RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: Danas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno visi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka.

Izvor www.medicalnewstoday.com, originalni lanak mo ete pro itati ovdje.

Nije tu!

MED I CIMET - dobitna kombinacija za zdravlje

Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve, i to bez ikakvih nuspojava, uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje), kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%), a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. Stari narodni lijek ka e da napitak - koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda - trenutno uklanja umor. Pola lice meda u a i vode, sa sasvim malo cimeta, ujutro, podi e vitalnost. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. Kombinacija meda i cimeta, ako se nama e na ko u, uklanja bol nakon ugriza kukaca. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja, lice meda i li ice cimeta, koja se nanosi 5 - 15 minuta prije pranja kose. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda, namazan na bolni zub, uklanja bol. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu, pretjerane vjetrove, lo zadah, pa ak i ir na elucu, a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano), te kod gluho e. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu, nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom, pa ete uni titi pri ti e u korijenu, a i bilo koji tip ko nih infekcija. Izmije ajte 4 ice meda, 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. Pijte po alice 3 4 puta

dnevno i ostat ete mladi i vitalni.

bakreni

PRIRODA LIJE I RAK - ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju, radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka, ali uspjesi su povremeni, a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje

PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti, a tako i raka, jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. Prema kineskoj tradiciji, postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki, a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. Pa se rabe razne tehnike disanja, polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu, gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka, iscjelitelja i udotvoraca. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept, posebice u takozvanoj spagiri koj medicini, ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja, raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari.

Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka, nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. I ne samo nju, nego, kako sam opisuje, jo nekoliko drugih ena. Na koji se to na in odvijalo, nije iz zapisa jasno, ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime, ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. Potegao sam do Banje Luke, ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo

koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. godine. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. Travar joj je dao tzv. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo, a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. ovjek se oporavio, bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno, kazala mi je. Dakako, za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. Bilo kako bilo, ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja, ak izlje enja, malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena, ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele, stolisnik i neke druge ljekovite biljke.

U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a, javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem, a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i, kako se tada moglo uti, na taj na in poti u imunitet. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. I zelena salata, kupus, cvjeta a, soja, jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a, tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. I mlijeko, u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina, dolazi na udar. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete, a poslije, kako ka u neki, postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. John McDougall. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak, s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e, nerijetko u tim istim namirnicama. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje, s gotovo svakodnevnim iznena enjima. Ipak, stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. Problem je u genetskom naslije u, stresu i zaga enju okoli a, sla e se ve ina eksperata. Ma ja kand a

U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja, primjerice, upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. Prah osu ene stabljike zovu ma ja kand a, a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. Film Medicine Man (Vra ) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. U

svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog, ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila, poslu av i nekog plemenskog vra a, crnim gro em. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu, a glavna joj je prehrana, osim gro a, bila crna ri a. Kako se pri a odvija jo 1920. godine, razumljiva je poruga kolega, usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol, crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. Njezina imenjakinja, dr. Johanna Budwig, imala je jo vi e uspjeha, uvode i u terapiju karcinoma, ali i drugih te kih bolesti, laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom, koju koriste jo u Sumeru. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja, ali, dakako, slu bena je medicina ignorira u potpunosti. Kao i kombinaciju kapi dr. Hulde Clarke, koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. Kapi ubijaju nametnika, a organizam se oporavlja, tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam, a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. Naime, netko je uo io, ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome, da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. Ka u da su rezultati obe avaju i.

Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije, discipline koja se bavila ljekovitim biljem, a prete a je dana nje farmacije. Dakle, pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. Naime, dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala, ljekovitog bilja, kora drve a, koljaka i ivotinjskih izlu evina, to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. Kada je dr. Alexander Fleming, zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija, 1927. godine otkrio penicilin, malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog

tlaka, rezerpin, dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise, a medicinski preparat, kamptotecin, uz jedno kalifornijsko drvo. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina, posebice aktinomicin D, nazo ni su u crvoto inama. uveni Omega-3, Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina, a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu.

Izvor: Slobodna dalmacija

BILJEM protiv RAKA PLU A

Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u, odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. Lijevo krilo ima samo dva re nja, gornji i donji, a desno ima tri re nja, gornji, srednji i donji. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane, pleure, koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a.

Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. Stijenku bronha ine tri sloja. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama, submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e, i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom.

Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. Pleura jo sadr ava ivce, vezivno tkivo i limfne ile. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje, no no znojenje, suhi ka alj, malaksalost i dr.), tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka, pu enje i zra enje. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera, koji je u inkovit isklju ivo svje .

Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom

ljekovitim biljem poput suru ice, velike kon are, mente, rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru).

ajne mje avine kod raka plu a

Mje avina 1 velika kon ara suru ica poljska vrbica plu njak menta pipirita mati njak jelenji jezik

Mje avina 2

barska metvica trputac stolisnik bijeli sljez oman korijen gorka ki ica lopuh

Mje avina 3

suru ica planinska kiselica gospina trava podbjel trava iva velika kon ara

Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. Izvor: Forum Narod za narod

NEUGODNA PRHUT U KOSI !

Ako vas to imalo tje i, znajte da niste sami. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba.

Suprotno popularnoj teoriji, i iako bakterije mogu pogor ati situaciju, bakterije ne uzrokuju prhut. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma.

Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale, ili skra eno P. ovale. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. Na alost, kod sve vi e ljudi, dolazi do neravnote e... i nastaje prhut.

elite li dakle problem suzbiti u korijenu, poslu ajte savjet stru njaka.

Ne ignorirajte " to god poduzeli, prhut nikako ne treba ignorirati", poru uje dr. dermatologije Maria Hordinsky, profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski, to mo e dovesti do svrbe a i e anja, a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija.

esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto, ako je potrebno, svaki dan. "Op enito gledaju i, to e e perete kosu, lak e ete kontrolitrati prhut", ka e dermatologinja Patricia Farris, klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine.

Po nite blago esto i blagi, nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena", obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar, po nite s onima protiv prhuti. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka, koji djeluju na razli ite na ine.

Dr. Diana Bihova, dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru, smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e, ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut, pa se ona lak e spere. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije, dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica.

"Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana", ka e dr. Farris. "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. Naime, ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu, izmjenjujte ga s obi nim amponom", poru uje dr. Farris.

Plavu e, oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu, dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta", ka e R. Jeffrey Herten, prof. dermatologije na University of California, Irvine, California College of Medicine. im stanete pod tu , prvo na amponirajte glavu. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. Prije nego mislite krenuti iz kade, temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje.

Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona, dr. Bihova ima jo temeljitiji pristup. Nakon amponiranja, na mokru kosu stavite kapu za plivanje. Ostavite sat vremena, pa isperite.

Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje, nastavite ga koristiti", ka e dermatolog Howard Donsky, prof. na University of Toronto. Ipak, imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona, pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci.

Umasirajte Dok amponirate kosu, ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. Ipak ne grebite po glavi, to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti.

Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Pripremite efektnu kupku. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. Procijedite i pustite da se ohladi. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi, pazite da teku ine natopi tjeme. Pa ljivo umasirajte. Ne ispirite, a polovicu ostavite za drugi dan.

Klonite se piva Vjerovali ili ne, no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. Ako ste me u ovom skupinom, a istovremeno imate prhut, vrijeme je da ostavite pivo. Pivo isu uje tjeme, to na koncu mo e biti uzrok prhuti.

Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem, povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski", ka e dr. Herten. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). e ljaju i se otrivajte tjeme, pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. Zatim isperite amponom protiv prhuti.

Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti", ka e dr. Fowler. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. "Ali ne pretjerujte", upozorava dr. Fowler, napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. Izbalansirajte koriti i rizike.

Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e, uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. Dakle, ako ste pod stresom, borite se protiv njega vje abnjem, odmaranjem i pravilnom prehranom.

Narodni lijekovi

1. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Poslije amponirajte kao i obi no.

Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. 2. Luk je bogat sumporom, a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje.

Ma koliko izgledalo udno, prepolovite luk i trljajte po tjemenu. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. 3. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano - uzimajte ih u hrani, trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi.

Izvor - Portal ISKON

KOPRIVA - HRANA I LIJEK

Kopriva (Urtica dioica L. - Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. Listovi i peteljke su pokriveni arnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju o tar sok na ko u. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e, a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive", a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. stolje u, kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti, a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. Sastojci bjelan evine (5,5%) masti (0,7%) ugljikohidrati (7%) vitamin C (u mladom li u), karoten (provitamin A), B2, K mineralne soli eljeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija kiseline-pantotenska, mravlja, octena, masla na, kremi na flavonidi tannin, klorofil, fitosterol, lecitin u li u acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi, stari je ruski

obi aj.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja, povra anja krvi i krvavog ka lja. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. Velike koli ine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti, bubuljica i akni. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe, te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose, a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega, a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i estih mokra nih infekcija. Za infuz 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svje , a pije se tri puta na dan, naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine).

Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa, zajedno s drugim na inima terapije, uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. Makne se s vatre i ostavi jo 5 - 10 minuta te potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e, naj e e kao zamjena za pinat. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Dodaje se sirevima, pudinzima, a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom, a od slatkih jela trudla od koprive i sira. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive, to zna i gornja etiri lista. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu, a da ne tetimo njenom okusu. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina, a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. Kopriva raste na skrovitim, zapu tenim mjestima. Najvrednija je od o ujka do svibnja, ali mo e se brati cijele godine, budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. ZANIMLJIVOSTI

U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela, potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence, ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju, osnovalo najneobi niji klub Klub Koprivice. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba Koprivice i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. A kako se dobar glas daleko uje, to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. g., kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije, kao i 2005. g. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. g. u koprivni kom hotelu Podravina pod nazivom Zlatna kopriva.

GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma:

Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom, ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. U pastu dodajte: 2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema, 40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra, 20 kapi eteri nog ulja borovice, 20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!), u dobro zagrijanoj kupaonici). Dr ite 15-30 minuta, a potom dobro isperite pod tu em. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina.

Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Nije potrebno mije ati, glina e se sama rastvoriti. im osjetite bolove ili pe enje, promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana.

Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta, maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. Ostavite da stoji

pokriveno 15 minuta. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Obrok treba biti lagan. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja.

Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja, najva nije je da se to hitnije o isti krv. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Promije ajte i pijte po elji. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. Oblozi neka stoje 2 sata. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina.

Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja, potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom, limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. Ukoliko elite, mo ete limunadi dodati malo meda. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Kad proklju a, ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok. Ukoliko elite, mo ete dodati med. Pijete 2-6 alica dnevno.

Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Najmanja prehlada, najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Da bi ponovno postao melodi an, pozovite svoje prijatelje iz prirode. Glinu, eukaliptus, maj inu du icu.

Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. Nagnite glavu iznad lavaboa, zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu.

Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice, ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi, kataplazme, zavoji).

BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode

Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. U alici vode razmutite med, dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu.

PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e, to je normalna reakcija. Nakon to ste skinuli masku, u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo, to je tako er normalno, ovisi o kakvom se tipu ko e radi. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja, to je isto tako normalno. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti, a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija.

Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min, ovisno kako je nazna eno u receptu. Masku uklonite spu vom i toplom vodom.

MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a, ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom.

MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca, ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Lije enje zglobova - artritis, artroza, reuma U roku 3 tjedna, lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. Ostavimo glinu da se sama rastvori, ne mije aju i je i ne tresu i je, preko no i. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Oblog dr imo cijelu no .

Ko enje vrata Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. Zato to prije treba staviti oblog.

BOLNI ZGLOBOVI I MI I I - lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt), ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto, omotajte zavojem ili gazom, i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).

Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom, hladnim oblozima ili raznim gelovima, koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati, isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao.

BOLNI ZGLOBOVI I MI I I - lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte:

1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave),

10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa, 10 kapi eteri nog ulja borovice,

10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola.

Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta, a potom isperite. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. Crni ribiz, poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani, dragocjena je protuupalna biljka. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en), emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari.

ROTKVA(raphanus sativus) - i njena ljekovita svojstva

Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova, bronhitisa, ka lja i tuberkuloze plu a. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. Za ene je rotkva od velike va nosti jer, kori tena kao hrana, doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. Osim toga, ona stimulira i poja ava menstruaciju, a pove ava i mlije nost dojilja. "Koktel" od soka rotkve, mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. Rotkva, posebno crna, preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. Upotrebljavamo korijen, koji je repasta oblika. Izvrsno je povr e, a na glasu je i kao ljekovita biljka. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu, rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. Budu i da je te ko probavljiva, treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus, a time i neke ljekovite sastojke. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Prilikom oboljenja u i i u nih putova, nedovoljnoj funkciji jetre, preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati, olju titi, izribati na ribe , a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. to se ti e njegove upotrebe, postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza, tokom 4-5 dana, nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija, tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. Za lije enje bronhitisa, velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve, priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati, olju titi, isjeci na tanje kolute ili je nastrugati, i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. Nakon toga sok treba ocijediti, odnosno istisnuti. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu, kao ni osobama s oboljelim bubrezima.

Korijen rotkve se mo e ukiseliti, a naj e e se koristi kao salata, sama ili uz jabuku, masline, jaja,

kisele krastavce, uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje.

E NJAK (BJELI LUK )!

Allium sativum je lat. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno, e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana, jo iz doba piramida. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka, napravljene od gline, u Tutankamonov grob, a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Hipokrat, otac suvremene medicine, upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. Tijekom oba svjetska rata, kada antibiotici jo nisu bili dostupni, e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ruskog penicilina. Poznati lije nik iz 1. stolje a Dioscorides napisao je da e njak isti arterije i otvara vene.

Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva, posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi, sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN, spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta, a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina, pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. U svakom slu aju, sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno lo eg-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %, a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. Osim antikolesterolnog u inka, e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka, a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije), antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora), antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale), antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje.

Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka, mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari, alicina,

pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete.

Zbog svega navedenog, konzumiranje e njaka, osobito neprera enog, mo e se preporu iti za ja anje imuniteta, zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi, te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije

RASOL lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv.rasola.

METVICA (NANA) - najpoznatiji narodni aj

Metvica (Folia Menthae piperitae, nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama.

Biljka raste do 70 cm visine. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. Listovi su jajasto za iljeni, uz nazubljenja na rubovima. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. Najljekovitije je li e i cvjetovi, pa je uputno skinuti ih sa stabljike. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji- kozmetologiji. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola.

U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti; uglavnom organa za disanje i probavu. Dobar je u inak i u bolestima u i, glavobolji, gastritisu, premorenosti, psihi koj napetosti, kao i pri povra anju.

PREHLADA NAHLADA kako se lije iti

Prehlade su este u zimskim danima, a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim, dobrim sredstvima kao to su topli aj, vitamin C, med i naravno nezaobilazna pile a juhica. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink, selen, magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma.

1. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). Me utim, svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva.

2. Vru

aj

Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. Inhaliranje pare olak ava disanje, a polako ispijanje aja vla i grlo. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse.

3. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. Topla, doma a juhica poma e na vi e na ina. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. 4. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. Pored toga, e njak je hranjiv, te mo e pomo i va im osjetu njuha, kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no.

5. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Najbolji na in, pored konzumacije hrena uz jelo, je naribati hren, pomije ati s medom i vodom, te grgljati.

6. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Ukoliko nemate originalne, poku ajte napraviti ku ne. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. 7. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. Najdjelotvorniji je cink gel za nos.

8. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. 9. Inhalator

Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu, mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima, to je est slu aj u hladnim zimskim danima. 10. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu, a u tom slu aju poma e mentol. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u, a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva.

BRUSNICA - njena ljekovita svojstva !

Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. Kao nutraceutik, vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja, pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju, od nje se mogu napraviti d em, sok, vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela, a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Ina e, divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu, mo varna zemlji ta, sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi, a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving, u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa, te za pripremu soka. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na, limunska, kininska, benzoi na, hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Tako er poti e i enje mokra nog sustava.

Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta, kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. Kada ga zadesi infekcija, organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. Zato kod infekcije mokrenje pe e. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu, a pospje uje i djelovanje

obrambenih mehanizama napadnutog organizma. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski, poput hipuri ne kiseline. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim.

Upozorenja Brusnica je netoksi an, jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu, te u lije enju urinarnih infekcija, nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. British Medical Journal, vol 322, pp 1571-1573, (June 29) 2001.

KURJE O I i BRADAVICE

Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava.

KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. Nepeta Cataria L.), Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti, jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa...

Kediok je dobar za : sterilitet, za epljenje jajovoda, ovulaciju, upale i ciste jajnika, poja an sekret, tumore i endometriozu ...

KANTARION GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima, poljima i livadama, kao i na kamenitim mjestima.

Biljka je 25-90 cm visoka, uspravna, sa nasuprot izraslim glatkim listovima. Zlatno uti cvjetovi su sa

5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice, pa tvore cvatove. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Kantarion ima karakteristi an miris, opor gorak i aromati an okus.

Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja.

Sakuplja se u vrijeme cvjetanja, a beru se cvjeti i i listi i, odnosno vrhovi biljke u cvatu. Su i se u hladu. Kantarion sadr i eljezo, razne tanine, eteri no ulje, smolu, crvenu boju hypericin, karotin, kolin, vitamin C.

aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa l vode i dovesti do klju anja. Procijediti nakon par minuta. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. Ovo treba piti vi e sedmica. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu, treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu.

Protiv opekotina, reume, oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). Nakon toga se procijedi, stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre, sprije ava skupljanje sluzi u plu ima, smanjuje pritisak u elucu, lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura.

Kantarion ja a spolne organe, poti e rast i razvoj djevoj i a. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris).

Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica- Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja.

Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita, a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski.

Latinski naziv: Hypericum perforatum L. Porodica: Hypericaceae

GLJIVE Phellinus baumii kao lijek za diabetis!?

Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS), dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. baumii, smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. baumii, dodani oralnim putem, snizuju razinu ecera u krvi takora, stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace, jetre i bubrega. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. Autori su proveli proteomsku analizu plazme, gu terace, jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa.

ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI

Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka, a ako ga skuhate ili pe ete, neugodnog mirisa ne e biti. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka

2 lice maslinovog ulja kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh

Zagrijte pe nicu na 180oC. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi, dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. Pirjajte oko 5 minuta. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta, sve dok ne po nu tamniti. Prebacite u

glinenu posudu preko piletine, dodajte vino, maj inu du icu i ru marin. Poklopite i stavite u pe nicu. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. Probajte i po potrebi jo za inite, te pospite nasjeckanim per inom. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosme, pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha, a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka.

Mediteranske mahune kg narezanih zelenih mahuna alice oraha alice kru nih mrvica sok od limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar

Stavite vodu lonac, pustite da proklju a, pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. Istodobno u sjeka stavite orahe, kru ne mrvice, e njak, limunov sok, per in, sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. Ocijedite mahune, prelijte ih umakom i poslu ite. Lazanje bez tijesta

1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja, malo parmezana, soli i paprom. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). Pred kraj dodajte malo soka od raj ice, sol, papar i mirodije po izboru (oregano, maj inu du icu, ru marin i sl.). Smjesu nanesite preko sloja od sira. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi.

La ni sir

alice vode 3 lice elatine alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e)

ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ajne li ice soli ili manje fino nasjeckane crvene paprike

Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. Izlijte smjesu u plitku posudu , prekrijte folijom i stavite u hladnjak. Kad se ohladi, izre ite na trake koje, ako elite, mo ete i zamrznuti. Krema od krumpira i pe enog e njaka

4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli alice masnijeg vrhnja alice maslaca 2 alice pinata, opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka, lice maslinovog ulja, malo soli i papra

Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta, pa ocijedite. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. Dodajte vrhnje, maslac, e njak i papar. Dobro promije ajte. Odmah poslu ite.

Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. Nakapajte ih maslinovim uljem, posolite i popaprite, zamotajte. Pecite sve dok e njak ne bude mekan, oko 45 minuta. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana.

ZELENO SVIJETLO

Povr e: paroge, brokoli, cvjeta a, patlid an, per in, tikvice, avokado, prokulice, celer, gra ak, raj ica, mahune zelene i ute, grah, kupus, bamija, krumpir, repa, mrkva, krastavci, luk, radi , pinat, blitva, salata, poriluk, rukola, matovilac, bu a, tikva, kelj, rotkvice Meso i riba: govedina, piletina, puretina, junetina, teletina, svinjetina, patka, guska, janjetina, kuni ,

fazan, divlja , uglavnom sva riba, jastog, kampi, kozice, koljke, jaja

Mlije ni proizvodi: mlijeko, maslac, vrhnje, obi ni jogurt, sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni, ali u malim koli inama. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju, a ne da ga mo ete ispijati na a e. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi, nego i gljivice.

Pi a: voda, biljni ajevi, sok od raj ice, bezkofeinska kava, aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi, pekan orasi, orasi, brazilski orasi, sjemenke bundeve, indijski orah, sezam, sjemenke suncokreta, lje njaci

Ulja: sva

Cjelovite itarice: smea ri a, je am, heljda, ra , p enica, zob, proso. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e, nepasterizirani jabu ni ocat, umjetni zaslaiva i u umjereno

Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive, zakiseljena hrana, jako prepe eni kruh, zape eni sir

CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er, med, melasa, javorov sirup, vo ni sirupi, dekstroza, sorbitol, fruktoza, d emovi i pekmezi, okolada, bomboni, vaka e gume, keksi, puding, sladoled)

alkoholna pi a

mlije ni napitci

sirutka i mla enica sirevi

bijeli i kukuruzni krob

rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris, bra no, kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir

krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci, ips)

suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete)

gljive

gotova hrana kikiriki

pistacia

dimljeno meso i preraevine od mesa (pa tete, mesni naresci)

sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice

zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e, majoneza, umaci za salatu, senf, ke ap)

vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem

podgrijana jela

bakreni

GAVEZ (Symphitum officinale L. ) Sinonimi: Consolida major Gilib

Narodni nazivi: crni gavez, crni koren, gabez, gabe , kilnjak, konjski rep, opa ica, svatovci, veliki gavez, volovi jezik, vrani gabez.

Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji, debeo je, vretenast, razgranat, so an, izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo- ute do bijele boje. Stabljika je so na, granata,

grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. Donji listovi su veliki, s peteljkom, jezi astog oblika i grubo ekinjavi. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona, izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima, boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste.

Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa, katkada lagano aromati an, okus je slabo aromati an, poput kamfora, sluzav, lagano ljepljiv i ste u i.

Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima, jarcima, uz obale voda i na vla nim livadama. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama, jer tro i mnogo hranjiva u tlu, a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju, gavez se te ko dade iskorijeniti.

Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). Izme u marta i aprila, na izmaku zime, ili u oktobru i novembru, korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. Gavez, s obzirom na svoju ljekovitost, ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom, a svako izvla enje korijena bit e uzaludno, jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. Za pripremu masti od crnog korijena tj. gaveza, upotrebljava se svje e iskopani korijen, no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati, jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar - alantoin. Nakon to se korijen malo prosu io, re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici.

Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron, holin, sluz, tanin, smolu, e er, gumu, asparagin, alkaloid simfito-cinoglosin, nadalje konsolidin i konsilicin

Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar, alantoin, kao gavez, a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane, ak i gnojne. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi, jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana, a pogotovu ne gnojnih rana, mo e se s pravom preporu iti, da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom, anorganskom proizvodu. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje, nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine, ispucanost, ome ine, lom kostiju i izljev krvi. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga, koji se posve

jednostavno pripremaju. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi, uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena, uz dodatak male koli ine vru e vode, te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. Osim ve nabrojenih slu ajeva, ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva, oteklina, ireva uslijed pro irenja vena, kod reumati nih odebljanja mi i a, kvrga, nastalih kao posljedica uloga, otvrdnu a prsne lijezde, bolova brazgotina rana, kostobolje, bolova batrljaka nakon amputacije, upale stani nog tkiva, upale kostiju, omek anja kostiju i upale pokosnice. Umjesto obloga od ka e, mo e se primijeniti i tzv. mast od crnog korijena. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti; mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci, jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena, sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje, kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa, protiv katara eluca sa ili bez proljeva, srdobolje, oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca, bronhalnog katara, upale plu a, krvavog ka lja i ispljuvka, upale porebrice i dr.

Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era, a piju se toplo i u gutljajima 2 do 4 alice dnevno. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. Na to se doda alica vode, jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana.

Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza, svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine, za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti, priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima, koji boluju od e erne bolesti, da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen.

U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza, sabrane za vrijeme cvatnje, i uvijene u tijesto za pala inke. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom, ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima, a osobito plu nim bolesnicima. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza, ve prema veli ini, stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krvarenja plu a, kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana, kao i kod slabokrvnosti.

Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. Nakon 20 dana, korijen se procijedi i istije ti. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. Tinktura slu i za lije enje rana. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u, kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. Kod unutarnjih krvarenja, kod ireva na elucu, krvavog proljeva ili gri e, uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era.

Crveno vino, u kojem je kuhan korijen, djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja, unutarnjeg krvarenja, a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika.

Melem iz korijena i svje ih listova, stavljen na svje u ranu, uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva.

Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a, nego i mast od korijena gaveza, nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije, na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci.

Tekst Richarda Wilforta

MATI NJAK (Melissa Officinalis L.) JE iz obitelji usnatica, naziva se jo limunka, melisa, p elinja ljubica, p elinja metvica i rojevica. Engleski je naziv Balm, Lemon balm ili Sweet balm, a talijanski Citronella ili Melissa vera. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. Najbolji poznavalac mati njaka, Mattioli, za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce, naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta

miru. Mati njak isti krv, otklanja neraspolo enje i tugu, te poma e gotovo svim unutarnjim organima. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i, a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede, jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom, etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika, po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. Mati njak cvate u svibnju i lipnju, a bijelo- uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. Cijela biljka miri e po limunu, a okus joj je aromati an. Raste u blizini naselja, uz ograde, ivice, u grmlju i umama, a uzgaja se i u vrtovima.

Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i, te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih, zdravih i visokovrijednih sastojaka, koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. Za napetog ovjeka, izmu enog patnjom, bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu, mati njak je pravi lijek. Ukratko, mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova, sti ava gr eve i umiruje ivce, ja a, isti krv, veseli srce, krijepi duh, te tjera turobne misli. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja, bolesti ivaca, oboljenja probavnog sustava, sr anih oboljenja, mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati, a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe, viroza i sli no. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu, kamilicu, hmelj, lavandu, te metvicu. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije, depresije, histerije, hipohondrije, gr enja ivaca, neuroza, lupanja srca, migrene, nesvjestice, napetosti, nesanice, neuralgije, stresa, straha, slabosti srca, tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima.

Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris, uz dodatak valerijane, kima i timijana. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti, te ga rabimo kod problema sa titnja om. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti, a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme, glavobolje, gr eva u crijevima i maternici, katara eluca, di nih puteva, kroni nog bronhitisa, migrene, nadutosti, premorenosti, povra anja, proljeva, prekomjernog umora, slabosti, i op enito elu anih te ko a. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu, te kod dispepsije. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. No, ja a cijeli organizam, pam enje, srce, ivce, u kombinaciji sa stolisnikom, lincurom, gorkom djetelinom i ki icom. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka, kod herpesa symplexa i herpes labialis. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod

raznih ko nih ne isto a, pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko, antigljivi no, antioksidantno, protuvirusno, sedativno, narkoti ko, spazmoliti ko djelovanje. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki, mati njak je postao poznat cijelom svijetu. Karmeli anke su 1611. godine u Parizu, ispo etka tajno, a kasnije javno, nudile pirit od mati njaka pod nazivom Eue de melisse des Carmes. Taj pirit je u ono vrijeme bio, a i danas je, popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, nadra enosti, nesvjestice, no nog gu enja, straha i treme, slabog pam enja i zamora. Koristi se za masa u kod reume, kontuzija, te kao oblog kod oteklina, ireva, uboda insekata, upale ivaca, zadebljanja dojki, te kod dojilja. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata, zelenih i vo nih, raznog svje eg povr a, biljnih umaka, gljiva, te kao dodatak jelima od divlja i. Ukratko, koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja, mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha, polpeta, salata i biljnog aja. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima.

Tekst od I. Lesingera

STOLISNIK (Achillea millefolium L.)

je iz obitelji glavo ika, naziva se jo hajdu ka trava, pori , kunica, petrovsko cvije e, rman i stolis. Naziv Achilea dobiva po Ahileju, kojem je Afrodita lije ila ranu. Na naziv govori sam za sebe stolisnik ili stotinu listova, mada millefolium zna i tisu u listova. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom, koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom, oko vrata), radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. Stolisnik je samonikla i trajna biljka, visine do 80 centimetara, stabljika joj je vrsta, puna i dlakava, na kojoj su poredani naizmjeni no, dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. Cvjeti i su glavi asti, smje teni u titac, bijeli ili ru i astocrveni. Podanak je povr inski horizontalan i razgranat. Stolisnik cvate od travnja do rujna, ima gorak okus i aromati an miris. Mo emo ga prona i doista svugdje. Raste po poljima, livadama, uz puteve, kraj pruga, me u oranicama, vo njacima, planinskim visoravnima i nasipima, a voli umjereno vla no zemlji te. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara, napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. Kad se osu e, rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne, oko centimetar duge dijelove, te rasprostremo i su imo na toplom,

prozra nom mjestu u hladu. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke, ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje, plave boje azulen, a sadr i i vitamine K i C, karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja, enskih bolesti, i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi, eludac, crijeva). Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika, kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. Znanstvenim istra ivanjima, potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus, Bacillus subtillus, Mycobacterium smegmatis, Escherichia coli, Shigella sonnei i Shigella flexnii. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. Zbir svih djelovanja stolisnika, kao i njegova uporaba u lije enju je velika, te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa astma, influence, bronhitis, angina, upale grla (za grgljanje), upale zubnog mesa, ka alj, paralize respiratornih organa, porebrice, krvarenje plu a, gripa, groznica, dje ja groznica, prehlada i krvarenje nosa. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. Za srce se generalno rabi tonik za srce za ubrzano bilo srca, anginu pektoris, povoljno djeluje na viskoznost krvi, arteriosklerozu, poreme aj cirkulacije, embolus, i enje krvi, zaustavlja krvarenje, unutarnje krvarenje. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave, stolisnika, divljeg kestena i arnike. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ascitisa, ciroze, masne jetre, zastoja u radu jetre, raznih lezija, ote ene jetre i raka. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja, dispesije, poja ava apetit, smanjuje katar, regulira izlu ivanje elu ane kiseline, gastritis, gr eve, kolitis, lije i sluznicu, regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove.

Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva gr eva, katara, slabog rada crijeva, poti e rad perlistaltike, regulira crijevnu floru, tj. odnos bakterija vrenja i truljenja, proljeve, dijareje, dezinterija, konstipaciju, hemoroide, krvarenje hemoroida, nadimanja, a isti i od glista. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa, pijesaka, kamenaca, a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. Lije e se i bolesti bubrega nefritis, krvarenje bubrega, pro i ava mokra u, pijesak, kamence, giht i bakterije. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. Od raznih ko nih ne isto a do akna, apcesa, ekcema, pri ti a i li ajeva, kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. Kao antiseptik djeluje na opekline, osipe, ispucalu ko u ruku, kraste, bradavice dojke, razne upale ko e, saboreje i psorijaze. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana, za hematome, ireve, ospice te kao losion za kosu. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa, reume i reumatskih bolova, a kod bolesti ivaca

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. Anethum divaricatum Hoffmgs. Foeniculum officinale Ali. Meum foeniculum Sprng. Meum vulgare VVildm. et. Dur. Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason divlja mirodija jane komora a kopar koroma mirodija krupna mora mora a morski jane sladki ani slatki jane slatki janu slatka mirodija slatki kopar slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti vrlo u inkovita ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

Imelini preparati poma u jo kod glavobolje, pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom, protiv napada vrtoglavice, klaustrofobije, protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima, te protiv hladnih nogu, vezano za cirkulaciju.

U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline, naravno, uz dogovor sa lije nikom. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke!

Izvrsno djeluju homeopatske injekcije, naro ito kod bolesti zglobova - artritisa i artroze.

RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka, smetnji srca, klimakteri nih tegoba, (navale krvi u glavu i vrtoglavica ), podsticanje na rad gu tera e, regulacije stolice, nesanice, umova u u ima:

Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A, S VODOM ILI U JELU.

Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode - 1/2 ajne li ice praha od imele, dobiva se ekstrakt, koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA, UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA.

Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. VODE, PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2,5 dl. kipu e vode, ostavi poklopljeno 5 minuta, procijedi. Pije se ujutro nata te, te 1 sat poslije ve ere, po 1 alica.

Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. mlake vode / 25 C / tijekom 6 sati, ili preko no i. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana, jer sadr i ljekovite tvari koje u

ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina, saponin, hlapivi alkaloidi, piridi itd ).

Rp: aj od imele, pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida.

Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a, s malo mlijeka /kozje /, ili s vodom, a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine, jaretine, meso od gusaka, i purica, ni povr a koje nadima / grah /. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. Rp: KOD SKLEROZE, VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE, cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha), te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. u 4 dl. vode, poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er - prije jela. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka.

Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA, FILTRIRATI, I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA.

Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka, sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice, 10 dana, uz povremeno mu kanje. Ocijediti, profiltrirati, a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA, KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA, KORIJEN HRENA 7 GRAMA, CVIJET GLOGA 10 GRAMA, OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. PROCIJEDITI, I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE.

Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) - /Gospin pla t/ , 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine; u 6 dl vrele vode, nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1,5 dl. pomije anog aja tijekom dana, kroz 14 dana.

Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode, ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena, 1 velika lica

korijena jaglaca, i 1 velika lica podanka pirike. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1,5 dl aja. Terapija traje dosta dugo: 6 - 12 tjedana. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene..

IMELA BIJELA II. (Viscum album L.)

Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi

Imela (Viscum album L.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae), a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi, stipites, folia. Imela je prirodni antidepresiv, antikarcinomik, antitumorik, antihipertensiv, antidijabetik, antiekcemik, arteriosklerotik, antihemoragik, antiepileptik, citocidal, diuretik, hipertenzor, kardik, laksativ, metabolik, relaksant, sedativ, stimulant, tonik i vazodilatator. Druga imena za imelu su bijela imela, vi , vi e, a strani su joj nazivi: engleski - birdlime mistletoe, misteltoe; njema ki - Laubbaum-Mistel, Laubholz-Mistel, Mistel; slovenski - bela omela, hrastovo ohmetnje, imela, jelovo ohmetnje, lim, ohmelje; srpski - imela, melina, lepak; talijanski - viscio. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. Germani su imelu smatrali jakim, stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu, hrabrost, nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. U Tirolu (Austrija), pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka, zlih vje tica i avola. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje, posebice ako se radi o udaji, te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma, obi no na luster, kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju, a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. velja e sljede e godine, odnosno do Svije nice, kad se mora spaliti. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa, to ga je prire ivao Asterixu. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. Hildegarda, navode i ljekovita svojstva biljke. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora, za opu tanje iv anog sustava, za protuupalna djelovanja, protiv upale usta, grla i crijeva, za zaustavljanje krvarenja, kod krvarenja iz plu a i maternice, protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje, a zatim sni ava tlak na normalu, dok se bilo ubrzava), kod vazomotornih smetnji, kod epilepsije, histerije, nesvjestice, groznice, raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. Nadalje, imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja, ekcema i raznih drugih oboljenja. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. Imela se priprema na hladan na in. Listovi se

mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj, a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album, engl. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja, a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice karcinoma. Upotrebljava se u kemoterapiji: - kolona, - rektuma, - eluca, - grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary), - malih stanica bronha, - glave i vrata, - adenokarcinoma gu tera e, - ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma, ali i u lije enju herpesa simplexa, HIV-a, AIDS-a, B-stani nog limfoma, papilloma virusa, karcinoma plu nih stanica, non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma), oboljenja kao to su ranice na maternici, Papa II. i III., leukoplakije i mukoze, mastopatie est. III., kolitisa ulceroznog, Crohnove bolesti, a koristi se i za odstranjivanje bradavica. Listovima imele esto se mije aju kadulja, preslica, stolisnik,... Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa, bolesti ivaca, bolesti menopauze, crijeva, srca, cirkulacije, groznice, glavobolje, gu tera e, krvarenja plu a i drugih krvarenja, karcinoma, konstipacije, krofula, vrtoglavice, vodenih bolesti, varikoznih vena, upalnih stanja, kod slabog lu enja u i, kao i za narkoti no i magi no djelovanje. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. KARAKTERISTIKE BILJKE

Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u, pri vr en haustorijama. Listovi su duguljasti, izbrazdani ilama po du ini, ko asti, obrnuto jajasti, maslinastozeleni do u kastozeleni, smje teni na stabljikama koje se ra vaju. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. Biljka je polunametnik, jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila, ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. Vrijeme cvatnje: mart april. Miris i okus: bez naro itog mirisa, gorka okusa. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu, jabuci, kru ki, topoli, grabu, brezi, jeli, jablanu. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin, viskotoksin, lektin, holin, histamin, antitumor proteini, resin,

fenetilamin, inozitol, eteri na ulja, e er, gorke tvari, treslovina, vosak, guma, sluz...

KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele, 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje, poklopiti, i pustiti tijikom no i. Ujutro procijediti. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro, u podne i nave er.

AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele, 100 g mati njaka, 100 g usitnjenih plodova gloga, 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja, prelijemo je toplom (ne vru om) vodom, poklopimo i pustimo tijekom no i. Ujutro procijedimo. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro, u podne i nave er.

PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan, koliko stane na vrh no a, uz vodu, aj ili sok.

EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele, 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er.

HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka, reumatskih oboljenja, astme, enskih bolesti, epilepsije... Napisao: Ivan LESINGER

JAGLAC - JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. )

Jagor evina (Primula veris P. Elatior Huds.; Primula officinalis L. biljka je iz obitelji Jaglaca Jaglacovke (Familia Primulaceae). Farmakopejski naziv joj je Flores radix Primulae. Prirodni je

antimikotik, antispazmodik, antireumatik, antitusik, diuretik, diaforetik, emetokatarik, ekspektorant, emetokatarik, emetik, hipnotik, laksativ, sekretolik, spazmolitik, sedativ i vermifug. Druga imena jagor evine su jagor ika, jaglac, jaglika, jegli , visoki jaglac. Engleski naziv joj je Cowslip, a njema ki Duftende Schlsselblume / Echte Schlsselblume / Frhl / Schlsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlsselblume.

Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Jagor evina cvjeta od februara do maja. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina, a okus cvjetova je slatkast. Korijen kad se osu i miri e po anisu. Obi ni jaglac raste skoro svuda, a P. Columnae na brdsko-planinskom podru ju, P. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima, P. Veris na sun anim obroncima, livadama, u ikarama.

Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata, a za lijek i su enje rabimo korijen, list i cvijet. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo, dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena.

Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake, pa tako i branje cvjetova jagor evine, koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima, a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka, divlji poriluk, paroga, itd.). lanovi udruge Zdrav ivot ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta, kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade, ka lja (bronhitis, za lak e iska ljavanje, a mo emo dodati maj inu du icu, divizam, trputac itd.), astme, te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca eritrocita). Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine, na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove, samo je na najve i problem to je ne razumijemo. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno, ne samo nadomje tava te potrebe, ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme), mlade listove koprive, masla kov list i korijen, trputca bokvice itd. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje.

Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i

sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa, katara sluzi di nih putova, ka lja, prehlade, te tegobama s di nim organima). Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a, neuralgi nih bolova glave glavobolje, dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa), zubobolje, slabosti, gihta, ekstremne osjetljivosti, zabrinutosti, nesanice, itd. (Prof. J. M. Scudder Rp. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja.). Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik), za relaksiranje nervnog sustava, bronhitisa, manjka C vitamina, gihta, kardio tonik, glavobolje, ka lja, kroni nog zatvora (list), paralize, upale plu a, nervnih napetosti, artritisa, nesanice (zajedno s pasiflorom), poreme aja metabolizma, histerije (zajedno s valerijanom) itd. Ljekoviti sadr aj

Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik), primverin, saponin, glukoza, galaktoza, tanin, vitamin C, karotin, kalij, kalcij, natrij, jagla na, salicilna kiseline, ciklamin, kamfor. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu.

Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris), a to su Primula veris jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti, a listovi s donje strane zeleni pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje, a listovi s donje strane dlakavi), Primula elatior visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti, a listovi s donje strane uz ile dlakavi). Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici, na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu, koje tvore titasti cvat. Listovi tvore rozetu, mesnati, duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. Plod je tobolac.

Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik, sekretolik katarik i antiseptik, reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima), gihta, slabe ivce, migrene, glavobolje, a korijen za tegobe srca (lupanje srca, slabo srce, itd.), navalu krvi u glavu, nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande, gospine trave, i arke hmelja,) te raznih iv anih tegoba.

aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova, 2 dl vode Priprema:

Vru om vodom prelijemo cvjetove, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova, ili 1/4 boce suhih cvjetova, 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom, za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu, a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja.

PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L.) naziva se jo barska metlica, konjogriz, konjski rep, kositrena trava, mala preslica, poljska preslica i rastavi . U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci, koja naraste i do 80 centimetara visine. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu, utosme e je boje, na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije, a nakon sazrijevanja spora se osu i. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne, na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov.

Neke vrste preslice mogu djelovati tetno, pa i sa smrtnim posljedicama, pogotovo na ivotinje. Tako vrsta E. hiemale L. kod konja izaziva uzetost i posrtanje, a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. Vrsta E. limosum ubija konje, a E. pulustra truje i ubija goveda i ovce. Miris preslice nije izra en, a okus je opor i neugodan. Naj e e raste po livadama, poljima, vla nim poplavljenim livadama, jarcima, uz rijeke, na vla nim obroncima planina, glinenim zemlji tima i sli no.

Svestrana biljka

Preslicu beremo u maju i junu. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. arvense, E. maximum i E. hiemale. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od

starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij), za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era, jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a, posebno tuberkuloze, urinarnih puteva i organa, bolesti ko e i rana, a koristila se i zbog njenog adstrigentnog, antisepti nog, hemostatskog, diuretskog i antiupalnog djelovanja. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:Preslica ne samo da isti posu e, zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje, nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. Adut u borbi protiv tumora

Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima, pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones), a u panjolskoj za razne tumore. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj, uhodanoj tradiciji. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik, adstrigent, karminativ, diuretik, hemostatik te za lije enje su ice, hemoroida i bolesti plu a. Na Haitiju za albiminuriju, tj. pojavu bjelan evina u mokra i, kod kamenaca u i, mjehura i bubrega, kod dijareje, ote anog mokrenja, tuberkuloze te vodenih bolesti. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega, a u Kanadi za rane i bolna mjesta. Budu i da je bogata silicijem, u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. Silicij je sastavni dio kostiju, hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma, za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. Poznato je da razina silicija u kostima, vezivnom tkivu, ligamentima, arterijama i ko i sa staro u opada, pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja.

Lije enje prostate

Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa, rana, posjekotina, jakih menstrualnih krvarenja i sli no, a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. Zbog tih i diureti kih svojstava, preslicu koristimo kod lije enja edema, urinarnih puteva (bakterija, upalnih stanja), mjehura, bubrega, gonoreje, a naro ito problema s prostatom.

Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa, ko nih ne isto a, li ajeva). U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne, ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale, pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi, rak, osteoporoza) te kod

ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume.

U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora, koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu.

Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja, rana, ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena, i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Obloge koristimo za zglobove, vezivna tkiva i hemoroide, a namakanje, tj. kupelj za ruke, noge i hemoroide. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja, no uz napomenu kako u narodu ka u preslica je za konje kruh, a za krave smrt. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima, ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu.

OPEKLINE !!!

Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina, kolika god da je njihova povr ina, prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e, a zatim se opekotina prema e bjelanjkom.

Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Usprkos bolu, stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka, malo ih umutila i u njih zaronila ruku.

Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom, ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne.

Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak, ali na njeno veliko iznena enje, desetak dana kasnije, nije vi e bilo ni traga opekotine, ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju.

Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku, koje je ustvari placenta puna vitamina.

Propolis

Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. Ona je specificnog izgleda, jedinstvenog nagorkog ukusa, karakteristicnog i aromaticnog mirisa. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid, anestetik, antioksidant, antiseptik, antibiotik, da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina, otvor) na ko nici, ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti, pu evi, abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani, a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda, boje i mirisa. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. Sastavljen je od 50% smole, 30% voska, 10% etarskih ulja, 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno), antimikrobno, antivirusno, imunostimulativno... delovanje.

Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se, kada je topao, jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele.

U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%; smole i balzami 55%; etericna ulja 10% i oko 10% polena. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene.

I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv, propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah

propolis - pcelinja smola - simbol snage i o trine. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. Ukus mu je trpak i o tar, pece na jeziku, a miris karakteristican, varira od vrste do vrste, ali uvek je prijatan. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola, ali i kao vec pripremljen rastvor, najce ce alkoholni, ili uljni, pre svega namenjen deci. Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa, a to su: etarska ulja, kompleks flavonoida, mikroelementi, vitamini... Od svih pcelinjih eliksira, propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji.

Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme, viruse, gljivice, smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. Deluje lokalno anesteticki, zaustavlja svrab i deluje umirujuce; dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san.

Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju, kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata, upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem, za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta, piodermiju, ekcem, seboreju, epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju)...

Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. Poznata su regenerativna, epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. NJegovo delovanje protiv mikroba, krvarenje, opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana, cireva, opekotina i dr.

Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. U nauci je poznata i kao antioksidans, antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. U slucaju te kih dijareja, gde su mnogi drugi lekovi zakazali, propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo, koje nema negativnih propratnih efekata.

Kao vrhunski aktivni biostimulator, propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma, povecanju telesne te ine i normalizaciji

Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane, posekotine, cireve i druga ko na oboljenja. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura, za lecenje u nih oboljenja, desni i raznih oboljenja usta.

Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina, posekotina i raznih rana na ko i, poma e i kod zubobolje, upale desni, neprijatnog zadaha, hemoroida, upale mokracnih kanala,

svraba, gastritisa, uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti.

Bosiljak

Drugi nazivi: bosiljak, bosiok, bosilje, faslidjan, maslidjan.

Latinski naziv: ocimum basilicum .- asea aranion - athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava, zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. Mali, beli, dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike .Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Vi ebojni su, beli, ru icasti ili purpurni. Cela biljka ima ugodan miris i aromu ,

Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Davno, vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani, o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. veku. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom, te suncana i od vetra za ticena stani ta. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature, a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. Cela biljka je veoma ugodna mirisa.

Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja, cineol metil-kalvikol, tinol lineol, kamfor, jedan glikozid i kiseli saponin, kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca, creva), kod kaslja, pocetnih stanja tuberkoloze, kod bolesti mokracnih organa (bubrega, mehura). Najce ce se primenjuje u obliku cajeva.

Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca, grceva u elucu,lak e mokrenje, lecenje astme i zapaljenje bubrega. Koristi se, takodje, za pobolj anje apetita i protiv nesanice. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja, cineol metil-kalvikol, tinol lineol, kamfor, jedan glikozid i kiseli saponin, kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca, creva), kod kaslja, pocetnih stanja tuberkoloze, kod bolesti mokracnih organa (bubrega, mehura). Najce ce se primenjuje u obliku cajeva..

tu!

Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha, japanska gljiva, kombuku, gljiva za

dugovecnost, karga ok caj, cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. Zovu je ruskom, japanskom, kineskom, indijskom cajnom gljivom. Samo ime kombuha je japanskog porekla. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i

bakterija sircetnog vrenja. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol, a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu, koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji.

Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: pegla bore, potamnjuje kosu, ali i povecava imunitet, odla e staracke bolesti, pa cak i prevenira pojedine vrste raka

Kombuha, iako joj u imenu stoji rec gljiva, nije samo to. Naime, to je smesa razlicitih organizama, ukljucujuci i li aj, kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum, bacterium gluconicum, acetobacter ketogenum), kao i pichie fermentantsa. Gradena je u obliku vi eslojne membrane, sivkaste boje i ne jede se. Kombuhom se naziva debela, sluzava, smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti, koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak, ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. Mo e se staviti u obicnu, zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. U tecnosti se dr i nekoliko dana, dobro zatvorena, dok se ne postigne eljena kiselost, a to se meri lakmus papirom.

Izuzetno je va no da napitak bude blag, po to se u njemu nalazi glukonska kiselina, koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi, to mo e u mnogome da poremeti

ravnote u organizma, a u te im slucajevima da izazove i smrt. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine.

Kombuhu mo ete i sami napraviti. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera, a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi, sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Sastojci

kultura Kombuhe (kvasna gljivica)

Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode

2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode

Posude i materijal

Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode

Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda

Gumica

Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica

Boce

Postupak za pripremu Kombuche

Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati, moci cete pripremati vece kolicine napitka. 1. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Mozete koristiti caj u vrecicama. Neka se listici caja namacu 15 minuta. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni, a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj, takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. 2. Procedite cajne listice kroz cedilo, odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode.

3. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. 4. Ohladite caj na temperaturu od 20 - 25 stepeni Celzijusa (da bude mlacan). Kultura umire ako se stavi u prevruci caj.

5. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu, ulijte ga u staklenu, porculansku, glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Najbolja je staklena posuda. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti, jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe, npr. polietilen (PE) ili polipropilen. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena.

6. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put, dodajte caju tecnost koju ste

dobili zajedno s kulturom. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka, da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost".

7. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost.

8. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem, papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica, prasine, biljnih spora i drugih zagadjivaca. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise, da bi kultura mogla disati, ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca.

9. Fermentacija treba da traje 8-12 dana, zavisno od temperature. Sto je visa sobna temperatura, to je brza fermentacija. Period 8-12 dana je samo orijentacioni.

Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20 C niti narasti iznad 30 C. Idealna temperatura je izmedju 23 i 27 C. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. Kultura takodje uspeva i u mraku. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. Bolja je polusenka.

Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Napitak je ispocetka sladak, ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija, tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Ako vise volite blago slatki napitak, fermentaciju treba ranije zaustaviti. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. 10. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2,7-3,2) zavisno

od individualnog ukusa, sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. Pazite na pravilnu temperaturu caja. Ulijte napitak u staklenke, koje trebaju biti pune do vrha. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. Staklenke dobro zatvorite. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Odredjena kolicina taloga je normalna. To dolazi zbog rasta kvasa, koji proizvodi plin koji gazira napitak. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam.

11. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku, treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana), nakon sto je bio flasiran. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu, dok kvas nastavlja da radi. Ako su staklenke cvrsto zatvorene, plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki; Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu.

12. Napitak ima prijatan ukus. On je penusav, blago kiselkast i osvezavajuci. Normalno ga pijemo tri case dnevno; jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro, drugu casu nakon rucka, a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Uzivajte!

13. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka.. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini, ponekad tone na dno. I jedno i drugo je u redu. Kad kultura potone na dno, na povrsini caja pocinje da raste nova kultura .

Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno, npr. zimi), pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena, odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste.

Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. Ako kultura potone na dno posude, na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura.

Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. Kad postane tamna i prljavo smedja, bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka.

Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. Gljiva mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi, uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne ture istog caja, i, na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje), proizvodeci glukuronsku, mlecnu i sircetnu kiselinu. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline, neophodne vezivnom tkivu, kondroitin-sulfatske kiseline, koja je osnovica na e hrskavice, mukoitin-sulfatske kiseline, bitne sa na u sluz i staklasto telo oka, kao i heparin, dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina, kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Deluje i kao prirodni antibiotik. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja, poput sede kose ili starackih pega po rukama.

Utvrdeno je, takodje, da ovaj napitak sni ava krvni pritisak, podstice rad lezda, stimuli e metabolizam, odnosno poma e sagorevanje masnoce, pa tako smanjuje telesnu te inu, sni ava ureju, ecer i holesterol u krvi, poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta), nepravilnosti u radu eluca, jetre i bubrega, kostobolje, arterioskleroze, oboljenja ko e Obnavlja i crevnu floru, pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju, a poma e i osobama pod stresom.

Uz to, kombuha prevenira pojedine vrste raka, povecavajuci imunitet organizma, a tokom menopauze smanjuje valunge, mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ali, to je znak da je ubrzan krvotok, to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa, kao i kod ka lja, cisti ucnu kesu, poma e kod kolitisa, zaustavlja zarazni proliv, poma e i kod nesanice, a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose.

Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. Podaci iz sveta, preno eni usmenim predanjem, govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. Naucno dokazati sve navode je, naravno, nemoguce.

TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !!

ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA

(Pripremio Dr. Ivan imatovi )

Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa, koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a, ubrzo zatim, i ire javnosti. Naime dr. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima, premda brojna iskustva u primjeni uljne terapije potvr uju da su tvrdnje dr. Karachautemeljene. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. I sam sam bio te ko bolestan, izjavljuje dr.Karach, gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. Izlije io sam se tek uljnom terapijom. A za jednog akutnog napadaja artroze, kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati, izlije io sam se ve nakon tri dana. U emu je tajna? Ulje naprosto isisava razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini, pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari, te osloba a organizam opasnih otrova. Dr. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. Me utim, zbog uni tenja mikroflore, organizam slabi, to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Uljnom terapijom postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja, zubobolja, bronhitisa, tromboze, kroni nih krvnih bolesti, artroze, umora, ekcema, elu anog ira, crijevnih bolesti, oboljenja srca, bubrega, encefalitisa te enskih bolesti. Uljna terapija djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. Uljna se terapija pokazala

uspje nom i u otklanjanju op e slabosti,obamrlosti, bolesti ivaca, elu anih tegoba, bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost, bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo, ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao korabenedikta ili benediktinka. Ujutro prije doru ka, na ta te, stavimo u usta veliku licu ulja. Polako i opu teno preme emo ga po ustima, va emo, bu kamo, mijesimo i procje ujemo kroz zube.

Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. Kako ulje usisava otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu, ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja, uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. Samo po sebi, ulje je gusto i uto. Nakon obra ivanja u ustima ono postaje bijelo, rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto, zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima, mo ete i zamisliti, ostao neugodan okus i vonj. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako

e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a

nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. Ako to elite initi e e, dva ili tri puta na dan, najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite.

Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se, oslobo en balast, lije i sam. Dr. Karach smatra kako je uljnu terapiju najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Netreba ekati da vas bolest zahvati, ve odmah krenite ususret zdravlju.

Ako se esto osje ate iscrpljeni, imate izra ene podo njake, mrzovoljni ste, osje ate se izmrcvareno i tromo, te ko se koncentrirate, lo e spavate, te ko se budite, po nite odmah s uljnom terapijom. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost, sklad, dobar apetit, ugodan san i dobra koncentracija. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom uljne terapije mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo, ve dva do etiri dana terapije. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju, a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva.

Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja, veoma je bitan i va subjektivan osje aj. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na uljnu terapiju. No, bez obzira na mogu e prolazno pogor anje, s uljnom terapijom morate nastaviti. Uvjeren sam, nagla ava dr. Karach, da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje.

Vrijedi poku ati!!!

RAK - Natanak bolesti i njegovo lije enje - NEKI ASPEKTI !

GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( POKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN.
Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu?

1.

Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu.

elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima, sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija, poslije terapije, to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka, jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. 2. puta. 3. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak, elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10

uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. 4. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do

smanjenja hranjivih materija. Razlozi se mogu tra iti u genetici, ivotnoj sredini, hrani ili na inu ivota. 5. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo, potrebno je

promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. 6. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka, ali

tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu, a tako er mo e do i da o te enja jetre, bubrega, srca, plu a i dr. 7. Zra enjem se, pored uni tavanja elija raka, sagorijevaju i

o te uju i zdrave elije i organi. 8. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje

veli ina tumora. Me utim, daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja, nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. 9. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih

kemoterapijom i zra enjem, imuni sistem je poljuljan ili uni ten, to

dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. 10. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje

postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. 11. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati

njihovo umno avanje. a. e er hrani elije raka. Izbacite e er i time ete odstraniti

vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Zamijene za e er su tako er tetne. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase, ali u vrlo malim koli inama. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. b. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz, pogotovo u

digestivnom traktu. Sluz hrani elije raka. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom, elije raka e gladovati' c. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Mesna dijeta je

kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu.. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike, hormone rasta i parazite, koji su svi tetni, pogotovo za oboljele od raka. d. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova,

itarica, klica, jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana, uklju uju i fa ol. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime, koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta, ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije, poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40C.

e.

Izbjegavajte kavu, aj, okoladu jer imaju visok nivo

kofeina. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala, koje sadr i voda iz slavine. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. 12. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo

enzima za probavljanje. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. 13. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom.

Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima, koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka.

14.

Neke materije podi u imuni sistem (IP6, flor, antioksidanti,

vitamini, minerali EFA i dr.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka, to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih, nepo eljnih i nepotrebnih elija. 15. Rak je bolest uma, tijela i duha. Aktivan i pozitivan um

poma e u savladavanju raka. Bijes, netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. 16. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Tjelesne

vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE

STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici.

John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid.

Kemijski element Dioxin uzrokuje rak, posebno na dojci. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto, welness manager u bolnici Castle, govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. On navodi da kombinacija masno e, visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla, kao to je vatrostalno, pireks ili keramika, koji ne sadr e dioxin. Dakle, hrana koja je pakirana u plastiku, mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Dioxin je bio jedan od razloga. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike, upotrijebite papir za pokrivanje hrane u

mikrovalnoj pe nici.

RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg; Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

Dodaci prehrambenim namirnicama

(prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf)
BEZOPASNI DODACI:

E- 100, 101, 103, 104, 105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162,170, 174, 175, 180 E- 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290 E300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333,334, 335, 336, 337, 382 E400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422,440, 471, 472, 473, 474, 475, 480

SUMNJIVE TVARI: E- 125, 141, 150 (Elite Cappuccino), 153, 171, 172,173, E- 240, 241, E- 477

OPASNI DODACI: E102, 110 (Cedevita bomboni), 120, 124, (Izazivaju smetnje u radu crijeva, smetnje probavnog sistema, ko ne bolesti, uni tavaju vitamin B 12, povisuju kolesterol, podra uju ivce, uzrokuju upalu usne upljine)

TETNI PO ZDRAVLJE: E220, 221, 224, 230, 231, 232, 233 E311, 312, 320, 321, 338, 339, (Zdenka mazivi sirevi, Zott Toast sandwich sir u listi ima, Martinger sandwich sir u listi ima, Anamarija Cappuccino),

340 (Anamarija Cappuccino, Arabesca Cappuccino Gold, Elite Cappuccino), 341

E407, 450 (Zdenka mazivi sirevi, Puris hrenovke), 461,463, 465, 466 (pakirani sladoledi)

DODACI KOJI UZROKUJU I RAK:

E- 123, 131, 142 E- 210, 211 (Zvijezda ketchup, Zvijezda light majoneza),213, 214, 215, 216, 217, 239 E330 (Margo s maslinovim uljem, Margo Nova, Margo s jogurtom, Schweps ,Bitter Lemon, Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD,

zajedno s E-110, E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni, Treets i Smarties okoladni bomboni, puding sa lagom u plasti nim posudicama, zamrznuta riba marke "Iglo", vrhnje za kuhanje, Cr me-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanilije.)

E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi, neka bezalkoholna pi a, meso rakova, neki sirevi i gljive u konzervi.

PREPORUKA: Koristite ovaj popis - radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica.

KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij - jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem.

Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. Kod ne iste koze, povra anja u trudno i/ lo e probave, gastritisa.Bakteriostati ko djelovanje, savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) - uzeti prije glavnog obroka.Djeluje protiv povi ene kiseline, opeklina, proljeva, zadaha iz usta, tucanja.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju, talo enja kalcija u mekim tkivima, kod bolova u kostima. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata.

Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice, ka lja, laringitisa, astme, po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C.Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Rije je o inhalaciji. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. Kad pare po nu izlaziti, nagnemo se to bli e i udi emo pare. Treba udahnuti najmanje 75 puta. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade, u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. Navla iti ru nik u vru oj vodi, iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. Prema potrebi ponoviti postupak.Krvarenje zubnog mesa, mala zagnojenja, afte br e

e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka.Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca.Zglobovi, uko enost, utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. Terapijska upotreba - izvana Stres, premorenost, povi ena temperatura, no no znojenje, nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka, umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa, krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno. Veliki trbuh postupno e se smanjivati, a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose.

Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti, djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka, sa sna nim zubima i kostima. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka.

Jabu ni ocat - jo malo o njemu !

Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Jedan od njih je jabuka, koja je uz gro e, najzdravija i najljekovitija vrsta vo a. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom

podneblju,

cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. Jabuka je na neki e ere,

na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Plod jabuke sadr i: vo ne

vitamine, minerale, enzime, organske kiseline, pektin, celulozu, tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. Od minerala najvi e ima: kalija, fosfora, magnezija, kalcija, eljeza, silicija i drugih elemenata u tragovima.

Zreli plodovi bogati su vitaminima: A, B i C. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to

od nje mo emo napraviti jabu ni ocat - pravi eliksir zdravlja. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja

(fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. Jabu ni ocat je hrana i lijek, ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci.

Njegova

boja

okus

variraju

ovisnosti

kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog

e era. Mo e se dobiti i od divljih

jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina, ali i vitamina C. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od

raj ice), prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. Kalij je vitalno va an mineral, a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". procese Kalij u nadzire

promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban, a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi, to je va no kod sklonosti pojavnosti

kamenaca u bubregu, zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). Tako er, kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice, privla i im vodu, a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Ako kalija nema dovoljno u stanici, bakterije

uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje, pi e zdrav-

zivot.com.hr. Znaci manjka i kalija: umor, malaksalost, tetivnih za ep ,svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista, (hladne ruke

noge), slabost

refleksa ko e

(nadutost aknasta

trbuha), kroni ni

ko a, slabije pam enje i lo iji san. Bogati izvori kalija su povr e i vo e, riba,

meso. Povr e bogato kalijem: raj ica, zeleno lisnato povr e, zelena salata, kelj, kupus, cvjeta a, masline, bundeva, a vo e: jabuke, kru ke, banane, ljive, badem. Ima ga u per inu i kadulji, ali i u medu. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura, zbog termoregulacije raste potreba za kalijem, pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa.

Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko, antisepti ko

djelovanje, odnosno poma e kod virusnih infekcija. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade, gripe, upale grla i sinusa. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. Ina e, kisela pH razina, mijenja se u lu natu, to pogoduje

razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura, bubrega, prostate i mokra nih kanala. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u)

krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi, pi e zdrav-zivot.com.hr. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka, kuha se 15

minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. Budu i da ja a organizam, pove ava tjelesnu i umnu sposobnost, jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i, studenti, aci, radna populacija). Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje

na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike, ali i preventivno, piti i grgljati jabu ni ocat. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma, jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak.

Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. Djeca uzimaju pola a e vode. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski, taj

Rezultat

kiselkasti, i octa na

napitak. Mo emo "limunski ocat".

"obogatiti" je u

limunom jabu nog

dodati

narezana 4 limuna. Na taj smo na in octu dodali C vitamin, a limunu produ ili trajnost. Naravno, koristimo ga i kao dodatak salatama,

poput ostalih vrsta octa. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak

"zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. I na kraju, ne zaboravimo, u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu, jednostavan, u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. provjereno Isprobajmo njegovu

ljekovitost, ba kao nekad iz smo nica na ih baka.

Prirodna mo jabu nog octa

Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. U vrijeme Hipokrata, kojeg su mnogi smatrali ocem medicine, ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. Za vrijeme gra anskog rata, ocat su primjenjivali kao antiseptik.

Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti?

Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale, kao to su pektin, betakaroten, kalcij, eljezo, fosfor i kalij. Osim toga, jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa.
Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre, bubrega i drugih organa.

Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari, koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva.

Provedena istra ivanja su pokazala, da jabu ni ocat poma e oja ati srce, stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju.

Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu, povr e itd. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata, vode i meda, koji se pije vru ili hladan.

Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat

Postoji mnogo bolesti, koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Neke od njih su:

Artritis Osim toga, to svaki dan pijete nekoliko li ica octa, mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). Visoki krvni tlak Kalij, koji se nalazi u jabu nom octu, blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak.

Mr avljenje Nije mogu e smr aviti, ako va metabolizam ne radi dobro . Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam, koji sagorijeva masno e, u mjesto toga da ih talo e u tijelu.

Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma, jer spre ava rast kancerogenih stanica.

Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin, koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor.

Ovo su samo nekoliko primjera toga, kako se mo e koristiti jabu ni ocat. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove, poku ajte sa jabu nim octom, koji je jeftin i nema tetnih posljedica.

JABUKA - kao lijek

Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti, jer i danas vrijedi stara engleska poslovica Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban

Jabuka (Pirus malus L. Malus domestica Borkh.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Prirodni je anemik, antiseptik, antiarteriosklerotik, antidiaroik, antireumatik, aromatik, detoksikant, dezifecijens, dijetik, diuretik, digestiv, dijaforetik, kongnestik, laksativ, stimulans, sedativ i tonikum. Druga imena su joj adam ica, jabka, jaboka, jabuko, divlja jabuka, umska jabuka, divljaku a. Engleski naziv joj je Apple Apple-Tree Crab apple, njema ki Holzapfel Apfel Apfelbaum Wilder Apfel, francuski Pommier Pommier sauvage, a talijanski Melo selvatico. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva), u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja, koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. Oko 800. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti.

Oko 2.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom, ispod pusteni i esto dlakavi na licu, dugi su 5-10 cm. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli, s finim pustenim stapkama, du ine 1-3 cm. Ima mnogo vrsta jabuka, a ovise o vremenu sazrijevanja ploda, stani tu. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast, ili pojedina no u raznim umama.

Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. Jabuka ima razli itog okusa i mirisa, ovisno o sorti, a svima je zajedni ka ugodna aroma. Mo e biti slatkog, kiselog, trpkog okusa, bra njava ili so na. Raste samoniklo u

bjelogori nim umama, a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima vo njacima. Danas postoji oko 2.000 raznih sorti jabuka.

Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu, list isto kao i cvijet, a plod po elji.

Jabuka sadr i vode 80%, e era 9-12%, kiselina (jabu na) 1%, bjelan evina 0,4%, masti 0,4%, pektina, celuloze, jabu nu, citronsku, jantarnu, mlije nu, oksalnu, salicilnu i mravlju kiselinu, niz mineralnih sastojka, fosfora, eljeza, mangana itd., vitamina A i C, u tragovima PP i B6. U kori jabuke; amil-eter, mravlje kiseline, acetata, acetat aldehida, geraniola, vitamine A i B posebno B 5, mnogo vitamina C i P P vitamina, kalija 137 mg, fosfora 11 mg, sumpora 5 mg, natrija 1,8 mg, magnezija 2, 8 mg, silicija 1,1 mg, eljeza 0, 35 mg, mangana, flora joda, kobalta, cinka itd., folne kiseline 0,9 mg, biotina 0,9 mg, nijicina 0,15 mg. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu, dr e i se narodne poslovice Bolje sprije iti, nego lije iti. Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina, kao to ih imamo danas, nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje, a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e, mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke, jer ne samo to krijepi srce, ve mu donosi energiju i hranu, regulira tlak, a ujedno pro i ava krv od raznih

povi enih masno a, te kod arterioskleroze. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er), a osobama s poreme enom probavom (zatvor konstipacija, katar eluca, crijeva, raznih

nametnika, te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima, a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje.

Pomo kod raznih tegoba

Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. Na 1 li icu ribane jabuke, dodajmo dvije li ice naribanog keksa, dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Sve se dobro promije a i daje bebi.

Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke, u inak e biti isti. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci.

Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka, jer je najprobavljivija.

Za dobar san:

Jede se jabuka prije spavanja.

Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva:

U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka.

Za lije enje bolesti krvi:

Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. Jabuka djeluje na razdiobni du ika, a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu.

Za znojenje: Razre emo jabuke, kuhamo u malo vode, dok ne dobijemo ka u, dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada, gripe, nazeba, visoke temperature.

Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke, napunimo s medom i ispe emo.

Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat, a lije i i bolesti ko e, bubrega, mokra nog mjehura, slabu probavu, hemoroide, bolesti o iju, omaglicu, lupanja srca, neurastenije.

Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje, a za ja anje ivaca aj od kore jabuke.

Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno.

Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. Poma e i kod srdobolje, infektivnih, crijevnih bolesti i paratifusa.

Za pokvareni eludac:

Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode.

Za lije enje vodene bolesti:

Pije se jabu ni mo t-vino.

Kod navale krvi u glavu:

U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke.

Kod uzetosti:

Masiramo oboljeli dio jabu nim octom.

Kod lije enja melankolije i hipohondrije:

Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa.

Kod iv ane glavobolje:

Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak).

Kod reume:

Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu, procijedimo, tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela.

Za lije enje ko nog ira:

Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. Za nekoliko dana e ga o istiti.

Protiv bljedo e i slabokrvnosti:

Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele.

Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera!

KROMPIR - HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. Prirodni je abortiv, antiasmatik, antiinflamatorik, antisapzmodik, arterosklerotik, dijetik, dijabetik, diuretik, emetik, kozmetik, laktagog i laksativ. Druga imena su mu kompir, krumpir, krtola, krumpjer, kumpir. Engleski naziv mu je potato; njema ki erdapfel, kartoffel; francuski pomme de terre; talijanski patata.

Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru, pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista, makrobioti ara, ekobioti ara, naturopata, kao i gra ana raznih zanimanja. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni, a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Isto tuma enje daju i za raj icu. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama, odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama, a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine.

Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez

uzimanja ostalih namirnica. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira.

Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija, naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa.

Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici, obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku, kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. U lije enju gastritisa, glikozurije, hepatitisa ko e i ekcema, pire od krompira predstavlja lijek. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju.

U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e, kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. Oblozi od krompira, koji se pripremaju na razne na ine, staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema, li aja, itd.), kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a, uljevi, divlje meso, opekline, udarci, ujedi itd.). Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre, to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd.) u obliku aja od kore krompira.

Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal., bjelan evine 2 %, masti 0,1 %, ugljikohidrata 18,9 %, najvi e kroba. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv, to je i razlog da se krompir ne jede sirov. Od vitamina ima C, B 1, B 2, B 6, B 9, P P i K. Vitamin C se kuhanjem gubi. Od minerala ima bakra, cinka, fosfora, kalcija, mangana, eljeza, a od kiselina jabu nu i mlije nu. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru, ima ga u zelenim dijelovima biljke, a najvi e u mladim nezrelim

plodovima. Solanin se kuhanjem razara/rastvara.

Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja, jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. Javlja se za epljenost, bezvoljnost i iscrpljenost. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt, kod pune svijesti i bez bolova. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni.

Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande, Bolivija ile), a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. st. kao ukrasna biljka. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno), ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu.

Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira, moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela, kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav, tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. * Ako krompir gulimo, to inimo to tanje. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu, a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja.

Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. Gastritis U lije enju gastritisa, danas jedne od najra irenijih bolesti, krompirov sok predstavlja jedno od

prirodnih sredstava za lije enje. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode, pola sata prije doru ka, ru ka, ve ere. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta, a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli.

Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0,5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve), dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom, dva puta na dan salatu od krompira s masla kom, za injenu s dosta per ina i luka, malo maslinovog ulja i soka limuna. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli, a poja ava se korijenom per ina i celera, kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. Kod lije enja ciroze, uz terapiju, dodajemo i sokove od cikle, kupusa i crne rotkve.

Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom, za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea, ka e ili juhe. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta, oduzimaju vru inu (vru e glave, glavobolje, razne opekline itd.). Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline, promrzni udovi, reume, giht itd.).

Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova, kao i kod napadaja gihta. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta.

Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i, naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna, kad se po nu pokazivati rezultati.

Kori ten tekst od homeopate I. Lesingera

bakreni

Candida i rak - lije enje soda bikarbonom

Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. to je candida? Candida albicans je gljivica, koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. Ova gljivica tako er ivi u ustima, grlu i spolnim organima ve ine ljudi. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom, ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i, mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Na alost, mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. Stres, prekomjerno kori tenje antibiotika, nezdrava prehrana, sredstva protiv kontracepcije sve to utje e na rast candide u organizmu, koja uzrokuje brojne probleme.

Gljivice, posebice candida, pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in, da se hrane tijelom svog doma ina. Zbog toga osobe, koje boluju od kroni nog umora, koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide, u asno se osje aju kako fizi ki, tako i psihi ki. (dr. Mike Lambert). Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to, da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora, alergije, artritisa, depresije, probavnih problema itd. Candida i rak Dr. Tullio Simoncini talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije, dijabetesa i poreme aja metabolizma - tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom, i da teorija konvencionalne medicine o tome, da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica, ne dr i vodu.

Dr. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i, koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme, koje je nalagala konvencionalna medicina. Od samog po etka svoje medicinske karijere,

vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: Svuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Patio sam, kada sam gledao jadnu djecu, koja su umirala od posljedica kemoterapije.

Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom, bez predrasuda i strogih pretpostavki, koje je diktirala moderna medicina.

Simoncini je shvatio, da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka bez obzira na to, gdje u tijelu da se nalazili. Prou avaju i rak, primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju bijelu, kao i candida. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide, Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. Nakon nekog vremena, Simoncini je shvatio, da formiranje stanica raka nije pogre ka u radu organizma, nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. Za titna reakcija organizma Dr. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in:

1. U zdravom organizmu, imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en, candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje kolonije.

2. Na kraju, candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in.

3. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica, koje zovemo rak, kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ.

Konvencionalna medicina tvrdi, da je daljnje irenje raka uzrokovano malignim stanicama raka, koje su pobjegle sa izvornog tumora. Me utim, dr.Simoncini govori, da to nije tako.

Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora candidom. Na kraju pravi uzro nik raka, kao i drugih bolesti, je oslabljeni imunitet. Kada imunitet funkcionira pravilno, odmah rje ava problem, prije nego li situacija iza e izvan kontrole. U ovom slu aju, zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom, spre avaju i njezino daljnje irenje.

Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio, da je rak uzrokovan candidom, nastavio je tra iti lijek, koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. Brzo je shvatio, da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju, jer candida brzo mutira, da bi se obranila, ak se i po inje hraniti lijekom, koji je bio namijenjen da ju ubije. Umjesto toga, Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje sodu bikarbonu. Da, stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni, koja sadr i jo puno drugih sastojaka). Za razliku od drugih lijekova, candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni.

Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova, a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima, poput sode bikarbone.

Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano, koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro, nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. Sudbina otkri a dr. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka, nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi, da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Me utim, autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e, nego su ga i okrivili za ilegalno kori tenje lijekova, koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva.

Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja, Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog tete pacijentima, kojih je on izlije io od raka. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom

ludom i opasnom idejom, a sodu su nazivali lijekom, koji je Simoncini ilegalno propisivao svojim pacijentima. (Predla emo, da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom, da bi shvatili, to je zaista ludo i opasno.)

Na sre u, Tullio Simoncini nije bio kukavica. Kada je iza ao iz zatvora, nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti, kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. Sada, dr. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka, koriste i sodu bikarbonu. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci, u drugima samo nekoliko dana, ovisno o tome, gdje se nalazi rak.

Posjetite stranicu dr.Simoncini ovdje: http://www.curenaturalicancro.com/

lanak je preuzet sa http://www.davidicke.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121

Candida: test, simptomi i na ini lije enja

Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga, koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. Me utim, postoji i ku ni test za candidu, nepoznatog porijekla, koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. Test je jednostavan, besplatan i daje pouzdane rezultate.

Candida saliva test

1. Prije nego li to odete na spavanje, napunite a u

istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. 2. Slijede e jutro, odmah nakon to se probudite, pljunite u vodu. 3. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline, samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. 4. Ostavite a u na 15 minuta. 5. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u.

6. Ako je va a slina ostala na povr ini a e, ili se otopila, sa Vama je sve u redu. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. 7. Ako je voda postala mutna, ili se u vodi vide trake, koje se spu taju prema dolje, ili ako se slina skupila dolje, postoji velika mogu nost toga, da imate previ e candide u organizmu.

8. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in.

Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu:

y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a, pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona, nadutost i plinovi, gr evi, dijareja, konstipacija i garavica y alergija, kihanje,

za epljenje nosa, kroni ni iscjedak iz nosne upljine, est ka alj, grlobolja, prehlada, astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost, depresija, iritabilnost, slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje:

- lije enje antibioticima

- oslabljeni imunolo ki sustav

- upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije - prehrana bogata rafiniranim e erom

- trudno a

- dijabetes

Na ini lije enja candide

- Citrofit

- Alkalna dijeta

- Soda bikarbona

- Anti-candida dijeta

- e njak (u kapsulama)

- Lactobacillus acidophyllus

- Candida Yeast (homeopatski pripravak)

Terapija sodom bikarbonom (prema dr. Simoncini)

Dr.Simoncini, talijanski onkolog, preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka.

Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi, to uni tava candidu (koja prema teoriji dr.Simonicini uzrokuje rak). Postupak lije enja

Kod karcinoma eluca, crijeva, rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode, tokom jednog mjeseca. Nakon toga rak bi trebao nestati.

Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna!

Ipak, u ve ini slu ajeva, terapija dr.Simoncini

zahtjeva lije ni ku pomo , u obliku injekcija ili intravenske terapije.

Za intravensku terapiju:

500 ml 5% otopine sode bikarbone, direktno u venu, svaki dan. Terapija bi trebala trajati 6 dana, zatim pauza od 6 dana. Tako trebate nastaviti, dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. Nakon toga provjerite da li se rak povukao.

Vi e info na http://www.curenaturalicancro.com/th...simoncini.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr.Jimu Kelmunu

Dr. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. Me utim, imao je svoj poseban recept za lije enje raka, koji je dijelio ljudima, oboljelim od raka , pu tenim ku i na umiranje. Za udo, ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina.

Drugi lije nici su mi rekli, da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao, to je bilo potvr eno snimanjem. - Farmer Ian Roadhouse

Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom, po to stanice raka se hrane e erom. Me utim, u ovom slu aju, e er djeluje na druk iji na in. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast, po to ih soda bikarbona odmah ubije. U ovom slu aju, javorovi sirup djeluje na takav na in, da pove ava nivo e era u krvi, da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. Pretpostavlja se, da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije, ubijaju i stanice raka, ali bez ikakve tete za organizam.

Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih, ova terapija je jednostavna, efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika.

Postupak: - promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa

- zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta

- uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca - tokom ove terapije izbjegavati meso, e er i bijelo bra no

KUPUS, ( Brassica oleracea L. ). var. capitata

Kupus (Brassica oleracea l. var. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera). Prirodni je adstrigent, antianemik, antireumatik, antiseptik, antiskorbut, antiulkus, detoksikant, dermetik, dijabetik, diuretik, digestiv, laksativ, remineralizant, revuzijant, sedativ i vermifug.

Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. var. gemmifera), lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. var. acephala), glavatom kelju (Brassica oleracea L. var. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. var. gongylodes). Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje, broskva, crveni kupus, crveno zelje, glavatica, glavati kupus, kapusta, pitomo zelje. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika, iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. ), koji danas raste na kamenitim obalama Evrope, od sredozemne obale do Irske. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus, a prvi zapis iz 4 st. p. Kr. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo, Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa, kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. p. Kr. Kolumele, pisac staroga Rima, opisuje 10 vrsta kupusa, a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. p. Kr. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. Citat: plodovi zemlje se preziru, a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek.

Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama, kao hrane (juhe, variva, salate, sok) ili izvana (oblozi topli i hladni, sok i list u kozmetici itd. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa, koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik, pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora), dobar je remineralizant, kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine, po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U, antirahiti no djelovanje vitaminu D, koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis, vodene bolesti ).

Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad, za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina, sena itd.). Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi, to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e.

Iskustva moreplovaca

Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama, Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara, koji su oboljeli od skorbuta, dok je

James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu, koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo.

Sok od kupusa Izrada:

Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina, pritom koriste i razna pomagala. I. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. II. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. ako posjedujemo sokovnik, koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu), i uvijek pripremamo svje . Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija).

Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog), pomije an s medom ili e erom, izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli.

i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa, pijemo ga u gutljajima, i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. Tako inimo 7 dana. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi, tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa, a mo e i komora a. Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa.

List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. Iz lista kupusa izre emo deblje ile, i valjkom ili peglom izgla amo list. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema

uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo.

Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto), kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne, ekcemi, li ajevi, irevi, osipi, opekline itd.)

ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. I. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. tjedan jedanput po dl soka ujutro, nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. Ako se pojave nadimanja, u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ra tike.

Ascitis vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan, drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan, tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli, te 2 puta na dan uzimati salatu.

Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva, a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete, jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. Salatu uzimamo 2 puta na dan, uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa.

Kroni ni ka alj bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj

ne prestane.

Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa, a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem.

Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. Uzimamo 14 dana, svaka 2 sata po licu. Rasol ne smije biti jako slan, a ako i jest, valja ga razrijediti vodom

Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha, tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog).

Gliste paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu, a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan.

Te ko zacjeljivanje rane (gnojne, rane koje zaudaraju, pri tevi, irevi itd. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i), te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira, a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom, tinkturom stolisnika ili kadulje, obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore, kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i, ako je u uputama navedeno, stavljamo biljnu mast, kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata, ili preko no i, a tijekom dana po 4 sata. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena, obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati, tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a, itd. ), crvenog vjetra (erxsipelas), osipa (egzantema), crljenice (rubeole), upale stani nog

tkiva (flegmona), kod pojasnog herpesa (herpes zoster), znojnog osipa (milijarija), kod reumati nih bolova (zglobovi)- lumbaga-i ijasa, kod neuralgije lica (trigeminusa), rane od pro irenih vena.

Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu, i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Kad nave er skinemo oblog, okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena, lagano masiraju i. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena.

Astma bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa, i to ujutro i nave er. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi.

Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto.

lanak od I. Lesingera

Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi, njegovani i nasmije eni, to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost.

Hladniji dani, promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. Kako bismo

zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem, o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo, evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. Ako ne mo ete svaki dan, dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti, najbolje na svje em zraku, kao to je lagano tr anje, vo nja bicikla ili brzo hodanje. Garantuje trenuta ni dotok kisika, smanjuje stres, ubrzava metabolizam. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. Ko a e biti mekana, nahranjena i nje na kao bebina. Zbog oskudnije zimske prehrane, u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi, problemati noj ko i i

podo njacima. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama, ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina, u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput; paprike, kivija, ipka, pinata, kupusa, jabuka, limuna, celera i sl. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv, ali i imunostimulator jer, dokazano je, pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. Ako se jo znate i opustiti uz

dobru muziku, kupku ili neku tehniku meditacije, va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. Kad god mo ete, darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku, osim ako to zaista

nije potrebno, jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe.

Gripa efikasan doma i lijek od meda

Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi Tamilflu (oseltamivir) i Relenza (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme.

A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa, a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept, svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega, irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati.

Kako jesti VO E?
Zanimljive informacije Dr OZ-a

Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e, nasje i ga na

kri ke i staviti u usta. To nije tako jednostavno. Va no je znati kako i kada jesti vo e. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma, kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Recimo pojedete dvije nite kruha, a zatim komad vo a. Komad vo a je spreman pro i

ravno kroz eludac u crijeva, ali ga kruh spre ava u tome. U me uvremenu, cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu, pospe uje probavu i sokove, pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. Jedite vo e na prazan eludac, i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan

(Prim.

arka.: plod neprijatnog mirisa

sa drveta durijan na jugoistoku Azije

). Pojedem li banane

imam osje aj da pod hitno moram na zahod, itd. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove.

Dakle, vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima, kao to su napr. naran e i limuni, jer su oni kiseli, pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno, u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona, koji se bavio ovim problemima. Ako jedete vo e na ispravan na in, ste i e te svu tajnu ljepote, dugovije nosti, zdravlja, energije, sre e i normalnu te inu. Ako ho ete piti vo ni sok - pijte samo sok od svije eg vo a, a ne koncentrat sokova iz konzervi. Nemojte piti prigrijan sok. Nemojte jesti ni kuhano vo e, jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. Ako elite piti

vo ni sok, pijte ga sporo - gutljaj po gutljaj, jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni, dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C, ona je antioksidantna i flavonoidna

(Prim.

arka.: tj.

sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova

) i pove

ava

aktivno djelovanje vitamina C, ime smanjuje rizik raka debelog crijeva, sr ani

i mo dani udar. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. Jagode spadaju me u glavno vo e, koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka, za epljenja krvnih ila, slobodnih radikala. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade, sni ava kolesterol, spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. Sastoji se od 92% vode, a puna je glutationa, koji poma e i poja ava na imuni sustav. Tako e je klju ni izvor likopena, oksidanta u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij.

GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. Guava je tako e bogata vlaknima, koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim.
arka.: zatvorene stolice

). Papaja je

bogata karotinom i dobro deluje na va vid.

(Prim.

arka.: GUAVA

je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava, koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim, bijelim ili utim mesnatim tekom, koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok

).

(Prim.

arka.: PAPAYA

ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta

).

Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li

vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali, to e usporiti vrenje. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom, one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. Vrlo brzo, pretvorit e se u masti i dovesti do raka. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka.

Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike

Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje, prehlade, hunjavice, upale sinusa ili uha te bronhitisa, ka l ja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove, antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. A ako je suditi prema brojnim studijama, ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. Neracionalnost u kori tenju antibiotika, osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava, kao izravnu

posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije.

Na alost, cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti
Upravo je zima, kao vrijeme gripe i viroza, razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe, dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti.

Edukacija daje rezultate

Prof. dr. Vera Vlahovi -Pal evski, farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika, isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. Primjerice, prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja, no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana, a nakon druge kampanje 10 posto. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe, a nakon druge kampanje 27 posto. Na alost, cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati, no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija,

to se odnosi na potro nju antibiotika. Ipak, ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto, ka e prof. dr. Vlahovi -Pal evski.

Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje, prehlade, hunjavice, upale sinusa ili uha te bronhitisa, ka lja i gripe.
Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima, jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. Ali, svaka primjena antibiotika, bez obzira je li opravdana ili nije, pospje uje razvoj otpornih bakterija, ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom, ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije, obja njava prof. dr. Vlahovi -Pal evski.

Dugoro no tetni
Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem, a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. dr. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban, a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. Iz istog istra ivanja, 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe, viroze ili povi ene tjelesne temperature, a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika, bez preporuke lije nika opravdano, govori prof. dr.

Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u, kako pacijenata, tako i lije nika. Naime, u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju, a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran.

To je jo ve a pogre ka pa prof. dr. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana, a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. Upala uha, pa i bolovi traju izme u tri do pet dana, a grlobolja tjedan dana. Osim toga, prehlada je esto pra ena grloboljom, povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem, dakle cijelim spletom simptoma, to utje e i na njihovo razli ito trajanje.

Antibioti ka kriza
Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina, upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama, a njeno rje enje se ne nazire.

Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih, djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. Me utim, u posljednja dva desetlje a, sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. Naime, puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno, a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici, upozorava prof. dr. Vlahovi Pal evski.

NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU

Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke, te da ga se ne smije pregrijavati, jer izlaganjem na temperaturi preko 45C gubi arobna svojstva. No, malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe, to zna i onda kad je ovjek ve bolestan, ako ga se dobro prokuha. I to na na in da se tri- etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode, kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi, makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. Uglavnom se preporu a

da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima, a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. To se de ava

to med povu e vlagu iz sluznice, isu i je i na taj na in o teti. Tom

riziku posebno su izlo ena djeca. Ako uzimate med

direktno, ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. Tada se med u ustima

rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. No, ono najva nije je da se sva arolija ili

najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava - plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje.

Upale

zubnog

mesa

nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije

peludnih alergija,

najradije bi se preselili na mjesec. No, malo ih zna da ih med

njihovog lokalnog p elara mo e, u dobroj mjeri, osloboditi te peludne napasti. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe. Organizam puno lak e svladava pelud u medu, a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima

probu ene prirode. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori

elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no

onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. I na kraju gdje i od I to iz

koga kupiti kvalitetan med.

Pa, najbolje je direktno od p elara.

jednostavnog razloga. Med je gotov, formiran, proizvod ve

u p elinjoj ko nici.

Ne treba mu ni ta dodavati, ali niti oduzimati. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje, to je filtriranje, homogeniziranje, odnosno to grijanje se i

"bli i"

ko nici,

manje

s njim manipulira..

KRVNA GRUPE - NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI !

Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA 0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu.

Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Utje e na na u probavu, metabolizam, stres, mentalno i emotivno stanje, i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. KRVNA GRUPA 0 Za krvnu grupu 0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji, opstajale u divljim uvjetima ivota. Jako su dobre vo e , veoma iskreni i odlu ni, ive stabilno u sada njosti. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. Sklonost bolestima krvne grupe 0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa, kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost, imaju najkra i ivotni vijek. Ova krvna grupa je sklona i irevima, gastritisu i alergijama. Znaci toksi nosti krvne grupe 0 upale zglobova

menstrualni problemi nadutost, gr evi i zatvor umna hiperaktivnost

umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale

Savjeti za krvnu grupu 0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu 0

Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina.

Jako dobre namirnice: govedina, janjetina, jetra tele a, ov etina, teletina, divlja , srce

Neutralne namirnice : fazan, guska, koko , kozje meso, patka, piletina, purica

Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina, prepelica

Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina.

Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici, list, tuka

Neutralne namirnice : cipli,dagnje, gavuni, losos, kamenice, morski rakovi, sku e, karpina i i srodnici, srdela i srodnici

Izbjegavati: hobotnica i srodnici, lignja, aba, morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. Neutralna hrana:feta sir, koko ja jaja, kozji sir, maslac, mozzarella sir, pa ja jaja

Izbjegavajte: kefir, mla enica, parmezan, sladoled, vrhnje, ikra od lososa, surutka, edamer sir, frape, gauda sir, emmenthaler sir, edamer, jogurt, brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera.

Neutralne namirnice : bob, miso, slanutak, soja, tofu, bijeli grah, crveni grah

Izbjegavati : pinto, sve vrste le e

Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi, lan, bu ine sjemenke,

Neutralne namirnice: bademi, lje njak, pinjoli, sezam

Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta, mak, kikiriki, kesten, pistacio

itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a.

Jako dobre namirnice: esenski kruh

Neutralne namirnice: heljdina ka a, pasta od arti oka, proso, ra eni kruh, ri a, sojino bra no, zob Izbjegavati: glutensko bra no, je am, kokice, p enica, p eni na krupica, sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge, cikorija, umbir, hren, kelj, luk, repa, pinat, arti oka,

blitva, brokula, bu a, endivija, korabica, paprika, salata rimska, krumpir Neutralne namirnice: celer, e njak, gljive, komora , kiseli kupus, masline, mrkva, repa, paroga,

tikvice, rotkvice

Izbjegavati: itaki gljive, aloja, crne masline, kisele krastavce, kapare, bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi:

Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a , pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. Jako dobre namirnice: mango, ananas, smokve, tre nje, vi nje, ljive

Neutralne namirnice: brusnice, datulje, dinja, dunja, grejpfrut, gro e, jabuke, jagode, limun,

lubenica, maline, ribiz, papaja

Izbjegavati: avokado, kivi, kupine, kokos, mandarine, naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a

Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, sezamovo ulje

Izbjegavati : suncokretovo ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari, roga , per in,

Neutralne namirnice: anis, okolada, cimet, estragon, kadulja, bosiljak, kim, klin i , kopar,

korijanar, lovorov list, ma uran, med, melasa, ocat jabu ni, majoneza

Izbjegavati : mu katni ora i , ke ap, papar, sirup od kukuruza, kukuruzni krob, papar, alge modrozelene, fruktoza.

Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. Pi a:

Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj

Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj, kava, slatka gazirana pi a, estoka pi a, bijelo vino

Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e prvo branje i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA A Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Utje e na na u probavu, metabolizam, stres, mentalno i emotivno stanje, i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. KRVNA GRUPA A Za krvnu grupu A utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. Zahtjevni su i veoma osje ajni , djeluju smireno i

suzdr ano. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu, mnogo vi e nego ostale krvne grupe. Jako su osjetljive na potrebe drugih. Sklonost bolestima krvne grupe A Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja.Studije su pokazale i br em napredovanju raka. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e , slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. Znaci toksi nosti krvne grupe A

razni ekcemi po ko i, psorijaza, akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost , depresija, osje aj slabosti visok kolesterol

Savjeti za krvnu grupu A

obroke ne preska ite, jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni

ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise

Vje be za krvnu grupu A

Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje

Aromaterapija Krvna grupa A lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom, nadalje dugim i otvorenim razgovorima, izbjegavanjem sva e, izbjegavanjem dijeta, izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem kortizola. Jedino krvna grupa A ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona. Referentne vrijednosti kortizola su :

Mu karci i ene: 7-10 sati:

171 536 nmol/L 16-18 sati: 64 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu A te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu A. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e prvo branje i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA AB Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Utje e na na u probavu, metabolizam, stres, mentalno i emotivno stanje, i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije.

KRVNA GRUPA AB Za krvnu grupu AB utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa, naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. Nosioci ove krvne grupe su distancirani,strastveni, otu eni sa intuitivnim sposobnostima. Znaju biti jako odrje iti. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima.

Sklonost bolestima krvne grupe AB ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja.

Za razliku od krvne grupe A ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. Znaci toksi nosti krvne grupe AB

Osjetljivost na

svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija, hladne ruke i noge hemoroidi , upale vena umor

Savjeti za krvnu grupu B tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta , Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti.

Vje be za krvnu grupu B Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B.

Meso i perad:

Jako dobre namirnice: purica,

Neutralne namirnice : janjetina, kuni , ov etina

Izbjegavati: bizon, divlja , govedina, teletina, koko , patka, prepelica

Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina.

Jako dobre namirnice : losos, lampurga, pu evi, sku e, srdela i srodnici, tuna, bakalar, grdobina,

jesetra, Neutralne namirnice : cipli,dagnje, gavuni, kapice ( koljke), kavijar, lignje, lokarda, karpina i

srodnici

Izbjegavati: kozice i srodnici, morske rakove ( velike), kamenice, in uni, listovi, abe, hobotnica

Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno

Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja, jogurt, kefir, mozzarella sir, rocotta sir,

farmer i feta sir, kozje mlijeko, vrhnje nemasno

Neutralna hrana: gauda sir, edamer sir, mlijeko kravlje obrano, menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir, camebert sir, maslac, sladoled, mlijeko kravlje punomasno

Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena, miso, pinto grah, tofu Neutralne namirnice : bijeli grah, bob, crveni grah, sojin sir, le a naran asta, sojino mlijeko

Izbjegavati : bubre asti grah, slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki, kikirikijev maslac, orah, proso, ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem, bademov sir, lanene sjemenke, pinjoli, pistacio, afranikine sjemenke

indijski kikiriki

Izbjegavati: lje njak, mak, bu ine sjemenke, sezamov i suncokretov maslac

itarice i krob: Za krvnu grupu AB neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo.

Jako dobre namirnice: esenski kruh, indijski ora i , proso, ri a bijela/indijska/sme a, ri ine mekinje ri ino mlijeko, zob i zobeno bra no , ra eni kruh, sojin kruh

Neutralne namirnice: p enica, je am, p eni na krupica

Izbjegavati: sijerak, teff, ganci, rafinirana p enica,

Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.zbog velike koli ine antioksidanta.

Jako dobre namirnice: kelj, krumpir slatki, krastavac, masla ak, repa, jam, goru ica, kupus,

mrkva, patli an. Neutralne namirnice: paroga, blitva, celer, borovica, bu a, umbir, gljiva, hren, kelj pup ar,

komora , korabica, korijandar, ljutika, masline zelene, alge, poriluk, radi ,tikvice. Izbjegavati: crvena paprika, zelena paprika, crne masline, kapare, kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a , pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. Jako dobre namirnice: ananas svje i, grejpfrut, kivi, lubenica, smokve, ljive, tre nje, vi nje, brusnice

Neutralne namirnice: borovnice, breskve, datulje, dinja, gro ice, jabuke, kru ka, kumkvat,jagoda limeta, murva, papaja, ribiz

Izbjegavati: mango, naran a, ipak, kaki, kupine

Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje, orahovo ulje

Neutralne namirnice: bademovo ulje, laneno ulje , ulje od p eni nih klica

Izbjegavati : suncokretovo ulje, sojino ulje

Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. Jako dobre namirnice : kari, per in, kvasac

Neutralne namirnice: bosiljak, chilly, okolada, kadulja, ma uran, roga ,med, kim, klin i ,

majoneza, e er, sol, vanilija, tartar umak, timijan Izbjegavati : Worcestershire umak, ke ap, kukuruzni krob, elatina, fruktoza, ocat

Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj

Neutralne namirnice : pivo, crno i bijelo vino, mineralna voda

Izbjegavati: crni aj, kava, slatka gazirana pi a, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e prvo branje i mo ite

ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati

Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA B

Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. Utje e na na u probavu, metabolizam, stres, mentalno i emotivno stanje, i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije.

KRVNA GRUPA B Za krvnu grupu B utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa A jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. Osobe ove krve grupe djeluju malo lijene jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa.

Za njih se mo e re i da su slobodoumni, subjektivni, originalni, samodostatni,

otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti.

Sklonost bolestima krvne grupe B Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. Podlo ni su infekcijama, sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Mogu patiti i od gojaznosti , dijabetesa tipa I, visokog tlaka, sinusnih infekcija, hipotireoidizma.

Imaju mali rizik od raka titnja e, plu a i jajnika ,a najve i rizik za rak kostiju, gu tera e, jetre i u nog mjehura te grli a maternice. Va no je napomenuti da krvna grupa B nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe B kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. Pseudomonas sp.

Znaci toksi nosti krvne grupe B Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida

lo a cirkulacija, hladne ruke i noge hemoroidi , upale vena umor Savjeti za krvnu grupu B tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina

Vje be za krvnu grupu B Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom

Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa B dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina, kozje meso, ov etina, divlja , kuni Neutralne namirnice : bizon, fazan, govedina, jetra, purica, teletina Izbjegavati: koko je meso, jarebica, piletina, patka, prepelica

Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. Jako dobre namirnice : grdobina, kavala, srdela, karpina i srodnici, kavijar, lampuga, listovi, losos sku e, tuke, palamida

Neutralne namirnice : cipli, gavuni, lignje, haringe, lokarda, tun

Izbjegavati: gof, dagnje, in uni, kamenice, lubin, meku ci, abe

Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda, ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. Jako dobre namirnice: farmer sir, kefir, kozji sir, mlijeko, mozzarella sir, ricotta sir, feta sir, jogurt,

Neutralna hrana: edamer sir, ementaler sir, gauda sir, jaja koko ja, maslac, parmezan, quak sir,

Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi B stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah, lima grah

Neutralne namirnice : bijeli grah, bob, crveni grah

Izbjegavati : le a, slanutak, sojine granule, sojine pahuljice, tofu, sojin sir, sojino mlijeko

Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi, lanene sjemenke, orah, kesten,

Izbjegavati : pistacio, bu ine sjemenke, kikiriki, mak, pinjoli, suncokret, afranikine sjemenke

itarice i krob Za krvnu grupu B itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja

Jako dobre namirnice: esenski kruh, ri a, ri ino bra no, zob, zobeno bra no, proso, kokice

Neutralne namirnice: je am, kruh bez glutena, ri ino vrhnje, sojin, kruh Izbjegavati: p enica, ra eno bra no, arti oke, glutensko bra no, p eni na krupica i p eni ne klice

Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: brokula, umbir, gljive itake, kelj, krumpir, mrkva, rabarbara, repa, rotkvice kupus, paprike

Neutralne namirnice: bamija, blitva, celer, chilli, gljive bukova e, kapare, komora , krastava, kupus

kiseli, kapula, poriluk, paroga, pinat, tikvice

Izbjegavati: crne masline, aloja, arti oka, bu a, masline zelene

Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas, papaja, lubenica, brusnica, ljiva Neutralne namirnice: borovnice, breskve, datulje, cata (dinja), dunje, jabuke, jagode, kivi, limun,

smokve, ribiz, nektarine, ljive suhe, tre nje

Izbjegavati: kokos, kaki, ipak, avokado

Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice: maslinovo ulje

Neutralne namirnice: bademovo ulje, laneno ulje , ulje od p eni nih klica

Izbjegavati : sunekrotovo ulje,sojino ulje

Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari, melasa, slai Neutralne namirnice: feferoni, bosiljak, kim, klin i , kumin, lovorov list, vlasac, kadulja, anis,

okolada, chilli, majoneza, ma uran, med, metvica, ocat, sol, vanilija

Izbjegavati : cimet, sojin umak, elatinu, kukuruzov krob, papar bijeli i crni

Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj

Neutralne namirnice : kava, pivo, crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a

Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e prvo branje i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

ALKOHOL POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali, a ne da bismo se njime lije ili, ka u Francuzi. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice, ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata.

Dakle, stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom, to god vi sada mislili, ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA

1. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE

Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu, kao to su polifenoli, poti u izmjenu tvari u organizmu, pobolj avaju prokrvljenost stanica, opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti.

2. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i - krv

bolje kola va im venama! Da ponovimo, ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. od visokog krvnog tlaka, sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari.

3. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara, ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. Ina e, pripazite, jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar.

4. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. Samo bez pretjeranog odu evljenja, molim, jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju!

5. VI E DOBROG KOLESTEROLA, MANJE KRVNIH UGRU AKA

Jednad ba je jednostavna. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. Ono to se u narodu ka e - da krv e bude prerazvodnjena, ali niti zgru ana! 6. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju', ime odmah sni avaju i krvni tlak, a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol - LDL. Lo a ili dobra vijest, zavisi kako se uzme - bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne, alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju, pa ak i onu u mozgu. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti.

8. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu, no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline.

Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina, prije svega oni B kompleksa, te folna kiselina sadr ana u pivu.

9. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju, ve i enzime zadu ene za stvaranje upale, kao to je primjerice reuma. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. 10. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka, pogotovo onaj prostate i plu a.

NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. CIROZA JETRE

Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast, a stanice preoptere ene ma u lako se upale, te nakon odre enog vremena i odumiru. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene), tj. 24 g*alkohola (mu karci), mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. 2. RAK USTA, GRLA, JEDNJAKA, DRIJELA Opasna kombinacija - pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan, imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. 3. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno!

4. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo, vino, ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu.

5. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E, sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac!

6. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta, pogotovo alkoholom. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome), ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno, tj. 60 g* alkohola). 7. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. Uostalom, alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu.

8. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'.

*10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0,25 l pive, 0,1 l vina ili 0,03 l rakije (=standardno pi e).

Benigna hiperplazija prostate

PROSTATA - ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE

Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog

tkiva prostate, koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. godine ivota, kao posljedica hormonskih promjena. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate, a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa.

Podaci

Svjetske

zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate. Njihova je namjera da time

potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku, ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom, nego i zbog redovitih godi njih pregleda. Kontrola i za tita Prostata je mu ka

spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva kestenja a (iako se upotrebljava i naziv predstojna lijezda). Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate, koje se nalazi oko mokra ne cijevi, svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. S druge strane, kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. Prostata izlu uje bjelkast, blago lu nat sekret, u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije, odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. Prostata oko 20 grama, a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz

mnoge promjene tijekom ivota. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota, kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica, koje se

naziva adenom, benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. Do 80. godine, oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca.

Dobro udno, ali smeta

Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem, tako da u estalost bolesti godinama raste s

ivota. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim

dijelovima prostate, koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. Problemi zbog

dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Primjeri su: potreba za mokrenjem, slab ili prekinut mlaz mokra e, osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio, esto mokrenje, neodgodiva potreba za mokrenjem, bol tijekom mokrenja. Ozbiljnost simptoma subjektivna je, neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja, dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u.

podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e, oklijevanje prije mokrenja, Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja, koje mo e

nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno, ostaci se talo e u mjehuru, stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama; lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate, a u mokra nom mjehuru mo e se

stvoriti i kamenac.

Bezbolno, ali neugodno Pove anu prostatu

treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti, uklju uju i i rak. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate; provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate dobro udno pove anje u unutra njosti, a rak na vanjskom dijelu lijezde. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima, a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e

pomo i da utvrdi probleme, odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. IPSS me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. Pregled koji

e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo, kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). Pregled je brz i bezbolan, no mnogima

neugodan. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled, kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (uroflow), kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u

sekundi. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija, kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). Planira li se operacija, nu na je i cistoskopija, pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev, dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao

procjena funkcije bubrega). Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je

enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. Mo e i bez lijekova

Probleme

pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja, smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. U onih koji se ele lije iti, kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika, kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. Oni koji se ne

ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom, trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol, o tre za ine, a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. U dogovoru s

bolesnikom, mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. watchful waiting (WW), a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne

utje u toliko na kvalitetu ivota. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj, alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. nakon

osje a

nekoliko dana. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. Naj e e kori teni

alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin, doksazosin, tamsulosin i terazosin. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma, u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. Druga su skupina lijekova antiandrogeni, lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone), a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate, a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Lijekovi te vrste, dostupni bolesnicima u Hrvatskoj, jesu finasterid i dutasterid. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito

uve anom prostatom, kada je stanje povezano, prije svega, s hormonima koji poti u rast i

tkiva. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti, ve

zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici

poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama, poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. No, kad su ti bolesnici ponovili pretrage, utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. U svakom slu aju, bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata, iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi, ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. Dakle, ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i

lijekovima, kona no je lije enje kirur ko. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). Pod kontrolom

endoskopskog instrumenta, koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate, izre e se dio tkiva elektri nim rezom. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Kod suprapubi ne prostatektomije, klasi nog kirur kog zahvata, pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim, plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom, inciziju vrata mokra nog mjehura, lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. injenica je da 7

od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji

mokrenja, ali samo trojica to priznaju. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima, javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. Po potrebi pregled, i procjene

e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu.

mokra e. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki

Nije tu!

Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje

Dok pi emo ovaj lanak, Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu, ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja).

Prema nekim procjenama, dok oblak stigne do obale Amerike, njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD.

RAD - radiation absorbed dose - je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije,koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. Tokom vremena, radijacija e se"raspr iti" u atmosferi, a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo, vodu i usjeve.Iako se pretpostavlja da e - u slu aju da Japanci svladaju situaciju! - razina tog zaga enja biti neznatna, to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta, na e hrane, vode i zraka. I to je jo jedan negativan

utjecaj nana e zdravlje.

"Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e, kostiju i leukemije. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" - ka e Lam Ching-Wam, stru njak za kemijske patologije. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera, koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja.

1. Kalijev jodid

Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u, i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i, gdje on mo e izazvati rak.

Nakon ernobilske katastrofe 1986., zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e, prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava.

Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 72 sata.

Do sada, to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja.Prema preporuci lije nika, nakon radioaktivnog zaga enja, potrebno je uzeti

sljede e doze kalijeva jodida:

* odrasli, uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila - 65 mg * djeca te a od 68 kg - 130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti - 32

mg

* bebe do 1 mjeseca ivota - 16 mg

Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja, mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida, a to je od 6 do 50 mg dnevno. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta.

2. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana.

Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. To je uvena tajna vojske SAD-a, koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe.

Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana, ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma.

Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano, da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone",- ka e dr. Chris Shade. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija".

U slu aju direktne nuklearne opasnosti:

Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. Sircus, Ac., OMD:

"Nabavite sodu bikarbonu. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone, barem 15-25 kg. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg.

Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. U slu aju direktnog izlaganja radijacije, mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. Najbolje je da u kupku dodate magnezij, naprimjer magnezij klorid. Sol mrtvog mora tako er je dobra,jer sadr i velike koli ine magnezija."

3. Glina

Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma.

U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja, glina izvla i i upija radioaktivnost. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem.

>K tome, znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka.

>Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i, aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i." >- Raymond Dextreit.

Glinu mo ete koristiti kako iznutra, tako i izvana. to e e ju koristite, tim je br i proces i enja.

Kupka od gline

U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min.

Po eljno je da je voda to toplija. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale.

Recept za oralnu primjenu:

Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u

prodaji se naziva iventilirana zelena glina). Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine.

Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane, najbolje izvorske). Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. Po elji, mo e se uzeti jedan sat prije jela.

* 1. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite,

* 2. tjedan: ujutro promije ajte, ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte,

* 3. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom.

Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru.

Kure radite 2-4 puta godi nje

4. Spirulina, klorela i druge alge

Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu, Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja.

Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina.

Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki.

Miso je efikasan u i

enju organizma od radijacije.

Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice, koje su se nalazili jedna pokraj druge, su bile pogo ene radijacijom. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. >- Tan Koon Peng

Nakon bombardiranja Nagasakija, grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije, konzumiraju i sme u ri u, miso i

alge. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. Hrana bogata klorofilom poput spiruline, klorele, p eni ne i je mene trave ja a stanice, poma e i enju krvi i jetre, neutralizira toksine i stimulira

proizvodnju RNA. Ljepljiva vlakna,koja sadr e alge, spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90.

>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline, klorele i drugih algi, bogatih klorofilom.

NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!!

Dodajte maslac... Molim...

Ovo je zanimljivo
Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. Kad je izazvao pomor purana, ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja, eljeli su vratiti ulo eno. Tako su zbili glave kako bi smislili to u initi s tim proizvodom, kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar, ni najmanje nalik na hranu, pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. ZNATE LI UOP E... Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj

tekst... Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Ali, konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca, kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Maslac ima mnoge hranidbene prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. Maslac je dio prehrane stolje ima, dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. A SAD, O MARGARINU... Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol). Pove ava peterostruko pogibao

od raka. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. Smanjuje proizvodnju inzulina. I sada ona najpogubnija injenica...

I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA... I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota, kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik, mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari...). Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu. Nakon nekoliko dana, zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha, pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice, ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i...)

* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris, a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice, ni plijesni... ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha?

Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno, pa ima od toga koristi, tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima... I dodajte mi maslac... MOLIM!

udesno pi e
-mrkva, krumpir i jabuke

To udesno pi e kru i ve dugo

dugo od ranije. Vrijedno je uzeti ga k znanju.. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. Seto je imao rak plu a. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Vrijedi probati.

To udesno pi e je jednostavno.

Uzmite jedan krumpir, jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. Operite ih, izre ite na komade, stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i.

Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. Sprije ava stanice raka da se razviju. To e ograni iti rast stanica raka

2. Sprije ava bolesti jetre, bubrega, gu tera e i mo e izlije iti ulkus.

3. Ja a plu a, sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak.

4. Oja ava imunolo ki sustav.

5. Dobar je za vid, eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i.

6. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga, bol u

mi i ima.

7. Detoksifikuje, poma e rad crijeva, eliminira opstipaciju. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat

e vi e blistava. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. 8. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla.

9. Ubla ava menstrualne bolove.

10. Poma e u peludnim groznicama.

Nema niti jedan lo efekt. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna.

Kada ga treba piti:

Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno, ujutro i prije 17:00

Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr.Prembabu Chathurvedi. PhD (Herbology).

KAKO O ISTITI BUBREGE Per inom !!!!

Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv, odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. Vremenom se toga nakupi puno, i na im bubrezima je potreban tretman i enja. Kako se toga rije iti ?

Vrlo je jednostavno, treba uzeti aku per ina, dobro ga oprati, nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. Kad provrije, kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi.

Procijediti i uliti u istu bocu, te dr ati u hladnjaku.

Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !!

> NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA

* On je mo an antioksidans ; podmla uje ko u

* Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij, fosfor, eljezo i sumpor

* Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah, poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a.

* Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka, sr anih problema, katarakte i infekcija, i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela.

* Budu i je bogat kalcijem, vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu, kao i za vrijeme menopauze. Jako je dobar za djecu i sporta e. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega.

* Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije, anoreksije, op e slabosti, iscrpljenosti, mentalnog i fizi kog umora. * Idealan je za ja anje kose i noktiju.

* Jako je dobar za lije enje ko nih problema.

* Koristan je protiv ireva.

* Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol, koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija

Nije tu!

LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA

Ovaj lanak napisao je sve enik, otac Jahn Schorr, profesor fizike i biologije. On nam govori to je osobno do ivio. Kada sam imao 61 godinu, skoro sam ostao paraliziran, a to je bilo prije 12 godina . Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom ,jaka bol me probadala u le ima, to je bilo prema rije ima lije nika, neizlje ivo. Kad sam ujutro ustao, osjetio sam jake bolove u kralje nici. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. ivac (i jas) je prouzro io bolove, pogotovo ako sam bio budan. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i.

To je trajalo godinu dana. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. Nije mi bilo pomo i. Na kraju sam imao velike muke s bolovima, bilo da sam sjedio,le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji.

Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj, tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil), na jedan kongres Isusovaca. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom, (sve enikisusovac), koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo

jednostavno. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig , panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida, stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine, kao i bilja.Otac Juarez mi je rekao: Ako uzme tu sol, ne e umrijeti ,osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. Tako sam i nastavio. Dvadesetog dana, nakon to sam ustao, bio sam sam sebi udan, a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom, prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. Nakon ezdeset dana, bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija, a osje ao sam se preporo eno. Magnezijev klorid oduzima kalcij, koji nije na pravome mjestu, jer se talo io u zglobovima, te stvara normalan protok krvi, a krvni tlak se stabilizira. ivci postaju smireniji, a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije, pam enje i koncentracija je pobolj ana, krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina, je nestalo, skoro se vi e nisam sjetio da

postoji. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. Opet sam imao radost ivota. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak, kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno.

PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. Dobro zatvori i potresi bocu. Na taj na in, uvijek odr avaj. Nema potrebe da ju se stavi u fri ider.

Dnevna doza: veli ina male alice za kavu, a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . 1. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze, poti u i funkcije organa, kao to su bubrezi da lu e acidum uricum - (mokra na kiselina).

2. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima.

3. Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a, sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje, ja a mi i e, te je preporu ljivo za svakog sporta a.

4. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca, ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima.

5. Pobolj ava probavu i daje enrgiju, dobar je antidepresiv, i odli no sredstvo protiv stresa.

6. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature.

7. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola.

8. Regulira funkciju crijeva.

9. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju, te 10. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina .

11. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. kod tetanusa , epilepsije,itd.

12. Smanjuje koli inu masti u krvi, djeluje protiv arterioskleroze, isti krv, o ivljuje mo dane stanice, daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti.

13. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. Stoga, magnezij treba uzimati u skladu s dobi. 14. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima.

15. Sprije ava gripu.

16. Produ uje mladost-vitalnost.

17. Sprije ava pretilost. 18. Sprije ava rak.

19. Sprije ava arteriosklerozu.

20. To je izvrstan laksativ. 21. Regulira probavu.

22. Smanjuje probleme bronhitisa.

23. Sprje ava ozebline.

24. Djeluje protiv zadaha.

STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice

Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro

Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er.

Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. Za ljude koji ive na zemlji, doza mo e biti manja. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij, ne e rije iti sve probleme svoje bolesti, ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena.

Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost, to nije kemijski proizvod, ve je prirodna tvar- bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? - Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. Uzmi jednu dozu u jutro,drugu popodne i tre u nave er. Kad je problem jednom rje en, uzimaj dalje da se bolest ne vrati, ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri, jedna doza ili dvije na dan, ovisno o starosnoj dobi. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima, posebno u prstima koji oti u. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. Budite oprezni, jer mo ete o tetiti bubrege.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja, nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti, savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo.Nakon tjedan dana i bio je izlije en, bez operacije. U slu aju, kada prostata postane

ponovo normalna,treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. Kada je situacija pobolj a, nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela, uko enost, tremor, krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki, nedostatak aktivnosti mozga. Uzeti jednu dozu ujutro, popodne i tre u u ve ernjim satima. Nakon pobolj anja, uzeti minimalnu dozu za prevenciju,prema dobi. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne, sve dok se njihov broj znatno ne pove a. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica.

Kod sporog irenja raka nije prisutna bol,sve dok ne nastupe progresivni oblici. U tom slu aju, pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. U slu aju da se bolest ve ra irila, magnezij klorid mo e sprije iti irenje , ali ne i izlije iti, i ako su poznati i takvi slu ajevi.

Postoje znakovi,koji pokazuju, da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. Magnezij klorid kao lijek, je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli, pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. U svakom slu aju, preporu a se kad se situacija pobolj a, smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. Tako er je po eljno prestati uzimati mg.kl.od 2 do 4 mjeseca, a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom, pa prestati, itd..

Va no je ono to sam VAM poslao. Pomognite ljudima kojima

je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima, prijateljima i susjedima.

Macina trava -2.dio

Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava- marrubium vulgare; jetrena trava, jetrenja a, gor ika, marulja, smrdu a, tetrljan, macina trava divljaka. - 30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama - jajoliko name urano dlakavo li e - sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom - cvate od juna do kasno u jesen. - vrlo ugodnog mirisa - li e ljutog i gorkog okusa - raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve - za lijek se skuplja li e cijelo ljeto. " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja, isti od sluzi plu a i bubrege, bla i bolove u jetri, otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka, popravlja neuredan cvijet (mjese nicu), lijek je protiv slabokrvnosti, bljedobolje, elu anih i crijevnih bolesti, uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca. Za aj se uzima 20gr osu enog li a, potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. Uzima se n te srca mala olja, a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj," Ovako pise Sadikovi , a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove. Tragam dalje, zaintrigirala me. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka- stranice: http://herbalism.bloger.hr/post/marulja/1532996.aspx http://prijezaceca.webs.com/ocajnicamarulja.htm http://www.blog.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica.html http://www.herbateka.eu/ocajnica

Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene. I na oh se u dilemi... Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom.

Neki i valerijanu smatraju macinom travom. Opet, ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju, ne mogu ni sliku da na em na internetu. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. Hvala. U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici, o ajnica. Sli na mati njaku. A mo da je zabuna u nazivu- trebalo bi ma ija trava biti ispravno. 24. 5. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). Sli na je koprivi i mati njaku. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim, pa se nadam da e dileme tada nestati. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem, ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice. Suze su me zalile, nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. Objavio/la lillium u 11:38, 11 komentar(a), print, #
15.05.2010.

moja saznanja Otrila sam na sebi:

- da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). - da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba - da crveni luk - kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata, najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka- lijeci bolno uho i pucketanje u usima. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator, i najbitnije sprjecava opadanje kose

Doma i lijek za holesterol (masno u)

Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke, ubaciti sve u 1 litar vode. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti. Procijediti. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta, nakon ega se pravi pauza.

Nadam se da e vam pomo i. 24.04.2010.

orbit- vake
Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). Ovo nije nikakva izmi ljotina, ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA. MOLIM, PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA, jer je opasnost velika!!!

Rije "proro ice"

"Po to je 21. vijek doba bioratova, u 2010.

Astronumerolog Irena Sjeklo a - Miler

e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!"

zeleno zlato BiH http://lillium.blogger.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium.blogger.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Naime, njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)). Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. Probala sam taj nacin, pripremila caj od kunice i nevena. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Naime, kao i veliki broj zena, cesto osjecam zarecu bolu u nozi. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im), dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika, pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe, jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina. Mozda je to samo na ovim prostorima, ne znam, ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom. Hvala bogu na izuzecima od pravila, uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih, ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. Sadik Sadikovi

Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . itaju i ponovo njegovu knjigu, odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. Pisano je 1928. godine, pa i zbog toga ima svoj dra . Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo.

"Nisam u en ovjek, niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi, ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati, jer bolest dolazi na kilograme, a odlazi na grame. Zdrav ovjek je vedar, rad ga krijepi, a ivot veseli. On je i u starosti bodar, jer se ne stari od godina nego od bolesti. Bolestan ovjek je mrzovoljan, bolest mu pomra uje du u i zanosi misao. Izbjegava rad, izbirljiv je u hrani, uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste, te je na smetnji i sebi i svojima. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. Zato treba uvati zdravlje. Ako ga izgubimo, treba tra iti to prije lijeka, dok ne bude kasno. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e, najbolje je da zatra i pomo od njega, jer ako je lije nik savjesno u io, on mnogo znade i mo e da pomogne. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis, difterija itd. Tamo gdje nema ljekara, od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara, koji su ili predajom od oca na sina, ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova, koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. Po mome mi ljenju, trave su najprikladnije za lije enje. ovjek je stvoren za biljnu hranu, a to se vidi po njegovim zubima, elucu i crijevima. Meso ga samo kvari, pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu, svinjetinu, svinjsku mast, lahko naginju svim mogu im bolestima, sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. Alkohol, pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. Oni ljudi, koji su vezani uz stolicu, po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. I uistinu, ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv, pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje, kad obole, osobito one koje se hrane mesom, kao recimo ma ka, ne e da okuse mesa, nego se odvuku u vrt, te kopaju, tra e ljekovitog bilja, od kojeg e ozdraviti. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku, kojemu je bilje odre eno za hranu.

Po mome znanju, ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem, jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave, a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. Osim toga, trave iz na ih krajeva, osobito iz kr a, mnogo su ljekovitije kad divlje rastu, nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima, gdje ni zemlja nije kao na a, a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. Da se u to uvjerite, uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu, a uzmite dvije deke iz Dalmacije, pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva, mo emo lahko raspoznati i po medu, koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i, bilo bi veoma malo bolesti. Mlijeko, sir, hljeb, maslac, ulje od maslina, zelen, povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. Ljudi moraju da se uvaju, da budu u pi u i hrani umjereni, da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e, da hranu dobro pro va u, da paze na se, da se peru i iste i da rade, jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava, koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica, treba pomo i da se savlada, a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom, da tobo e ne oslabi. Mr avljenje mu ne e na koditi, nego, naprotiv, osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda, osobito gdje nema izvora, nije uvijek zdrava, a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a, te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri, bubrezima i mjehuru. Ako bolest nije te ka, neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti, da mora ozdraviti. On se treba sa bole u hrvati, a ne podle i joj. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik, jer zalud se tijelo opire bolesti, ako joj du a podlije e. Zato stari, iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike, nego ih, potcjenjuju i bolest, hrabre i podi u iz poti tenosti. Du evne boli, zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu, u o ima, u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. Bolesnikovo srce druga ije kuca. Bolesnik se druga ije pona a, druga ije govori, druga ije se dr i nego zdrav ovjek. Ovakvi znaci, koje ljekari zovu simptomima, otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje, nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. Jer nema toga bolesnika, koji mo e kod pregledavanja biti miran, ije bilo ne e odati du evni nemir, ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. Ne, moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni, oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se, ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. Poznavanje bolesti nije lahak posao, za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. A sada da se vratim na ljekovite trave.

Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu, kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive, kako li ste prezirno, sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara, koji pu ta da mu se iri ovakav korov. Pa ipak, niste bili u pravu. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih, imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis, a za nepoznate vrste i njihovu sliku. Svaki od vas, koji je sam sebi prijatelj neka ih uva, njeguje, iri i sabire. Njima su se lije ili na i stari, njima su junaci vidali svoje te ke rane, njihovu mo su opjevale narodne pjesme, gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. One su , napokon, i njjetinije i svakom pristupa ne, a najljekovitije su u najve oj pusto i, po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti, a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. Veliki broj potje e od mene samoga, dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga, te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi, koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi, a mogu samo koristiti. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina, jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka, pa ako je preslab, neka ga poja a, ako je prejak, neka upotrijebi manju koli inu trave. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi, koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Bolesnik tra i zdravlje, a svejedno je gdje e ga na i. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet, a ja sam nastojao da im pomognem, pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. To su ljudi velika ugleda, puni nauke, i dobri prakti ari koji su svjesni da, kako ka e na narod, samo svi ljudi sve znadu, pa ne potcjenjuju moje iskustvo. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. Sadik Sadikovi

Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu, usljed nosenja zatvorene obuce, vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. Imate u ponudi razlicitih preparata, krema, mehlema, manje ili vise uspjesnih. Oni koji imaju tegobe, znaju koliko bolno moze biti, a i lijecenje mehlemima traje. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. Privijte je na bolno mjesto, zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane.

Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta, privijte dio suhe sljive, zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. Bol i otok ce sigurno proci. Zasto ici na operaciju, kad je rjesenje jednostavno. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo. Olovo uzrokuje rak. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > - CHRISTIAN DIOR > >> > > - LANCOME > >> > > - CLINIQUE > >> > > - Y.S.L. > >> > > - ESTEE LAUDER > >> > > - SHISEIDO > >> > > - CHANEL (lip conditioner) > >> > > - MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y.S.L. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama.To je zato jer sadrze olovo. Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1.. Stavite ruza za usne na ruku. > >> > > 2.. Protrljajte ga zlatnim prstenom. > >> > > 3. Ako pocrni boja ruza na ruci, znajte da sadrzi olovo. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak, pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1, navodno nekog francuskog proizvodjaca, jer se pokazala njena neefikasnost. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna, usuti u flasicu, dodati malu kasicicu soli, promuckati da zapjeni. Piti svaki dan po gutljaj. Provjereno pomaze protiv lupanja srca.

ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog.vecernji.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/

Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www.blogger.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu, pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1..pet za marku! " E-mai: vakcinacija
(E-mail koji u cijelosti kopiram, osim verzije na engleskom jeziku. Nemam komentar, ne vjerujem sve to pro itam, ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. Pozdrav

DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta, oprostite na mogucim greskama u prevodu. Mislim da je ovaj tekst znacajan. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje, > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje, > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari - jedna se zove thimerosol. > U njegovom sastavu je 50% ive. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu, i, zapravo, uzrokuje o te enja mozga.

> Je li pametano ubrizgavati thimerosol, i dobiti o te enje > mozga, spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova, kao i > brojna druga ostecenja, kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije, to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma, multipla scelerosis, dijabetes, i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari, kako bi se izbegao relativno blagi > grip, poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo - za to bi uzimali Panvax, > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B - od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete - kako bi > izbegli ta? Blagi grip, koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa, ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Nemojte to uzeti. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu, pitajte ga o thimerosolu, o squaleneu, i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe, i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O, boze moja, pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.youtube.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49, 6 komentar(a), print, #
05.11.2009.

E-mail Sprije ite svinjsku gripu - odli ni savjeti

Sprije ite svinjsku gripu - odli ni savjeti Dr. Vinay Goyal, svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. Savjeti dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. Koje god mjere opreza poduzmete, vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. Sam kontakt nije toliki problem - ve i je

problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom, kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija, mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. Korisnost preventive nagla ava se, na alost, puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. Dakle, 1. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori, ali nije na odmet ponoviti). 2. Hands-free pristup. To jest, suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete, perete se ili spavate). 3. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Naime, virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan, jeftin i mo an na in prevencije bolesti. 4. Sli no kao to to treba initi s ustima, istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina, ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. 5. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. 6. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva, kave, kakaa). Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje, samo u suprotnom smjeru. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. Datum objave: 26. listopad 2009

Objavio/la lillium u 09:33, 2 komentar(a), print, #

03.11.2009.

Riblje ulje
Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. Epidemiolo ke studije me u Eskimima, populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja, pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. . Preporu uje se

uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3), eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). Njih proizvode planktoni i alge, kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e, haringe, tune, lososi. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije, tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca, ali i usporava prebrze otkucaje. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva, atopi nog dermatitisa, rane sepsu, opekotina, postoperativnih stanja, malignih oboljenja i nedo enosti. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka, kao i depresije. Omega 3 to popravlja. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije, pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam.

mo dani udar, stres Ovo vrijeme, moderno civilizacijsko vrijeme, ivljenje je protiv ovjeka samog, a stres je drugo ime za na in ivota. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. MOZAK mo dani udar prevencija Mo dani udar esto prati depresija. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak, povi en holesterol, nedovoljno kretanje, gojaznost, zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina, pu enje, upotreba kontracepcijskih pilula i stres. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju, slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata, mjernje krvnog pritiska te testiranje snage, osjeta i neurolo kih o te enja. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca)

Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini, ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak - plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a - osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti, trebaju jesti hranu siroma nu mastima. Prehrana- prevencija: Bogata vitaminima, mineralima Posebno bitne tvari: kalij, magnezij, vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja, umor, nesanica, probavne tegobe, bol u vratu, ili bol u le ima, gubitak apetita ili prejedanje. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba, ljutnja, osamljivanje, pesimizam, neraspolo enje, pove ana razdra ljivost, cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti, uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema, probavne poreme aje, dijabetes, astmu, visok krvni pritisak, migrenozne glavobolje i mogu e rak. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. U pravilu- doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu, nov ani problemi, gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti, alovanje ili razvod. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto, mogu biti jednako stresna. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti, osamljenosti, bol ili emocionalni konflikt. Posljedice takvih promjena, velikuh i malih se zbrajaju. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. Pomo u lije enju stresa:

Aromaterapija: lavanda; Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja- kamilica, pasiflora (passiflora incarnata), odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom, mala etnja, Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje; kru ni pokreti ramenima prema gore, natrag i dolje, udahnite dok ramenima idete prema natrag, izdahnite dok idu prema dolje. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta, zatim duboko udahnuti i izdahnuti , pa opet krenuti od po etka. Joga, meditacija; 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a, hrane bogate ugljiko hidratima, umjerene koli ine bjelan evina, hrana siroma na mastima. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu.

zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina, kolika god da je njihova povr ina, prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e, a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Usprkos bolu, stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka, malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom, ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne.

Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Poslije podne vi e nije osje ala bol, a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak, ali na njeno veliko iznena enje, desetak dana kasnije, nije vi e bilo ni traga opekotine, ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju.

Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku, koje je ustvari placenta puna v itamina. Ovo mo e biti korisno, zlu ne trebalo

E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu, stvorio zemlju, posadio biljke, stvorio ivotinje i ribe i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. Mi ipak sporo kapiramo Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno!

Prerezana mrkva li i ljudskom oku. Zjenica, iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko I, DA, nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka.

Paradajz ima etiri komore i crvena je. Srce je crveno i ima etiri komore. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce.

Gro e visi kao grozd koji li i na srce. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka.

Orah izgleda kao mali mozak. Ima lijevu i desnu hemisferu, gornje cereberume i donje cerebelume. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije.

Grah koji je skoro identi an bubregu, zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega.

Celer, Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Kosti imaju 23% natrija. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam, tijelo ga uzima iz kostiju, ine i ih na taj na in slabijima. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje..

Plavi patlid an, Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena oni i zapravo li e na ove organe. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no, hormoni su joj izbalansirani, smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. I pazite sad ovo .... Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Postoji preko 14.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih.

Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost.

Narand e, grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi.

Crni luk li i na elije tijela. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Njegov suradnik bijeli luk, tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela.

Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara.

Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika.

Sa eto o gro u
Koliko se istra uje i pi e o ishrani, uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:Gdje ima dima ima i vatre, navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. uta ja a imunitet. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja, zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova. a jedemo, a nutricionisti su ga

Najve i proizvo a i gro a danas su Italija, Francuska i Amerika. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a.s. (Noe). Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em,"nepripitomljenom" obliku. Njeni ostaci prona eni su

me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta. Egipatski hijeroglifi iz 2440. godine p.n.e. detaljno opisuju uzgoj loze. Gro e, osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti:

isti krv; uklanja masne naslage iz tijela; lije i upalne procese; uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije; Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. usporava starenje; poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja

Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora, za oporavak poslije bolesti i za anemiju. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu, a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. Prema Wilfordu, cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga, le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. Sjemenke gro a, to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. List vinove loze (Folia Vitis vinifera):

ne koristi se samo u ljekovite svrhe, nego i kao hrana za spremanje raznih jela. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu, giht, kod povra anja, krvarenja, naro ito kod mjese nog ciklusa obilna (zaustavlja, odnosno djeluje hemostati ki hemostatik), hemoroida, tegoba s kapilarama, gastritisa. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e, ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. Kod raznih vru ina glave, eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze.
Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A, B i C. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva, hroni nih proljeva, utice, za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca, kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). Kod po etnog ovapnjenja ila, arterioskleroze, treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka, slabokrvnim majkama i djeci u razvoju.

Sok gro a: - poti e apetit; - pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam); - pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija); - preporu uje se kod slabokrvnosti; - upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva; gastritisa: - preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze);

- poma e u normaliziranju krvnog pritiska; jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska; - Izuzetan je ista jetre, a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. - Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova, reumatizma, ote enosti jetre i slezene, kao i kod nekih trovanja
Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja, svakako sir e razrijediti. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore, a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv, te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e.

Vrste gro

a:

Crveno gro e sadr i eljezo i bakar, minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina, pa se preporu uje anemi nim osobama, te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda, ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans; ja a imunitet; pospje uje probavu i reguli e rad crijeva; Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija, mangana, vitamina C, B1 i B6, ali i zbog obilja biljnih vlakana, kalcija i eljeza. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus, a ljudima zdravlje. Sadr i i polifenole resveratrole, antocijane, katehine i kvercetine. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije, kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era, ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima, ali ne i kalijem i kalcijem. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni, zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom, glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa, ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru, a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. Nau nici su 1996. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji.

Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er, tanine, vinsku, jabu nu i limunsku kiselinu, minerale: kalij, magnezij, fosfor, eljezo, mangan, vitamine: A, C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Ko a bobica puna je celuloze i pektina.

GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( POKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima, sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija, poslije terapije, to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka, jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. 2. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. 3. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak, elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. 4. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. Razlozi se mogu tra iti u genetici, ivotnoj sredini, hrani ili na inu ivota. 5. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo, potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. 6. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka, ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu, a tako er mo e do i da o te enja jetre, bubrega, srca, plu a i dr. 7. Zra enjem se, pored uni tavanja elija raka, sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. 8. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Me utim, daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja, nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. 9. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem, imuni sistem je poljuljan ili uni ten, to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. 10. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. 11. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. a. e er hrani elije raka. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Zamijene za e er su tako er tetne. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase, ali u vrlo malim koli inama. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. b. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz, pogotovo u digestivnom traktu. Sluz hrani elije raka. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom, elije raka e gladovati' c. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu.. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike, hormone rasta i parazite, koji su svi tetni, pogotovo za oboljele od raka. d. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova, itarica, klica, jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana, uklju uju i fa ol. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime, koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta, ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije, poku ajte piti svje e sokove od

raznog povr a. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40C. e. Izbjegavajte kavu, aj, okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala, koje sadr i voda iz slavine. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. 12. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. 13. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima, koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. 14. Neke materije podi u imuni sistem (IP6, flor, antioksidanti, vitamini, minerali EFA i dr.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka, to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih, nepo eljnih i nepotrebnih elija. 15. Rak je bolest uma, tijela i duha. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. Bijes, netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. 16. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. kemijski element Dioxin uzrokuje rak, posebno na dojci. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto, welness manager u bolnici Castle, govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. On navodi da kombinacija masno e, visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla, kao to je vatrostalno, pireks ili keramika, koji ne sadr e dioksin. Dakle, hrana koja je pakirana u plastiku, mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Dioksin je bio jedan od razloga. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike, upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU.

Lijena crijeva Po mojim saznanjima, jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. Ni mene nije mimoi ao isti problem, ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman.blogger.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica, pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu, a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku, koji se znao spustiti do koljena. Nikad nisam mogla le i na tu stranu, uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. Sad su te tegobe nestale, laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. A piletina, paradajz, heljda...koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku, samo to traje malo du e. Slu ajte svoj organizam, najbolje sebi mo ete pomo i. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: - iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti; - napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom, ostaviti kratko i mlako popiti. Ucinak je brz. - Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja, trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje - piti po gutljaj maslinovog ulja, a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja, i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. Ne smije prokljucati. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje, ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu.) - pojesti kivi, ananas - aj ili supa s kimom, otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora, a vodite racuna o higijeni, vjerovatno su u pitanju hemeroidi. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida.

Bijeli dud lat. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja - Sumejina apoteka 8.09.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti, od dijabetesa, opstipacije do toniziranja krvi, iznojavanja, tamnjenja sijede kose. Kora duda se uzimala protiv ka lja, povi ene temperature, te kog disanja, edema i za olak avanje mokrenja. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine, flavone, flavonoide: rutin, kvercetin, moracetin; zatim kumarin, hidroksikumarin i skopoletin, valeri nu kiselinu, adenin, holin i trigonelin, hlorogensku, fumarnu i folnu kiselinu. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi, kao i krvni pritisak, olak avaju mokrenje, djeluju smiruju e, poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline, vitamin c, i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak, reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam.

Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide, ureazu, mulberozid F (Moracin) - inhibitor tirozinaze. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme, olak ava mokrenje, te se upotrebljava kod opstipacije. Pored toga, nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e, uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e, za tretman ko e oko o iju, za toniziranje, i za i enje lica. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta, listovi u obliku aja, ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. Prema dosada njim saznanjima, bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. Isprobala

Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. Svrbi oko, igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. Redovno mi se to dogodi u februaru, septembru i ponekad u maju. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Me utim, ove godine oko me iznenadi, nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend, U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko, a treba sutra raditi. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici - ne mo e na tetiti, uzmem suhu ljivu, o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio, premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. Kad mogu stavljati minku, to ne bih i ljivu. nakon premazivanja, dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. Isplatilo se. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica, osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. Preporu ujem i vama. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja, trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije- umiti se i jednu kap kapnuti u oko, sigurno odstranjuje konjuktivitis. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa, izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka.

Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov, za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Cvjeta u aprilu i maju. Listovi se skupljaju prije cvjetanja, korijen u proljece ili jesen, a stabljiku za vrijeme cvjetanja. Ljekovita je cijela biljka. Lije nik, specijalista za bolesti jetre, preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Pomaze i kod secerne bolesti. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom, zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko

sazvacemo. Stabljika je u pocetku malo gorka, hrskava i socna i jede se kao endevija.) Stalno bolesni ljudi, koji se osjecaju slomljeni i umorni, trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. Otklanja kozni svrab, lisajeve i osipe, poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence, te podstice rad jetre i zuci. Pored mineralnih tvari, sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta, reume, oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. Korijenje maslacka, sirovo, ali i suseno, upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv, pospjesuje probavu, znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. Da dodam i recept za med od maslacka. Mene taj med odmah asocira na rat, kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. Recept Marije T. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. Pustimo da zakipi, uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku , pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. S vise limuna sirup je kiselkast. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira, ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje, uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. Cicak - biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh, lepu ina, podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. Koristi se u makrobiotici, fitoterapiji, farmaciji i kozmetici.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

4 sata. 2.- 1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom, nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. Oblog mijenjati svaka 4 sata. Preporuke o ishrani po islamu 1. D emil Kudsi Duvejk - nutricionist iz Palestine, objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja. Ukratko: - jesti se spominje 109x - 19x haram jela su pomenuta - 90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao. 1 zalogaj te i 20-25 gr - 90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso - 100 gr dnevno - Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana; u podne te a, uve er samo troje: hurmu, gro e, nar
2. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.a.v.s o hrani:

- Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. - Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. - Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. - Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane; ako bi mu se svi ala - jeo bi, u protivnom ne. - Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana, Najvi e je jeo: - med, mlijeko, meso, vo e. Preporu ivao je: - da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim. Jeo je: - s dinjom, lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog; - svje e sezonsko vo e. - hljeb, najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu; - jeo je s tri prsta desne ruke, - volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice. - uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko, s predasima - omiljeni za ini: med, maslinovo ulje, so i sir e - za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: - u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane; - sporoprobavljivu s brzoprobavljivom - dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance; - s ribom nije mije ao jogurt, mlijeko ili bilo to kiselo; - nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu, ukiseljenu ili preslanu hranu.

- ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela, - nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti, nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: - pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela - umjereno uzimanje hrane - jedite manje i bit ete zdraviji - jesti desnom rukom, polahko i smireno, - dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici, a jelo dvojice dovoljno je etverici) - hranu, kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane, a potom biva ra irena. Kada bi se neko u Poslanikovoj s.a.v.s ku i razbolio, on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio, a kada bi uo da je neko bolestan, rekao bi: "Hranite ga supom talbine, jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1,5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku, a potom samelju, mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku), a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. Priprema se na razne na ine. esto slu i spravljanju klica. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). Zlatno ute je boje, a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti, odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu - bra nu koje se od njega proizvodi, a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua, ukusnih karhi umaka, ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. Muth dal je po okusu sli an mung dalu, smo je manji i maslinasto zelene boje. Na sjeveru

Indije se kuha sa sezonskim povr em, raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. Mlje no je zlatne boje. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira, ilija, kurkume i limuna. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana, a bijela iznutra. Raspolovljena, neolju tena zrna nazivaju se chilke urad, a ona olju tena urad dal. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama, a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Kao i mung dal, urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja.blog.hr/ Rajma dal (engl. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom, poznatim po poticanju probave. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah, canelliniflageolet grah, fayot grah Zlatni grah Lima grah raznih veli ina, manji od graha sa ovih prostora, rijedak je u nas. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji, kuha se ne to kra e od na ih vrsta. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota, nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete, a drugo nije stizalo. Naime, nije stizalo, zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha, tj. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. Poznato da grah osim kao ukusna hrana, mo e biti i lijek za mnoge bolesti. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin, ije je djelovanje sli no inzulinu, i inozitol, koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma, ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. Pa ipak, mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica - nadutosti i plinova.

GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj, bijeli pasulj, bijeli grah, bob, gra, grav, grag, grah-golubnjak, grah-rogacic, grahro njak, grah-tacka , uti pasulj, la ki bob, opaki grah, pa ulj, pasulj puzavac, pasulj tacka , pa on, pa uljak, pletenac, pocanj, priticnjak, pritka , pricanac, pricanik, smi ag, tkljanac, trklja , faduo, fa ol, fazoli, fasolj, fasul, fa on, fr olj, d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima, jer je puno kori en u ishrani. Medutim pasulj je i ljekovita biljka. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen, Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. Stani te: Raste svuda. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. Droga deluje i kao diuretik. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. izvor: www.herbateka.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode, ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. 2.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna, kuva pola sata u jednom litru vode, ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. Me utim, nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina, vlakana, vitamina i minerala. Razmotrite ove injenice: Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. Osim toga, za razliku od

drugih izvora bjelan evina, grah ima malo masti, te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance, kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela, odr avaju nivo e era u krvi stabilnim, te pobolj avaju probavu. Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline, kalija, eljeza i magnezija. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Po to neke vrste graha sadr e toksine, preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi, a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim, mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). Klice mo ete napraviti od mahunarki, sjemena ili ora astih plodova, te ih mo ete, recimo, svje e posuti po salati. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati.

Lije enje p elinjim proizvodima

NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature, naj e e iz knjige Apiterapija, Bugarskog lije nika dr. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. Pored njegovih djela, kori tene su i knjige Nijaza Abad i a, Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara, ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). Avitaminoze

Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era, mikroelemenata, enzima i organskih kiselina, sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena, te mati na mlije . Kombinuju se po slijede em: 1kg meda, 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Ako je med te an, potrebno je da se prije svake upotrebe muti, jer polen izlazi na povr inu smje e. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. ADINAMIJA Stanje gubitka snage, slabosti tijela usljed napornog rad, bolesti ili starosti. 1kg meda, 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno, rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode, 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela, u toku jednog mjeseca. U slu aju potrebe, lije enje se ponavlja.

AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama, naj e e u vrijeme puberteta, nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom, nakon ega se nanosi tanak sloj meda. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. Tretmani traju do ozdravljenja. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog , kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica, bronhijalna astma, koprivnja a itd.). ANGINA Gu obolja, zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. Karakteristi ni su ote ano vakanje, govor i gutanje. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski, od maj ine du ice ili lipov). Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju, dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne, ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama, pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi, napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke, pra eni smrtnim strahom. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . Uzima se med (lavanda, livadski, nana, bagrem itd), 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode, lije enje traje 1-2 mjeseca. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela, ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. esto je izazvana nervnim faktorima, pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe, aja, brigama isl. P elinji proizvodi, naro ito med, zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno, u 4 obroka, rastvoren u a i mlake vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim

dozama. ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici, slabljenju pam enja, umoru, nemirnom snu, drhtanju udova. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi, pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova, pobolj avaju san, apetit, pam enje, vid, diurezu itd. Metode primjene su: Med. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine, podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije , 100-200mg dnevno, ujutro i u podne prije jela, ispod jezika. polen, 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. p elinji otrov. Preporu uju se ubodi p ela po emi, kura uklju uje 80-120 uboda. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja, ka ljem, ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije, ali ga mogu izazvati i polen, trave, dlake pra ina itd. Za lije enje se koriste med, propolis, p elinji otrov i mati na mlije . Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a, ljeto ili po etak jeseni. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom, travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni, zima ili po etak prolje a. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. Istovremeno sa inhalacijama, oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. med. Primjenjuje se u vidu aerosolnih, ultrazvu nih i parnih inhalacija, lokalnih aplikacija, elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. Lije enje traje 30 dana. p elinji otrov. Koristi se direktni ubod, masti sa p elinji otrovom i injekcije. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Karkteristi an je no ni bol, bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom, obliva ga hladan znoj. Lije enje je kao kod angine pektoris. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova, analgeti nog dejstva, ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno, kao i polen u poznatim dozama. BIJELA SKRAMA KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. Mo e biti naslije enog, uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed

traume, dijabetesa, starosti, tetanusa itd). Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Osje a se slab bol, lu enje suza, crvenilo. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. BOLOVI U ELUDCU GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu, najvjerovatnije neurogenog porijekla. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno, prije jela , u toku 20 dana. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja, naj e e no u. Infekcijsko upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. Simptomi su ka alj, tegobe u grudnom ko u, obilan ispljuvak, brzo zamaranje, zvi daju e disanje itd. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2, uz oralno uzimanje meda propolis emi. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. Izdubi se unutra njost i puni se medom. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1, 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa, rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice, pra eno svrabom. Lije enje je jeftino, brzo i efikasno. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. Lije enje traje 5-6 tretmana. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. Propisuje se oralno uzimanje meda, 1-2g po kg tjelesne te ine, 3 puta dnevno. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. Lije enje tarje 20-30 dana. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala od eludca do debelog crijeva. Simptomi su nabreklost stomaka, kolike, zatvor, dijareja, glavobolja i td. Lije enje se mo e vr iti medom, polenom ili propolisom, a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. med. Prikladne sorte: od kestena, nane, livadski, planinski, uzima se po ka ika 3 dnevno

prije jela rastvoren u toploj vodi. Lije enje traje 4-5 sedmica. propolis. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. polen. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i, nastaloj usljed uma, vibracija, kontuzija, akutnih i hroni nih otitisa, infekcijskih oboljenja i dr. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. prije upotrebe dobro promu kati, a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece, 36-38 sati kod odraslih. Lije enje traje 10-12 tretmana. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa, bronhitisa, pneumonije. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret, temperatura, ka alj i nedostatak apetita. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka, popu tanja ka lja, vra anja apetita, pove anja tjelesne te ine. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima, pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa, poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja, te ubrzava zarastanje tkiva. propolis. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara, gnoj isti e a rana ozdravljuje. P elinji vosak. Koristi se kao i propolis. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. Mijenja se svakog dana. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Ovi procesi vode do deformacije zglobova, ograni avanja pokreta, bolova i oteklina. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. Lije enje traje 20-40 dana. GRIP (INFLUENZA) Med, propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. Preporu uje se po 2 ka ike meda, 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca, protrlja i mije a sa istom koli inom meda), rastvorene u a i tople vode, 2-3 puta

dnevno. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda, te aplikacije meda u nozdrve. Radi smanjenja dra enja, medu se dodaje 5% anestezina. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama, stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. U slu aju potrebe se pravi zavoj. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i, esto urinira i osje a e . Propisivanje meda je dobra terapijski potez, zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov, od djeteline, suncokreta, lucerke itd.). kada se krvni e er normalizuje, lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). Mo e biti amebna, bacilna i dizenteriformna. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru, mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno, kod odraslih duplu dozu. EKCEM ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode, 3 puta dnevno. Lije enje traje do izlje enja. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast, prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela, a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. U svakom slu aju, med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi.

ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e, uklju uju i i duboke slojeve ko e, obi no konusnog oblika. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno, ako ne onda se procedura ponavlja. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina, nizak rast, slab apetit, nemiran san, malaksalost, stara ki izgled. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. Uzima se pomije ana se medom, sa zadr avanjem pod jezikom. Lije enje traje 20-30 dana. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese, ubrzava rastenje. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. Predisponiraju i faktiri su uretritis, prostaitits, kamen u be ici idr. Simptomi: esto mokrenje, bolovi, napetost a ponekad i hematurija. Med, propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. Lije enje traje 2030 dana.1kg meda,200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju, mokra a se normalizuje. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog, me umi i nog) neograni eno opnom. Izazivaju ga mikroorganizmi. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. ZAPALJENJE VENA TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena, u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih, crvenih ili mije anih krvnih elija. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda, injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. P elinji otrov ima antikoagulativno, anesteti no, protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike, meteorizam, ote enost stomaka, este stolice sa sluzi i gnojem. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka, rastvoren u a i mlake mineralne vode, pije se 1-2 sata prije jela. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Propolis. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa, po 20-40 kapljica 3 puta dnevno, sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. Lije enje traje 20-30 dana. Polen. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. Kombinovano. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa, mije a se do dobijanja jednoli ne mase. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno, 1-2 sata prije jela, rastvoreno u mineralnoj vodi.

ZAPALJENJE ZGLOBOVA REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. Po inje biolo kom probom. Broj uboda se postepenon pove ava. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate, primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. Preporu uje se elektroforeza medom. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom, bubre nim, sr anim, plu nim i drugim bolestima. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu, neprijatnim zadahom, suhim ka ljem isl. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa, 1-2 puta dnevno. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 5-10 dana. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde, naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu, nadutost stomaka, dijareja itd. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa, po 20-40 kapljica 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Posti e dobre terapijske rezultate. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama, predisponiraju i faktori su prehlada, bronhitisi itd. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Istovremeno, oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka.

ZAPALJENJE PROSTATE PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde, bakterijskog ili protozojnog karaktera. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma, esto mokri pri emu osje a pe enje, mlaz je tanak, pojavljuju se polni poreme aji. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom, raspore eno u 4 obroka. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine, pri emu se osje a pe enje, bolovi, obilno lu enje pljuva ke, suha usta, lo zadah. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Lije enje traje 3-4 sedmice. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab, pe enje, obilno lu i sekret. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije, upotrebe jake i za injene hrane, lo e sa vakane hrane itd. simptomi: ote enost stomaka, kolike, zatvor a poslije toga proliv. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva, stoma ne prese i dijafragme. Lije i se medom, jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a, kao i stoma no crijevnu sekreciju. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka, obavezno uve e prije spavanja. Polen tako e normalizuje stoma no- crijevne funkcije. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka, ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na, protivupalna i regenerativna svojstva, a tako e i zaustavlja krvarenje. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub), vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. U svakom slu aju, bolovi prestaju za oko 15 minuta. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena

IRITIS ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku, naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Iris malo ote e, zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova, ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda, polena, propolisa i mati na mlije i. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. Uzroci mogu biti prehlada, umor, trauma itd. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. Pored p elinjih uboda, bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura, ote enost stomaka, ga enje i povra anje. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena, nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba, bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode, zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda, uzima se po ka ika prije jela. a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum, dodaje se sok od 1 limuna, 1 ka ika laga i dobro se izmije a. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. U lije enju se koriste med, propolis i mati na mlije . Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. Med se

koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Ako je upalni proces zahvatio i grlo, lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno, sa zadr avanjem u ustima. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje, lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. Uzroci su mehani ki, termi ki, psihi ke traume, klimatski faktori itd. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa, te stavljanje meda u nozdrve. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu, glavobolja, kihanje, zapu avanje nosa i bistar sekret. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. Simptomi: talasi vru ine, preznojavanje, nesanica, psihi ki poreme aji itd. Za lije enje se koristi mati na mlije , med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno, ujutro i upodne prije jela, ispod jezika. 1kg meda, 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom, pra inom, dimom i sl. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Lije enje traje 5-15 dana. na isti na in se primjenjuje propolisova voda 20%. Bolovi prolaze ve prvog dana. KRVARENJE Kod lakih , banalnih krvarenja (od pzljeda, posjekotina, kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje do ozdravljenja. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno; 20 % propolis ovu vodu 1 ka ika 3 puta dnevno; 30 % alkoholni ekstrakt

propolisa 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica, bakterijske, mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12- 20 dana, a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. Ovi osipi se ne mijenjaju, ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. Lije enje : pomije a se 25 g meda, 25 g bademovog ulja i 0,25 g salicilne kiseline, i time se ma e o te eno mjesto. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda, 20 g bijelog voska, 5 g ribljeg ulja, 50 g ricinusovog ulja, 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. LI AJI OTVORENO RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol glicerin propolisovim ekstraktom. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka, pokriveni sivo bijelim ljuspicama. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. Lije enje traje do ozdravljenja. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. Ma e se 1 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno propolisovom ma u; 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa , usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. Izazvano je naj e e prehladom, traumatskim i mehani kim faktorima, kao i infekcijama. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama, injekcija, masti, elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. Lije enje traje 5 15 dana i daje odli ne rezultate. vo tano propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast.

med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola, najbolje uve e prije spavanja. MALOKRVNOST ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. Bolesnici se ale na umor, ubrzano lupanje srca, vrtoglavica, nedostatak apetita, nesanice i glavobolje. P elinji proizvodi ( med, polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu, bogata i raznovrsna ishrana), daju velik i brz terapijski efekat. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Lije enje traje 1 2 mjeseca. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda, injekcija i masti. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. Ponekad je prati ga enje, povra anje, ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane, lavande i dr.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. Nakon 20 30 minuta bolovi prolaze. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije , 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. Lije enje traje 1 mjesec. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja. MI I NI BOLOVI MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom, umorom, traumom ili reumom. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda, injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave), mje avinom jednakih koli ina meda, bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2, zagrijanih u sudu vru om vodom, a koji se stave na bolno mjesto. Broj tretmana 10 15. MI I NI UMOR MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti, brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. NEDOSTATAK APETITA ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja, nemo i, smanjene radne sposobnosti, lo eg sna, blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti, jer vra a izgubljeni apetit, izaziva stanje bodrosti i priliv energije, svestrano oja ava organizam.

Propisuje se u prirodnom obliku po 100 200 mg ispod jezika prije jela 2- 3 puta dnevno. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 30 dana. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja, zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. Umuti se 10 umanceta, dodaje se 250 g meda, 0,25 l konjaka i sve se izlije u fla u, pije se po pola kafene oljice prije jela, prije upotrebe dobro promu kati, uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca, bez vidljive anatomske izmjene. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. P elinjik proizvodi, oblici primjene , metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 2 mjeseca. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 2 mjeseca. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju, djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora- putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med, najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor, nagli pokreta u oblasti vrata i ramena, prehlada, infekcije, poreme aji u razmjeni materija itd. bolesnik osje a bolove, smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda, injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 30 dana. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa, mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana, a svrab jo prvog dana. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata; u njegovoj bazi nema organskih izmjena. Naj e i uzrok su psihotraume, umni i fizi ki umor. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. P elinji

proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije, pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. San postaje miran, vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Preventivna doza meda je od 0,5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. Lije enje traje 1-2 mjeseca. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg, ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode, 2-3 puta dnevno, prije jela. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije, psihi ka optere enja. Simptomi: lupanje srca, gu enje, umor, bolovi u oblasti srca, talasi vru ine, nemiran san i gubljenje apetita. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Ona su razdra ljiva, grizu nokte, sisaju prste. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. Poslije regulisanja mokrenja, prekida se uzimanje meda. Prikladne sorte meda su bagremov, livadski, poljski, od nane idr. OBOLJENJE ZGLOBOVA ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. Na nju uti u traume, nasljedni faktori, injekcije i endokrini poreme aji. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda, 1 dio aloje i 3 dijela votke. OBOLJENJE JETRE HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis, holecistopatija, ciroze i dr. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije , u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena, ubve e med sa mati na mlije i polenom. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. Sastojak meda holin smanjuje sadr aj masti u jetri. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. Prikladni su livadski, poljski i vo ni med. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. Njemu fale elasti nost i

pokretljivost, to esto dovodi do defekata. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija, koriste se p elinji ubodi, elektroforeza ili ultrazvuk. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom, ne mijenja se. Za 1-2 dan rana zarasta. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. Lije i se na slijede i na in: Med. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom, oboljelo mjesto se ma e medom. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja, imamo opekotine 1, 2,3 i 4 stepena. Poslije obra ivanja ( i enja) rane, pravi se sterilni zavoj od gaze, dobro umo en u med. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. Svojiim svojstvima, med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve, kajsije, suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis, dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim, nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase, na gazi stavlja na ranu. Bolovi brzo prolaze, mikroflora se uni tava, pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. OP TA SLABOST ASTENIJA Slabost, nemo , bljedilo. Uzroci su nasljedni faktor, umor, psihi ke traume, slaba ishrana itd. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda, 200g polena i 5g mati na mlije . Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. Ima antidepresivno dejstvo. Lije enje traje 1-2 mjeseca. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove, prvenstveno koljena i karli ne zglobove. Simptomi su: slabi bolovi, nespretni pokreti, pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda, injekcija, masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili

elektroforezom. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. smje om se ma e oboljeli zglob, prekriva se gazom i fiksira. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana, u slu aju potrebe mo e se ponoviti. OTALGIJA BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Nakon energi nog mu kanja smjese, u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice, nekoliko puta dnevno. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. OTVARANJE RANA NA KO I DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Va nije su profilakti ke mjere pokretanje i masiranje. Propolis u vidu aerosola , ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima, gnojem, glavoboljon, smanjenim sluhom. Nakon i enja uha od gnoja, u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. OTOMIKOZA- GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. Svrab prestaje ve prvi dan. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija, intoksikacije, uremija, opekotine, lijekovi itd. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. Simptomi su op ta slabost, gu enje, osje aj tjeskobe, hladni udovi, ubrzan puls, nizak tlak. Med, najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka, 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. Polen. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela, najbolje kobinovano sa medom Propolis. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode, prije jela.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove, uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi, smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces, obi no izazvan piogenim kokama. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Ako je o te eno polje ve e i dublje, mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u, ekstraktom ili medom. slijede eg dana zavoj se mijenja. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. Ovom

ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. POVI EN KRVNI PRITISAK HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni, psihogeni, arteroskleroti ni, sekundarni itd. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo, mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije , 200g polena i 50g propolisa u prahu. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe, hrena, a e meda i soka od jednog limuna. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima, oteklinama i crvenilom vi e zglobova, sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva, a uzro nici su strptokoke. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda, injekcija, ultrazvuka, elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. Lije enje traje dugo, jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. POLNA NEMO IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora, velikog umora, starosti i endokrinih poreme aja. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi, prije jela, lije enje traje 1-2 mjeseca. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. Najbolja i najefektnija kombinacija je med, mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. polen. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. Kao samostalno sredstvo, polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. mati na mlije . Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka, u toku 1-2 mjeseca, prije jela, pod jezikom. U slu aju potrebe, nakon pauze od 15 dana, lije enje ponoviti. PROLJEV DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. Pije se jedna doza ujutro, jedna u podne i jedna uve e. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a, razvija se usljed upalnih procesa. Boleasnici stalno ka lju, ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka, esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima, aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. Lije enje traje 20-40 dana. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog

per una, nekoliko puta dnevno. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una, per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. smj a se ma e u tankom sloju, bolesnik je u le e em polo aju. Lije enje traje 15-20 dana. PURITIS SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja, a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti, naj e e izazvan hemoroidima, crijevnim parazitima idr. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera, soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg, suncokretovog ili kukuruznog ulja. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Kada se radi o hemoroidnom svrabu, dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. lije enje traje do prestanka puritisa. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa, 1-2 puta dnevno, do izlje enja. Svrab prolazi za 10-20 minuta. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova, u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. Lije enje traje 2-3 mjeseca. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine, stepen izlje enja je 64-71%, zastarjelost do 5 godina 46%. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva, mi i a, sudova i ivaca. Karakteristi ni su bol, krvarenje, lu enje limfe i sklonost inficiranju. P elinji proizvodi (med, propolis, vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola; oni djeluju protivupalno i antibakterijski, vode do brzih regenerativnih procesa, epitelizacije rane i ozdravljenja. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. Kao uspje no sredstvo, pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju.

RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu, odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala, isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Zbog brzog isparavanja alkohola, na rani se formira za titna korica, slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Za 3-4 dana nastaje granulacija, epitelizacija i potpuno ozdravljenje. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno, dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom, uzimaju se antialergijski lijekovi, vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. Lije e se lokalnim aplikacijama medom, 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Tamponi se stave visoko do ranice, gdje ostaju najmanje 5-6 sati. Uspje nost lije enja preko 80%. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos, glavobolja, umor, malaksalost, nedostatak apetita. U lije enju se primjenjuju med i propolis. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije, kao i elektroforezu nosnih upljina. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. Lije enje traje 15-20 dana. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. tretmani traju 15-20 dana. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. Bolesnici spavaju nespokojno, osje aju svrab oko mara, nedostatak apetita, nervozu. Lije enje se vr i medom, najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. Svakodnevno, uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Ve prvog dana svrab prestaje, san se normalizuje. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti.

SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoi te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, geografskim konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)

Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom: Smanjite unos soli u organizam. Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci. Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama). U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A. Pijte puno vode.

Lije enje biljem

ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva.

Menoragija ili preobilan izljev

Li e maline (str. 40) je najbolje, jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. Ponovite ako je potrebno. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C, vitamin T (sjeme sezama, maslac od sezama). Bioflavonoidi (heljda, kora citrusnog vo a, gro e, vi nja, kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev.

Dismenoreja ili bolne menstruacije

Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. Imamo gr eve prije, za vrijeme i poslije menstruacije. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. Ali mi znamo da la u. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol, ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom, naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici.

to u initi
Izbjegavajte sol, e er, i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er, bijelo bra no i bijeli kruh). Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane, su eno vo e, naran e, dinje, mrkve, krumpire i povr e zelenog li a). Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Jedite zobenu ka u, brokule, per in (koji se mo e uzimati u obliku aja), brazilske orahe, bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. Tople kupke, termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha, te e ili lak e vje banje, te orgazmi smanjuju napetost, gr eve i bol. Stolisnik (str. 42) uzet u obliku kapsule, tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja.

umbirov aj brzo uklanja gr eve. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve, ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja.

Masa a stopala za opu tanje gr eva

Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja, malo iznad pete). Pritisnite sna no tamo gdje boli. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Koristite palac da postignete to ja i pritisak, te dr ite pet minuta sa svake strane. Po potrebi, naizmjence masirajte stopala. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate, pogotovo ako je radi netko drugi.

U i i picajzle
Svatko, ak i mala djeca, mogu dobiti u i. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i, sofama, postelj(in)ama i tepisima. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja.

Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. to u initi Odje a, ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana, ovisno o estini najezde. Maj ina du ica, crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . Isprati sapunom, te ponoviti ako je potrebno. Ako je naro ito lo e, stavljati 3 puta dnevno ili vi e. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. 41).

Svrab/ uga
Svrab su mali paraziti koji ive, i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e, kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. Simptomi

Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana, tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. e anje isti e i iri crvene linije. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke, dio izme u prstiju, zglobovi, laktovi, pazuha, genitalno podru je i gle njevi. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima, natrljati zara ena mjesta.

Herpes
Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice, mjehuri i na ustima i usnicama). Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je, ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt, iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta - odnosno ruka-spolni organ. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe, prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu, orahe, kofein, e er i alkohol (vidi dalje).

to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. Ponoviti ako se ponovno pojavi. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a), a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan, u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. Preporu uju se tablete e njaka, jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke, hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i; glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Odmarajte se. Opu tajte se.

Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. Pivski kvasac (u tabletama). Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Vitamin A, C, E. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna - ne vi e. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna.

Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres, depresija, vrsta hrane, odje a, menstruacija, itd. i poku ajte izbje i ono to mo ete. Izbjegavajte kavu, okoladu, orahe, e er i alkohol. Uzimajte puno lje njaka (svje i, u tabletama ili kapsulama).

Infekcije mjehura i mokra ovoda

Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem, pritisak u mjehuru, osje aj potrebe za mokrenjem, ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi), krv u mokra i, tamna mokra a s jakim mirisom. Budite oprezne. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. Provjerite kod doktora ako niste sigurne.

Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija, brisanje od straga prema naprijed, sinteti ko donje rublje, kemijske kupke, stres, hladno a, vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju, penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. Pijte 0,5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. Obi no prestane nakon nekoliko sati. Nastavite piti o,5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode, pijte po a u od 0,5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. aj od brusnice (str.35) ili tinktura su jako dobri. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti, ali infekcija e sigurno oti i. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e, badem, poriluk, bijelu repu i je am. Izbjegavajte kavu, meso, bijelo bra no, e er i hranu koja stvara kiselinu. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str.41) ili tinkturu

Klamidija
Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom), peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. Mo ete tako er dobiti

klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma, napravite test. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca, ovisno o ozbiljnosti infekcije. Nakon zavr enog lije enja, napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la.

AFRODIZIJACI
Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima, to dovodi do seksualne stimulacije. Zbog njihove jake arome i porasta energije, za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. Definitivno vrijedi probati!

Cimet ( tapi ili prah)

Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina; zasladite medom i pijte 1 alicu po elji.

umbir
Izribajte dio svje eg korijena, stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. na laganoj vatri. Pijte 1 malu alicu poslije jela. To tako er pobolj ava probavu. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. Koristite to kao pekmez. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. Pustite da odstoji 20 minuta. Pijte 1-2 alice dnevno. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta, dodajte cimet, izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta

Ru marin
Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi, pijte 2 do 3 alice svaki dan.

50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan.

ubar (eng. Savery)

1 aku uspite u kipu u vodu, pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat, kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi.

Kinesko bilje
Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem, ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Potra ite savjet prodava a. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci, a mati nu mlije ene.

KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE

Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. Tako er, za bolji u inak, koristite filtriranu ili izvorsku vodu. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka, biljnih ajeva, tinktura, itd. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci, tinkture i ajevi. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje, dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. elite li vi e saznati o pripremi bilja, potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Obje knjige su izvrsne!

OBI AN AJ
Obi no se koriste cvjetovi, listovi i stabljike biljaka.

Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja, li a ili cvjetova. Ova metoda je dobra za suho bilje, no ako je svje e, treba vi e. Biljke dodajte kipu oj vodi, maknite s vatre i pokrijte. Pustite da se nama e barem 20 minuta, a zatim procijedite.

Druga metoda:

Napomena: Ova metoda je u inkovitija, jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). Zakuhajte vodu. Stavite biljni materijal u staklenku. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. Zatvorite poklopac to vr e. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. Procijedite kad je gotovo.

Napomena: korijenje, kore, bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje), ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi, jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed, te po potrebi podgrijati.

OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora)

1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Pazite da ne zakipi, a potom procijedite. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i, prije kuhanja; to pove ava njihovu u inkovitost. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Pazite da ne zakipi. Procijedite i pijte 3 alice dnevno.

NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice, 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka".

Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini, godinama itd.). No, da bismo koli inu prilagodile na im potrebama, mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Najbolje procijenite sami.

TINKTURE
Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke, iscije ene i sa uvane u alkoholu. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti, ostaju djelotvorni dugo vremena, mogu se svugdje nositi i lako uzimati, lako se pripremaju i brzo djeluju. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. ine se skupima, ali traju vrlo dugo, naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode, 3 puta dnevno).

Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove, stabljike, listove.  Suho korijenje se mo e koristiti, premda nije tako jako kao svje e. Uzmite istu, suhu staklenku sa vrstim poklopcem - treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). Ne perite niti ispirite biljni materijal. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). Ispunite staklenku do vrha. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Tinkture od votke su boljeg okusa, ali alkohol je puno jeftiniji. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu, ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Zatvorite staklenku to vr e. Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. Kada je gotova, procijedite i izbacite biljne dijelove. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. Koristite samo staklene kapaljke, jer se plasti ne lako uprljaju. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika, valerijane, sladi a, ehinacee itd.

KAPSULE
Kapsule se koriste za usitnjene biljke, ili jo bolje, biljke u prahu (npr. paprika, umbir). Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama, te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih.

ETERI NA ULJA
Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima.

TOPLI OBLOZI (melem)

Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat, primijenjen na ugro eno podru je (npr. posjekotine, opekotine, rane). Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom, poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. Procijedite i istisnite vodu, te primijenite na ugro eno podru je. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku.

KUPKA
Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti), te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno.

PASTA
Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto.

TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE

Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje, jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"), jer su povezane sa upalom zdjelice. Va no: Uvijek se nje no ispirite; nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu, povla e i je dublje u maternicu, to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice.

"DJE JE TRCALjKE"
To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. Mogu se na i u mnogim ljekarnama.

Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus; dodajte im med ili limun. Ve ina preparata se treba uzimati topla, osim ako nije izri ito navedeno druk ije. Za dugoro ne tretmane, zapamtite da su tinkture bolje, jer se lak e koriste. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas, op. prev.), te su tamo dostupne i u gradu i na selu, kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi, ve hrana, te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e, op enito nema nuspojava. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. Mogu e je e e uriniranje. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja, ma koliko da je ono dobro o uvano. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman.

BRANJE VLASTITOG BILJA

Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi; tako er mnoge od njih rastu u vrtu, kao npr. malina, divlja mrkva, stolisnik, vrati , kamilica i mi jakinja, ima ih u izobilju i lako se uo avaju. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci, te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. Na taj se na in mo e i u tedjeti.

Uostalom, elite li skupljati bilje, par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke, mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu), to mo e biti fatalno). Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje, odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi, te provjerite biljku u priru niku bilja. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. Ako niste sigurni u vrstu biljke, nemojte riskirati. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. Po tujte prirodu. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. To osigurava njihovo postojanje i stani te. Po eljnije je brati biljke na selu, u prirodi, nego u gradu. Ako ih ba morate brati u gradu, inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. Saznajte podatke o pojedinim biljkama, tj. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. npr., korijenje se najlak e vadi poslije ki e, cvije e je najbolje odmah im procvjeta, itd.

2 2

DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA

Uz hrvatske (op. prev.), navedeni su engleski, francuski i latinski nazivi biljaka (npr., hrv. brusnic., eng. bearberry, franc. busserole, lat. Arctostaphylas uva-ursr). Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. prev.), engleski ili francuski. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina, nikotina, e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka, vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. Ako biljke kupujete, pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama, na hladnom i tamnom mjestu. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama.

Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke, misli se na stabljiku, listove i cvjetove. To ne uklju uje i korijen biljke.

BRUSNICA
Bearberry (Uva - Ursi) - busserole - Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. Koristi se za lije enje prostate, cistitisa, bubrega, upale mokra nog mjehura, te materni inih i vaginalnih infekcija.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice, 3 do 4 puta dnevno

Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno

LATINJAK
Blue Cohosh Root - actee bleue - Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije, upale rodnice, sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu), nervoze, iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma, bronhitis, hripavac). Ne koristite za vrijeme trudno e. Pripravite obi an ekstrakt (str. 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice, 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta, 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite

PAPRIKA
Cayenne Pepper - poivre de cayenne - Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu, po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans, okrepljuju e sredstvo, sredstvo za zatvaranje, pro i iva krvi i antiseptik. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju, poticanje rada srca, i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama, reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. Po to daje snagu, pomo i e vam da dulje ostanete budni. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. Ona koja se koristi za kuhanje, pr i se, i time gubi ljekovita svojstva. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi, 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom

SJEME CELERA
Celery seed - graines de celeri - Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. Sni ava visoki krvni pritisak, ubla uje glavobolju i nervozu. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Iscijedite i pijte vru e, 3 alice na dan.

KAMILICA
Chamomile - camomille - Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. Koristi se za bol u iju, zubi, za slabu i problemati nu probavu, nesanicu i gripu. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. Uzmite 1/2 do 1 alicu, 3 do 4 puta dnevno. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice; dodajte meda. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno.

MI JAKINJA
Chickweed - ceraiste vutgaire - Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. Ona je sredstvo za iska ljavanje, otvaranje stolice, osloba anje od plinova i gr eva, poma e u umirivanju i za titi sluznice, te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. Svje a mi jakinja uklanja bradavice, a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista, pogotovo na jajnicima. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. 32) ili kupka (str. 32), koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija, uklju uju i i upalu o iju. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste.) Svje a biljka: im je vi e jedete, tim bolje!

CIMET
Cinnamon - cannelle - Cinnamomum zeylanium

Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima, gripu i probavne smetnje. Tako er je i afrodizijak. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. 31). Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.

KLIN I I
Cloves - clou de girofle - Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju, podi u tjelesnu temperaturu, dezinficiraju i poti u rad eluca, ko e, bubrega, crijeva, plu a i bronhija. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno.

EHINACEA
Echinacea (Purple coneflower) - rud beckie - Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi, otrovnih uboda i ugriza, kroni ne i akutne bakterijske infekcije, vaginalne infekcije i hemoroida. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. 31). Ukoliko vam je mu no od okusa, dodajte korijen sladi a. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati, ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi, 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju.

E NJAK
Garlic - ail Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). e njak pro i ava krv, regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. Dobar je za gljivi ne infekcije, klamidiju, druge infekcije i iv ane poreme aje. Pospje uje mokrenje, poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Tako er je dobar za bradavice, uhobolje i kurje o i.

Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. Kada se ohladi na temperaturu tijela, dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja, a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. Uz to jedite svje i e njak. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola.

UMBIR
Ginger - gingembe - Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans, sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Koristi se za gnojne ireve, bronhitis, gr eve, proljev, gripu, grlobolju, krvarenje u plu ima, bolne menstruacije, mu nine, neuralgiju i reumu. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Mo e se koristiti u prahu, no svje i je korijen puno djelotvorniji. aj: Svje i umbir - naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. umbir u prahu - 1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom.

KANADSKI ZLATNI KORJEN

Golden Seal Root - hydraste canadien - Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola), kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. On je lijek za jake upale nosa, grla, eluca, debelog crijeva te je dobar za hemoroide. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster, vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije, kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa, antisepti na teku ina za ispiranje usta, te kod problema s ko om i opekotina. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. Dobro promije ajte. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno.

Napomena: Vrlo je gorko. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. Uzimajte 3 kapsule dnevno. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi, 3 puta dnevno. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e.

LAVANDA
Lavender - lavande - Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja.

SLADI
Licorice - reglisse - Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli, u komadi ima ili u prahu). Sladi je sredstvo za ubla ivanje, iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Tako er, sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). U kineskoj medicini ga zovu pomiriva zato jer osim to se koristi sam, mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva, dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima. Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji.

SRDA ICA
Motherwort - agripaume - Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi

Uz to to je jako dobra za maternicu i srce, srda ica osloba a od gr eva. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Ne koristite tijekom trudno e. = aj: Pripravite obi an aj (str. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.

Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao, a kada se menstrualni izljev normalizira, pijte hladno kao tonik. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e).

PER IN
Parsley - persil - Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice, nadbubre ne lijezde i krvne ile. Spre ava reumu, poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama, pijte aj pripravljen od njega. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). = aj: Pripravite obi an aj (str.30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno.

MENTA (METVICA)
Pennyroyal - pouliot Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. Ne koristite tijekom trudno e. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. Tjera komarce, te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Mo e uzrokovati smrt. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU.

LISTOVI MALINE
Red raspberry Ieaves - fauilles de framboisier Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi

Listovi maline koriste se za proljev, hemoroide, vaginitis, hormonalne probleme, tijekom i nakon trudno e. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Ako se uzimaju tijekom menstruacije, listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. Tako er poma u pri probavi i mu nini. = aj: Pripravite obi an aj (str. 30). Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno.

Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. Ne koristite dulje od jednog tjedna.

IPAK (PLOD DIVLJE RU E)

Rosehips - eglantiec - Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina, te pospje uje mokrenje. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). = aj: Pripravite obi an aj (str. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. 31). ipkov aj je odli an i hladan s limunom.

RU MARIN
Rosemary - romarin - Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje, gr eve, prehlade, nervozu, depresiju, lupanje srca, materi nu zakr enost. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a, dobar je za astmu ako se udi e njegova para. Dodajte jak aj u va u kupku. = aj: Pripravite obi an aj (str. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno.

ALFIJA (KADULJA)
Sage - sauge - Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla, spu tanje visoke temperature, te za stimulaciju krvotoka i probave. alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. = aj: Pripravite obi an aj (str.30). Pijte 1 do 3 puta dnevno.

Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno.

Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa.

VRATI
Tansy (Bitter Buttons) - tanaisie vulgarie - Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije.

Uzimajte ga u malim dozama. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. = aj: Pripravite obibni aj (str.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka.

Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi, 3 do 4 puta dnevno.

MAJ INA DU ICA

Thyme - thym - Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje, groznicu, prehlade, bronhitis, gr eve, probavne smetnje, no ne more, hripavac, rane, zubobolje, svrab, ir, upale grla, gliste, reumu, deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno.

Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. Za groznicu: Popiti vru i aj. Omotati se u deke da bi se oznojili, a zatim se istu irati. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja, 3 puta dnevno. Za ko ne bolesti, svrab, nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno.

VALERIJANA (ODOLJEN, MACINA TRAVA)

Valerian - valeriane - Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe, depresije, poreme aja u probavi ili krvotoku. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje, drhtanje, gr enje, epilepsiju, neuralgiju. Tako er se koristi za lak i san, glavobolje i op enito bol. Pripremite valerijanu samo kao aj, nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa, predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). paprika (isto), anis (za probavne smetnje), umbir (za menstrualne nepravilnosti). = aj: 30 grama korijena, 2 alice kipu e vode. Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta, Uzmite 1/4 alice, 3 do 4 puta dnevno.

STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA)

Yarrow - achillee mille-feuille - Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . Koristi se za prehlade i gripe, krvarenje plu a i crijeva, vaginalne i mjehurne upale, menstrualne poreme aje, hemoroide, iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. = aj: Pripravite obi an aj (str.30). Pijte 3 do 4 alice dnevno.

Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. Procijedite. Pijte hladno - pola alice 3 puta dnevno. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. Za prehlade - nakon to ste popili aj, umotajte se u deke da se oznojite, a zatim se okupajte. Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj, a za gr eve po potrebi,