P. 1
77455360 Narodna Medicina 3

77455360 Narodna Medicina 3

|Views: 1,548|Likes:
Published by Toni Mikulandra

More info:

Published by: Toni Mikulandra on Feb 10, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2014

pdf

text

original

RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). uklanja bol nakon ugriza kukaca. pa ak i ir na elucu. Kombinacija meda i cimeta. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. ujutro. uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje). lo zadah. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. a i bilo koji tip ko nih infekcija. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. Nije tu! MED I CIMET . sa sasvim malo cimeta. koja se nanosi 5 . Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. ako se nama e na ko u. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo.com. namazan na bolni zub. te kod gluho e. podi e vitalnost. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . lice meda i li ice cimeta. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. Pola lice meda u a i vode.15 minuta prije pranja kose.medicalnewstoday. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. pretjerane vjetrove. Izvor www.Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. uklanja bol.trenutno uklanja umor. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. Izmije ajte 4 ice meda. Stari narodni lijek ka e da napitak . Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. originalni lanak mo ete pro itati ovdje. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. i to bez ikakvih nuspojava.

nego. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. kako sam opisuje. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. a tako i raka. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. bakreni PRIRODA LIJE I RAK .ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. nije iz zapisa jasno. ali uspjesi su povremeni. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. jo nekoliko drugih ena. Pa se rabe razne tehnike disanja. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. Potegao sam do Banje Luke. I ne samo nju. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Na koji se to na in odvijalo. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. Prema kineskoj tradiciji.

dolazi na udar. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. stresu i zaga enju okoli a. U . Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. soja.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. cvjeta a. kako se tada moglo uti. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. kazala mi je. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. godine. I mlijeko. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. nerijetko u tim istim namirnicama. John McDougall. I zelena salata. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. Travar joj je dao tzv. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. primjerice. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. ovjek se oporavio. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. a poslije. Problem je u genetskom naslije u. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. Dakako. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. kupus. Bilo kako bilo. kako ka u neki. sla e se ve ina eksperata. ak izlje enja. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. Ipak. na taj na in poti u imunitet. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka.

Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. Naime. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . dakako. Alexander Fleming. Kapi ubijaju nametnika. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. Ka u da su rezultati obe avaju i. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. a prete a je dana nje farmacije. Johanna Budwig. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. 1927. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. uvode i u terapiju karcinoma. netko je uo io. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. godine. Njezina imenjakinja. koju koriste jo u Sumeru. crnim gro em. Naime. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. poslu av i nekog plemenskog vra a. godine otkrio penicilin. a glavna joj je prehrana. Dakle. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. Kao i kombinaciju kapi dr. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. Kada je dr. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. koljaka i ivotinjskih izlu evina. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. ljekovitog bilja. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. kora drve a. ali. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. a organizam se oporavlja. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. razumljiva je poruga kolega. Hulde Clarke. bila crna ri a. Kako se pri a odvija jo 1920. imala je jo vi e uspjeha. dr. ali i drugih te kih bolesti. osim gro a.

Lijevo krilo ima samo dva re nja. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . no no znojenje. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. kamptotecin. uz jedno kalifornijsko drvo. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. Pleura jo sadr ava ivce. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. srednji i donji. koji je u inkovit isklju ivo svje . To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. malaksalost i dr.). koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. rezerpin. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. gornji i donji. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. nazo ni su u crvoto inama. gornji. pu enje i zra enje. Stijenku bronha ine tri sloja. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. posebice aktinomicin D. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u.tlaka. a desno ima tri re nja. a medicinski preparat. pleure. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. vezivno tkivo i limfne ile. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. uveni Omega-3. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. suhi ka alj. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima.

mente. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a.ljekovitim biljem poput suru ice. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. velike kon are. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. Izvor: Forum Narod za narod .

NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. poslu ajte savjet stru njaka. Suprotno popularnoj teoriji. svaki dan. ka e dermatologinja Patricia Farris. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. po nite s onima protiv prhuti. "Op enito gledaju i. koji djeluju na razli ite na ine. ovale. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. ako je potrebno.. i nastaje prhut. to e e perete kosu. Na alost. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. Ne ignorirajte " to god poduzeli. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. bakterije ne uzrokuju prhut. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. lak e ete kontrolitrati prhut". amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. . kod sve vi e ljudi. prhut nikako ne treba ignorirati".. dolazi do neravnote e. znajte da niste sami. poru uje dr. ili skra eno P. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. Po nite blago esto i blagi. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. dermatologije Maria Hordinsky. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem.

pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. Prije nego mislite krenuti iz kade. Diana Bihova. dermatologije na University of California. Plavu e." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. . ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. Jeffrey Herten. im stanete pod tu . Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. prof. prof. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. prvo na amponirajte glavu. dr. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. Bihova ima jo temeljitiji pristup. izmjenjujte ga s obi nim amponom". Ipak. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. Farris. Irvine. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". pa isperite. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. ka e dr.Dr. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. California College of Medicine. Ipak ne grebite po glavi. pa se ona lak e spere. Naime. Ostavite sat vremena. ka e R. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. Nakon amponiranja. Umasirajte Dok amponirate kosu. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. ka e dermatolog Howard Donsky. nastavite ga koristiti". poru uje dr. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. Farris. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. na University of Toronto.

Narodni lijekovi 1. upozorava dr. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". Poslije amponirajte kao i obi no. borite se protiv njega vje abnjem. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. Procijedite i pustite da se ohladi. Luk je bogat sumporom. ako ste pod stresom. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Fowler. Fowler. Pivo isu uje tjeme. 2. Zatim isperite amponom protiv prhuti. "Ali ne pretjerujte". Izbalansirajte koriti i rizike. Pripremite efektnu kupku. odmaranjem i pravilnom prehranom. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. ka e dr. Pa ljivo umasirajte. e ljaju i se otrivajte tjeme. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. . a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". a istovremeno imate prhut. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. a polovicu ostavite za drugi dan. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. pazite da teku ine natopi tjeme. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. Ako ste me u ovom skupinom. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. ka e dr. Ne ispirite.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Dakle. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). Herten. vrijeme je da ostavite pivo.

kako pri kretanju tako i u mirovanju. masla na. Izvor . a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. jer izliju o tar sok na ko u.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. klorofil. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. K ‡ mineralne soli eljeza.Ma koliko izgledalo udno. Bitno se umanjuje bol. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . Urtikacija. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. Sastojci ‡ bjelan evine (5. stari je ruski .5%) ‡ masti (0. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi.Portal ISKON KOPRIVA . kalcija. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. mravlja. octena. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. . lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. 3. stolje u. karoten (provitamin A). Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume.uzimajte ih u hrani. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. sumpora. B2. fitosterol.

obi aj. ali mo e se brati cijele godine.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. tri puta na dan. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. zajedno s drugim na inima terapije. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . a pije se tri puta na dan. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Najvrednija je od o ujka do svibnja. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Kopriva raste na skrovitim. povra anja krvi i krvavog ka lja. Infuz se priprema svje . mineralnih soli. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. anemije i estih mokra nih infekcija. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). ZANIMLJIVOSTI . Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. to zna i gornja etiri lista. pudinzima. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. bubuljica i akni. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. naj e e kao zamjena za pinat. Pije se topao nakon obroka. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. Dodaje se sirevima. a da ne tetimo njenom okusu. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). zapu tenim mjestima. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Za infuz 3 . Pije se oko tri mjeseca. Velike koli ine vitamina A. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom.10 minuta te potom procijedi.

Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Dr ite 15-30 minuta.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. í20 kapi eteri nog ulja borovice. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. g. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. A kako se dobar glas daleko uje. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. kao i 2005. Nije potrebno mije ati. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. glina e se sama rastvoriti. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. a potom dobro isperite pod tu em. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana.. u dobro zagrijanoj kupaonici). ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). g. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. Ostavite da stoji . Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. g. im osjetite bolove ili pe enje.

kataplazme. Glinu. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Kad proklju a. Oblozi neka stoje 2 sata. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. . Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. mo ete limunadi dodati malo meda. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. Ukoliko elite. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Promije ajte i pijte po elji. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. maj inu du icu. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. zavoji). Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Ukoliko elite. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Najmanja prehlada. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Obrok treba biti lagan. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. eukaliptus. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Pijete 2-6 alica dnevno. Nagnite glavu iznad lavaboa. Pijte po elji tijekom cijelog dana. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica.pokriveno 15 minuta. mo ete dodati med. Da bi ponovno postao melodi an. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom.

Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. Ostavimo glinu da se sama rastvori. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. to je isto tako normalno. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. reuma U roku 3 tjedna. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. . Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Oblog dr imo cijelu no . preko no i.artritis. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. Lije enje zglobova . Nakon to ste skinuli masku. ovisno kako je nazna eno u receptu. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. to je normalna reakcija. U alici vode razmutite med. to je tako er normalno. artroza. ne mije aju i je i ne tresu i je.

Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!).lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave).lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . Crni ribiz. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. í10 kapi eteri nog ulja borovice.Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja). a potom isperite. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. Zato to prije treba staviti oblog. . BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . hladnim oblozima ili raznim gelovima. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. dragocjena je protuupalna biljka. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). omotajte zavojem ili gazom.

kori tena kao hrana. Rotkva. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. ona stimulira i poja ava menstruaciju. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Nakon toga sok treba ocijediti. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. to se ti e njegove upotrebe. tokom 4-5 dana. "Koktel" od soka rotkve. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. izribati na ribe . olju titi. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. olju titi. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. ka lja i tuberkuloze plu a. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. bronhitisa. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. Upotrebljavamo korijen. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. jaja.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. sama ili uz jabuku. a naj e e se koristi kao salata. a pove ava i mlije nost dojilja. a time i neke ljekovite sastojke. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. koji je repasta oblika. Budu i da je te ko probavljiva. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. Izvrsno je povr e. Osim toga.ROTKVA(raphanus sativus) . priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. a na glasu je i kao ljekovita biljka. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. Za lije enje bronhitisa. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. . Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. nedovoljnoj funkciji jetre. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. masline. posebno crna. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. odnosno istisnuti. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana.

uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. Hipokrat. jo iz doba piramida. U svakom slu aju. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Tijekom oba svjetska rata. Osim antikolesterolnog u inka. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. Poznati lije nik iz 1. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. . antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. napravljene od gline. u Tutankamonov grob. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. alicina. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´.kisele krastavce. otac suvremene medicine.

Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. uglavnom organa za disanje i probavu. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. gastritisu. psihi koj napetosti.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. uz nazubljenja na rubovima. Biljka raste do 70 cm visine. Najljekovitije je li e i cvjetovi.rasola. Dobar je u inak i u bolestima u i. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. premorenosti. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. osobito neprera enog. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. Zbog svega navedenog. vitamin C. glavobolji. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. .kozmetologiji. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. kao i pri povra anju. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. selen. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. konzumiranje e njaka. Listovi su jajasto za iljeni. METVICA (NANA) . dobrim sredstvima kao to su topli aj. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete.

skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. je naribati hren. pored konzumacije hrena uz jelo. 9. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. 8. poku ajte napraviti ku ne. 5. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Pored toga. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima.1. 3. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. pomije ati s medom i vodom. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. 2. Me utim. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. Inhalator . Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Topla. Najbolji na in. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. a polako ispijanje aja vla i grlo. e njak je hranjiv. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. 7. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. Inhaliranje pare olak ava disanje. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. te grgljati. 4. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. te mo e pomo i va im osjetu njuha. 6. Ukoliko nemate originalne. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. doma a juhica poma e na vi e na ina. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje.

to je est slu aj u hladnim zimskim danima. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Zato kod infekcije mokrenje pe e. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. Kada ga zadesi infekcija. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. te za pripremu soka. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. 10.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. a pospje uje i djelovanje . BRUSNICA . On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. benzoi na. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. od nje se mogu napraviti d em.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. sok. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. Ina e. kininska. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. a u tom slu aju poma e mentol. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. limunska. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. mo varna zemlji ta. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. Kao nutraceutik. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu.

Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. Zlatno uti cvjetovi su sa . KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. Kediok je dobar za : sterilitet. vol 322. uspravna.. Upozorenja Brusnica je netoksi an. kao i na kamenitim mjestima. pp 1571-1573. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. poja an sekret. Biljka je 25-90 cm visoka. za epljenje jajovoda. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. upale i ciste jajnika. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. poljima i livadama. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima.. (June 29) 2001.). te u lije enju urinarnih infekcija. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina.. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. Nepeta Cataria L. poput hipuri ne kiseline. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. ovulaciju. tumore i endometriozu . Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. British Medical Journal..obrambenih mehanizama napadnutog organizma.

reume. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. Kantarion sadr i eljezo. Kantarion ja a spolne organe. Ovo treba piti vi e sedmica.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). smolu. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. karotin. pa tvore cvatove. poti e rast i razvoj djevoj i a. razne tanine. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. vitamin C. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. Procijediti nakon par minuta. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. crvenu boju hypericin. Porodica: Hypericaceae . odnosno vrhovi biljke u cvatu. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. kolin. eteri no ulje. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). opor gorak i aromati an okus. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. Nakon toga se procijedi. a beru se cvjeti i i listi i. Su i se u hladu. Kantarion ima karakteristi an miris. smanjuje pritisak u elucu. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. Protiv opekotina.

jetre i bubrega. sve dok ne po nu tamniti. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). a ako ga skuhate ili pe ete. gu terace. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. Pirjajte oko 5 minuta. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. snizuju razinu ecera u krvi takora. baumii. neugodnog mirisa ne e biti. baumii. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. Prebacite u . U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. dodani oralnim putem.

Zagrijte konjak u tavici i zapalite. Ocijedite mahune. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. prelijte ih umakom i poslu ite. ru marin i sl. kru ne mrvice. sol. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice.glinenu posudu preko piletine. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. dodajte vino. maj inu du icu i ru marin. Smjesu nanesite preko sloja od sira. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. maj inu du icu. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. per in. soli i paprom. papar i mirodije po izboru (oregano. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute.). Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. malo parmezana. Probajte i po potrebi jo za inite. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. te pospite nasjeckanim per inom. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. Poklopite i stavite u pe nicu. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. Istodobno u sjeka stavite orahe. limunov sok. e njak. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. pustite da proklju a.

mo ete i zamrznuti. kuni . prekrijte folijom i stavite u hladnjak. guska. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. avokado. kupus. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. matovilac. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . per in. Odmah poslu ite. bamija. izre ite na trake koje. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. Dobro promije ajte. tikva. pinat. puretina. oko 45 minuta. rukola. bu a. repa. pa ocijedite. celer. poriluk. kelj. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. patlid an. krastavci. ako elite. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. raj ica.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. maslac. Izlijte smjesu u plitku posudu . svinjetina. krumpir. prokulice. blitva. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. junetina. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. zamotajte. ½ lice maslinovog ulja. . patka. mrkva. cvjeta a. mahune zelene i ute. posolite i popaprite. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. radi . Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. grah. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. rotkvice Meso i riba: govedina. piletina. salata. janjetina. gra ak. e njak i papar. Kad se ohladi. teletina. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. brokoli. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. Dodajte vrhnje. tikvice. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. luk. Nakapajte ih maslinovim uljem.

sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. orasi. pekan orasi. bomboni. jastog. divlja . zakiseljena hrana. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. d emovi i pekmezi. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. bezkofeinska kava. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. med. melasa. ra . heljda. maslac. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. p enica. brazilski orasi. indijski orah. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. nego i gljivice. bra no. vo ni sirupi. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. ali u malim koli inama. sok od raj ice. jako prepe eni kruh. kampi. fruktoza. Pi a: voda. biljni ajevi. je am. sjemenke bundeve. puding. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. kozice.fazan. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. sezam. a ne da ga mo ete ispijati na a e. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. javorov sirup. zob. koljke. sjemenke suncokreta. proso. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. nepasterizirani jabu ni ocat. uglavnom sva riba. vrhnje. vaka e gume. dekstroza. okolada. obi ni jogurt. sorbitol. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. keksi.

kilnjak. majoneza. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L. granata. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. Stabljika je so na.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. vretenast. konjski rep. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. gabez. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e.ute do bijele boje. opa ica. vrani gabez. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. razgranat. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. debeo je. so an. svatovci. gabe . . senf. veliki gavez. crni koren. umaci za salatu. volovi jezik.

Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. ak i gnojne. ome ine. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. alkaloid simfito-cinoglosin. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. katkada lagano aromati an. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. poput kamfora. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. kao gavez. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. uz obale voda i na vla nim livadama. Gavez. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. Izme u marta i aprila. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. mo e se s pravom preporu iti. s obzirom na svoju ljekovitost. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. a pogotovu ne gnojnih rana. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. asparagin. jarcima. anorganskom proizvodu. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. gaveza. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. okus je slabo aromati an. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. na izmaku zime. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. ili u oktobru i novembru. a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. Donji listovi su veliki. lom kostiju i izljev krvi. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. gavez se te ko dade iskorijeniti. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. gumu. smolu. jezi astog oblika i grubo ekinjavi.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. upotrebljava se svje e iskopani korijen. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. sluzav. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. lagano ljepljiv i ste u i. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. tanin. Nakon to se korijen malo prosu io. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. sluz. s peteljkom. e er. ispucanost.alantoin. holin. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. alantoin. koji se posve . korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina.

ireva uslijed pro irenja vena. . jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. upale porebrice i dr. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. otvrdnu a prsne lijezde. kostobolje. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. Umjesto obloga od ka e. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. upale kostiju. kod reumati nih odebljanja mi i a. upale plu a. Osim ve nabrojenih slu ajeva. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. mast od crnog korijena. kvrga. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. koji boluju od e erne bolesti. bronhalnog katara. uz dodatak male koli ine vru e vode. srdobolje. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. upale stani nog tkiva. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. nastalih kao posljedica uloga. oteklina. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti.jednostavno pripremaju. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. bolova brazgotina rana. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. krvavog ka lja i ispljuvka. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. Na to se doda alica vode. bolova batrljaka nakon amputacije. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. omek anja kostiju i upale pokosnice. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. mo e se primijeniti i tzv. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen.

kod ireva na elucu. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. Crveno vino. nego i mast od korijena gaveza. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. u kojem je kuhan korijen. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. Lemon balm ili Sweet balm. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. melisa. Tinktura slu i za lije enje rana. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. Engleski je naziv Balm. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . Kod unutarnjih krvarenja. a talijanski Citronella ili Melissa vera. sabrane za vrijeme cvatnje. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. stavljen na svje u ranu. i uvijene u tijesto za pala inke. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. korijen se procijedi i istije ti. Nakon 20 dana. Melem iz korijena i svje ih listova. krvavog proljeva ili gri e. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Mattioli. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. Najbolji poznavalac mati njaka. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. ve prema veli ini.) JE iz obitelji usnatica. unutarnjeg krvarenja. p elinja metvica i rojevica. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. naziva se jo limunka. kao i kod slabokrvnosti. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. p elinja ljubica. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. a osobito plu nim bolesnicima. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci.

Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. ivce. a bijelo. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. mati njak je pravi lijek. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. ivice. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. migrene. slabosti. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. glavobolje. oboljenja probavnog sustava. histerije. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. isti krv. u grmlju i umama. hipohondrije.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. sr anih oboljenja. u kombinaciji sa stolisnikom. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. a uzgaja se i u vrtovima. slabosti srca. viroza i sli no. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. premorenosti. napetosti. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. depresije. neuralgije. gorkom djetelinom i ki icom. te tjera turobne misli. nadutosti. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. nesvjestice. a okus joj je aromati an. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. uz dodatak valerijane. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. ja a cijeli organizam. kima i timijana. sti ava gr eve i umiruje ivce. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. zdravih i visokovrijednih sastojaka. i op enito elu anih te ko a. kod herpesa symplexa i herpes labialis. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. Raste u blizini naselja. hmelj. neuroza. krijepi duh. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. No. pam enje. prekomjernog umora. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. gr eva u crijevima i maternici. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. izmu enog patnjom. straha. Mati njak isti krv. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. veseli srce.miru. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. te kod dispepsije. lavandu. povra anja. Ukratko. te metvicu. uz ograde. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. srce. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. kamilicu. kroni nog bronhitisa. otklanja neraspolo enje i tugu. ja a. gr enja ivaca. Za napetog ovjeka. migrene. proljeva. Cijela biljka miri e po limunu. katara eluca. bolesti ivaca. nesanice. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . lupanja srca. di nih puteva. lincurom. te ga rabimo kod problema sa titnja om. stresa.

pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. protuvirusno. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. te kao oblog kod oteklina. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. te kao dodatak jelima od divlja i. godine u Parizu. Karmeli anke su 1611.) je iz obitelji glavo ika. te rasprostremo i su imo na toplom. smje teni u titac. a i danas je. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. zelenih i vo nih. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. antigljivi no. me u oranicama. spazmoliti ko djelovanje. antioksidantno. kojem je Afrodita lije ila ranu. Mo emo ga prona i doista svugdje. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. oko centimetar duge dijelove. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. ireva. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. . vo njacima. ispo etka tajno. petrovsko cvije e. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. planinskim visoravnima i nasipima. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. pori . stabljika joj je vrsta. na kojoj su poredani naizmjeni no. kunica. polpeta. biljnih umaka. puna i dlakava. Stolisnik cvate od travnja do rujna. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. Ukratko. Taj pirit je u ono vrijeme bio. Tekst od I. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. visine do 80 centimetara. salata i biljnog aja. narkoti ko. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. napetosti. upale ivaca. bijeli ili ru i astocrveni. straha i treme. raznog svje eg povr a. naziva se jo hajdu ka trava. a kasnije javno. Koristi se za masa u kod reume. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. livadama. migrene. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. uboda insekata. kontuzija. mada »millefolium« zna i tisu u listova. Kad se osu e. slabog pam enja i zamora. Cvjeti i su glavi asti. nadra enosti. ima gorak okus i aromati an miris. a voli umjereno vla no zemlji te. Raste po poljima. no nog gu enja. rman i stolis. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. zadebljanja dojki. uz puteve. lupanja srca. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. oko vrata). sedativno. kraj pruga. te kod dojilja. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. nesvjestice.raznih ko nih ne isto a. gljiva. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun.

Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. regulira crijevnu floru. dijareje. ciroze. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. pijesaka. Bacillus subtillus. influence. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. embolus. poreme aj cirkulacije. arteriosklerozu. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. zastoja u radu jetre. ka alj. gr eve. smanjuje katar. Znanstvenim istra ivanjima. Escherichia coli. stolisnika. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. unutarnje krvarenje. upale grla (za grgljanje). Od raznih ko nih ne isto a do akna. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. divljeg kestena i arnike. a isti i od glista. dje ja groznica. Zbir svih djelovanja stolisnika. razne upale ko e. gastritis. ote ene jetre i raka. a sadr i i vitamine K i C. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. angina. hemoroide. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. dispesije. paralize respiratornih organa. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. i enje krvi. Mycobacterium smegmatis. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. raznih lezija. a kod bolesti ivaca . osipe. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. ireve. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. eludac. slabog rada crijeva. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. bronhitis. giht i bakterije. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. ospice te kao losion za kosu. pijesak. reume i reumatskih bolova. povoljno djeluje na viskoznost krvi. ispucalu ko u ruku. lije i sluznicu. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. apcesa. krvarenje bubrega. pro i ava mokra u. bradavice dojke. konstipaciju. proljeve. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. krvarenje hemoroida. enskih bolesti. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. kamence. krvarenje plu a. tj. Kao antiseptik djeluje na opekline. poti e rad perlistaltike. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. kraste. upale zubnog mesa. kolitis. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. masne jetre. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. prehlada i krvarenje nosa. pri ti a i li ajeva. groznica. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. Shigella sonnei i Shigella flexnii. katara. crijeva). a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. anginu pektoris. zaustavlja krvarenje. gripa. porebrice. dezinterija. poja ava apetit. za hematome. plave boje ± azulen. ekcema. odnos bakterija vrenja i truljenja.prozra nom mjestu u hladu. kamenaca. saboreje i psorijaze. nadimanja.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

naravno. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. S VODOM ILI U JELU. klaustrofobije. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. podsticanje na rad gu tera e. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. protiv napada vrtoglavice. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2. kipu e vode. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. smetnji srca. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima.1/2 ajne li ice praha od imele. Pije se ujutro nata te. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode .artritisa i artroze. VODE. uz dogovor sa lije nikom. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. te protiv hladnih nogu. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. procijedi.5 dl. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. dobiva se ekstrakt. te 1 sat poslije ve ere. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). nesanice. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. klimakteri nih tegoba. po 1 alica. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. vezano za cirkulaciju. ili preko no i. ostavi poklopljeno 5 minuta. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. regulacije stolice. naro ito kod bolesti zglobova . jer sadr i ljekovite tvari koje u .

I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. KORIJEN HRENA 7 GRAMA.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA.5 dl. Rp: KOD SKLEROZE. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . piridi itd ). KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA. ni povr a koje nadima / grah /. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. uz povremeno mu kanje. PROCIJEDITI. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. u 6 dl vrele vode. 1 velika lica . pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. Rp: aj od imele. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. vode. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. FILTRIRATI. hlapivi alkaloidi. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. kroz 14 dana./Gospin pla t/ . Ocijediti. meso od gusaka. pomije anog aja tijekom dana. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. s malo mlijeka /kozje /. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. i purica. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. jaretine. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). profiltrirati. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE.prije jela. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. saponin. u 4 dl. 10 dana. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. ili s vodom. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er .

viscio. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. ohmelje. kod vazomotornih smetnji. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu.bela omela. groznice. kardik. Mistel. hipertenzor. hrabrost. Hildegarda. grla i crijeva. kod epilepsije. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida.. stipites. antiepileptik. a strani su joj nazivi: engleski . Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. lepak. Imela se priprema na hladan na in. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti.birdlime mistletoe. velja e sljede e godine. antihipertensiv. Listovi se . antidijabetik. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. stimulant. nesvjestice. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka.imela. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. za zaustavljanje krvarenja. zlih vje tica i avola. Nadalje. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. tonik i vazodilatator. citocidal. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. kad se mora spaliti. jelovo ohmetnje.Laubbaum-Mistel.korijena jaglaca. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. antitumorik. Terapija traje dosta dugo: 6 . (Viscum album L. laksativ. vi .12 tjedana. dok se bilo ubrzava). lim. U Tirolu (Austrija). Imela je prirodni antidepresiv. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. antiekcemik. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. melina. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. odnosno do Svije nice. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. i 1 velika lica podanka pirike. to ga je prire ivao Asterixu. vi e. IMELA BIJELA II. a zatim sni ava tlak na normalu. njema ki . raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. protiv upale usta. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. kod krvarenja iz plu a i maternice. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. posebice ako se radi o udaji. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. misteltoe. antihemoragik.5 dl aja. imela.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). arteriosklerotik. Germani su imelu smatrali jakim. za opu tanje iv anog sustava. srpski . antikarcinomik. Druga imena za imelu su bijela imela. sedativ. za protuupalna djelovanja. diuretik. hrastovo ohmetnje. ekcema i raznih drugih oboljenja. relaksant. metabolik. slovenski . histerije. talijanski . Laubholz-Mistel. navode i ljekovita svojstva biljke. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. folia. obi no na luster.

i III. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. karcinoma. bolesti ivaca. jeli. pri vr en haustorijama. vodenih bolesti.. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. konstipacije. upalnih stanja. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. Crohnove bolesti. leukoplakije i mukoze. krvarenja plu a i drugih krvarenja. oboljenja kao to su ranice na maternici. obrnuto jajasti. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja.kolona.. glavobolje. kolitisa ulceroznog. krofula. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. engl. resin. karcinoma plu nih stanica. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. kru ki. B-stani nog limfoma. . . gu tera e. mastopatie est.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary).rektuma. groznice. AIDS-a. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. holin. jabuci. . stolisnik.mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. Listovima imele esto se mije aju kadulja. . bolesti menopauze. ali i u lije enju herpesa simplexa.eluca. Vrijeme cvatnje: mart ± april. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. Listovi su duguljasti. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. maslinastozeleni do u kastozeleni. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova.. antitumor proteini.malih stanica bronha. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. viskotoksin. grabu. Miris i okus: bez naro itog mirisa. topoli. . papilloma virusa. Biljka je polunametnik. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. gorka okusa. . smje teni na stabljikama koje se ra vaju. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. crijeva. . . izbrazdani ilama po du ini. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica.glave i vrata. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. Papa II. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. Upotrebljava se u kemoterapiji: .adenokarcinoma gu tera e. HIV-a.. brezi. srca. histamin. jablanu. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). varikoznih vena. ko asti. lektin. cirkulacije.. preslica. vrtoglavice.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. III. kao i za narkoti no i magi no djelovanje. kod slabog lu enja u i.

i pustiti tijikom no i. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. uz vodu. poklopiti. 100 g usitnjenih plodova gloga. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. Primula officinalis L. ) Jagor evina (Primula veris ± P. gorke tvari. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. poklopimo i pustimo tijekom no i. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka.fenetilamin. aj ili sok. treslovina. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. guma. Ujutro procijedimo. 100 g mati njaka. inozitol.. sluz.. eteri na ulja.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er... Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. koliko stane na vrh no a. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. enskih bolesti. epilepsije. u podne i nave er. vosak. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. Ujutro procijediti. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. Elatior ± Huds. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . reumatskih oboljenja. Prirodni je . u podne i nave er. e er.. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. astme. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele.

Veris na sun anim obroncima. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. Druga imena jagor evine su jagor ika. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. Korijen kad se osu i miri e po anisu. antireumatik. ekspektorant. sedativ i vermifug. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. antitusik. masla kov list i korijen. a okus cvjetova je slatkast. livadama. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. list i cvijet. astme. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. sekretolik. diaforetik. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. P. Jagor evina cvjeta od februara do maja. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . Columnae na brdsko-planinskom podru ju. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. za lak e iska ljavanje. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. antispazmodik. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. spazmolitik. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. paroga. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. laksativ. ka lja (bronhitis.). Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. jaglac. a mo emo dodati maj inu du icu. emetokatarik. jaglika. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). jegli . te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). hipnotik.). emetik. a za lijek i su enje rabimo korijen. divizam. a P. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Obi ni jaglac raste skoro svuda. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. pa tako i branje cvjetova jagor evine. emetokatarik. u ikarama. trputac itd. P. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. visoki jaglac. mlade listove koprive. diuretik. trputca ± bokvice itd. ne samo nadomje tava te potrebe. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. Engleski naziv joj je Cowslip. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. divlji poriluk.antimikotik. itd.

glukoza. slabo srce. itd. poreme aja metabolizma. gospine trave. migrene. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. te tegobama s di nim organima). ka lja. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. jagla na. manjka C vitamina. a listovi s donje strane dlakavi). Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. mesnati. gihta. nervnih napetosti. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). zabrinutosti. aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. zubobolje. J. ka lja. vitamin C. kamfor. ekstremne osjetljivosti. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). nesanice. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. ciklamin.). Plod je tobolac. prehlade. galaktoza. 2 dl vode Priprema: . artritisa. Scudder Rp. natrij.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. primverin. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). a korijen za tegobe srca (lupanje srca. nesanice (zajedno s pasiflorom). bronhitisa. koje tvore titasti cvat. slabosti. paralize. za relaksiranje nervnog sustava. katara ± sluzi di nih putova. kardio tonik. upale plu a. gihta. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. kalcij. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. kalij. histerije (zajedno s valerijanom) itd. (Prof. glavobolje. glavobolje. saponin. slabe ivce. a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti.) te raznih iv anih tegoba. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). sekretolik ± katarik i antiseptik.). 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. kroni nog zatvora (list). Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. salicilna kiseline. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. navalu krvi u glavu. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. karotin. Listovi tvore rozetu. itd. tanin. i arke hmelja. gihta. M.

koja naraste i do 80 centimetara visine. ili 1/4 boce suhih cvjetova. glinenim zemlji tima i sli no. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. pa i sa smrtnim posljedicama. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. pogotovo na ivotinje. kositrena trava. uz rijeke. limosum ubija konje. maximum i E. arvense. utosme e je boje. Tako vrsta E. a nakon sazrijevanja spora se osu i. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. na vla nim obroncima planina. konjogriz. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. hiemale L. jarcima. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. Naj e e raste po livadama. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. poljima. konjski rep. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. pulustra truje i ubija goveda i ovce. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. a E. a okus je opor i neugodan. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. hiemale. kod konja izaziva uzetost i posrtanje.) naziva se jo barska metlica. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. mala preslica. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. Vrsta E. poljska preslica i rastavi . E. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. Miris preslice nije izra en. vla nim poplavljenim livadama.Vru om vodom prelijemo cvjetove. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima.

a u panjolskoj za razne tumore. osteoporoza) te kod . nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. gonoreje. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. a naro ito problema s prostatom. tj. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. kod dijareje. adstrigent. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. Zbog tih i diureti kih svojstava. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. Budu i da je bogata silicijem. Silicij je sastavni dio kostiju. ote anog mokrenja. bolesti ko e i rana. hemostatik te za lije enje su ice. rana. karminativ. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. hemoroida i bolesti plu a. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. diuretskog i antiupalnog djelovanja. preslicu koristimo kod lije enja edema. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. posebno tuberkuloze.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). ko nih ne isto a. uhodanoj tradiciji. hemostatskog. Na Haitiju za albiminuriju. ligamentima. kod kamenaca u i. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. li ajeva). urinarnih puteva (bakterija. tuberkuloze te vodenih bolesti. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. urinarnih puteva i organa. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. arterijama i ko i sa staro u opada. vezivnom tkivu. diuretik. upalnih stanja). U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. posjekotina. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. rak. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. mjehura i bubrega. mjehura. pojavu bjelan evina u mokra i. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. antisepti nog. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. bubrega. Poznato je da razina silicija u kostima.

i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. Usprkos bolu. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. kolika god da je njihova povr ina. vezivna tkiva i hemoroide. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. ali na njeno veliko iznena enje. kupelj za ruke. rana. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. nije vi e bilo ni traga opekotine. tj. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Obloge koristimo za zglobove. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. desetak dana kasnije. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. a namakanje. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. . a za krave smrt«. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. noge i hemoroide. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima.

abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. pu evi. Sastavljen je od 50% smole. kada je topao. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci. jedinstvenog nagorkog ukusa. imunostimulativno. . ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. antiseptik. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. boje i mirisa. antioksidant. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. delovanje. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina.. 30% voska. Ona je specificnog izgleda. anestetik.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid. koje je ustvari placenta puna vitamina. antibiotik. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice.. 10% etarskih ulja. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. otvor) na ko nici. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. antivirusno. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. antimikrobno.

Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . smole i balzami 55%. ali uvek je prijatan. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. Od svih pcelinjih eliksira.U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. ali i kao vec pripremljen rastvor. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. vitamini. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. pece na jeziku. etericna ulja 10% i oko 10% polena. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. varira od vrste do vrste. . najce ce alkoholni. Ukus mu je trpak i o tar. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. a miris karakteristican. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. gljivice. ili uljni. mikroelementi. kompleks flavonoida. Deluje lokalno anesteticki. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi. viruse. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola.. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san.. a to su: etarska ulja.pcelinja smola .simbol snage i o trine. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. pre svega namenjen deci.

cireve i druga ko na oboljenja. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. U nauci je poznata i kao antioksidans. posekotina i raznih rana na ko i. gde su mnogi drugi lekovi zakazali. za lecenje u nih oboljenja. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. cireva. poma e i kod zubobolje. neprijatnog zadaha. Poznata su regenerativna. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. upale desni. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. krvarenje. ekcem.. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. Kao vrhunski aktivni biostimulator. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. piodermiju. . za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). U slucaju te kih dijareja.. seboreju. koje nema negativnih propratnih efekata. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. hemoroida. posekotine. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. opekotina i dr. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. desni i raznih oboljenja usta. Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. NJegovo delovanje protiv mikroba.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. upale mokracnih kanala.

bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. maslidjan. beli.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. Vi ebojni su. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani. bosiok. Cela biljka ima ugodan miris i aromu . gastritisa. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. beli..svraba. Mali. te suncana i od vetra za ticena stani ta. bosilje. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom. veku. . ru icasti ili purpurni.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. faslidjan. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. Davno. Latinski naziv: ocimum basilicum . Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova.asea aranion .

indijskom cajnom gljivom. kod kaslja. japanskom. mehura). mehura). cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. pocetnih stanja tuberkoloze. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. grceva u elucu.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. karga ok caj. Samo ime kombuha je japanskog porekla. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. creva). tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. kombuku. kineskom. kamfor. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi. lecenje astme i zapaljenje bubrega. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. gljiva za dugovecnost. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja.lak e mokrenje. takodje. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. jedan glikozid i kiseli saponin. creva). cineol metil-kalvikol. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. japanska gljiva. jedan glikozid i kiseli saponin. Zovu je ruskom. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. tinol lineol. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . kod kaslja. pocetnih stanja tuberkoloze. tinol lineol. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja.. Koristi se. cineol metil-kalvikol. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. kamfor.

dobro zatvorena. to mo e u mnogome da poremeti . a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. ali i povecava imunitet. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. sluzava. a to se meri lakmus papirom. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. U tecnosti se dr i nekoliko dana. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. to je smesa razlicitih organizama. Kombuhom se naziva debela. potamnjuje kosu. nije samo to. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. Mo e se staviti u obicnu. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. sivkaste boje i ne jede se. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. kao i pichie fermentantsa. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. ukljucujuci i li aj. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta.bakterija sircetnog vrenja. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. acetobacter ketogenum). Izuzetno je va no da napitak bude blag. dok se ne postigne eljena kiselost. bacterium gluconicum. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. Naime. odla e Ästaracke´ bolesti. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol.

sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja.ravnote u organizma. Kombuhu mo ete i sami napraviti. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. a u te im slucajevima da izazove i smrt. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi.

Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. npr. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. 1. 2. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. Najbolja je staklena posuda.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). moci cete pripremati vece kolicine napitka. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. 4. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. ulijte ga u staklenu. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. Neka se listici caja namacu 15 minuta. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Pripremite caj na uobicajeni nacin. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Ohladite caj na temperaturu od 20° . a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. dodajte caju tecnost koju ste .Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. porculansku. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. Procedite cajne listice kroz cedilo. 5. 3. 6. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. Mozete koristiti caj u vrecicama. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. polietilen (PE) ili polipropilen.

ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. biljnih spora i drugih zagadjivaca. 8.2) zavisno . Fermentacija treba da traje 8-12 dana. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. prasine. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. 7. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost.7-3. Ako vise volite blago slatki napitak. 9. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. zavisno od temperature. Kultura takodje uspeva i u mraku. 10. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Bolja je polusenka. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Napitak je ispocetka sladak. Sto je visa sobna temperatura. to je brza fermentacija. da bi kultura mogla disati. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija.dobili zajedno s kulturom. fermentaciju treba ranije zaustaviti. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C.

. On je penusav. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. To dolazi zbog rasta kvasa. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam.. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. Staklenke dobro zatvorite. Pazite na pravilnu temperaturu caja. drugu casu nakon rucka. 11. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. ponekad tone na dno. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. Ulijte napitak u staklenke. I jedno i drugo je u redu.od individualnog ukusa. koje trebaju biti pune do vrha. Odredjena kolicina taloga je normalna. Napitak ima prijatan ukus. Normalno ga pijemo tri case dnevno. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. Kad kultura potone na dno. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). blago kiselkast i osvezavajuci. 12. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . Na taj nacin se dobija penusavi napitak. dok kvas nastavlja da radi. koji proizvodi plin koji gazira napitak. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. nakon sto je bio flasiran. Uzivajte! 13.

zimi). ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. npr. poput sede kose ili starackih pega po rukama. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. koja je osnovica na e hrskavice. Deluje i kao prirodni antibiotik. proizvodeci glukuronsku. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. neophodne vezivnom tkivu. i. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. . odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. mlecnu i sircetnu kiselinu. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. kao i heparin. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. mukoitin-sulfatske kiseline. Ako kultura potone na dno posude. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. Kad postane tamna i prljavo smedja. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. kondroitin-sulfatske kiseline.

poma e kod kolitisa. nemoguce. to je znak da je ubrzan krvotok. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. nepravilnosti u radu eluca. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. Uz to.Utvrdeno je. arterioskleroze. povecavajuci imunitet organizma. kostobolje. zaustavlja zarazni proliv. preno eni usmenim predanjem. pa tako smanjuje telesnu te inu. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. Naucno dokazati sve navode je. jetre i bubrega. sni ava ureju. Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. poma e i kod nesanice. Podaci iz sveta. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. stimuli e metabolizam. cisti ucnu kesu. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. ecer i holesterol u krvi. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). naravno. a poma e i osobama pod stresom. takodje. podstice rad lezda. odnosno poma e sagorevanje masnoce. kombuha prevenira pojedine vrste raka. Ivan imatovi ) . kao i kod ka lja. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´.

zubobolja. izlije io sam se ve nakon tri dana. Naime dr.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. bronhitisa. Uljna se terapija pokazala . kroni nih krvnih bolesti.Karach. organizam slabi. crijevnih bolesti. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. bubrega. zbog uni tenja mikroflore. izjavljuje dr. encefalitisa te enskih bolesti. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. te osloba a organizam opasnih otrova. elu anog ira. I sam sam bio te ko bolestan. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. artroze. ekcema. tromboze. umora. i ire javnosti. Karachautemeljene. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. Dr. Me utim. ubrzo zatim. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. oboljenja srca. A za jednog akutnog napadaja artroze.

ostao neugodan okus i vonj. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. Polako i opu teno preme emo ga po ustima.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. Ujutro prije doru ka. Samo po sebi. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. na ta te. elu anih tegoba. bolesti ivaca. mo ete i zamisliti. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. bu kamo. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. ulje je gusto i uto.obamrlosti. stavimo u usta veliku licu ulja. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. mijesimo i procje ujemo kroz zube. va emo. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati.

Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. . te ko se koncentrirate. Ako to elite initi e e. Dr. osje ate se izmrcvareno i tromo. Ako se esto osje ate iscrpljeni. oslobo en balast. dva ili tri puta na dan. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. dobar apetit. ugodan san i dobra koncentracija. imate izra ene podo njake. lije i sam. ve dva do etiri dana terapije. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Netreba ekati da vas bolest zahvati. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. lo e spavate. te ko se budite. mrzovoljni ste. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. ve odmah krenite ususret zdravlju.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. sklad.

s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje. Uvjeren sam. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Vrijedi poku ati!!! RAK . Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³.Natanak bolesti i njegovo lije enje . . Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Karach. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. No. nagla ava dr.

daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. srca. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. poslije terapije. ivotnoj sredini. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Razlozi se mogu tra iti u genetici.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. 2. 6. puta. hrani ili na inu ivota. to . to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. 8. 3. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. 4. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. bubrega. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. a tako er mo e do i da o te enja jetre. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. 7. plu a i dr. Zra enjem se. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. Me utim. pored uni tavanja elija raka. 9. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. 5.

Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. 11. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. pogotovo za oboljele od raka. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. e er hrani elije raka. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. hormone rasta i parazite. a. itarica. Sluz hrani elije raka. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. d. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. . elije raka e Ägladovati' c.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. b. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Zamijene za e er su tako er tetne. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. uklju uju i fa ol. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. ali u vrlo malim koli inama. pogotovo u digestivnom traktu.. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. 10. klica. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. koji su svi tetni. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi.

16. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 12. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. tijela i duha. Izbjegavajte kavu. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Rak je bolest uma.e. 14. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Bijes. aj. 15. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. antioksidanti. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. vitamini. flor. 13. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. koje sadr i voda iz slavine. minerali EFA i dr.

Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. On navodi da kombinacija masno e. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. kao to je vatrostalno. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. koji ne sadr e dioxin. posebno na dojci. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Umjesto plastike. hrana koja je pakirana u plastiku. Dioxin je bio jedan od razloga. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. pireks ili keramika. welness manager u bolnici Castle. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Dakle. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1.

odnosno 2-4 dkg. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome).mikrovalnoj pe nici. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. sa 2 dcl soka ili mlijeka. RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. svako jutro. da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem. Uzimati jednu veliku licu. nata te. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: .

326. E. 411. 172.440. 309. 382 E400. 471. 336. 401. 421. 132. 150 (Elite Cappuccino). 104. 140. 322. 422. 237. 408. 306. 403. 270. 105. 280. 261. 281. 202. 405. 327. 308. 203. 151. 337. 303. 161. 475. 307. 474. 331. 305. 333. 472. 175.125. 325. 121. 282. 404. 241. E. 420. 406. 414.E.240. 332. 301. 141. 171. 111. 260. 236. 410. 180 E. 152. 130. 174. 413. 101. 153. 103.334. 162.173.170. 201.200.477 . 335. 263. 238. 402. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 160. 290 E300. 473.100.

Zott Toast sandwich sir u listi ima. ko ne bolesti. 320. 230. 120. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. 233 E311. 231. 312. (Zdenka mazivi sirevi. 339. smetnje probavnog sistema. 321. E .OPASNI DODACI: E102. podra uju ivce. 232. Martinger sandwich sir u listi ima. 221. 124. 338. povisuju kolesterol. 110 (Cedevita bomboni). Anamarija Cappuccino). uni tavaju vitamin B 12. 224.

217. Margo s jogurtom.340 (Anamarija Cappuccino.Bitter Lemon. . 131.213. 216. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD.210. Zvijezda light majoneza). 341 E407. Margo Nova. 142 E. 465. 215. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 461. 211 (Zvijezda ketchup. Schweps .463.123. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. Elite Cappuccino). 214. Puris hrenovke). Arabesca Cappuccino Gold.

vrhnje za kuhanje.zajedno s E-110. topljeni sirevi za mazanje. zamrznuta riba marke "Iglo". E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. puding od vanilije. Cr me-Fraiche. . neka bezalkoholna pi a. puding sa lagom u plasti nim posudicama. neki sirevi i gljive u konzervi. meso rakova. PREPORUKA: Koristite ovaj popis . Treets i Smarties okoladni bomboni. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica.

zadaha iz usta.Bakteriostati ko djelovanje. opeklina. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij . tucanja. proljeva. povra anja u trudno i/ lo e probave. Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. . gastritisa.Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) .KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. kod bolova u kostima. talo enja kalcija u mekim tkivima. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata. Kod ne iste koze. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .uzeti prije glavnog obroka.Djeluje protiv povi ene kiseline. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke.

Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Navla iti ru nik u vru oj vodi. Kad pare po nu izlaziti. astme.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. ka lja. Rije je o inhalaciji.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. nagnemo se to bli e i udi emo pare. mala zagnojenja. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. laringitisa. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. Treba udahnuti najmanje 75 puta. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Prema potrebi ponoviti postupak.Krvarenje zubnog mesa.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. afte br e .Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i.

Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. uko enost. no no znojenje. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. Veliki trbuh postupno e se smanjivati.Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. Terapijska upotreba . nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati.Zglobovi. premorenost.izvana Stres. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. povi ena temperatura. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. .

jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. sa sna nim zubima i kostima. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. Jabuka je na neki e ere. koja je uz gro e. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. Plod jabuke sadr i: vo ne . Jedan od njih je jabuka. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. Jabu ni ocat . Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase.

celulozu. Ako kalija nema dovoljno u stanici. eljeza. Od minerala najvi e ima: kalija. Tako er. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. silicija i drugih elemenata u tragovima. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. organske kiseline. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. privla i im vodu. Jabu ni ocat je hrana i lijek.pravi eliksir zdravlja. ali i vitamina C. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. magnezija. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. fosfora. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice).vitamine. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. B i C. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. kalcija. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. pektin. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. Kalij je vitalno va an mineral. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. minerale. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). enzime. pi e zdrav- . procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban.

badem. Povr e bogato kalijem: raj ica. upale grla i sinusa. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. ljive. kelj. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . tetivnih za ep . slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). prostate i mokra nih kanala. gripe. radna populacija). Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura.hr. ali i u medu. meso.zivot. mijenja se u lu natu. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. banane. Budu i da ja a organizam. studenti. bubrega. masline. slabije pam enje i lo iji san. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. Ina e. (hladne ruke noge). odnosno poma e kod virusnih infekcija. riba. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. Bogati izvori kalija su povr e i vo e. malaksalost.hr. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. cvjeta a. Ima ga u per inu i kadulji. a vo e: jabuke. kisela pH razina. kroni ni ko a. kupus. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i.com. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost.com. bundeva. kru ke. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. zelena salata. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. antisepti ko djelovanje. zeleno lisnato povr e. aci. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. pi e zdrav-zivot. Znaci manjka i kalija: umor. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi.

ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. U vrijeme Hipokrata. ne zaboravimo. Djeca uzimaju pola a e vode. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. piti i grgljati jabu ni ocat. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. Naravno. ali i preventivno. ocat su primjenjivali kao antiseptik. taj Rezultat kiselkasti. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. i octa na napitak. poput ostalih vrsta octa. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. a limunu produ ili trajnost. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. Za vrijeme gra anskog rata. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. koristimo ga i kao dodatak salatama. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. jednostavan. I na kraju. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. Mo emo "limunski ocat". . ba kao nekad iz smo nica na ih baka. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime.

Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. fosfor i kalij. Osim toga. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. kalcij. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. vode i meda. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. povr e itd. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Provedena istra ivanja su pokazala. betakaroten. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. eljezo. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Neke od njih su: .Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. koji se pije vru ili hladan. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. bubrega i drugih organa. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. kao to su pektin.

koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. Visoki krvni tlak Kalij. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. JABUKA . Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin. Ovo su samo nekoliko primjera toga. koji se nalazi u jabu nom octu. u mjesto toga da ih talo e u tijelu. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. koji sagorijeva masno e. jer spre ava rast kancerogenih stanica. kako se mo e koristiti jabu ni ocat.kao lijek . to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). poku ajte sa jabu nim octom.Artritis Osim toga. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. ako va metabolizam ne radi dobro .

Druga imena su joj adam ica. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. jaboka. kongnestik. aromatik. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. francuski Pommier Pommier sauvage.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. a svima je zajedni ka ugodna aroma. divlja jabuka. antiseptik. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). Oko 800. s finim pustenim stapkama. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. Prirodni je anemik. a talijanski Melo selvatico. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. antireumatik. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. antidiaroik. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. kiselog. dijetik. jabuko.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). antiarteriosklerotik. divljaku a. trpkog okusa. bra njava ili so na. laksativ. Raste samoniklo u .Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. Mo e biti slatkog. jabka. umska jabuka. Ima mnogo vrsta jabuka. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. detoksikant. du ine 1-3 cm. sedativ i tonikum. digestiv. diuretik. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. Oko 2. dezifecijens. stimulans. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. ± Malus domestica Borkh. ovisno o sorti. dugi su 5-10 cm. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. dijaforetik. stani tu. ili pojedina no u raznim umama.

Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. niz mineralnih sastojka. cinka itd. nego lije iti. pektina. list isto kao i cvijet. jer ne samo to krijepi srce. biotina 0. kao to ih imamo danas. e era 9-12%. geraniola. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a.15 mg. vitamine A i B posebno B 5. regulira tlak. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. kiselina (jabu na) 1%. mangana. kalija 137 mg. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. 35 mg. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. crijeva. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. mlije nu.9 mg. magnezija 2. raznih .000 raznih sorti jabuka. mnogo vitamina C i P P vitamina. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti.. flora joda. folne kiseline 0. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. te kod arterioskleroze. nijicina 0. bjelan evina 0. acetata.4%. oksalnu. silicija 1.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka.1 mg.. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). natrija 1. eljeza 0. mravlje kiseline. fosfora 11 mg. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. katar eluca. u tragovima PP i B6.8 mg. U kori jabuke.9 mg. celuloze. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. vitamina A i C. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. fosfora. salicilnu i mravlju kiselinu. Jabuka sadr i vode 80%. 8 mg. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. mangana itd.bjelogori nim umama. masti 0. jantarnu.4%. Danas postoji oko 2. eljeza. ve mu donosi energiju i hranu. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. sumpora 5 mg. jabu nu. a plod po elji. amil-eter. kobalta. acetat± aldehida. citronsku.

To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. jer je najprobavljivija. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. Na 1 li icu ribane jabuke. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. u inak e biti isti. . Sve se dobro promije a i daje bebi. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje.nametnika. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te.

mokra nog mjehura. hemoroide. Poma e i kod srdobolje. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. a lije i i bolesti ko e. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. napunimo s medom i ispe emo. crijevnih bolesti i paratifusa. bubrega. bolesti o iju. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. nazeba. kuhamo u malo vode. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. Za znojenje: Razre emo jabuke. gripe. neurastenije. slabu probavu. lupanja srca. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. omaglicu. visoke temperature. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. infektivnih. Za pokvareni eludac: . dok ne dobijemo ka u. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom.

Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. Za lije enje ko nog ira: . Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino. Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. procijedimo. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak).Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode.

krumpjer. dijetik. arterosklerotik. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. makrobioti ara. laktagog i laksativ. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. krtola. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. talijanski patata. Druga imena su mu kompir. kao i gra ana raznih zanimanja. ekobioti ara. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). francuski pomme de terre. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. diuretik. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. dijabetik. kozmetik. Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. Prirodni je abortiv. antiasmatik.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. krumpir. kumpir. Isto tuma enje daju i za raj icu. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. emetik. kartoffel. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. Za nekoliko dana e ga o istiti. antisapzmodik. naturopata. antiinflamatorik. njema ki erdapfel. Engleski naziv mu je potato.

divlje meso.uzimanja ostalih namirnica. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. cinka. U lije enju gastritisa. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. mangana. li aja. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. B 1. ima ga u zelenim dijelovima biljke. Od minerala ima bakra.) u obliku aja od kore krompira. hepatitisa ko e i ekcema. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. a od kiselina jabu nu i mlije nu. a najvi e u mladim nezrelim .9 %. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. najvi e kroba.. pire od krompira predstavlja lijek. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd.1 %. itd. uljevi. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. Od vitamina ima C. bjelan evine 2 %. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. eljeza. Oblozi od krompira. B 2. koji se pripremaju na razne na ine. kalcija. udarci. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. B 9. P P i K. ujedi itd. B 6. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. glikozurije. Vitamin C se kuhanjem gubi. Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes).). fosfora. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. ugljikohidrata 18.). masti 0. opekline. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija.

Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. * Ako krompir gulimo. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom.plodovima. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. krompirov sok predstavlja jedno od . a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. Bolivija ile). tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. kao ukrasna biljka. to inimo to tanje. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. danas jedne od najra irenijih bolesti. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. Javlja se za epljenost. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. Gastritis U lije enju gastritisa. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. bezvoljnost i iscrpljenost. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. kod pune svijesti i bez bolova. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. st. Solanin se kuhanjem razara/rastvara.

ka e ili juhe. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. giht itd. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta.). ru ka. promrzni udovi. pola sata prije doru ka. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. kad se po nu pokazivati rezultati. dodajemo i sokove od cikle. malo maslinovog ulja i soka limuna. razne opekline itd. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. kao i kod napadaja gihta. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima.prirodnih sredstava za lije enje. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. za injenu s dosta per ina i luka. a poja ava se korijenom per ina i celera. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. oduzimaju vru inu (vru e glave.). Kod lije enja ciroze. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta. glavobolje. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. . Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. reume. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. kupusa i crne rotkve. uz terapiju. ve ere. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira.

mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. ne dr i vodu. nezdrava prehrana. prekomjerno kori tenje antibiotika.Kori ten tekst od homeopate I. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. ÄGljivice. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. Dr. i da teorija konvencionalne medicine o tome. Od samog po etka svoje medicinske karijere. koje je nalagala konvencionalna medicina. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. alergije. tako i psihi ki. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. da se hrane tijelom svog doma ina. probavnih problema itd. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. depresije.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. artritisa. Lesingera bakreni Candida i rak . Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. koja uzrokuje brojne probleme. u asno se osje aju ± kako fizi ki. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. Zbog toga osobe. Mike Lambert). . sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. to je candida? Candida albicans je gljivica. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. koje boluju od kroni nog umora. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in.³ (dr.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. Candida i rak Dr. Na alost. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. posebice candida. dijabetesa i poreme aja metabolizma . Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. Ova gljivica tako er ivi u ustima. Stres.

koja su umirala od posljedica kemoterapije. 3. U zdravom organizmu. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. 2. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu. Na kraju. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. koje zovemo Ärak³. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Prou avaju i rak. Nakon nekog vremena. Simoncini je shvatio. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. Patio sam. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. koje je diktirala moderna medicina. kao i candida.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. gdje u tijelu da se nalazili. Me utim. Za titna reakcija organizma Dr. Konvencionalna medicina tvrdi. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. kada sam gledao jadnu djecu. . koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. dr. da to nije tako. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. bez predrasuda i strogih pretpostavki. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. Simoncini je shvatio. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³.Simoncini govori.

Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. Brzo je shvatio. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. kao i drugih bolesti. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. poput sode bikarbone. nastavio je tra iti lijek. U ovom slu aju. Na kraju pravi uzro nik raka. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. da je rak uzrokovan candidom. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. Da. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. kojih je on izlije io od raka. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. odmah rje ava problem. ak se i po inje hraniti lijekom. Za razliku od drugih lijekova. spre avaju i njezino daljnje irenje.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. Kada imunitet funkcionira pravilno. koji je bio namijenjen da ju ubije. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. je oslabljeni imunitet. Umjesto toga. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. da bi se obranila. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. Sudbina otkri a dr. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Me utim. jer candida brzo mutira.

simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. dr. Candida saliva test 1. napunite a u .Äludom³ i Äopasnom³ idejom. Sada. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³.curenaturalicancro. Prije nego li to odete na spavanje. Kada je iza ao iz zatvora.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test.davidicke. postoji i ku ni test za candidu. besplatan i daje pouzdane rezultate. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. Tullio Simoncini nije bio kukavica. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi.Simoncini ovdje: http://www. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci.com/ lanak je preuzet sa http://www.) Na sre u. Posjetite stranicu dr. Test je jednostavan. nepoznatog porijekla. gdje se nalazi rak. (Predla emo. koriste i sodu bikarbonu. to je zaista ludo i opasno. a sodu su nazivali Älijekom³. ovisno o tome. da bi shvatili. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti. Me utim. u drugima ± samo nekoliko dana. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom.

ili se otopila. Ako je voda postala mutna. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. odmah nakon to se probudite. . Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. koje se spu taju prema dolje. 2. 5. sa Vama je sve u redu. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. ili se u vodi vide trake. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. Ostavite a u na 15 minuta. Slijede e jutro. 8. pljunite u vodu.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. 6. ili ako se slina skupila dolje. 7. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. kihanje. 4. 3. gr evi. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. konstipacija i garavica y alergija. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. postoji velika mogu nost toga. dijareja. da imate previ e candide u organizmu. nadutost i plinovi.

slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .trudno a .dijabetes Na ini lije enja candide .za epljenje nosa.upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije . depresija. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.Anti-candida dijeta . iritabilnost. grlobolja. est ka alj. prehlada.e njak (u kapsulama) .Alkalna dijeta .lije enje antibioticima .oslabljeni imunolo ki sustav .prehrana bogata rafiniranim e erom .Soda bikarbona . astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.Citrofit .

Postupak lije enja Kod karcinoma eluca. u ve ini slu ajeva. terapija dr.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr. talijanski onkolog. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr. Simoncini) Dr. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. crijeva.Simoncini.Simonicini uzrokuje rak). Nakon toga rak bi trebao nestati. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka.. tokom jednog mjeseca.Lactobacillus acidophyllus .Simoncini .

Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka. e er djeluje na druk iji na in. ÄDrugi lije nici su mi rekli. oboljelim od raka . Vi e info na http://www. Pretpostavlja se. Terapija bi trebala trajati 6 dana. . da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast.Jimu Kelmunu Dr. pu tenim ku i na umiranje. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. zatim pauza od 6 dana.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. ova terapija je jednostavna. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije.simoncini. Za udo. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije.com/th.. da pove ava nivo e era u krvi. Me utim. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. javorovi sirup djeluje na takav na in. po to stanice raka se hrane e erom. U ovom slu aju. direktno u venu. ubijaju i stanice raka. Tako trebate nastaviti. koji je dijelio ljudima. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. svaki dan. u obliku injekcija ili intravenske terapije.zahtjeva lije ni ku pomo . ali bez ikakve tete za organizam. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. po to ih soda bikarbona odmah ubije. Me utim.. u ovom slu aju.³ . Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika.curenaturalicancro. to je bilo potvr eno snimanjem.

e er i bijelo bra no KUPUS. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. pitomo zelje. Kr. p. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. Kolumele.Postupak: . antianemik. var. Prirodni je adstrigent. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). digestiv. var. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. gemmifera). Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. ). a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. antiskorbut. kapusta. opisuje 10 vrsta kupusa. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. ). revuzijant.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. var. pisac staroga Rima. antiulkus. diuretik. Citat: »plodovi zemlje se preziru. p. ( Brassica oleracea L. var. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. od sredozemne obale do Irske. p. crveni kupus. dermetik. glavatica. sedativ i vermifug. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). glavatom kelju (Brassica oleracea L. Kr. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa.zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. antiseptik. dijabetik. antireumatik. a prvi zapis iz 4 st. detoksikant. capitata Kupus (Brassica oleracea l. gongylodes). broskva. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. Kr. laksativ. acephala). ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. . Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . crveno zelje. remineralizant. var. var. glavati kupus.tokom ove terapije izbjegavati meso.

Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. variva. koji su oboljeli od skorbuta. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. antirahiti no djelovanje vitaminu D. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad.). Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. sok i list u kozmetici itd. dobar je remineralizant. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). kao hrane (juhe. dok je . Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. sena itd. vodene bolesti ). salate. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze).

Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). Tako inimo 7 dana. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). pomije an s medom ili e erom. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. pijemo ga u gutljajima. Iz lista kupusa izre emo deblje ile.James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. ako posjedujemo sokovnik. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. i valjkom ili peglom izgla amo list. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. II. a mo e i komora a. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). I. i uvijek pripremamo svje . i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. pritom koriste i razna pomagala.

Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. Salatu uzimamo 2 puta na dan. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. te 2 puta na dan uzimati salatu.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. irevi. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). Ako se pojave nadimanja. tjedan jedanput po dl soka ujutro. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. li ajevi.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). I. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. osipi. opekline itd. ekcemi. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti.

itd. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. ). osipa (egzantema). upale stani nog . ako je u uputama navedeno. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i.ne prestane. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. svaka 2 sata po licu. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. crljenice (rubeole). ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. tinkturom stolisnika ili kadulje. rane koje zaudaraju. ili preko no i. pri tevi. crvenog vjetra (erxsipelas). stavljamo biljnu mast. irevi itd. Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. a tijekom dana po 4 sata. a ako i jest. Uzimamo 14 dana. Rasol ne smije biti jako slan.

Kako bismo . Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. njegovani i nasmije eni. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. i to ujutro i nave er. to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. znojnog osipa (milijarija). rane od pro irenih vena. lagano masiraju i. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. kod reumati nih bolova (zglobovi). Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Hladniji dani. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. kod neuralgije lica (trigeminusa). Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata.lumbaga-i ijasa. kod pojasnog herpesa (herpes zoster). okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu.tkiva (flegmona). Kad nave er skinemo oblog. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. lanak od I. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom.

kao to je lagano tr anje. Ako ne mo ete svaki dan. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. kupku ili neku tehniku meditacije. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. dokazano je. Garantuje trenuta ni dotok kisika. celera i sl. ali i imunostimulator jer. osim ako to zaista nije potrebno. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. kupusa. jabuka. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. najbolje na svje em zraku. ipka. . o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. limuna. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. pinata. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. smanjuje stres. ubrzava metabolizam. Ko a e biti mekana. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. vo nja bicikla ili brzo hodanje. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. problemati noj ko i i podo njacima. kivija. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. Zbog oskudnije zimske prehrane. nahranjena i nje na kao bebina. Kad god mo ete. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. paprike.

Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. nasje i ga na . U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme.

Va no je znati kako i kada jesti vo e. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. a zatim komad vo a.kri ke i staviti u usta. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. To nije tako jednostavno. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Komad vo a je spreman pro i . kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. Recimo pojedete dvije nite kruha.

Jedite vo e na prazan eludac. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. U me uvremenu. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. pospe uje probavu i sokove.ravno kroz eludac u crijeva. ali ga kruh spre ava u tome. itd. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. arka. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). .

kao to su napr. ste i e te svu tajnu ljepote. Nemojte jesti ni kuhano vo e.Dakle. koji se bavio ovim problemima. zdravlja. Nemojte piti prigrijan sok. dugovije nosti. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. energije. u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. Ako ho ete piti vo ni sok . Ako elite piti . a ne koncentrat sokova iz konzervi. naran e i limuni. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. jer su oni kiseli. sre e i normalnu te inu.pijte samo sok od svije eg vo a. Ako jedete vo e na ispravan na in. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima.

gutljaj po gutljaj. arka. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. dobar izvor kalija. jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. sr ani . Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni.: tj. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. pijte ga sporo . magnezija. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. vitamina E i vlakana.vo ni sok.

LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. a puna je glutationa. Sastoji se od 92% vode. sni ava kolesterol. Tako e je klju ni izvor likopena. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. koji poma e i poja ava na imuni sustav. . Jagode spadaju me u glavno vo e. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. oksidanta u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka.i mo dani udar. slobodnih radikala. za epljenja krvnih ila. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade.

Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid. (Prim. arka. Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li .: zatvorene stolice ).: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). (Prim. Guava je tako e bogata vlaknima. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. arka.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. bijelim ili utim mesnatim tekom. koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. arka.

Vrlo brzo. hunjavice. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. pretvorit e se u masti i dovesti do raka. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. ka l ja. to e usporiti vrenje. kao izravnu . Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. prehlade. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. upale sinusa ili uha te bronhitisa. A ako je suditi prema brojnim studijama.

Primjerice. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. a nakon druge kampanje 10 posto. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. dr. Edukacija daje rezultate Prof. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. a nakon druge kampanje 27 posto.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. Vera Vlahovi -Pal evski. kao vrijeme gripe i viroza. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. Na alost. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. Na alost.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. . cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti.

dr. Iz istog istra ivanja. pospje uje razvoj otpornih bakterija. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. govori prof. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. dr. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. Ipak. dr. bez preporuke lije nika ± opravdano. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. Vlahovi -Pal evski. bez obzira je li opravdana ili nije. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. ka e prof. obja njava prof. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. . 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. dr.to se odnosi na potro nju antibiotika. prehlade. Vlahovi -Pal evski. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. ka lja i gripe. hunjavice. upale sinusa ili uha te bronhitisa. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. svaka primjena antibiotika. Ali. viroze ili povi ene tjelesne temperature. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju.

dr. Osim toga. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. Naime. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. kako pacijenata. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. dakle cijelim spletom simptoma. prehlada je esto pra ena grloboljom. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. tako i lije nika. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. Upala uha. . a njeno rje enje se ne nazire. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. To je jo ve a pogre ka pa prof. a grlobolja tjedan dana. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja.

Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . Ako uzimate med direktno. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. ako ga se dobro prokuha. isu i je i na taj na in o teti. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. Vlahovi Pal evski. Me utim. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan.Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. te da ga se ne smije pregrijavati. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. . I to na na in da se tri. No. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. upozorava prof. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. Naime. dr. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. u posljednja dva desetlje a. No. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno.

KRVNA GRUPE . osloboditi te peludne napasti. jednostavnog razloga. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. najbolje je direktno od p elara. Med je gotov. ali niti oduzimati. homogeniziranje. proizvod ve u p elinjoj ko nici. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. najradije bi se preselili na mjesec. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. Ne treba mu ni ta dodavati. No.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. to je filtriranje.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. formiran. Pa. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. manje s njim manipulira. u dobroj mjeri. . a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune".Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju..

imaju najkra i ivotni vijek. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. stres. i snagu na eg imuniteta.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Ova krvna grupa je sklona i irevima. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. metabolizam. Utje e na na u probavu. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. ive stabilno u sada njosti.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. mentalno i emotivno stanje. Jako su dobre vo e . gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . opstajale u divljim uvjetima ivota. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. gastritisu i alergijama. veoma iskreni i odlu ni. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres.

srce . teletina. divlja .umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. jetra tele a. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. janjetina. Jako dobre namirnice: govedina. ov etina.

koko ja jaja. maslac. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. guska. sve vrste le e . emmenthaler sir. morski rakovi. bijeli grah.dagnje. kozje meso. piletina. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. tuka Neutralne namirnice : cipli. parmezan. list. Neutralna hrana:feta sir. lignja. mozzarella sir. aba. vrhnje. miso. edamer sir. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. frape. crveni grah Izbjegavati : pinto. edamer. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. ikra od lososa. gauda sir. patka. losos. surutka. koko . soja. Neutralne namirnice : bob. kamenice. slanutak. sku e. mla enica. tofu. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. sladoled. karpina i i srodnici.Neutralne namirnice : fazan. jogurt. kozji sir. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. gavuni.

zob Izbjegavati: glutensko bra no. kelj. salata rimska. pinat. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. proso. bu ine sjemenke. kikiriki. p eni na krupica. lan. tikvice. sojino bra no. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. masline. umbir. e njak. pasta od arti oka.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. repa. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. komora . mrkva. pinjoli. endivija. ri a. cikorija. repa. paprika. paroga. aloja. mak. hren. brokula. korabica. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. bu a. kesten. ra eni kruh. gljive. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. kiseli kupus. kisele krastavce. lje njak. crne masline. je am. luk. arti oka. p enica. blitva. kokice. Neutralne namirnice: bademi. kapare. krumpir Neutralne namirnice: celer.

tre nje. kim. Jako dobre namirnice: mango. kupine. alge modrozelene. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i .Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . papar. roga . maline. vi nje. dinja. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. jagode. fruktoza. kivi. papar. gro e. datulje. ke ap. kopar. ocat jabu ni. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. smokve. Pi a: . klin i . ljive Neutralne namirnice: brusnice. ananas. lubenica. sojino ulje. ma uran. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. sirup od kukuruza. papaja Izbjegavati: avokado. dunja. cimet. melasa. limun. korijanar. lovorov list. per in. kadulja. kukuruzni krob. ribiz. estragon. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. bosiljak. kokos. jabuke. med. okolada. Neutralne namirnice: anis. grejpfrut. mandarine.

Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. slatka gazirana pi a. mentalno i emotivno stanje. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. Utje e na na u probavu. stres. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. kava.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. djeluju smireno i . Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. metabolizam. i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Zahtjevni su i veoma osje ajni . i ne ga prokuhavati. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. estoka pi a. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva.

akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost .suzdr ano. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . psorijaza. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. Jako su osjetljive na potrebe drugih. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu. Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. depresija. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e .Studije su pokazale i br em napredovanju raka. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja.

izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. izbjegavanjem dijeta. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: . nadalje dugim i otvorenim razgovorima. Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. izbjegavanjem sva e.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

strastveni. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. metabolizam. mentalno i emotivno stanje. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. Znaju biti jako odrje iti. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . Utje e na na u probavu.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. stres. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. i snagu na eg imuniteta. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima.

svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . Meso i perad: . Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. hladne ruke i noge hemoroidi . Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati.

camebert sir. mlijeko kravlje obrano. kozje mlijeko. mlijeko kravlje punomasno . listovi. morske rakove ( velike). menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. mozzarella sir. in uni. vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. lampurga. kapice ( koljke). lokarda. pu evi.dagnje. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. kavijar. govedina. kamenice. maslac. rocotta sir. ov etina Izbjegavati: bizon. tuna. sladoled. kuni . Jako dobre namirnice : losos. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. abe. patka. lignje. koko . teletina. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. edamer sir. Neutralne namirnice : cipli. jogurt. Neutralne namirnice : janjetina. grdobina. kefir. farmer i feta sir. divlja . sku e. jesetra. srdela i srodnici. gavuni.Jako dobre namirnice: purica. bakalar.

je am. zob i zobeno bra no . orah. ri ine mekinje ri ino mlijeko. proso. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. bu ine sjemenke. pinjoli. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. pinto grah. ra eni kruh. lanene sjemenke. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. bob. le a naran asta. rafinirana p enica. pistacio. mak. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. ganci. miso. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. kikirikijev maslac. Jako dobre namirnice: esenski kruh. ri a bijela/indijska/sme a.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. . sojin sir. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. proso. teff. crveni grah. indijski ora i . bademov sir.

Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. korijandar. ljive. dinja. vi nje. kivi. umbir. borovica. tre nje. ljutika. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. naran a. jabuke. Neutralne namirnice: paroga. breskve. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. Jako dobre namirnice: ananas svje i. patli an. komora . gljiva. lubenica. masla ak. kupus. Izbjegavati: crvena paprika. kumkvat.tikvice. korabica. hren. masline zelene. crne masline. goru ica. murva. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. smokve. repa. kru ka. krumpir slatki. kelj pup ar.zbog velike koli ine antioksidanta. gro ice. poriluk. radi . zelena paprika. kapare. ipak. blitva. mrkva. datulje. kaki. krastavac. papaja. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . grejpfrut. Jako dobre namirnice: kelj. kupine . bu a. alge. ribiz Izbjegavati: mango. celer. jam.jagoda limeta.

roga . kukuruzni krob. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje.med. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. chilly. sol. slatka gazirana pi a. tartar umak. vanilija. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. Jako dobre namirnice : kari. ma uran. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. klin i . ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. per in. ke ap. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . kadulja. crno i bijelo vino. elatina. fruktoza. laneno ulje . e er. okolada. kim. majoneza. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. kava.

ga ne vi e od 30 sekundi. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. i snagu na eg imuniteta.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Utje e na na u probavu. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. samodostatni. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. mentalno i emotivno stanje. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. metabolizam. . stres. subjektivni. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. originalni.

a najve i rizik za rak kostiju. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. Imaju mali rizik od raka titnja e.otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. plu a i jajnika . Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. Pseudomonas sp. jetre i u nog mjehura te grli a maternice. gu tera e. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Mogu patiti i od gojaznosti . visokog tlaka. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. Podlo ni su infekcijama. sinusnih infekcija. dijabetesa tipa I. hipotireoidizma. Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida .

divlja . prepelica . fazan. hladne ruke i noge hemoroidi . kuni Neutralne namirnice : bizon. jarebica. jetra.lo a cirkulacija. purica. govedina. ov etina. patka. piletina. teletina Izbjegavati: koko je meso. kozje meso. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina.

Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. quak sir. tofu. slanutak. gauda sir. karpina i srodnici. lignje. Neutralna hrana: edamer sir. kavala. lubin. jogurt. lampuga. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. parmezan. palamida Neutralne namirnice : cipli. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. gavuni. tuke. sojine granule. feta sir. jaja koko ja. maslac. lokarda. kefir. listovi. srdela. ricotta sir.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. losos sku e. sojino mlijeko . lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. meku ci. crveni grah Izbjegavati : le a. tun Izbjegavati: gof. haringe. sojine pahuljice. kavijar. ementaler sir. Jako dobre namirnice: farmer sir. sojin sir. kozji sir. mozzarella sir. dagnje. mlijeko. bob. in uni. Jako dobre namirnice : grdobina. kamenice.

krastava. zobeno bra no. kikiriki. ra eno bra no. arti oka. suncokret. bu a. kupus kiseli. repa. kelj. rabarbara. Jako dobre namirnice: brokula. paprike Neutralne namirnice: bamija. orah. kruh bez glutena. aloja. ri ino vrhnje. glutensko bra no. umbir. komora . poriluk.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. gljive itake. gljive bukova e. kokice Neutralne namirnice: je am. kesten. kapare. posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. proso. celer. kruh Izbjegavati: p enica. mak. blitva. paroga. arti oke. krumpir. rotkvice kupus. chilli. masline zelene . pinat. kapula. lanene sjemenke. mrkva. tikvice Izbjegavati: crne masline. Izbjegavati : pistacio. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. zob. ri ino bra no. bu ine sjemenke. pinjoli. ri a. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. sojin.

avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. ljive suhe. majoneza. kukuruzov krob. ocat. datulje. jabuke. sojin umak. laneno ulje .sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. metvica. klin i . chilli. ma uran. ipak. kadulja. med. ribiz. tre nje Izbjegavati: kokos. slai Neutralne namirnice: feferoni. vanilija Izbjegavati : cimet. smokve. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. okolada. brusnica. elatinu. kim. lubenica. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. dunje. jagode. kivi. anis. limun. vlasac. cata (dinja). bosiljak. nektarine. kaki. lovorov list. kumin. sol.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. breskve. melasa. papaja. papar bijeli i crni .

MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. i ne ga prokuhavati. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . pivo. to god vi sada mislili. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. pobolj avaju prokrvljenost stanica. a ne da bismo se njime lije ili. 2. poti u izmjenu tvari u organizmu. ka u Francuzi. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. kao to su polifenoli. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. Dakle. slatka gazirana pi a.krv . estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. pivo.

jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. Samo bez pretjeranog odu evljenja. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'.bolje kola va im venama! Da ponovimo. pa ak i onu u mozgu. 4. ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. 8. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. molim. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. ime odmah sni avaju i krvni tlak. 3. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. Ono to se u narodu ka e . NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. Ina e. pripazite. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. VI E DOBROG KOLESTEROLA. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. Lo a ili dobra vijest. od visokog krvnog tlaka. ali niti zgru ana! 6.LDL. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. . alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju.da krv e bude prerazvodnjena. zavisi kako se uzme .

DRIJELA Opasna kombinacija . vino. 2. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. 10. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. kao to je primjerice reuma. pogotovo onaj prostate i plu a. ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. . CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. prije svega oni B kompleksa.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. JEDNJAKA. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. 9. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. 24 g*alkohola (mu karci). te folna kiselina sadr ana u pivu. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. tj. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. GRLA.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. 3. te nakon odre enog vremena i odumiru. RAK USTA. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka.

ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno.03 l rakije (=standardno pi e). pogotovo alkoholom.25 l pive.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog .1 l vina ili 0. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E. tj. 8. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. 0. Uostalom. 60 g* alkohola). Benigna hiperplazija prostate PROSTATA . 7.5. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta.

Prostata oko 20 grama. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. blago lu nat sekret. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. koje se . Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Prostata izlu uje bjelkast. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. kao posljedica hormonskih promjena. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. S druge strane. nego i zbog redovitih godi njih pregleda.tkiva prostate. godine ivota. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica.

Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. a u mokra nom mjehuru mo e se . neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. Dobro udno. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. Primjeri su: potreba za mokrenjem. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. oklijevanje prije mokrenja. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. slab ili prekinut mlaz mokra e. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. bol tijekom mokrenja. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. ostaci se talo e u mjehuru. esto mokrenje. godine. neodgodiva potreba za mokrenjem. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate.naziva adenom. Do 80.

Pregled je brz i bezbolan. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. nu na je i cistoskopija. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. no mnogima neugodan. »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Bezbolno.stvoriti i kamenac. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Planira li se operacija. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. a rak na vanjskom dijelu lijezde. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. uklju uju i i rak.

»watchful waiting (WW)«.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. tamsulosin i terazosin. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. U onih koji se ele lije iti. Lijekovi te vrste. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. o tre za ine. Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). nakon osje a nekoliko dana. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. jesu finasterid i dutasterid. U dogovoru s bolesnikom. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. doksazosin.

kad su ti bolesnici ponovili pretrage. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. Dakle. Kod suprapubi ne prostatektomije. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. klasi nog kirur kog zahvata. inciziju vrata mokra nog mjehura. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. kona no je lije enje kirur ko. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. s hormonima koji poti u rast i tkiva. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. No. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom.uve anom prostatom. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. kada je stanje povezano. U svakom slu aju. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. prije svega.

i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. dok oblak stigne do obale Amerike.Iako se pretpostavlja da e . Po potrebi pregled. vode i zraka. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja).je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu.mokrenja. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. ali samo trojica to priznaju. Prema nekim procjenama. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Tokom vremena.razina tog zaga enja biti neznatna. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. I to je jo jedan negativan .koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! .radiation absorbed dose . Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. mokra e. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. na e hrane. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak. vodu i usjeve. RAD .

65 mg * djeca te a od 68 kg .utjecaj nana e zdravlje.32 .130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. Nakon ernobilske katastrofe 1986. gdje on mo e izazvati rak. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja. stru njak za kemijske patologije. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u. Do sada. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata.ka e Lam Ching-Wam. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i.. nakon radioaktivnog zaga enja. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" .Prema preporuci lije nika. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. 1. kostiju i leukemije.

U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija". Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. To je uvena tajna vojske SAD-a. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida.mg * bebe do 1 mjeseca ivota .ka e dr. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja. Chris Shade. Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. 2. a to je od 6 do 50 mg dnevno. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana.. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu.

glina izvla i i upija radioaktivnost. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. >K tome. barem 15-25 kg.. naprimjer magnezij klorid. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i. Ac. Sol mrtvog mora tako er je dobra. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. Najbolje je da u kupku dodate magnezij." 3.jer sadr i velike koli ine magnezija. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. . >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i.Raymond Dextreit. Sircus. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma." >.

Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). to e e ju koristite. * 2. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. * 1. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Po elji. najbolje izvorske). Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. tako i izvana. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Po eljno je da je voda to toplija. tjedan: ujutro promije ajte. mo e se uzeti jedan sat prije jela. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. tim je br i proces i enja. * 3.Glinu mo ete koristiti kako iznutra. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. . Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite.

Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. koje su se nalazili jedna pokraj druge. su bile pogo ene radijacijom. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. p eni ne i je mene trave ja a stanice. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. Spirulina. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo.koja sadr e alge. poma e i enju krvi i jetre. konzumiraju i sme u ri u.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. . Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. Ljepljiva vlakna. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. >. klorele. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. miso i alge. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu.

ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.. ni najmanje nalik na hranu. bogatih klorofilom.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline.. ZNATE LI UOP E. klorele i drugih algi. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . Molim.... Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari.. Kad je izazvao pomor purana. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom. eljeli su vratiti ulo eno. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana.

. Maslac je dio prehrane stolje ima. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. O MARGARINU. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. A SAD. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost.tekst. Ali. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila... Pove ava peterostruko pogibao . O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). Maslac ima mnoge hranidbene prednosti.

I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma... mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. Nakon nekoliko dana. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha.... pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice. kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. Smanjuje proizvodnju inzulina..).) . Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka. I sada ona najpogubnija injenica. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu.od raka..

. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice.* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris.. MOLIM! udesno pi e -mrkva. pa ima od toga koristi. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili... ni plijesni. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo .. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima.. I dodajte mi maslac. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika.

. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Seto je imao rak plu a. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. Vrijedi probati. Uzmite jedan krumpir.dugo od ranije. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. Operite ih. Vrijedno je uzeti ga k znanju. . To udesno pi e je jednostavno. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. izre ite na komade.

sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. Ja a plu a. Dobar je za vid. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. 3. Sprije ava stanice raka da se razviju. gu tera e i mo e izlije iti ulkus.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. bol u . To e ograni iti rast stanica raka 2. 4. 5. Oja ava imunolo ki sustav. bubrega. Sprije ava bolesti jetre. 6.

Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. poma e rad crijeva. Kada ga treba piti: . 8. Nema niti jedan lo efekt. 7. Detoksifikuje. 9. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Poma e u peludnim groznicama. Ubla ava menstrualne bolove. 10. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. eliminira opstipaciju. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava.mi i ima. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama.

Procijediti i uliti u istu bocu. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. dobro ga oprati. Vremenom se toga nakupi puno. treba uzeti aku per ina. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. . nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno. Kad provrije. i na im bubrezima je potreban tretman i enja. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. PhD (Herbology).Prembabu Chathurvedi. te dr ati u hladnjaku. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr.

Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. * Budu i je bogat kalcijem. sr anih problema. iscrpljenosti. kao i za vrijeme menopauze. i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. Jako je dobar za djecu i sporta e. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. . * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. anoreksije. * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. mentalnog i fizi kog umora. katarakte i infekcija. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. fosfor. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. op e slabosti. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah.

a to je bilo prije 12 godina . tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik.* Koristan je protiv ireva. to je bilo prema rije ima lije nika. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. To je trajalo godinu dana.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. ivac (i jas) je prouzro io bolove. On nam govori to je osobno do ivio. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. na jedan kongres Isusovaca. * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . neizlje ivo. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. profesor fizike i biologije. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). pogotovo ako sam bio budan. otac Jahn Schorr. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i.jaka bol me probadala u le ima. Kad sam ujutro ustao. skoro sam ostao paraliziran. osjetio sam jake bolove u kralje nici. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . bilo da sam sjedio. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. Nije mi bilo pomo i. (sve enikisusovac). Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Kada sam imao 61 godinu. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana.

ivci postaju smireniji. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. nakon to sam ustao.jednostavno. ne e umrijeti . a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. te stvara normalan protok krvi. bio sam sam sebi udan. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. kao i bilja. a osje ao sam se preporo eno. Tako sam i nastavio. je nestalo. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. jer se talo io u zglobovima. Magnezijev klorid oduzima kalcij. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. a krvni tlak se stabilizira. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. Dvadesetog dana. koji nije na pravome mjestu. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . pam enje i koncentracija je pobolj ana. skoro se vi e nisam sjetio da . Nakon ezdeset dana. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol.

1. . Pobolj ava probavu i daje enrgiju. 4. 2. Opet sam imao radost ivota. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. 5. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. poti u i funkcije organa. 7. Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. Na taj na in. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. 6. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . Dobro zatvori i potresi bocu. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. uvijek odr avaj. Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. ja a mi i e. i odli no sredstvo protiv stresa. dobar je antidepresiv. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. te je preporu ljivo za svakog sporta a. 3. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima.(mokra na kiselina). ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe .postoji. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze.

14. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. Regulira funkciju crijeva. 12. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti. 18. Sprje ava ozebline. epilepsije. 20. . Smanjuje koli inu masti u krvi. te 10. Sprije ava gripu. Stoga. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. Sprije ava pretilost. 21. kod tetanusa . Djeluje protiv zadaha. 24. Produ uje mladost-vitalnost. 13. 22. 9. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. Smanjuje probleme bronhitisa.itd. 17. djeluje protiv arterioskleroze. Regulira probavu. 11. To je izvrstan laksativ. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. 15. Sprije ava arteriosklerozu. 19. 23. Sprije ava rak.8. 16. isti krv. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. o ivljuje mo dane stanice.

ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. kada prostata postane . Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. U slu aju.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. bez operacije. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. jer mo ete o tetiti bubrege. uzimaj dalje da se bolest ne vrati.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? .bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. Kad je problem jednom rje en. ovisno o starosnoj dobi. to nije kemijski proizvod. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. Uzmi jednu dozu u jutro.drugu popodne i tre u nave er. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. doza mo e biti manja.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. posebno u prstima koji oti u. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. ve je prirodna tvar. Budite oprezni. Za ljude koji ive na zemlji. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. jedna doza ili dvije na dan.

a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom.sve dok ne nastupe progresivni oblici. Nakon pobolj anja. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se.ponovo normalna. U tom slu aju. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi.koji pokazuju.kl. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak.od 2 do 4 mjeseca. Va no je ono to sam VAM poslao. uzeti minimalnu dozu za prevenciju.. pa prestati.prema dobi. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. Kada je situacija pobolj a. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. tremor. uko enost. ali ne i izlije iti. itd. i ako su poznati i takvi slu ajevi. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. nedostatak aktivnosti mozga. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. U slu aju da se bolest ve ra irila. Magnezij klorid kao lijek. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). U svakom slu aju. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. Postoje znakovi. preporu a se kad se situacija pobolj a. magnezij klorid mo e sprije iti irenje . Tako er je po eljno prestati uzimati mg. popodne i tre u u ve ernjim satima.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. Pomognite ljudima kojima . Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. Uzeti jednu dozu ujutro.

bloger.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj.cvate od juna do kasno u jesen. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.html http://www.aspx http://prijezaceca.webs. bljedobolje. macina trava divljaka. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve ." Ovako pise Sadikovi .stranice: http://herbalism.30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama . lijek je protiv slabokrvnosti. tetrljan. gor ika.blog. Za aj se uzima 20gr osu enog li a. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu). prijateljima i susjedima.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.htm http://www.jajoliko name urano dlakavo li e .com/ocajnicamarulja.je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima. I na oh se u dilemi.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . elu anih i crijevnih bolesti. zaintrigirala me. Macina trava -2. isti od sluzi plu a i bubrege. . Tragam dalje. . jetrenja a. marulja. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta.hr/post/marulja/1532996.vrlo ugodnog mirisa .li e ljutog i gorkog okusa . a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj.marrubium vulgare. . uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca..herbateka. Uzima se n te srca mala olja.. otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. smrdu a. bla i bolove u jetri. jetrena trava.

Objavio/la lillium u 11:38. Suze su me zalile.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. # 15. 5. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. A mo da je zabuna u nazivu. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. 11 komentar(a).kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. . print.2010.Neki i valerijanu smatraju macinom travom. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. ne mogu ni sliku da na em na internetu. ubaciti sve u 1 litar vode. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. Opet. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka. Hvala. nakon ega se pravi pauza.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. Sli na mati njaku. Sli na je koprivi i mati njaku. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). . Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim.05. Procijediti. pa se nadam da e dileme tada nestati. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis).da crveni luk . 24. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . moja saznanja Otrila sam na sebi: . Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. o ajnica.

vijek doba bioratova. Hvala bogu na izuzecima od pravila. ne znam. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im).Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. MOLIM. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. kao i veliki broj zena. Naime.2010. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. Mozda je to samo na ovim prostorima. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. Ovo nije nikakva izmi ljotina. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA. 24. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine.blogger. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. Naime. cesto osjecam zarecu bolu u nozi. orbit. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). pripremila caj od kunice i nevena. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka.blogger. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Probala sam taj nacin. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta.Nadam se da e vam pomo i. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)).04. u 2010. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Sadik Sadikovi .ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Astronumerolog Irena Sjeklo a .

kojemu je bilje odre eno za hranu. svinjsku mast. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. nego se odvuku u vrt. a ivot veseli. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. Bolestan ovjek je mrzovoljan. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . osobito one koje se hrane mesom. On je i u starosti bodar. on mnogo znade i mo e da pomogne. Pisano je 1928. te je na smetnji i sebi i svojima. ovjek je stvoren za biljnu hranu. Tamo gdje nema ljekara. kad obole. . bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. izbirljiv je u hrani. od kojeg e ozdraviti. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. Zdrav ovjek je vedar. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. I uistinu. rad ga krijepi. Po mome mi ljenju. elucu i crijevima. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. Izbjegava rad. Ako ga izgubimo. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. kao recimo ma ka. trave su najprikladnije za lije enje. jer bolest dolazi na kilograme. te kopaju. itaju i ponovo njegovu knjigu. najbolje je da zatra i pomo od njega. a odlazi na grame. koji su vezani uz stolicu. jer se ne stari od godina nego od bolesti. Meso ga samo kvari. Alkohol. ne e da okuse mesa. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. treba tra iti to prije lijeka. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. a to se vidi po njegovim zubima. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. pa i zbog toga ima svoj dra . "Nisam u en ovjek. Zato treba uvati zdravlje. koji su ili predajom od oca na sina. dok ne bude kasno. godine. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. lahko naginju svim mogu im bolestima. jer ako je lije nik savjesno u io. tra e ljekovitog bilja. svinjetinu. difterija itd. Oni ljudi. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara.

Zato stari. Osim toga. osobito iz kr a. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. ije bilo ne e odati du evni nemir. da mora ozdraviti. bilo bi veoma malo bolesti. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. Jer nema toga bolesnika. Bolesnik se druga ije pona a. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. jer zalud se tijelo opire bolesti. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. potcjenjuju i bolest. da tobo e ne oslabi. a ne podle i joj. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. mo emo lahko raspoznati i po medu. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. Ovakvi znaci. treba pomo i da se savlada. ako joj du a podlije e. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. nego. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. zelen. nije uvijek zdrava. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. Mlijeko. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. Du evne boli. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. hljeb. Ako bolest nije te ka. da se peru i iste i da rade. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. Da se u to uvjerite. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. koje ljekari zovu simptomima. da budu u pi u i hrani umjereni. hrabre i podi u iz poti tenosti. trave iz na ih krajeva. Ne. Bolesnikovo srce druga ije kuca. osobito gdje nema izvora. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri.Po mome znanju. naprotiv. . pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. druga ije govori. Poznavanje bolesti nije lahak posao. sir. Ljudi moraju da se uvaju. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. bubrezima i mjehuru. u o ima. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. maslac. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. da paze na se. Mr avljenje mu ne e na koditi. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. nego ih. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. koji mo e kod pregledavanja biti miran. da hranu dobro pro va u. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. On se treba sa bole u hrvati. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. A sada da se vratim na ljekovite trave. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. gdje ni zemlja nije kao na a. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. ulje od maslina. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se.

a ja sam nastojao da im pomognem. Veliki broj potje e od mene samoga. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. i njjetinije i svakom pristupa ne. kako li ste prezirno. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. njima su junaci vidali svoje te ke rane. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. Oni koji imaju tegobe. usljed nosenja zatvorene obuce. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. neka ga poja a. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. . a svejedno je gdje e ga na i. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. manje ili vise uspjesnih. niste bili u pravu. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. i dobri prakti ari koji su svjesni da. Pa ipak. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. Bolesnik tra i zdravlje. a mogu samo koristiti. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. puni nauke. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. iri i sabire. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. a najljekovitije su u najve oj pusto i. neka upotrijebi manju koli inu trave. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. Njima su se lije ili na i stari. a i lijecenje mehlemima traje. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. kako ka e na narod. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. njeguje. mehlema. Imate u ponudi razlicitih preparata. krema. ako je prejak. znaju koliko bolno moze biti. Svaki od vas. napokon. One su . Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. pa ako je preslab. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. Privijte je na bolno mjesto. samo svi ljudi sve znadu. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. To su ljudi velika ugleda. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi.

.SHISEIDO > >> > > . > >> > > 3.LANCOME > >> > > .Y.CHANEL (lip conditioner) > >> > > . jer se pokazala njena neefikasnost. kad je rjesenje jednostavno. Stavite ruza za usne na ruku. > >> > > 2. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. dodati malu kasicicu soli.ESTEE LAUDER > >> > > . Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. Provjereno pomaze protiv lupanja srca.CLINIQUE > >> > > .CHRISTIAN DIOR > >> > > . Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. navodno nekog francuskog proizvodjaca.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.S.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. znajte da sadrzi olovo. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9. > >> > > .. Protrljajte ga zlatnim prstenom.L. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. privijte dio suhe sljive. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta.L. Bol i otok ce sigurno proci. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > .S.To je zato jer sadrze olovo. Piti svaki dan po gutljaj. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. Ako pocrni boja ruza na ruci.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo.. usuti u flasicu. Olovo uzrokuje rak. Zasto ici na operaciju. promuckati da zapjeni.

> za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno.pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. Nemam komentar. ne vjerujem sve to pro itam. Mislim da je ovaj tekst znacajan. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. oprostite na mogucim greskama u prevodu. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. uzrokuje o te enja mozga.vecernji. osim verzije na engleskom jeziku.blogger.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari . zapravo. i. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. > U njegovom sastavu je 50% ive. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu..hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www.jedna se zove thimerosol. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. .ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta.

E-mail Sprije ite svinjsku gripu . Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. Vinay Goyal.youtube. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. 6 komentar(a). i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O.11. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. boze moja. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. i dobiti o te enje > mozga. # 05. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Savjeti dr. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom.2009. Nemojte to uzeti.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. Sam kontakt nije toliki problem .od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete .ve i je . pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. Koje god mjere opreza poduzmete. o squaleneu. dijabetes. multipla scelerosis.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. kao i > brojna druga ostecenja. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari.za to bi uzimali Panvax. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. pitajte ga o thimerosolu. print.odli ni savjeti Dr.

Epidemiolo ke studije me u Eskimima. print. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. Datum objave: 26. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. kave. 2. kakaa). na alost. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. 1. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Sli no kao to to treba initi s ustima. Dakle. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. 2 komentar(a). Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. Preporu uje se . 3. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima.2009. # 03. jeftin i mo an na in prevencije bolesti. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. perete se ili spavate). Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Ako uzimate C vitamin u tabletama. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. 6. 5. 4. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. samo u suprotnom smjeru. Korisnost preventive nagla ava se. ali nije na odmet ponoviti). . Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Hands-free pristup. Naime. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka.11. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. To jest. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti.

Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. kao i depresije. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. gojaznost. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . lososi. osjeta i neurolo kih o te enja. pu enje. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. stres Ovo vrijeme. a stres je drugo ime za na in ivota. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. opekotina. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. povi en holesterol.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. ivljenje je protiv ovjeka samog. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. rane sepsu. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). Omega 3 to popravlja. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. haringe. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. mo dani udar. malignih oboljenja i nedo enosti. nedovoljno kretanje. tune. atopi nog dermatitisa. moderno civilizacijsko vrijeme. postoperativnih stanja. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. Njih proizvode planktoni i alge.

pesimizam. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. osamljivanje. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. ili bol u le ima. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. probavne poreme aje.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. magnezij. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . bol ili emocionalni konflikt. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. gubitak apetita ili prejedanje. mogu biti jednako stresna.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. nov ani problemi. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. Posljedice takvih promjena. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. ljutnja. Prehrana.prevencija: Bogata vitaminima. dijabetes. astmu. nesanica.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a . mineralima Posebno bitne tvari: kalij. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. neraspolo enje. migrenozne glavobolje i mogu e rak. visok krvni pritisak. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. umor. Pomo u lije enju stresa: . U pravilu. alovanje ili razvod. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. probavne tegobe. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. pove ana razdra ljivost.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. velikuh i malih se zbrajaju. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. osamljenosti. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. bol u vratu.

Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. kru ni pokreti ramenima prema gore. mala etnja. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom.Aromaterapija: lavanda. hrana siroma na mastima. pasiflora (passiflora incarnata). Poslije podne vi e nije osje ala bol. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. kolika god da je njihova povr ina. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. udahnite dok ramenima idete prema natrag. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. koje je ustvari placenta puna v itamina. umjerene koli ine bjelan evina. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. hrane bogate ugljiko hidratima. zlu ne trebalo . Ovo mo e biti korisno. pa opet krenuti od po etka. izdahnite dok idu prema dolje. malo ih umutila i u njih zaronila ruku.kamilica. Joga. ali na njeno veliko iznena enje. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. desetak dana kasnije. nije vi e bilo ni traga opekotine. natrag i dolje. meditacija. Usprkos bolu.

Gro e visi kao grozd koji li i na srce. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. Srce je crveno i ima etiri komore. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. Zjenica. posadio biljke. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. stvorio zemlju.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Paradajz ima etiri komore i crvena je. . DA. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I.

Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda.. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. Kosti imaju 23% natrija. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje.. Postoji preko 14. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe..000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova.. gornje cereberume i donje cerebelume. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. Grah koji je skoro identi an bubregu. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. tijelo ga uzima iz kostiju. Plavi patlid an. I pazite sad ovo . Celer. hormoni su joj izbalansirani. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. Ima lijevu i desnu hemisferu. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks.Orah izgleda kao mali mozak. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. ine i ih na taj na in slabijima. .

Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. . Crni luk li i na elije tijela. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. Narand e. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Njegov suradnik bijeli luk. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela.

uta ja a imunitet. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina.s. Francuska i Amerika. uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. a jedemo. Njeni ostaci prona eni su .Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova."nepripitomljenom" obliku. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja. (Noe). Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika.

kod povra anja.preporu uje se kod slabokrvnosti. B i C. Gro e. nego i kao hrana za spremanje raznih jela.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. arterioskleroze. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. gastritisa: . krvarenja. hroni nih proljeva. Kod po etnog ovapnjenja ila. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. Kod raznih vru ina glave. usporava starenje. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. Prema Wilfordu. . U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. uklanja masne naslage iz tijela. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. gastritisa. . utice. naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. Sok gro a: . Egipatski hijeroglifi iz 2440. lije i upalne procese. tegoba s kapilarama. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu.e. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era.poti e apetit. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. detaljno opisuju uzgoj loze. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. . a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. giht.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). .pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija). . hemoroida. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije.n. Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. godine p. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. Sjemenke gro a.

Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. ote enosti jetre i slezene. a ljudima zdravlje. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. svakako sir e razrijediti. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. hormona neophodnog za dobar san. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. Sadr i i polifenole resveratrole. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. B1 i B6. pa se preporu uje anemi nim osobama. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. antocijane.. kalcija i eljeza. ali ne i kalijem i kalcijem. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. mangana. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. ali i zbog obilja biljnih vlakana.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. Nau nici su 1996. reumatizma. . kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. . jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva.Izuzetan je ista jetre. . te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. katehine i kvercetine. ja a imunitet. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. vitamina C. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e.

Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Zra enjem se. Me utim. 4. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. a. b. imuni sistem je poljuljan ili uni ten.. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. d. 8. plu a i dr. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. a tako er mo e do i da o te enja jetre. Sluz hrani elije raka. 6. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. pogotovo u digestivnom traktu. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. mangan. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. pogotovo za oboljele od raka. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. hormone rasta i parazite. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. vinsku. 10. 5. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. e er hrani elije raka. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. klica. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. eljezo. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. Zamijene za e er su tako er tetne. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. pored uni tavanja elija raka. jabu nu i limunsku kiselinu. bubrega. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. 11. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. 7. ivotnoj sredini. Razlozi se mogu tra iti u genetici. 9. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. srca. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. hrani ili na inu ivota. poku ajte piti svje e sokove od . Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. uklju uju i fa ol. koji su svi tetni. fosfor. minerale: kalij. poslije terapije. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. elije raka e Ägladovati' c. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. tanine. 3. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. magnezij. ali u vrlo malim koli inama. itarica. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. elije raka bujaju u kiselom okru enju. vitamine: A. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. 2.

Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. On navodi da kombinacija masno e. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. posebno na dojci. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Dioksin je bio jedan od razloga. Rak je bolest uma. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. welness manager u bolnici Castle. 15. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma.raznog povr a. kao to je vatrostalno. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. vitamini. Bijes. pireks ili keramika. Umjesto plastike. hrana koja je pakirana u plastiku. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. antioksidanti. e. koje sadr i voda iz slavine. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. minerali EFA i dr. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. 16. . kemijski element Dioxin uzrokuje rak. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. aj. Izbjegavajte kavu. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. tijela i duha. 12. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. koji ne sadr e dioksin. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. Ne koristite plasti nu ambala u 2. flor. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Dakle. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. 13. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. 14. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje.

uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. Nikad nisam mogla le i na tu stranu. . a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja.pojesti kivi. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. Slu ajte svoj organizam. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. a vodite racuna o higijeni. Sad su te tegobe nestale. . laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu..napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom.Lijena crijeva Po mojim saznanjima.) . ostaviti kratko i mlako popiti. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida. A piletina..blogger. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme. . paradajz. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. heljda. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. koji se znao spustiti do koljena. Ne smije prokljucati. Ni mene nije mimoi ao isti problem. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti.piti po gutljaj maslinovog ulja. Ucinak je brz. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. ananas . samo to traje malo du e. najbolje sebi mo ete pomo i.aj ili supa s kimom. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku.

olak avaju mokrenje. kao i krvni pritisak. od dijabetesa. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. edema i za olak avanje mokrenja. za toniziranje. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . listovi u obliku aja. zatim kumarin. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. adenin. kvercetin. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. tamnjenja sijede kose. Kora duda se uzimala protiv ka lja. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine.Sumejina apoteka 8. te se upotrebljava kod opstipacije. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. Pored toga. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. flavonoide: rutin. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. valeri nu kiselinu. te kog disanja. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. fumarnu i folnu kiselinu. Prema dosada njim saznanjima. vitamin c. za tretman ko e oko o iju. holin i trigonelin. hidroksikumarin i skopoletin. djeluju smiruju e. iznojavanja.Bijeli dud lat. ureazu.09. opstipacije do toniziranja krvi. i za i enje lica. hlorogensku.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. olak ava mokrenje. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. flavone. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. moracetin. Isprobala . Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e.inhibitor tirozinaze. povi ene temperature. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. mulberozid F (Moracin) . bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija.

Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend.Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. Cvjeta u aprilu i maju. Ljekovita je cijela biljka. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. Svrbi oko. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. uzmem suhu ljivu. Kad mogu stavljati minku. nakon premazivanja. Preporu ujem i vama. septembru i ponekad u maju. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Me utim. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. Redovno mi se to dogodi u februaru. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. a treba sutra raditi. ove godine oko me iznenadi. sigurno odstranjuje konjuktivitis. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Pomaze i kod secerne bolesti. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. korijen u proljece ili jesen. Lije nik.ne mo e na tetiti.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. to ne bih i ljivu. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici . preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. specijalista za bolesti jetre. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Isplatilo se. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka.

Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. pospjesuje probavu. reume. Otklanja kozni svrab. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. S vise limuna sirup je kiselkast. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Korijenje maslacka. Da dodam i recept za med od maslacka. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. fitoterapiji. Koristi se u makrobiotici. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. Tako se tekucina isparava bez kuhanja.sazvacemo. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. Stabljika je u pocetku malo gorka. . To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. lepu ina. sirovo. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Pored mineralnih tvari. Pustimo da zakipi. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. koji se osjecaju slomljeni i umorni. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. Mene taj med odmah asocira na rat. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. Recept Marije T. hrskava i socna i jede se kao endevija. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . lisajeve i osipe.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. ali i suseno. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. Cicak . farmaciji i kozmetici. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne.) Stalno bolesni ljudi. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. te podstice rad jetre i zuci.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . meso. so i sir e . .v.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom .da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance. . Jeo je: .nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu.1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana. . nar 2. 1 zalogaj te i 20-25 gr .90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso .a. . mlijeko ili bilo to kiselo.nutricionist iz Palestine. Preporuke o ishrani po islamu 1. gro e.s o hrani: .hljeb. . . Najvi e je jeo: . . .jeo bi. mlijeko.s ribom nije mije ao jogurt.jesti se spominje 109x . .s dinjom. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.svje e sezonsko vo e. 2.. ukiseljenu ili preslanu hranu. . s predasima . uve er samo troje: hurmu.Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana.jeo je s tri prsta desne ruke.Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini.u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao.Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period.omiljeni za ini: med. Ukratko: . D emil Kudsi Duvejk . maslinovo ulje.19x haram jela su pomenuta . Oblog mijenjati svaka 4 sata. vo e. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. ako bi mu se svi ala . . . u protivnom ne.uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko. Preporu ivao je: .100 gr dnevno .4 sata. . u podne te a. najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice.med. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog.Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane.

on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti. U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med.a. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. polahko i smireno. a potom biva ra irena. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. a potom samelju.ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela.v. ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. Kada bi se neko u Poslanikovoj s.hranu.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. a kada bi uo da je neko bolestan.s ku i razbolio. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu . Zlatno ute je boje.jedite manje i bit ete zdraviji .pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . ukusnih karhi umaka. smo je manji i maslinasto zelene boje.jesti desnom rukom.umjereno uzimanje hrane .5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane. Priprema se na razne na ine.bra nu koje se od njega proizvodi. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. esto slu i spravljanju klica.. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). Na sjeveru . . Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku).nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. . jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. rekao bi: "Hranite ga supom talbine. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: . Muth dal je po okusu sli an mung dalu. a jelo dvojice dovoljno je etverici) .

Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. Raspolovljena. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. Kao i mung dal.hr/ Rajma dal (engl. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. Naime. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji.nadutosti i plinova. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. canelliniflageolet grah. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. poznatim po poticanju probave.Indije se kuha sa sezonskim povr em. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. a bijela iznutra. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. ije je djelovanje sli no inzulinu. rijedak je u nas. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. kurkume i limuna. Mlje no je zlatne boje. a drugo nije stizalo. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. i inozitol. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. ilija. manji od graha sa ovih prostora. tj. Pa ipak. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. .blog. a ona olju tena urad dal. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. nije stizalo. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why).

com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). Medutim pasulj je i ljekovita biljka. jer je puno kori en u ishrani. fasul. Stani te: Raste svuda. bijeli pasulj. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. grah-tacka .U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. 2. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. grag. grah-golubnjak. gra. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . kuva pola sata u jednom litru vode. pritka . Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. pa ulj. bijeli grah. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. pa uljak. izvor: www. uti pasulj. priticnjak. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. fa ol. fa on. pletenac. pricanac. grav. faduo.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. grahro njak. Osim toga. vlakana. tkljanac. fasolj. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa.herbateka. grah-rogacic. trklja . Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. za razliku od . pocanj. fazoli. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. bob. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. pa on. pasulj puzavac. pricanik. la ki bob. vitamina i minerala. ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. Droga deluje i kao diuretik. opaki grah. fr olj. pasulj tacka . Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. Me utim. smi ag. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti.

potrebno je da se prije svake upotrebe muti. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. lije enje se ponavlja. recimo. naj e e iz knjige Apiterapija. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. enzima i organskih kiselina. Klice mo ete napraviti od mahunarki. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. te ih mo ete. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). svje e posuti po salati. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode.drugih izvora bjelan evina. eljeza i magnezija. slabosti tijela usljed napornog rad. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. jer polen izlazi na povr inu smje e. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Ako je med te an. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. 1kg meda. te mati na mlije . . mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. grah ima malo masti. sjemena ili ora astih plodova. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. Pored njegovih djela. Bugarskog lije nika dr. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. kalija. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. mikroelemenata. bolesti ili starosti. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. te pobolj avaju probavu. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. U slu aju potrebe. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. Po to neke vrste graha sadr e toksine. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. u toku jednog mjeseca. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim.

bagrem itd). Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. rastvoren u a i mlake vode. ANGINA Gu obolja. naro ito med. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. P elinji proizvodi. govor i gutanje.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. naj e e u vrijeme puberteta. lije enje traje 1-2 mjeseca. Tretmani traju do ozdravljenja. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. aja. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . od maj ine du ice ili lipov). Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. esto je izazvana nervnim faktorima. 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. livadski. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. pra eni smrtnim strahom. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Karakteristi ni su ote ano vakanje. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. brigama isl.). napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. nana. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Uzima se med (lavanda. koprivnja a itd. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . u 4 obroka. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. bronhijalna astma.

apetit. 100-200mg dnevno. vid. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. Za lije enje se koriste med. lokalnih aplikacija. trave. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. Mo e biti naslije enog. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. masti sa p elinji otrovom i injekcije. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. Istovremeno sa inhalacijama. ultrazvu nih i parnih inhalacija. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. drhtanju udova. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. ka ljem. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. Preporu uju se ubodi p ela po emi. ljeto ili po etak jeseni. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. diurezu itd. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. ali ga mogu izazvati i polen. nemirnom snu. Metode primjene su: Med. p elinji otrov i mati na mlije . kura uklju uje 80-120 uboda. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. pam enje. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. ujutro i u podne prije jela. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova.dozama. p elinji otrov. umoru. polen. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. pobolj avaju san. obliva ga hladan znoj. dlake pra ina itd. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. zima ili po etak prolje a. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. med. Karkteristi an je no ni bol. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. Koristi se direktni ubod. ispod jezika. propolis. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. Lije enje traje 30 dana. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. analgeti nog dejstva. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . Lije enje je kao kod angine pektoris. kao i polen u poznatim dozama. slabljenju pam enja. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. p elinji otrov.

BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. brzo zamaranje. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. Simptomi su nabreklost stomaka. lu enje suza. med. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. zvi daju e disanje itd.traume. livadski. Propisuje se oralno uzimanje meda. najvjerovatnije neurogenog porijekla. Osje a se slab bol. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. Lije enje tarje 20-30 dana. naj e e no u. u toku 20 dana. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. Lije enje traje 5-6 tretmana. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. planinski. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. 1-2g po kg tjelesne te ine. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. obilan ispljuvak. uz oralno uzimanje meda propolis emi. zatvor. dijareja. tetanusa itd). dijabetesa. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. Lije enje je jeftino. brzo i efikasno. polenom ili propolisom. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. tegobe u grudnom ko u. Izdubi se unutra njost i puni se medom. prije jela . Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. Simptomi su ka alj. crvenilo. starosti. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. Lije enje se mo e vr iti medom. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. nane. glavobolja i td. 3 puta dnevno. Prikladne sorte: od kestena. kolike. pra eno svrabom. uzima se po ka ika 3 dnevno .

protrlja i mije a sa istom koli inom meda). nastaloj usljed uma. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. rastvorene u a i tople vode. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. propolis. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. bolova i oteklina. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. GRIP (INFLUENZA) Med. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. polen. prije upotrebe dobro promu kati. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. 2-3 puta . Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. vibracija. ograni avanja pokreta. kontuzija. popu tanja ka lja. temperatura. gnoj isti e a rana ozdravljuje. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. pneumonije. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. Lije enje traje 10-12 tretmana. Mijenja se svakog dana.prije jela rastvoren u toploj vodi. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. vra anja apetita. P elinji vosak. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. infekcijskih oboljenja i dr. 36-38 sati kod odraslih. Preporu uje se po 2 ka ike meda. propolis. Koristi se kao i propolis. pove anja tjelesne te ine. te ubrzava zarastanje tkiva. bronhitisa. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. Lije enje traje 20-40 dana. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. ka alj i nedostatak apetita. Lije enje traje 4-5 sedmica. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. akutnih i hroni nih otitisa.

med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. kada se krvni e er normalizuje. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. Radi smanjenja dra enja. U slu aju potrebe se pravi zavoj. suncokreta. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano.dnevno. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. medu se dodaje 5% anestezina. kod odraslih duplu dozu. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. Mo e biti amebna. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. od djeteline. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Propisivanje meda je dobra terapijski potez. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. esto urinira i osje a e . EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. te aplikacije meda u nozdrve. bacilna i dizenteriformna. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. .). Lije enje traje do izlje enja. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. 3 puta dnevno. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. lucerke itd. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. U svakom slu aju.

rastvoren u a i mlake mineralne vode. bolovi. stara ki izgled. nizak rast. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 20-30 dana. kamen u be ici idr. ubrzava rastenje. Med. pije se 1-2 sata prije jela. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. Lije enje traje 20-30 dana. malaksalost. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. Kombinovano. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. ote enost stomaka. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. Predisponiraju i faktiri su uretritis. Polen. Simptomi: esto mokrenje. 1-2 sata prije jela.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. crvenih ili mije anih krvnih elija. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. me umi i nog) neograni eno opnom. obi no konusnog oblika. sa zadr avanjem pod jezikom. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. Propolis. Uzima se pomije ana se medom. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka.1kg meda. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Lije enje traje 2030 dana. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. meteorizam. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. prostaitits. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. P elinji otrov ima antikoagulativno. rastvoreno u mineralnoj vodi. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. slab apetit. napetost a ponekad i hematurija. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. ako ne onda se procedura ponavlja. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. . uklju uju i i duboke slojeve ko e. anesteti no. nemiran san. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. Izazivaju ga mikroorganizmi. este stolice sa sluzi i gnojem. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. mokra a se normalizuje.

nadutost stomaka. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. . bubre nim. Posti e dobre terapijske rezultate. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. predisponiraju i faktori su prehlada. sr anim. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. obi no 5-10 dana. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Lije enje traje do ozdravljenja. Po inje biolo kom probom. dijareja itd. plu nim i drugim bolestima. Istovremeno. 1-2 puta dnevno. suhim ka ljem isl. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Preporu uje se elektroforeza medom. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. 1 sat prije jela. neprijatnim zadahom. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. bronhitisi itd. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. Broj uboda se postepenon pove ava.

kolike. Lije enje traje 3-4 sedmice. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. obilno lu i sekret. obilno lu enje pljuva ke. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. lo zadah. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. bakterijskog ili protozojnog karaktera. pe enje. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. stoma ne prese i dijafragme. lo e sa vakane hrane itd. zatvor a poslije toga proliv. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. suha usta. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. pojavljuju se polni poreme aji. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. bolovi. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. U svakom slu aju. esto mokri pri emu osje a pe enje. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. raspore eno u 4 obroka. protivupalna i regenerativna svojstva. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma.crijevne funkcije. simptomi: ote enost stomaka. Polen tako e normalizuje stoma no. obavezno uve e prije spavanja. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. a tako e i zaustavlja krvarenje. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . bolovi prestaju za oko 15 minuta. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. upotrebe jake i za injene hrane. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. mlaz je tanak. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. pri emu se osje a pe enje. Lije i se medom.

1 ka ika laga i dobro se izmije a. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. polena. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. Med se . KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. uzima se po ka ika prije jela. U lije enju se koriste med. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. ga enje i povra anje. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. trauma itd. propolisa i mati na mlije i. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Iris malo ote e. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. Pored p elinjih uboda. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. ote enost stomaka. umor. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. propolis i mati na mlije . Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. Uzroci mogu biti prehlada. dodaje se sok od 1 limuna.

preznojavanje. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. posjekotina. termi ki. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. Bolovi prolaze ve prvog dana. psihi ki poreme aji itd. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. ujutro i upodne prije jela. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. sa zadr avanjem u ustima. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. ispod jezika. zapu avanje nosa i bistar sekret. nesanica.koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. banalnih krvarenja (od pzljeda. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. pra inom. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. kihanje. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. KRVARENJE Kod lakih . Simptomi: talasi vru ine. klimatski faktori itd. psihi ke traume. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Lije enje traje 5-15 dana. Uzroci su mehani ki. Za lije enje se koristi mati na mlije . te stavljanje meda u nozdrve. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. dimom i sl. glavobolja. 30 % alkoholni ekstrakt . 1kg meda.

kao i infekcijama. 5 g ribljeg ulja. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. . masti. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. 20 g bijelog voska. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. i time se ma e o te eno mjesto. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. 50 g ricinusovog ulja. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. traumatskim i mehani kim faktorima. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. injekcija. Lije enje : pomije a se 25 g meda. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u.25 g salicilne kiseline. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. 25 g bademovog ulja i 0. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama.20 dana. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. Lije enje traje do ozdravljenja. Ovi osipi se ne mijenjaju. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . Izazvano je naj e e prehladom. bakterijske. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama.

bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. Lije enje traje do ozdravljenja. jer vra a izgubljeni apetit. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. vrtoglavica. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . Ponekad je prati ga enje. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. Broj tretmana 10 ± 15. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. Lije enje traje 1 mjesec.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. mje avinom jednakih koli ina meda. bogata i raznovrsna ishrana). ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. svestrano oja ava organizam. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. najbolje uve e prije spavanja. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). Bolesnici se ale na umor. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. umorom. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. . Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. nedostatak apetita. nesanice i glavobolje. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. daju velik i brz terapijski efekat. ubrzano lupanje srca.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. smanjene radne sposobnosti. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. lo eg sna. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. injekcija i masti. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. P elinji proizvodi ( med. lavande i dr. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. traumom ili reumom. zagrijanih u sudu vru om vodom. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . nemo i. povra anje. a koji se stave na bolno mjesto. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama.

Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. 0. P elinjik proizvodi. prije upotrebe dobro promu kati. umni i fizi ki umor. Naj e i uzrok su psihotraume. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. Umuti se 10 umanceta. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. poreme aji u razmjeni materija itd.3 puta dnevno. dodaje se 250 g meda. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. oblici primjene . prehlada.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju. a svrab jo prvog dana. P elinji .Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. infekcije. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. pije se po pola kafene oljice prije jela. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. bez vidljive anatomske izmjene. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. bolesnik osje a bolove.

ubve e med sa mati na mlije i polenom. San postaje miran. holecistopatija. umor. Poslije regulisanja mokrenja. Preventivna doza meda je od 0. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. Prikladne sorte meda su bagremov. Na nju uti u traume. Lije enje traje 1-2 mjeseca. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. Prikladni su livadski. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. bolovi u oblasti srca. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. injekcije i endokrini poreme aji. 1 dio aloje i 3 dijela votke. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . poljski i vo ni med. poljski. Njemu fale elasti nost i . OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. prije jela. sisaju prste. Karotin u medu pretvara se u vitamin A.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. livadski. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. psihi ka optere enja. gu enje. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. 2-3 puta dnevno. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Simptomi: lupanje srca.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. grizu nokte. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. prekida se uzimanje meda. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. talasi vru ine. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. od nane idr. Ona su razdra ljiva. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. nemiran san i gubljenje apetita. ciroze i dr. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. nasljedni faktori.

na gazi stavlja na ranu. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. nespretni pokreti. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . injekcija. bljedilo. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. koriste se p elinji ubodi. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. umor. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. imamo opekotine 1. Ima antidepresivno dejstvo. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. oboljelo mjesto se ma e medom. psihi ke traume. nemo . slaba ishrana itd. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. Bolovi brzo prolaze. mikroflora se uni tava. pravi se sterilni zavoj od gaze. 2. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. kajsije.3 i 4 stepena. Simptomi su: slabi bolovi. dobro umo en u med. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. Svojiim svojstvima. 200g polena i 5g mati na mlije . Uzroci su nasljedni faktor. Za 1-2 dan rana zarasta. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. ne mijenja se. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje.pokretljivost. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. to esto dovodi do defekata. Lije i se na slijede i na in: Med. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. elektroforeza ili ultrazvuk. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove.

Propolis u vidu aerosola . OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Med. Nakon energi nog mu kanja smjese. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. smanjenim sluhom. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. intoksikacije. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. Ovom . najbolje kobinovano sa medom Propolis. gnojem. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. lijekovi itd. glavoboljon. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. ubrzan puls. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. Svrab prestaje ve prvi dan. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. smje om se ma e oboljeli zglob. Simptomi su op ta slabost. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. uremija. OTOMIKOZA. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. opekotine. nekoliko puta dnevno.elektroforezom. slijede eg dana zavoj se mijenja. Nakon i enja uha od gnoja. ekstraktom ili medom.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. prekriva se gazom i fiksira. obi no izazvan piogenim kokama. hladni udovi. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. prije jela. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Polen. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. osje aj tjeskobe. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. gu enje. nizak tlak. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. Ako je o te eno polje ve e i dublje. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu.

mati na mlije i polen u pomenutim procentima. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . sekundarni itd. U slu aju potrebe. pod jezikom. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. Lije enje traje 20-40 dana. mati na mlije . prije jela. psihogeni. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. velikog umora. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. arteroskleroti ni. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. polen. Pije se jedna doza ujutro. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. injekcija. hrena. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. u toku 1-2 mjeseca. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. lije enje ponoviti. a uzro nici su strptokoke. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. a e meda i soka od jednog limuna. Lije enje traje dugo. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. jedna u podne i jedna uve e. nakon pauze od 15 dana. ultrazvuka. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. lije enje traje 1-2 mjeseca. prije jela. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. Kao samostalno sredstvo. razvija se usljed upalnih procesa. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije .ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. 200g polena i 50g propolisa u prahu. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. starosti i endokrinih poreme aja. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. Boleasnici stalno ka lju. oteklinama i crvenilom vi e zglobova.

Lije enje traje 2-3 mjeseca. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Lije enje traje 15-20 dana. 1-2 puta dnevno. . RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. lu enje limfe i sklonost inficiranju. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. crijevnim parazitima idr. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. lije enje traje do prestanka puritisa. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. krvarenje. bolesnik je u le e em polo aju. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti.per una. propolis. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Karakteristi ni su bol. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. zastarjelost do 5 godina ± 46%. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. sudova i ivaca. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. Kao uspje no sredstvo. stepen izlje enja je 64-71%. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. vode do brzih regenerativnih procesa. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. Svrab prolazi za 10-20 minuta. do izlje enja. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. naj e e izazvan hemoroidima. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. mi i a. nekoliko puta dnevno. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. epitelizacije rane i ozdravljenja. P elinji proizvodi (med. smj a se ma e u tankom sloju. suncokretovog ili kukuruznog ulja.

umor. nedostatak apetita. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. Svakodnevno. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. Ve prvog dana svrab prestaje. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Bolesnici spavaju nespokojno. nedostatak apetita. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. malaksalost. kao i elektroforezu nosnih upljina. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. Lije enje traje 15-20 dana. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. san se normalizuje. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. nervozu. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. Za 3-4 dana nastaje granulacija. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. tretmani traju 15-20 dana. Zbog brzog isparavanja alkohola. U lije enju se primjenjuju med i propolis. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. uzimaju se antialergijski lijekovi. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. na rani se formira za titna korica. . glavobolja.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. osje aju svrab oko mara. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. Tamponi se stave visoko do ranice. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. Lije enje se vr i medom. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Uspje nost lije enja preko 80%.

Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . uve ane regionalne lijezde. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg.SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. pove ano lu enje pljuva ke. naj e e kod novoro en adi. mogu se primjenjivati naizmjeni no. zamra enje. 3-4 puta dnevno. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. nedostatak apetita isl. injekcija. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. Lije enje traje do ozdravljenja. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). doza od 100mg dnevno. meda i polena. sa zadr avanjem u ustima. 3 puta dnevno. brzo zamaranje. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Tretmani traju 4-5 nedjelja. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. glavobolju. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. 3 puta dnevno prije jela. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. Javljaju se bolovi kod gutanja . . Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. anemijom. Bolesnik osje a slabost. med i polen. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. punoi te nosti sli noj mlijeku. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. ultrazvuka ili utrljavanja. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. kahezijom itd. a tako e i trudnice. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. Lije enje traje 2-4 dana. prije jela Propolis. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. neprijatan zadah. odrasli pri nicanju umnjaka. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. koji se kasnije pretvaraju u rane. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. obi no 2-5 dana.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

bijelo bra no i bijeli kruh). te e ili lak e vje banje. vi nja. 40) je najbolje. to u initi Izbjegavajte sol. Jedite zobenu ka u. 42) uzet u obliku kapsule. gro e. maslac od sezama). mrkve. Ali mi znamo da la u. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. . kora citrusnog vo a. brokule. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. dinje. e er. Bioflavonoidi (heljda. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. Ponovite ako je potrebno. Stolisnik (str. su eno vo e. Imamo gr eve prije. Tople kupke. krumpire i povr e zelenog li a). brazilske orahe. vitamin T (sjeme sezama. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. te orgazmi smanjuju napetost. gr eve i bol. za vrijeme i poslije menstruacije. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). naran e.

naizmjence masirajte stopala. 41).umbirov aj brzo uklanja gr eve. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Simptomi . Maj ina du ica. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. sofama. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . te ponoviti ako je potrebno. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. ovisno o estini najezde. Isprati sapunom. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. pogotovo ako je radi netko drugi. malo iznad pete). ak i mala djeca. to u initi Odje a. Po potrebi. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. U i i picajzle Svatko. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). postelj(in)ama i tepisima. Koristite palac da postignete to ja i pritisak. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. mogu dobiti u i. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. Pritisnite sna no tamo gdje boli. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. Ako je naro ito lo e. te dr ite pet minuta sa svake strane. stavljati 3 puta dnevno ili vi e.

dio izme u prstiju. Ponoviti ako se ponovno pojavi. . Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. Odmarajte se. C. natrljati zara ena mjesta. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. laktovi. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. Opu tajte se. orahe. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. genitalno podru je i gle njevi. ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna.odnosno ruka-spolni organ. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. mjehuri i na ustima i usnicama). e er i alkohol (vidi dalje). Preporu uju se tablete e njaka. pazuha. kofein. Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). e anje isti e i iri crvene linije. Vitamin A. glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. zglobovi. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu.ne vi e. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . Pivski kvasac (u tabletama). 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. E. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str.

Izbjegavajte kavu. krv u mokra i. ali infekcija e sigurno oti i.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. badem. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. depresija. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju.35) ili tinktura su jako dobri. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. itd. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. pijte po a u od 0. Mo ete tako er dobiti   . Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. sinteti ko donje rublje. bijelu repu i je am. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. brisanje od straga prema naprijed. Uzimajte puno lje njaka (svje i. aj od brusnice (str. kemijske kupke. bijelo bra no. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. Obi no prestane nakon nekoliko sati. pritisak u mjehuru. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). poriluk. tamna mokra a s jakim mirisom. stres. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. menstruacija. u tabletama ili kapsulama). vrsta hrane. odje a. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. Budite oprezne. Pijte 0. Izbjegavajte kavu. orahe.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. Nastavite piti o. osje aj potrebe za mokrenjem. hladno a. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). e er i hranu koja stvara kiselinu. meso. e er i alkohol. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. okoladu. i poku ajte izbje i ono to mo ete.

Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. Nakon zavr enog lije enja. napravite test. Zbog njihove jake arome i porasta energije. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. Pustite da odstoji 20 minuta. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. to dovodi do seksualne stimulacije. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Pijte 1-2 alice dnevno. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. To tako er pobolj ava probavu. ovisno o ozbiljnosti infekcije. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. . Pijte 1 malu alicu poslije jela. na laganoj vatri. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. dodajte cimet. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. umbir Izribajte dio svje eg korijena. pijte 2 do 3 alice svaki dan. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. Koristite to kao pekmez. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju.

Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. itd. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. za bolji u inak. listovi i stabljike biljaka. Potra ite savjet prodava a. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Pustite da se nama e barem 20 minuta. ubar (eng. Biljke dodajte kipu oj vodi. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. Ova metoda je dobra za suho bilje. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi. no ako je svje e. elite li vi e saznati o pripremi bilja. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. li a ili cvjetova. treba vi e. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. maknite s vatre i pokrijte. Druga metoda: . a mati nu mlije ene. tinkture i ajevi. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. tinktura. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. biljnih ajeva. a zatim procijedite. Tako er. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci.

prije kuhanja. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. No. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka".Napomena: Ova metoda je u inkovitija. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. Zakuhajte vodu.). bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). Pazite da ne zakipi. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. Stavite biljni materijal u staklenku. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. Zatvorite poklopac to vr e. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. to pove ava njihovu u inkovitost. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Procijedite kad je gotovo. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. te po potrebi podgrijati. kore. Pazite da ne zakipi. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). a potom procijedite. Najbolje procijenite sami. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). godinama itd. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. . Napomena: korijenje.

Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. mogu se svugdje nositi i lako uzimati. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. jer se plasti ne lako uprljaju. iscije ene i sa uvane u alkoholu. premda nije tako jako kao svje e. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. paprika. Kada je gotova. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. Ne perite niti ispirite biljni materijal. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . procijedite i izbacite biljne dijelove.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). stabljike. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. valerijane. ali traju vrlo dugo. listove. ine se skupima. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Tinkture od votke su boljeg okusa. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. Koristite samo staklene kapaljke. Zatvorite staklenku to vr e. biljke u prahu (npr. Uzmite istu. ali alkohol je puno jeftiniji. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. 3 puta dnevno). naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. sladi a. ehinacee itd.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. umbir). Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama. TOPLI OBLOZI (melem) .  Suho korijenje se mo e koristiti. ostaju djelotvorni dugo vremena. Ispunite staklenku do vrha. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. lako se pripremaju i brzo djeluju. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). ili jo bolje.

Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. te primijenite na ugro eno podru je. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. posjekotine. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. opekotine. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). . op enito nema nuspojava. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu.). te su tamo dostupne i u gradu i na selu. jer su povezane sa upalom zdjelice. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. povla e i je dublje u maternicu. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. primijenjen na ugro eno podru je (npr. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. prev. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. Va no: Uvijek se nje no ispirite. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. dodajte im med ili limun. Mogu e je e e uriniranje. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. op. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. rane). Mogu se na i u mnogim ljekarnama. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Za dugoro ne tretmane. ma koliko da je ono dobro o uvano. zapamtite da su tinkture bolje. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. ve hrana. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. jer se lak e koriste. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. Procijedite i istisnite vodu.

eng. . Arctostaphylas uva-ursr). Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. nemojte riskirati. na hladnom i tamnom mjestu. ima ih u izobilju i lako se uo avaju.. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. prev. tj. Po eljnije je brati biljke na selu. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. misli se na stabljiku. navedeni su engleski. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. engleski ili francuski. npr. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. u prirodi. to mo e biti fatalno). Uostalom. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. malina. franc. divlja mrkva. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. busserole. nikotina. prev..). Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. bearberry. kamilica i mi jakinja. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. kao npr. brusnic. elite li skupljati bilje. Na taj se na in mo e i u tedjeti. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. vrati . itd.. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. To ne uklju uje i korijen biljke. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. Po tujte prirodu. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. Ako biljke kupujete. hrv. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. Ako ih ba morate brati u gradu. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. te provjerite biljku u priru niku bilja. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. lat.). Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. listove i cvjetove. nego u gradu. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. Ako niste sigurni u vrstu biljke. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. stolisnik. To osigurava njihovo postojanje i stani te.

iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. bronhitis.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. sredstvo za zatvaranje. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. pr i se. i time gubi ljekovita svojstva. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . Ona koja se koristi za kuhanje.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. poticanje rada srca. cistitisa.Ursi) . sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). nervoze. pomo i e vam da dulje ostanete budni. 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice.poivre de cayenne . upale mokra nog mjehura.actee bleue . Ne koristite za vrijeme trudno e.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. upale rodnice. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. pro i iva krvi i antiseptik.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice.busserole . 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper .BRUSNICA Bearberry (Uva . Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. hripavac). Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. okrepljuju e sredstvo. Pripravite obi an ekstrakt (str. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci. Koristi se za lije enje prostate. Po to daje snagu. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. te materni inih i vaginalnih infekcija. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. bubrega. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root .

Iscijedite i pijte vru e. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. pogotovo na jajnicima. tim bolje! CIMET Cinnamon . Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. Koristi se za bol u iju. KAMILICA Chamomile . Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno.ceraiste vutgaire . ubla uje glavobolju i nervozu. uklju uju i i upalu o iju. otvaranje stolice. poma e u umirivanju i za titi sluznice.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. 32) ili kupka (str. 32).camomille . Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice.Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. Uzmite 1/2 do 1 alicu. 3 alice na dan.graines de celeri .cannelle . aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva.) Svje a biljka: im je vi e jedete.Cinnamomum zeylanium . zubi. dodajte meda. za slabu i problemati nu probavu. 3 do 4 puta dnevno. osloba anje od plinova i gr eva. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija. nesanicu i gripu. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. MI JAKINJA Chickweed . (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. Ona je sredstvo za iska ljavanje. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. Svje a mi jakinja uklanja bradavice.SJEME CELERA Celery seed . Sni ava visoki krvni pritisak. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str.

KLIN I I Cloves . Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. crijeva. plu a i bronhija. Pospje uje mokrenje. Tako er je i afrodizijak. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. druge infekcije i iv ane poreme aje. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . E NJAK Garlic . uhobolje i kurje o i. podi u tjelesnu temperaturu. ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida).Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. bubrega.rud beckie . dodajte korijen sladi a. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. 31). e njak pro i ava krv. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. dezinficiraju i poti u rad eluca. klamidiju. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. otrovnih uboda i ugriza. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. Dobar je za gljivi ne infekcije. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. gripu i probavne smetnje. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. ko e.Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str.clou de girofle . aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. Ukoliko vam je mu no od okusa. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. . Tako er je dobar za bradavice. 31). vaginalne infekcije i hemoroida. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi.

Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. gr eve. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. gripu. Uz to jedite svje i e njak. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). mu nine. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola).gingembe . Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. antisepti na teku ina za ispiranje usta. eluca. kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . bronhitis.hydraste canadien . dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. Koristi se za gnojne ireve. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. grlobolju. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Dobro promije ajte. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. no svje i je korijen puno djelotvorniji. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. Kada se ohladi na temperaturu tijela. aj: Svje i umbir . sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. krvarenje u plu ima. proljev. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. On je lijek za jake upale nosa. grla. Mo e se koristiti u prahu. UMBIR Ginger .1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). te kod problema s ko om i opekotina. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. . umbir u prahu . bolne menstruacije. neuralgiju i reumu.

agripaume . Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. LAVANDA Lavender .Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Uzimajte 3 kapsule dnevno. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i. Sladi je sredstvo za ubla ivanje.Napomena: Vrlo je gorko. Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. u komadi ima ili u prahu).reglisse . 3 puta dnevno.lavande . Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi .Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. SRDA ICA Motherwort . iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Tako er. SLADI Licorice .

Spre ava reumu.30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce. srda ica osloba a od gr eva. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. Mo e uzrokovati smrt. pijte hladno kao tonik. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e).Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. Tjera komarce. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves .pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. = aj: Pripravite obi an aj (str. a kada se menstrualni izljev normalizira.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Ne koristite tijekom trudno e. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. nadbubre ne lijezde i krvne ile. pijte aj pripravljen od njega. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. PER IN Parsley . Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. MENTA (METVICA) Pennyroyal . U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala).persil . Ne koristite tijekom trudno e. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. = aj: Pripravite obi an aj (str.

30) i uzmite preporu enu dozu (str.sauge . te pospje uje mokrenje. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. lupanje srca.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. = aj: Pripravite obi an aj (str. tijekom i nakon trudno e.30). 30). alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. = aj: Pripravite obi an aj (str. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. = aj: Pripravite obi an aj (str. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. ALFIJA (KADULJA) Sage . Pijte 1 do 3 puta dnevno. . IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . gr eve. nervozu. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. Tako er poma u pri probavi i mu nini. 31). 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno.romarin . Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. Ne koristite dulje od jednog tjedna. spu tanje visoke temperature.Listovi maline koriste se za proljev. vaginitis. prehlade.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. dobar je za astmu ako se udi e njegova para.eglantiec . materi nu zakr enost. = aj: Pripravite obi an aj (str. hormonalne probleme. depresiju. RU MARIN Rosemary . te za stimulaciju krvotoka i probave. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). Dodajte jak aj u va u kupku. hemoroide. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. ipkov aj je odli an i hladan s limunom.

To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. Omotati se u deke da bi se oznojili. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. Za groznicu: Popiti vru i aj. MACINA TRAVA) . ir. gliste. probavne smetnje. Za ko ne bolesti.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. VALERIJANA (ODOLJEN.thym . upale grla. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno. no ne more. Uzimajte ga u malim dozama. svrab. bronhitis. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. VRATI Tansy (Bitter Buttons) . zubobolje. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. gr eve.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. rane.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. 3 puta dnevno. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja.tanaisie vulgarie . hripavac. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. MAJ INA DU ICA Thyme . svrab. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. reumu. prehlade. a zatim se istu irati. Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. groznicu. = aj: Pripravite obibni aj (str. 3 do 4 puta dnevno.

Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. Tako er se koristi za lak i san. 2 alice kipu e vode. Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. iscrpljenost i probleme s cirkulacijom.nakon to ste popili aj. . Uzmite 1/4 alice.Valerian . umbir (za menstrualne nepravilnosti). umotajte se u deke da se oznojite. drhtanje.achillee mille-feuille . hemoroide. neuralgiju. depresije. Pijte 3 do 4 alice dnevno. Pripremite valerijanu samo kao aj. Za prehlade . Procijedite. a za gr eve po potrebi. 3 do 4 puta dnevno.pola alice 3 puta dnevno. = aj: Pripravite obi an aj (str. glavobolje i op enito bol. = aj: 30 grama korijena. poreme aja u probavi ili krvotoku. Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . anis (za probavne smetnje). krvarenje plu a i crijeva.30). predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). vaginalne i mjehurne upale.valeriane . Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. epilepsiju. gr enje. Koristi se za prehlade i gripe. Pijte hladno . Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. a zatim se okupajte. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . menstrualne poreme aje. paprika (isto). Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->