su . pa ako je preslab. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. a svejedno je gdje e ga na i. njima su junaci vidali svoje te ke rane. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. To su ljudi velika ugleda. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. kako ka e na narod. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. njeguje. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. samo svi ljudi sve znadu. Pa ipak. znaju koliko bolno moze biti. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. napokon. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. usljed nosenja zatvorene obuce. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. Privijte je na bolno mjesto. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. i dobri prakti ari koji su svjesni da. krema. Veliki broj potje e od mene samoga. mehlema. manje ili vise uspjesnih. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. iri i sabire. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. Svaki od vas. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. a i lijecenje mehlemima traje. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. Njima su se lije ili na i stari. niste bili u pravu. Oni koji imaju tegobe. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. puni nauke. . a ja sam nastojao da im pomognem. neka upotrijebi manju koli inu trave. i njjetinije i svakom pristupa ne. Imate u ponudi razlicitih preparata. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. a najljekovitije su u najve oj pusto i. neka ga poja a. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. kako li ste prezirno. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. a mogu samo koristiti. ako je prejak. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Bolesnik tra i zdravlje. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica.

Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. jer se pokazala njena neefikasnost. Provjereno pomaze protiv lupanja srca.L.L. > >> > > 3. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta.. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. Ako pocrni boja ruza na ruci. Olovo uzrokuje rak.CLINIQUE > >> > > . Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna.ESTEE LAUDER > >> > > .LANCOME > >> > > . Stavite ruza za usne na ruku. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. Protrljajte ga zlatnim prstenom. Bol i otok ce sigurno proci. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . navodno nekog francuskog proizvodjaca. Piti svaki dan po gutljaj.S. .CHANEL (lip conditioner) > >> > > . kad je rjesenje jednostavno. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. promuckati da zapjeni.. > >> > > 2.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo.Y.CHRISTIAN DIOR > >> > > .SHISEIDO > >> > > . Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. znajte da sadrzi olovo.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.S.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. privijte dio suhe sljive. zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati.To je zato jer sadrze olovo. Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. > >> > > . Zasto ici na operaciju. dodati malu kasicicu soli. usuti u flasicu. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama.

> U njegovom sastavu je 50% ive. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje.pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. osim verzije na engleskom jeziku. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta.. uzrokuje o te enja mozga. oprostite na mogucim greskama u prevodu. . > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. ne vjerujem sve to pro itam.jedna se zove thimerosol.blogger.vecernji.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. i. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu. Mislim da je ovaj tekst znacajan. zapravo. Nemam komentar. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari .

Koje god mjere opreza poduzmete. Savjeti dr.2009. o squaleneu. dijabetes.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. print. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete .11. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. Nemojte to uzeti.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Vinay Goyal.ve i je . vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. kao i > brojna druga ostecenja. multipla scelerosis. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. pitajte ga o thimerosolu. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. i dobiti o te enje > mozga. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . Ne dozvolite da va a porodica to > uzme.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. boze moja. 6 komentar(a). i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova. E-mail Sprije ite svinjsku gripu .odli ni savjeti Dr. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. Sam kontakt nije toliki problem . I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. # 05. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo .youtube. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari.za to bi uzimali Panvax. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije.

Dakle.2009. Naime. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. To jest. ali nije na odmet ponoviti). # 03. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. 2 komentar(a). Sli no kao to to treba initi s ustima. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. 2. 3. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. Korisnost preventive nagla ava se. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e.11. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. 1. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. . 4. print. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. Ako uzimate C vitamin u tabletama. na alost. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. 6. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. samo u suprotnom smjeru. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. Preporu uje se . jeftin i mo an na in prevencije bolesti. perete se ili spavate). Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. 5. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. kakaa). Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. kave. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. Datum objave: 26.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Hands-free pristup. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan.

gojaznost. a stres je drugo ime za na in ivota. nedovoljno kretanje. haringe. moderno civilizacijsko vrijeme. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. pu enje. kao i depresije. osjeta i neurolo kih o te enja. mo dani udar. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. stres Ovo vrijeme. povi en holesterol. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. Omega 3 to popravlja. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. atopi nog dermatitisa. rane sepsu. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. postoperativnih stanja. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. malignih oboljenja i nedo enosti. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. ivljenje je protiv ovjeka samog. tune. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. opekotina. lososi. Njih proizvode planktoni i alge. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3).

Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. pesimizam. neraspolo enje. magnezij. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. gubitak apetita ili prejedanje. probavne poreme aje. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. ljutnja. osamljivanje. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. osamljenosti. probavne tegobe. Pomo u lije enju stresa: . nov ani problemi. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. ili bol u le ima. pove ana razdra ljivost.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. mogu biti jednako stresna. nesanica.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a .prevencija: Bogata vitaminima. astmu. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. mineralima Posebno bitne tvari: kalij. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. dijabetes. bol ili emocionalni konflikt. U pravilu.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. migrenozne glavobolje i mogu e rak. visok krvni pritisak. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . velikuh i malih se zbrajaju. bol u vratu. Posljedice takvih promjena. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. alovanje ili razvod. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. Prehrana. umor. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti.

ali na njeno veliko iznena enje. zlu ne trebalo . kru ni pokreti ramenima prema gore. pa opet krenuti od po etka. koje je ustvari placenta puna v itamina. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. natrag i dolje. pasiflora (passiflora incarnata). udahnite dok ramenima idete prema natrag. Joga. meditacija. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. hrane bogate ugljiko hidratima. kolika god da je njihova povr ina. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . Poslije podne vi e nije osje ala bol. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. hrana siroma na mastima. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom.Aromaterapija: lavanda. umjerene koli ine bjelan evina. izdahnite dok idu prema dolje. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. mala etnja. Ovo mo e biti korisno. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. nije vi e bilo ni traga opekotine. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. Usprkos bolu. desetak dana kasnije.kamilica.

E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. Zjenica. posadio biljke. Srce je crveno i ima etiri komore. stvorio zemlju. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. . Gro e visi kao grozd koji li i na srce. Paradajz ima etiri komore i crvena je. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. DA. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka.

. Ima lijevu i desnu hemisferu. tijelo ga uzima iz kostiju. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. . zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Postoji preko 14. hormoni su joj izbalansirani. I pazite sad ovo . ine i ih na taj na in slabijima. Plavi patlid an. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam... ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks.Orah izgleda kao mali mozak. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova.. gornje cereberume i donje cerebelume. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Kosti imaju 23% natrija. Grah koji je skoro identi an bubregu. Celer. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe.

tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Njegov suradnik bijeli luk. . Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Crni luk li i na elije tijela.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Narand e. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi.

Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³.s. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja."nepripitomljenom" obliku. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. Francuska i Amerika. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. uta ja a imunitet. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Njeni ostaci prona eni su . uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. a jedemo. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. (Noe). zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija.

. usporava starenje. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. Sjemenke gro a. B i C. Kod po etnog ovapnjenja ila. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). gastritisa. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. hemoroida. a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. utice.e. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja.poti e apetit. naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. . tegoba s kapilarama.preporu uje se kod slabokrvnosti. Egipatski hijeroglifi iz 2440. .n. gastritisa: . . Gro e. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. hroni nih proljeva.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. arterioskleroze. uklanja masne naslage iz tijela. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. kod povra anja. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize).pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija).preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze).upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. Kod raznih vru ina glave. Sok gro a: . lije i upalne procese. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. krvarenja. giht. . godine p. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. Prema Wilfordu. nego i kao hrana za spremanje raznih jela. detaljno opisuju uzgoj loze.

minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. svakako sir e razrijediti. ali ne i kalijem i kalcijem. . zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. hormona neophodnog za dobar san. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Nau nici su 1996. reumatizma. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. antocijane..poma e u normaliziranju krvnog pritiska. B1 i B6. . Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. katehine i kvercetine. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja.Izuzetan je ista jetre. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. vitamina C. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. kalcija i eljeza. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. mangana. ja a imunitet. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. a ljudima zdravlje. ali i zbog obilja biljnih vlakana. . Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. ote enosti jetre i slezene. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. pa se preporu uje anemi nim osobama. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. Sadr i i polifenole resveratrole.

magnezij. mangan. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. poku ajte piti svje e sokove od . elije raka bujaju u kiselom okru enju. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. b. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. d.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. 3. 9. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. jabu nu i limunsku kiselinu. uklju uju i fa ol. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. 10. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. pogotovo za oboljele od raka. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. tanine. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. ali u vrlo malim koli inama. itarica. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. koji su svi tetni. 7. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. pogotovo u digestivnom traktu. srca. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. e er hrani elije raka. Sluz hrani elije raka. Zra enjem se. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. a. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. a tako er mo e do i da o te enja jetre. vinsku. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Me utim. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. poslije terapije. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. ivotnoj sredini. hrani ili na inu ivota. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. bubrega. minerale: kalij. pored uni tavanja elija raka. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. 6. 11. elije raka e Ägladovati' c. hormone rasta i parazite. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. klica. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. 2. eljezo. Zamijene za e er su tako er tetne. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. fosfor. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. vitamine: A.. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. 8. 5. plu a i dr. 4.

Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. tijela i duha. Ne koristite plasti nu ambala u 2. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. e. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. posebno na dojci. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. flor. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Rak je bolest uma. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. pireks ili keramika. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. minerali EFA i dr. welness manager u bolnici Castle. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. nepo eljnih i nepotrebnih elija. 13. 15. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. 16. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. kao to je vatrostalno. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. hrana koja je pakirana u plastiku. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. Bijes. koje sadr i voda iz slavine. On navodi da kombinacija masno e. aj. Dioksin je bio jedan od razloga. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. 12. Umjesto plastike. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. vitamini. antioksidanti. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. koji ne sadr e dioksin. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en.raznog povr a. 14. Dakle. Izbjegavajte kavu. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. . Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala.

Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. koji se znao spustiti do koljena.blogger.pojesti kivi. Ne smije prokljucati. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. Sad su te tegobe nestale. najbolje sebi mo ete pomo i. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu. . Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica.. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. Nikad nisam mogla le i na tu stranu.. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . ostaviti kratko i mlako popiti.aj ili supa s kimom.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. samo to traje malo du e.napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. Slu ajte svoj organizam. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. ananas . A piletina.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme.piti po gutljaj maslinovog ulja. heljda. Ucinak je brz.Lijena crijeva Po mojim saznanjima. . Ni mene nije mimoi ao isti problem. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. a vodite racuna o higijeni. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. . paradajz. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja.) . i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje.

olak avaju mokrenje. Pored toga. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. holin i trigonelin. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. olak ava mokrenje. od dijabetesa. hidroksikumarin i skopoletin. zatim kumarin.Bijeli dud lat. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. Isprobala . poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. adenin. djeluju smiruju e. kvercetin. vitamin c. fumarnu i folnu kiselinu. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . Prema dosada njim saznanjima. za tretman ko e oko o iju. za toniziranje. valeri nu kiselinu. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina.inhibitor tirozinaze. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. hlorogensku. moracetin. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. ureazu. i za i enje lica.09. te kog disanja. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. kao i krvni pritisak. flavone. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. edema i za olak avanje mokrenja. tamnjenja sijede kose. listovi u obliku aja.Sumejina apoteka 8. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. te se upotrebljava kod opstipacije. Kora duda se uzimala protiv ka lja. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. flavonoide: rutin. opstipacije do toniziranja krvi. iznojavanja. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. povi ene temperature. mulberozid F (Moracin) .

Ljekovita je cijela biljka. Pomaze i kod secerne bolesti. septembru i ponekad u maju. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. sigurno odstranjuje konjuktivitis. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. to ne bih i ljivu. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. specijalista za bolesti jetre. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. Cvjeta u aprilu i maju. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . Me utim. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. Redovno mi se to dogodi u februaru. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa.Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. a treba sutra raditi. Isplatilo se. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici .umiti se i jednu kap kapnuti u oko. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. Preporu ujem i vama. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. ove godine oko me iznenadi. korijen u proljece ili jesen. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Lije nik. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom.ne mo e na tetiti. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. Svrbi oko. uzmem suhu ljivu. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Kad mogu stavljati minku. nakon premazivanja. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka.

Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene.) Stalno bolesni ljudi. Pustimo da zakipi. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. te podstice rad jetre i zuci. S vise limuna sirup je kiselkast. koji se osjecaju slomljeni i umorni. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. Korijenje maslacka. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. sirovo. lepu ina. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. Cicak . Recept Marije T. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. hrskava i socna i jede se kao endevija. pospjesuje probavu. fitoterapiji. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske.sazvacemo. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. Pored mineralnih tvari. Stabljika je u pocetku malo gorka. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. farmaciji i kozmetici. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. Mene taj med odmah asocira na rat. Otklanja kozni svrab. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. ali i suseno. reume. . pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. Da dodam i recept za med od maslacka. Koristi se u makrobiotici. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . lisajeve i osipe. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

.Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. ukiseljenu ili preslanu hranu.omiljeni za ini: med.jeo je s tri prsta desne ruke.90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso . objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja. .19x haram jela su pomenuta .100 gr dnevno . Ukratko: .hljeb. so i sir e . .volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice. .s o hrani: .dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao. .Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana.4 sata. . . gro e.svje e sezonsko vo e. . . D emil Kudsi Duvejk . u protivnom ne. maslinovo ulje.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana. uve er samo troje: hurmu. Oblog mijenjati svaka 4 sata. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog.da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.jeo bi.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. mlijeko. Preporu ivao je: .s ribom nije mije ao jogurt.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . ako bi mu se svi ala . mlijeko ili bilo to kiselo. . .uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko. meso..Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane. Jeo je: . u podne te a. . Navike i preporuke poslanika Muhameda s.s dinjom.nutricionist iz Palestine.u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane.jesti se spominje 109x .a.1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom.v. najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom . 2.med.Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. Preporuke o ishrani po islamu 1. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta.nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu. vo e. nar 2. 1 zalogaj te i 20-25 gr . s predasima . . Najvi e je jeo: .

a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. Priprema se na razne na ine. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu .5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. Zlatno ute je boje. a potom biva ra irena. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane. Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). . a kada bi uo da je neko bolestan. a potom samelju.bra nu koje se od njega proizvodi. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku). nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: .a.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal).. Muth dal je po okusu sli an mung dalu. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. a jelo dvojice dovoljno je etverici) . mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku.jesti desnom rukom.ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. . rekao bi: "Hranite ga supom talbine. esto slu i spravljanju klica. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. Na sjeveru . Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti.v.hranu.pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . polahko i smireno. ukusnih karhi umaka." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1.umjereno uzimanje hrane . Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah.s ku i razbolio.jedite manje i bit ete zdraviji . U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med. jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. Kada bi se neko u Poslanikovoj s.nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. smo je manji i maslinasto zelene boje.

Indije se kuha sa sezonskim povr em. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. Naime. a drugo nije stizalo. manji od graha sa ovih prostora. kurkume i limuna. a ona olju tena urad dal. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. a bijela iznutra. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). kuha se ne to kra e od na ih vrsta. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. Raspolovljena. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu.blog. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. rijedak je u nas. ilija. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. . mo e biti i lijek za mnoge bolesti. canelliniflageolet grah. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. poznatim po poticanju probave. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Pa ipak. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli.nadutosti i plinova. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima.hr/ Rajma dal (engl. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. nije stizalo. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. Kao i mung dal. ije je djelovanje sli no inzulinu. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. i inozitol. tj. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. Mlje no je zlatne boje.

Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. za razliku od .com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. grah-golubnjak. Osim toga. grag. trklja . fa on. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. pa ulj. bijeli pasulj. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. pritka . pricanac. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. la ki bob. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. smi ag. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. fr olj. grahro njak. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. vlakana. jer je puno kori en u ishrani. Me utim. priticnjak. bijeli grah. vitamina i minerala. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. pletenac. pricanik. fasul. uti pasulj. gra. pasulj puzavac. opaki grah. grah-rogacic.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. faduo. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. kuva pola sata u jednom litru vode. fasolj. pasulj tacka .herbateka. Stani te: Raste svuda. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. pocanj. Medutim pasulj je i ljekovita biljka. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). fa ol. pa on. grah-tacka . pa uljak. tkljanac. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. fazoli. bob. grav.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. Droga deluje i kao diuretik. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. 2. izvor: www.

Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). potrebno je da se prije svake upotrebe muti. U slu aju potrebe. Pored njegovih djela. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. 1kg meda. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. kalija. Po to neke vrste graha sadr e toksine. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. lije enje se ponavlja. recimo. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. te mati na mlije . kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. u toku jednog mjeseca. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. enzima i organskih kiselina. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. svje e posuti po salati. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. sjemena ili ora astih plodova. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). bolesti ili starosti. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. te ih mo ete. te pobolj avaju probavu. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. Bugarskog lije nika dr. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. grah ima malo masti. mikroelemenata. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. naj e e iz knjige Apiterapija. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. Ako je med te an. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati.drugih izvora bjelan evina. . Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. Klice mo ete napraviti od mahunarki. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. eljeza i magnezija. slabosti tijela usljed napornog rad. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. jer polen izlazi na povr inu smje e. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim.

livadski. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . bagrem itd). Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). lije enje traje 1-2 mjeseca. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. P elinji proizvodi. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. nana. u 4 obroka. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . pra eni smrtnim strahom. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. brigama isl. rastvoren u a i mlake vode. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. esto je izazvana nervnim faktorima. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno.). Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. naro ito med. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. koprivnja a itd. aja. Karakteristi ni su ote ano vakanje. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. Uzima se med (lavanda. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. govor i gutanje. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. Tretmani traju do ozdravljenja. 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. ANGINA Gu obolja. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. od maj ine du ice ili lipov). Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. naj e e u vrijeme puberteta. bronhijalna astma.

ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. slabljenju pam enja. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. p elinji otrov i mati na mlije . Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. masti sa p elinji otrovom i injekcije. p elinji otrov. Metode primjene su: Med. Lije enje traje 30 dana. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. pam enje. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. ultrazvu nih i parnih inhalacija. Istovremeno sa inhalacijama. lokalnih aplikacija. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. Preporu uju se ubodi p ela po emi. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . 100-200mg dnevno. ujutro i u podne prije jela. polen. ka ljem. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. dlake pra ina itd. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. propolis. diurezu itd. med. apetit. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. pobolj avaju san. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. vid. Mo e biti naslije enog. trave. drhtanju udova. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. zima ili po etak prolje a. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. ljeto ili po etak jeseni. ali ga mogu izazvati i polen. Lije enje je kao kod angine pektoris. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. nemirnom snu. Karkteristi an je no ni bol. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. p elinji otrov. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. umoru. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. obliva ga hladan znoj. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. kura uklju uje 80-120 uboda. analgeti nog dejstva. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . ispod jezika. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. kao i polen u poznatim dozama. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. Koristi se direktni ubod. Za lije enje se koriste med.dozama. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja.

uz oralno uzimanje meda propolis emi. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. dijareja. 1-2g po kg tjelesne te ine. Lije enje tarje 20-30 dana. pra eno svrabom. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. naj e e no u. brzo zamaranje. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. crvenilo. najvjerovatnije neurogenog porijekla. tetanusa itd). lu enje suza. Simptomi su ka alj. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. uzima se po ka ika 3 dnevno . Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. livadski. zvi daju e disanje itd. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. starosti. brzo i efikasno. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. Lije enje se mo e vr iti medom. kolike. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. u toku 20 dana. Lije enje traje 5-6 tretmana. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. dijabetesa. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. prije jela . zatvor. nane. Propisuje se oralno uzimanje meda. obilan ispljuvak. planinski. glavobolja i td. Simptomi su nabreklost stomaka. polenom ili propolisom. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. tegobe u grudnom ko u. med. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. Osje a se slab bol. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. Izdubi se unutra njost i puni se medom. 3 puta dnevno. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. Prikladne sorte: od kestena. Lije enje je jeftino. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno.traume.

GRIP (INFLUENZA) Med. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. infekcijskih oboljenja i dr. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. ka alj i nedostatak apetita. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. pove anja tjelesne te ine. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. 36-38 sati kod odraslih. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Lije enje traje 4-5 sedmica. Preporu uje se po 2 ka ike meda. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. akutnih i hroni nih otitisa. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. temperatura. propolis. popu tanja ka lja. Lije enje traje 20-40 dana. bronhitisa. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. gnoj isti e a rana ozdravljuje. Lije enje traje 10-12 tretmana. nastaloj usljed uma. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze.prije jela rastvoren u toploj vodi. Mijenja se svakog dana. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. Koristi se kao i propolis. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. vibracija. propolis. kontuzija. pneumonije. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. ograni avanja pokreta. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. 2-3 puta . prije upotrebe dobro promu kati. bolova i oteklina. P elinji vosak. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. vra anja apetita. rastvorene u a i tople vode. polen. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. te ubrzava zarastanje tkiva.

Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. te aplikacije meda u nozdrve. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. suncokreta. U svakom slu aju. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. medu se dodaje 5% anestezina.). GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. bacilna i dizenteriformna. kod odraslih duplu dozu. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). 3 puta dnevno. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. . Mo e biti amebna. U slu aju potrebe se pravi zavoj. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. Lije enje traje do izlje enja. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. od djeteline. Radi smanjenja dra enja. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. lucerke itd. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. esto urinira i osje a e . Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. kada se krvni e er normalizuje. Propisivanje meda je dobra terapijski potez. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat.dnevno. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa.

Predisponiraju i faktiri su uretritis. crvenih ili mije anih krvnih elija. ako ne onda se procedura ponavlja. P elinji otrov ima antikoagulativno. rastvoren u a i mlake mineralne vode. uklju uju i i duboke slojeve ko e. Lije enje traje 20-30 dana. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. 1-2 sata prije jela. Uzima se pomije ana se medom. Lije enje traje 20-30 dana. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. slab apetit. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. nizak rast. Kombinovano. napetost a ponekad i hematurija.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. kamen u be ici idr. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. nemiran san. obi no konusnog oblika. ote enost stomaka. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju.1kg meda. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. . protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. anesteti no. Simptomi: esto mokrenje. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. rastvoreno u mineralnoj vodi. Izazivaju ga mikroorganizmi. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Polen. malaksalost. meteorizam. Lije enje traje 2030 dana. Propolis. me umi i nog) neograni eno opnom. mokra a se normalizuje. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. stara ki izgled. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. ubrzava rastenje. pije se 1-2 sata prije jela. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. prostaitits.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. Med. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. bolovi. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. este stolice sa sluzi i gnojem. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. sa zadr avanjem pod jezikom.

Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. dijareja itd. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. Istovremeno. 1-2 puta dnevno. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Posti e dobre terapijske rezultate. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. Preporu uje se elektroforeza medom. Lije enje traje do ozdravljenja. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. bronhitisi itd. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. obi no 5-10 dana. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. sr anim. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. plu nim i drugim bolestima. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. suhim ka ljem isl. .ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. bubre nim. 1 sat prije jela. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. Po inje biolo kom probom. nadutost stomaka. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. Broj uboda se postepenon pove ava. predisponiraju i faktori su prehlada. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. neprijatnim zadahom.

Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela.crijevne funkcije. obilno lu enje pljuva ke. Lije i se medom. bolovi prestaju za oko 15 minuta. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. Polen tako e normalizuje stoma no. simptomi: ote enost stomaka. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. kolike. esto mokri pri emu osje a pe enje. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. upotrebe jake i za injene hrane. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. pojavljuju se polni poreme aji. pri emu se osje a pe enje. mlaz je tanak. suha usta. stoma ne prese i dijafragme. lo zadah. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. bolovi. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. obilno lu i sekret. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. pe enje. a tako e i zaustavlja krvarenje. bakterijskog ili protozojnog karaktera. obavezno uve e prije spavanja. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. protivupalna i regenerativna svojstva. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. raspore eno u 4 obroka. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. lo e sa vakane hrane itd. zatvor a poslije toga proliv. Lije enje traje 3-4 sedmice. U svakom slu aju. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine.

ga enje i povra anje. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. uzima se po ka ika prije jela. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. umor. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. U lije enju se koriste med. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. trauma itd. Med se . bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. dodaje se sok od 1 limuna. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. Pored p elinjih uboda. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Iris malo ote e. propolis i mati na mlije . Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Uzroci mogu biti prehlada. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. propolisa i mati na mlije i. ote enost stomaka. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. polena. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela.

koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. posjekotina. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. Bolovi prolaze ve prvog dana. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. psihi ki poreme aji itd. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. glavobolja. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. klimatski faktori itd. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Lije enje traje 5-15 dana. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. ujutro i upodne prije jela. 30 % alkoholni ekstrakt . KRVARENJE Kod lakih . KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. termi ki. banalnih krvarenja (od pzljeda. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. dimom i sl. ispod jezika. preznojavanje. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. Uzroci su mehani ki. sa zadr avanjem u ustima. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. 1kg meda. Lije enje traje do ozdravljenja. nesanica. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. psihi ke traume. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. pra inom. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. zapu avanje nosa i bistar sekret. kihanje. Simptomi: talasi vru ine. Za lije enje se koristi mati na mlije . te stavljanje meda u nozdrve. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje.

propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. i time se ma e o te eno mjesto. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. kao i infekcijama. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. injekcija. 25 g bademovog ulja i 0.20 dana. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. Ovi osipi se ne mijenjaju. . LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. traumatskim i mehani kim faktorima. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. 5 g ribljeg ulja. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. 50 g ricinusovog ulja. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. 20 g bijelog voska. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. Lije enje : pomije a se 25 g meda. Izazvano je naj e e prehladom. bakterijske. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. Lije enje traje do ozdravljenja. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa.25 g salicilne kiseline. masti. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom.

lavande i dr. jer vra a izgubljeni apetit. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. zagrijanih u sudu vru om vodom. P elinji proizvodi ( med. svestrano oja ava organizam. injekcija i masti. bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . izaziva stanje bodrosti i priliv energije. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. povra anje. Lije enje traje do ozdravljenja. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. nemo i. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. ubrzano lupanje srca. najbolje uve e prije spavanja. a koji se stave na bolno mjesto. mje avinom jednakih koli ina meda. daju velik i brz terapijski efekat. bogata i raznovrsna ishrana). umorom. vrtoglavica. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Ponekad je prati ga enje. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. nesanice i glavobolje. Broj tretmana 10 ± 15. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. nedostatak apetita. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. lo eg sna. Bolesnici se ale na umor. Lije enje traje 1 mjesec. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. . sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. smanjene radne sposobnosti. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. traumom ili reumom.

sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. dodaje se 250 g meda. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. bez vidljive anatomske izmjene. P elinjik proizvodi. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. 0. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. P elinji .3 puta dnevno. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. Naj e i uzrok su psihotraume.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. poreme aji u razmjeni materija itd. Umuti se 10 umanceta. bolesnik osje a bolove. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. a svrab jo prvog dana. prije upotrebe dobro promu kati. pije se po pola kafene oljice prije jela. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. infekcije. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. umni i fizi ki umor. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. oblici primjene . prehlada.

sisaju prste. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. prije jela. bolovi u oblasti srca. 2-3 puta dnevno. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Njemu fale elasti nost i . pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. talasi vru ine. nasljedni faktori. poljski. od nane idr. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. grizu nokte. Poslije regulisanja mokrenja. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. injekcije i endokrini poreme aji. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. Prikladni su livadski. prekida se uzimanje meda. Prikladne sorte meda su bagremov. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. psihi ka optere enja. ciroze i dr. gu enje. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. livadski. San postaje miran.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. poljski i vo ni med. holecistopatija. Preventivna doza meda je od 0. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Na nju uti u traume. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Simptomi: lupanje srca. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. 1 dio aloje i 3 dijela votke. OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Ona su razdra ljiva. nemiran san i gubljenje apetita. umor. ubve e med sa mati na mlije i polenom.

OZLJEDE Uzroci su mehani ki. na gazi stavlja na ranu. umor. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. injekcija. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. Svojiim svojstvima. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. Simptomi su: slabi bolovi. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. Bolovi brzo prolaze. Lije i se na slijede i na in: Med. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. mikroflora se uni tava. slaba ishrana itd.3 i 4 stepena. 2. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. 200g polena i 5g mati na mlije . Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. to esto dovodi do defekata. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. nespretni pokreti. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. pravi se sterilni zavoj od gaze. imamo opekotine 1. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. Za 1-2 dan rana zarasta. dobro umo en u med. oboljelo mjesto se ma e medom. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. bljedilo. kajsije. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja.pokretljivost. elektroforeza ili ultrazvuk. psihi ke traume. Uzroci su nasljedni faktor. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. ne mijenja se. Ima antidepresivno dejstvo. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. koriste se p elinji ubodi. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. nemo .

prekriva se gazom i fiksira. hladni udovi. Nakon energi nog mu kanja smjese. gu enje. Nakon i enja uha od gnoja. nizak tlak. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. slijede eg dana zavoj se mijenja.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. Med. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Propolis u vidu aerosola . lijekovi itd. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. ekstraktom ili medom. smanjenim sluhom. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. obi no izazvan piogenim kokama. ubrzan puls. Polen. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. Svrab prestaje ve prvi dan. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. OTOMIKOZA. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. Simptomi su op ta slabost. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. gnojem. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. prije jela. intoksikacije. opekotine. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. osje aj tjeskobe. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. nekoliko puta dnevno. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. uremija. glavoboljon. Ovom . smje om se ma e oboljeli zglob. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto.elektroforezom. najbolje kobinovano sa medom Propolis. Ako je o te eno polje ve e i dublje. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa.

Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. hrena. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. sekundarni itd. arteroskleroti ni. a uzro nici su strptokoke. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. Boleasnici stalno ka lju. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. injekcija. ultrazvuka. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. nakon pauze od 15 dana. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. Kao samostalno sredstvo. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. starosti i endokrinih poreme aja. U slu aju potrebe. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. velikog umora. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. polen. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. pod jezikom. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. jedna u podne i jedna uve e. prije jela. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. Pije se jedna doza ujutro. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. 200g polena i 50g propolisa u prahu. Lije enje traje dugo. lije enje traje 1-2 mjeseca. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. razvija se usljed upalnih procesa. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . prije jela. lije enje ponoviti. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. a e meda i soka od jednog limuna. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. psihogeni. Lije enje traje 20-40 dana. u toku 1-2 mjeseca. mati na mlije . POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni.

PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. Lije enje traje 15-20 dana. nekoliko puta dnevno. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. . zastarjelost do 5 godina ± 46%. do izlje enja. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. sudova i ivaca. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. 1-2 puta dnevno. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. Lije enje traje 2-3 mjeseca. Kao uspje no sredstvo. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. epitelizacije rane i ozdravljenja. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Svrab prolazi za 10-20 minuta. propolis. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. lu enje limfe i sklonost inficiranju. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. bolesnik je u le e em polo aju. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova.per una. lije enje traje do prestanka puritisa. crijevnim parazitima idr. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. suncokretovog ili kukuruznog ulja. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. stepen izlje enja je 64-71%. vode do brzih regenerativnih procesa. mi i a. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. smj a se ma e u tankom sloju. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. P elinji proizvodi (med. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. krvarenje. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Karakteristi ni su bol. naj e e izazvan hemoroidima. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja.

Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. glavobolja. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Bolesnici spavaju nespokojno. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje 15-20 dana. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. Svakodnevno. Uspje nost lije enja preko 80%. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. uzimaju se antialergijski lijekovi. U lije enju se primjenjuju med i propolis. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. malaksalost. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. tretmani traju 15-20 dana. na rani se formira za titna korica. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. nervozu. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Ve prvog dana svrab prestaje. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. nedostatak apetita. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. san se normalizuje. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. osje aju svrab oko mara. kao i elektroforezu nosnih upljina. Tamponi se stave visoko do ranice. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Zbog brzog isparavanja alkohola. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. umor. Za 3-4 dana nastaje granulacija. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. nedostatak apetita. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. . Lije enje se vr i medom. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno.

meda i polena. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. mogu se primjenjivati naizmjeni no. naj e e kod novoro en adi. kahezijom itd. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. koji se kasnije pretvaraju u rane. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. 3 puta dnevno prije jela. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). 3 puta dnevno. neprijatan zadah. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. punoi te nosti sli noj mlijeku. nedostatak apetita isl. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. Javljaju se bolovi kod gutanja . Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. odrasli pri nicanju umnjaka. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. Bolesnik osje a slabost. anemijom. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. . Lije enje traje 2-4 dana. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. sa zadr avanjem u ustima. med i polen. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. pove ano lu enje pljuva ke. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Tretmani traju 4-5 nedjelja. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. injekcija. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja. a tako e i trudnice.SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. ultrazvuka ili utrljavanja. glavobolju. uve ane regionalne lijezde. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. doza od 100mg dnevno. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. obi no 2-5 dana. zamra enje. prije jela Propolis. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. brzo zamaranje.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

brokule. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. bijelo bra no i bijeli kruh). vi nja. krumpire i povr e zelenog li a). kora citrusnog vo a. 42) uzet u obliku kapsule. maslac od sezama). termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. mrkve. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. za vrijeme i poslije menstruacije. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). te e ili lak e vje banje. Jedite zobenu ka u. dinje. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. Bioflavonoidi (heljda. vitamin T (sjeme sezama. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. Tople kupke. Ali mi znamo da la u. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. gro e. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. e er. Imamo gr eve prije.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. . Stolisnik (str. su eno vo e. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. Ponovite ako je potrebno. te orgazmi smanjuju napetost. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. 40) je najbolje. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. gr eve i bol. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. brazilske orahe. naran e. to u initi Izbjegavajte sol. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol.

Maj ina du ica. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. pogotovo ako je radi netko drugi. Pritisnite sna no tamo gdje boli. mogu dobiti u i. te dr ite pet minuta sa svake strane. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). malo iznad pete). sofama. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Koristite palac da postignete to ja i pritisak. Simptomi . Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. te ponoviti ako je potrebno. ovisno o estini najezde. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. naizmjence masirajte stopala. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. Tako er mo ete vakati svje i korijen.umbirov aj brzo uklanja gr eve. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. postelj(in)ama i tepisima. Isprati sapunom. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. to u initi Odje a. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . stavljati 3 puta dnevno ili vi e. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). Po potrebi. U i i picajzle Svatko. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. ak i mala djeca. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. 41). Ako je naro ito lo e. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja.

tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. mjehuri i na ustima i usnicama). a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str.ne vi e. zglobovi. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. Vitamin A. Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. dio izme u prstiju. natrljati zara ena mjesta. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. laktovi. Pivski kvasac (u tabletama). to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. Odmarajte se. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). kofein. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. e er i alkohol (vidi dalje). jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. Preporu uju se tablete e njaka. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . E. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. genitalno podru je i gle njevi. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. Opu tajte se. ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . orahe. Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. pazuha. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. . To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. C.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. e anje isti e i iri crvene linije. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu.odnosno ruka-spolni organ. Ponoviti ako se ponovno pojavi.

38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija.35) ili tinktura su jako dobri. Nastavite piti o. i poku ajte izbje i ono to mo ete. bijelo bra no. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. poriluk. Pijte 0. Budite oprezne. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. tamna mokra a s jakim mirisom. krv u mokra i.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. stres. meso. itd. Uzimajte puno lje njaka (svje i. hladno a. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. bijelu repu i je am. osje aj potrebe za mokrenjem.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. vrsta hrane. ali infekcija e sigurno oti i. e er i hranu koja stvara kiselinu. Izbjegavajte kavu.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. Obi no prestane nakon nekoliko sati. pijte po a u od 0. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju. aj od brusnice (str. e er i alkohol. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). depresija. badem. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. menstruacija. u tabletama ili kapsulama). sinteti ko donje rublje. orahe. brisanje od straga prema naprijed. pritisak u mjehuru. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). okoladu. odje a. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. Izbjegavajte kavu. kemijske kupke. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. Mo ete tako er dobiti   .

dodajte cimet. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. Pijte 1 malu alicu poslije jela. Nakon zavr enog lije enja. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. na laganoj vatri. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. . napravite test. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. To tako er pobolj ava probavu. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. ovisno o ozbiljnosti infekcije. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. Koristite to kao pekmez. pijte 2 do 3 alice svaki dan. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. Pustite da odstoji 20 minuta. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. umbir Izribajte dio svje eg korijena. to dovodi do seksualne stimulacije. Zbog njihove jake arome i porasta energije. Pijte 1-2 alice dnevno. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima.

Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. maknite s vatre i pokrijte. listovi i stabljike biljaka. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. biljnih ajeva. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. Potra ite savjet prodava a. li a ili cvjetova. elite li vi e saznati o pripremi bilja. Tako er. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. Pustite da se nama e barem 20 minuta. no ako je svje e. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. Biljke dodajte kipu oj vodi. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. itd. a zatim procijedite. ubar (eng. a mati nu mlije ene. tinkture i ajevi. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. treba vi e. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. tinktura. za bolji u inak. Druga metoda: . Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. Ova metoda je dobra za suho bilje. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43).

Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Zakuhajte vodu. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Pazite da ne zakipi. to pove ava njihovu u inkovitost. Napomena: korijenje. Procijedite kad je gotovo. Pazite da ne zakipi. te po potrebi podgrijati. prije kuhanja. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. No. Zatvorite poklopac to vr e. a potom procijedite.). Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Najbolje procijenite sami. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. godinama itd. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Stavite biljni materijal u staklenku. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. kore. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje).Napomena: Ova metoda je u inkovitija. . jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode.

mogu se svugdje nositi i lako uzimati. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. listove. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . ine se skupima. Uzmite istu.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). Tinkture od votke su boljeg okusa. iscije ene i sa uvane u alkoholu. Ne perite niti ispirite biljni materijal. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Zatvorite staklenku to vr e. premda nije tako jako kao svje e. valerijane. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. biljke u prahu (npr. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. ehinacee itd. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. paprika. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika.  Suho korijenje se mo e koristiti. Ispunite staklenku do vrha. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). Koristite samo staklene kapaljke. Kada je gotova. procijedite i izbacite biljne dijelove. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. lako se pripremaju i brzo djeluju. TOPLI OBLOZI (melem) . ili jo bolje. sladi a. jer se plasti ne lako uprljaju.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. ostaju djelotvorni dugo vremena. ali traju vrlo dugo. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. ali alkohol je puno jeftiniji. 3 puta dnevno). stabljike.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. umbir). Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku.

. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. op enito nema nuspojava. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. primijenjen na ugro eno podru je (npr. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. Mogu e je e e uriniranje. opekotine. zapamtite da su tinkture bolje. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. jer se lak e koriste. povla e i je dublje u maternicu. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. posjekotine. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Va no: Uvijek se nje no ispirite.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. Za dugoro ne tretmane. rane). Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. te primijenite na ugro eno podru je. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. prev. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). op. Procijedite i istisnite vodu. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. dodajte im med ili limun. ve hrana. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. jer su povezane sa upalom zdjelice. ma koliko da je ono dobro o uvano. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog.). TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama.

franc. stolisnik. To ne uklju uje i korijen biljke. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. malina. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. . Uostalom. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. To osigurava njihovo postojanje i stani te. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. u prirodi. eng. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. Ako niste sigurni u vrstu biljke. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. kao npr. Na taj se na in mo e i u tedjeti. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje.. listove i cvjetove. brusnic. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. npr. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. engleski ili francuski. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. hrv. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. nikotina. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. Ako ih ba morate brati u gradu. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). navedeni su engleski. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. prev. itd. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. tj. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina.. Po eljnije je brati biljke na selu. divlja mrkva. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. misli se na stabljiku.). nemojte riskirati. te provjerite biljku u priru niku bilja. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. vrati . kamilica i mi jakinja. prev. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. elite li skupljati bilje. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. nego u gradu. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje.. to mo e biti fatalno). Arctostaphylas uva-ursr). lat. Ako biljke kupujete. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. na hladnom i tamnom mjestu.). bearberry. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. busserole. Po tujte prirodu.

Ona koja se koristi za kuhanje.Ursi) . 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. upale rodnice. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. okrepljuju e sredstvo. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . i time gubi ljekovita svojstva. Ne koristite za vrijeme trudno e. te materni inih i vaginalnih infekcija.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci.BRUSNICA Bearberry (Uva . 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. Pripravite obi an ekstrakt (str. poticanje rada srca. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. bronhitis. hripavac).Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. pr i se. 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper .actee bleue . bubrega.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu.poivre de cayenne . reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. cistitisa. pomo i e vam da dulje ostanete budni. pro i iva krvi i antiseptik. Po to daje snagu. nervoze. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. upale mokra nog mjehura.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. Koristi se za lije enje prostate. sredstvo za zatvaranje.busserole .

a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. Koristi se za bol u iju. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. ubla uje glavobolju i nervozu. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija. Uzmite 1/2 do 1 alicu. Svje a mi jakinja uklanja bradavice. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. otvaranje stolice.Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. tim bolje! CIMET Cinnamon . (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. poma e u umirivanju i za titi sluznice. Ona je sredstvo za iska ljavanje. 3 do 4 puta dnevno.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno.SJEME CELERA Celery seed .camomille . osloba anje od plinova i gr eva. Sni ava visoki krvni pritisak. zubi.Cinnamomum zeylanium .ceraiste vutgaire . 3 alice na dan. KAMILICA Chamomile . MI JAKINJA Chickweed . dodajte meda. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. Iscijedite i pijte vru e.graines de celeri . nesanicu i gripu. 32). 32) ili kupka (str.) Svje a biljka: im je vi e jedete.cannelle . aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. za slabu i problemati nu probavu. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. uklju uju i i upalu o iju. pogotovo na jajnicima. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova.

dodajte korijen sladi a.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. KLIN I I Cloves . druge infekcije i iv ane poreme aje. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. Tako er je i afrodizijak. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno.clou de girofle . bubrega. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. 31). Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. dezinficiraju i poti u rad eluca. 31). ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. Pospje uje mokrenje. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati.rud beckie .Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str.Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. klamidiju. uhobolje i kurje o i. vaginalne infekcije i hemoroida. e njak pro i ava krv. ko e. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. gripu i probavne smetnje. Tako er je dobar za bradavice. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. Dobar je za gljivi ne infekcije. crijeva. . plu a i bronhija.Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. E NJAK Garlic . poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. otrovnih uboda i ugriza. Ukoliko vam je mu no od okusa. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. podi u tjelesnu temperaturu.

UMBIR Ginger . gripu. On je lijek za jake upale nosa. debelog crijeva te je dobar za hemoroide.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta.gingembe . kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. aj: Svje i umbir . KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. bolne menstruacije. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. bronhitis. no svje i je korijen puno djelotvorniji. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Koristi se za virusne i bakterijske infekcije.hydraste canadien . vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije. . Mo e se koristiti u prahu. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. te kod problema s ko om i opekotina. eluca. neuralgiju i reumu. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. grla. proljev. Kada se ohladi na temperaturu tijela. sredstvo protiv bolova i afrodizijak.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. Uz to jedite svje i e njak. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Dobro promije ajte. gr eve. krvarenje u plu ima. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. antisepti na teku ina za ispiranje usta. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Koristi se za gnojne ireve. grlobolju.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). umbir u prahu . Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. mu nine. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha.

Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. u komadi ima ili u prahu). vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Uzimajte 3 kapsule dnevno. Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka.Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. SRDA ICA Motherwort . Tako er. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi .Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Sladi je sredstvo za ubla ivanje. iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. LAVANDA Lavender .Napomena: Vrlo je gorko. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. 3 puta dnevno. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja.lavande . mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i.reglisse . Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna.agripaume . Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. SLADI Licorice .

30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. pijte hladno kao tonik. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . pijte aj pripravljen od njega. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. a kada se menstrualni izljev normalizira. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. srda ica osloba a od gr eva. MENTA (METVICA) Pennyroyal .Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. Ne koristite tijekom trudno e. Ne koristite tijekom trudno e.persil . U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. = aj: Pripravite obi an aj (str. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Mo e uzrokovati smrt. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Tjera komarce. = aj: Pripravite obi an aj (str. PER IN Parsley . Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. nadbubre ne lijezde i krvne ile. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Spre ava reumu. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje.pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac.

Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. hormonalne probleme. dobar je za astmu ako se udi e njegova para. = aj: Pripravite obi an aj (str.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. Tako er poma u pri probavi i mu nini. .romarin . Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. te pospje uje mokrenje. = aj: Pripravite obi an aj (str. nervozu. = aj: Pripravite obi an aj (str. Ne koristite dulje od jednog tjedna. materi nu zakr enost. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno.sauge . te za stimulaciju krvotoka i probave. lupanje srca. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . spu tanje visoke temperature. gr eve. ALFIJA (KADULJA) Sage .30).eglantiec . Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Pijte 1 do 3 puta dnevno. hemoroide.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. depresiju.Listovi maline koriste se za proljev. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. vaginitis. ipkov aj je odli an i hladan s limunom. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. Dodajte jak aj u va u kupku. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). prehlade. RU MARIN Rosemary . tijekom i nakon trudno e. = aj: Pripravite obi an aj (str. 30). 31).

rane. Za groznicu: Popiti vru i aj. no ne more. = aj: Pripravite obibni aj (str. prehlade.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. Omotati se u deke da bi se oznojili. a zatim se istu irati. probavne smetnje. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. Za ko ne bolesti. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. upale grla. MACINA TRAVA) . 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. 3 do 4 puta dnevno. hripavac.tanaisie vulgarie . VRATI Tansy (Bitter Buttons) . Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. zubobolje.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. MAJ INA DU ICA Thyme . Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. Uzimajte ga u malim dozama. bronhitis.thym . nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. svrab. svrab. 3 puta dnevno. ir. VALERIJANA (ODOLJEN.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. groznicu. gr eve. gliste. reumu. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista.

hemoroide.nakon to ste popili aj. umbir (za menstrualne nepravilnosti). Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. umotajte se u deke da se oznojite. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Za prehlade . Uzmite 1/4 alice. neuralgiju. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. Koristi se za prehlade i gripe. poreme aja u probavi ili krvotoku. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. a za gr eve po potrebi. 3 do 4 puta dnevno. anis (za probavne smetnje). Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. drhtanje.achillee mille-feuille . iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. = aj: 30 grama korijena.Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. a zatim se okupajte. Pripremite valerijanu samo kao aj. paprika (isto). krvarenje plu a i crijeva.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . Procijedite. = aj: Pripravite obi an aj (str. Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata.valeriane . .Valerian . Pijte hladno . Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. Pijte 3 do 4 alice dnevno. vaginalne i mjehurne upale.pola alice 3 puta dnevno. 2 alice kipu e vode. Tako er se koristi za lak i san. glavobolje i op enito bol. depresije. menstrualne poreme aje. epilepsiju. Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. gr enje. predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve).30).