RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. sa sasvim malo cimeta.15 minuta prije pranja kose. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. pretjerane vjetrove. Pola lice meda u a i vode. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. Kombinacija meda i cimeta. lo zadah. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. koja se nanosi 5 . uklanja bol nakon ugriza kukaca. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. Izvor www. namazan na bolni zub. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. ako se nama e na ko u. Nije tu! MED I CIMET . Izmije ajte 4 ice meda. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. ujutro. uklanja bol. podi e vitalnost. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). a i bilo koji tip ko nih infekcija.trenutno uklanja umor. originalni lanak mo ete pro itati ovdje.com. Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. pa ak i ir na elucu.Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu. Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. Stari narodni lijek ka e da napitak . Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda.medicalnewstoday. lice meda i li ice cimeta. i to bez ikakvih nuspojava.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. te kod gluho e. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano).dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta . uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje).

nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. nije iz zapisa jasno. a tako i raka. Prema kineskoj tradiciji. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. nego. Na koji se to na in odvijalo. jo nekoliko drugih ena. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. Pa se rabe razne tehnike disanja. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. ali uspjesi su povremeni. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. Potegao sam do Banje Luke. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. iscjelitelja i ³ udotvoraca´. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . I ne samo nju. kako sam opisuje. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari.

koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. I zelena salata. U . kazala mi je. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. kako se tada moglo uti. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. stresu i zaga enju okoli a. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. dolazi na udar. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. Ipak. ak izlje enja. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. Problem je u genetskom naslije u. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. kupus. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. ovjek se oporavio. Travar joj je dao tzv. sla e se ve ina eksperata. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. godine. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. John McDougall. soja. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. primjerice. a poslije. na taj na in poti u imunitet. I mlijeko. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. cvjeta a. Bilo kako bilo. nerijetko u tim istim namirnicama. kako ka u neki. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. Dakako. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io.

da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . koljaka i ivotinjskih izlu evina. crnim gro em. Dakle. dakako. dr. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. Johanna Budwig. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. Kao i kombinaciju kapi dr. Naime. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. a organizam se oporavlja. ali. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. Ka u da su rezultati obe avaju i. osim gro a. ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. poslu av i nekog plemenskog vra a. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr. godine otkrio penicilin. Alexander Fleming. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. razumljiva je poruga kolega. Kako se pri a odvija jo 1920. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. Kapi ubijaju nametnika.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. kora drve a. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. godine. bila crna ri a. uvode i u terapiju karcinoma. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. ljekovitog bilja. netko je uo io. a prete a je dana nje farmacije. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. koju koriste jo u Sumeru. Kada je dr. Hulde Clarke. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. imala je jo vi e uspjeha. Njezina imenjakinja. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. 1927. Naime. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. a glavna joj je prehrana. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. ali i drugih te kih bolesti. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost.

tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. srednji i donji. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . Pleura jo sadr ava ivce. pu enje i zra enje. a medicinski preparat. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. rezerpin. gornji. koji je u inkovit isklju ivo svje .tlaka. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. vezivno tkivo i limfne ile. uz jedno kalifornijsko drvo. nazo ni su u crvoto inama. uveni Omega-3. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. Stijenku bronha ine tri sloja. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. Lijevo krilo ima samo dva re nja. gornji i donji. suhi ka alj. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u. Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. a desno ima tri re nja. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. no no znojenje. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. kamptotecin. Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. pleure. posebice aktinomicin D. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. malaksalost i dr. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e.).

Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a.ljekovitim biljem poput suru ice. mente. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. velike kon are. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. Izvor: Forum Narod za narod .

Suprotno popularnoj teoriji. svaki dan. . Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. po nite s onima protiv prhuti. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena". amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. Ne ignorirajte " to god poduzeli. ili skra eno P. Na alost. bakterije ne uzrokuju prhut. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. koji djeluju na razli ite na ine. "Op enito gledaju i. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena. poru uje dr. ka e dermatologinja Patricia Farris. Po nite blago esto i blagi. znajte da niste sami.. lak e ete kontrolitrati prhut". Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale. i nastaje prhut.. elite li dakle problem suzbiti u korijenu. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. to e e perete kosu. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. poslu ajte savjet stru njaka. kod sve vi e ljudi. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. dermatologije Maria Hordinsky. a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. dolazi do neravnote e. ako je potrebno. prhut nikako ne treba ignorirati". ovale.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i.

Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. pa isperite. Umasirajte Dok amponirate kosu. pa se ona lak e spere. Naime.Dr. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. poru uje dr. Farris. na University of Toronto. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. Plavu e. ka e R. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. dermatologije na University of California. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. dr. Ipak ne grebite po glavi. Bihova ima jo temeljitiji pristup. Jeffrey Herten. Ostavite sat vremena. prvo na amponirajte glavu. Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. Nakon amponiranja. izmjenjujte ga s obi nim amponom". Prije nego mislite krenuti iz kade. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. Diana Bihova. ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". Irvine. prof. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. Ipak. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. California College of Medicine." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. ka e dr. nastavite ga koristiti". ka e dermatolog Howard Donsky. Farris. . im stanete pod tu . "Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. prof.

Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. Zatim isperite amponom protiv prhuti. Narodni lijekovi 1. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. "Ali ne pretjerujte". Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. Pripremite efektnu kupku. Luk je bogat sumporom. vrijeme je da ostavite pivo. upozorava dr. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. ako ste pod stresom. . Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Pivo isu uje tjeme. Ne ispirite. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. a istovremeno imate prhut. Fowler. odmaranjem i pravilnom prehranom. Dakle. e ljaju i se otrivajte tjeme. pazite da teku ine natopi tjeme. Pa ljivo umasirajte. ka e dr. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. Fowler. borite se protiv njega vje abnjem. ka e dr. Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. Procijedite i pustite da se ohladi. Poslije amponirajte kao i obi no. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. 2.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. Herten. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. a polovicu ostavite za drugi dan. Ako ste me u ovom skupinom. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. Izbalansirajte koriti i rizike.

uzimajte ih u hrani. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi. Bitno se umanjuje bol. a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova.5%) ‡ masti (0. Sastojci ‡ bjelan evine (5. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. sumpora. natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska. masla na. . kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. stari je ruski . lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. K ‡ mineralne soli eljeza. klorofil. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume.Ma koliko izgledalo udno. karoten (provitamin A). jer izliju o tar sok na ko u. prepolovite luk i trljajte po tjemenu. kalcija. octena. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". mravlja. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. Urtikacija.Portal ISKON KOPRIVA .7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano . Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. 3. kako pri kretanju tako i u mirovanju. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. Izvor . a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. fitosterol.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. B2. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. stolje u. Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti.

a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. ZANIMLJIVOSTI . Pije se oko tri mjeseca. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). Kopriva raste na skrovitim. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. bubuljica i akni. naj e e kao zamjena za pinat. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. Dodaje se sirevima. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. mineralnih soli. jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate.obi aj. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. povra anja krvi i krvavog ka lja. Makne se s vatre i ostavi jo 5 .Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. anemije i estih mokra nih infekcija. ali mo e se brati cijele godine. Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. Za infuz 3 . pudinzima. zapu tenim mjestima. a pije se tri puta na dan. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. Najvrednija je od o ujka do svibnja. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Infuz se priprema svje . Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. tri puta na dan. Velike koli ine vitamina A. Pije se topao nakon obroka. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. to zna i gornja etiri lista. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa.10 minuta te potom procijedi. zajedno s drugim na inima terapije. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. a da ne tetimo njenom okusu.

infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina.. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. g. kao i 2005. im osjetite bolove ili pe enje. Ostavite da stoji . Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. g. í20 kapi eteri nog ulja borovice. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. a potom dobro isperite pod tu em. Nije potrebno mije ati. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana. Dr ite 15-30 minuta. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. u dobro zagrijanoj kupaonici). glina e se sama rastvoriti. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. A kako se dobar glas daleko uje. g. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta.

Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. Najmanja prehlada. . pozovite svoje prijatelje iz prirode. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. kataplazme. Kad proklju a. zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Pijete 2-6 alica dnevno. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. Ukoliko elite. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. zavoji). Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Da bi ponovno postao melodi an. Oblozi neka stoje 2 sata. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Promije ajte i pijte po elji. Obrok treba biti lagan. najva nije je da se to hitnije o isti krv. Ukoliko elite. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. eukaliptus. Nagnite glavu iznad lavaboa. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. Glinu. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. mo ete dodati med.pokriveno 15 minuta. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. mo ete limunadi dodati malo meda. maj inu du icu. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok.

Oblog dr imo cijelu no . MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. reuma U roku 3 tjedna. . to je isto tako normalno. Nakon to ste skinuli masku. Lije enje zglobova . ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. to je tako er normalno. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. ne mije aju i je i ne tresu i je. ovisi o kakvom se tipu ko e radi. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. ovisno kako je nazna eno u receptu. to je normalna reakcija.artritis. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. preko no i. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu. U alici vode razmutite med. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. Ostavimo glinu da se sama rastvori. artroza. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom.

omotajte zavojem ili gazom. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. í10 kapi eteri nog ulja borovice. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. Crni ribiz. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . hladnim oblozima ili raznim gelovima. ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. dragocjena je protuupalna biljka. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I .Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. a potom isperite. U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja).lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). . isto nja ka mudrost nala e grijanje upala. Zato to prije treba staviti oblog.

olju titi. Izvrsno je povr e. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. to se ti e njegove upotrebe. jaja. masline.ROTKVA(raphanus sativus) . odnosno istisnuti. Osim toga. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. kao ni osobama s oboljelim bubrezima. koji je repasta oblika. Budu i da je te ko probavljiva. Upotrebljavamo korijen. kori tena kao hrana. isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. "Koktel" od soka rotkve. . preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. izribati na ribe . sama ili uz jabuku. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. nedovoljnoj funkciji jetre. olju titi. a naj e e se koristi kao salata. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. ona stimulira i poja ava menstruaciju. a pove ava i mlije nost dojilja. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. Rotkva. Nakon toga sok treba ocijediti. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. a na glasu je i kao ljekovita biljka. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. Za lije enje bronhitisa. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. posebno crna. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. tokom 4-5 dana.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. bronhitisa. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. a time i neke ljekovite sastojke. ka lja i tuberkuloze plu a. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus.

Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Tijekom oba svjetska rata. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. napravljene od gline. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. alicina. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. u Tutankamonov grob. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. jo iz doba piramida. sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. Osim antikolesterolnog u inka. otac suvremene medicine. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. Poznati lije nik iz 1. U svakom slu aju. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari.kisele krastavce. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. . Hipokrat. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´.

Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. kao i pri povra anju. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. psihi koj napetosti.kozmetologiji. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline. Biljka raste do 70 cm visine. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi.najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. Najljekovitije je li e i cvjetovi. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. premorenosti. osobito neprera enog.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. dobrim sredstvima kao to su topli aj. METVICA (NANA) . selen. uz nazubljenja na rubovima. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. konzumiranje e njaka. Listovi su jajasto za iljeni. vitamin C. . U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. Dobar je u inak i u bolestima u i. Zbog svega navedenog. uglavnom organa za disanje i probavu. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. glavobolji.rasola. magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. gastritisu. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. Cvjeta od srpnja do kolovoza.

pored konzumacije hrena uz jelo. je naribati hren. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). 8. Inhaliranje pare olak ava disanje. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. Ukoliko nemate originalne. 3. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. Me utim. 6. te mo e pomo i va im osjetu njuha. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi. Inhalator . Pored toga. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. 5. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. Topla. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno.1. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. 9. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. te grgljati. 2. Najbolji na in. 4. doma a juhica poma e na vi e na ina. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. a polako ispijanje aja vla i grlo. 7. pomije ati s medom i vodom. poku ajte napraviti ku ne. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. e njak je hranjiv. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija.

Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. 10. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. to je est slu aj u hladnim zimskim danima. a u tom slu aju poma e mentol. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. a pospje uje i djelovanje . Tako er poti e i enje mokra nog sustava. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. Ina e. Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Kada ga zadesi infekcija. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. benzoi na. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. Zato kod infekcije mokrenje pe e. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. od nje se mogu napraviti d em. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. kininska. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. limunska. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. Kao nutraceutik. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. te za pripremu soka. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. BRUSNICA . sok. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. mo varna zemlji ta.

KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. kao i na kamenitim mjestima.).. uspravna. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. za epljenje jajovoda. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza. ovulaciju. tumore i endometriozu . Biljka je 25-90 cm visoka. Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. British Medical Journal. poput hipuri ne kiseline. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. Kediok je dobar za : sterilitet. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. te u lije enju urinarnih infekcija. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. (June 29) 2001. pp 1571-1573. upale i ciste jajnika. Upozorenja Brusnica je netoksi an. vol 322.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. sa nasuprot izraslim glatkim listovima.. poja an sekret. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. Zlatno uti cvjetovi su sa . poljima i livadama. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima.. Nepeta Cataria L..

Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. a beru se cvjeti i i listi i. Su i se u hladu. Kantarion ja a spolne organe. Kantarion ima karakteristi an miris. kolin. crvenu boju hypericin. poti e rast i razvoj djevoj i a. Procijediti nakon par minuta. Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu.5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. eteri no ulje. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. reume. razne tanine. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. vitamin C. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. smanjuje pritisak u elucu. karotin. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. opor gorak i aromati an okus. Porodica: Hypericaceae . Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama). Nakon toga se procijedi. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. Kantarion sadr i eljezo. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. smolu. Ovo treba piti vi e sedmica. pa tvore cvatove. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. odnosno vrhovi biljke u cvatu. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. Protiv opekotina.

Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima. sve dok ne po nu tamniti. jetre i bubrega. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. Pirjajte oko 5 minuta. dodani oralnim putem. snizuju razinu ecera u krvi takora. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. baumii. neugodnog mirisa ne e biti. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. gu terace. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. baumii. Prebacite u . ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. a ako ga skuhate ili pe ete.

a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha.). La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . pustite da proklju a. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. maj inu du icu. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. maj inu du icu i ru marin. papar i mirodije po izboru (oregano. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. kru ne mrvice. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. malo parmezana. soli i paprom. Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. limunov sok. e njak. Ocijedite mahune. Istodobno u sjeka stavite orahe. per in. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji). dodajte vino. Poklopite i stavite u pe nicu. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. te pospite nasjeckanim per inom. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. Probajte i po potrebi jo za inite. Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð.glinenu posudu preko piletine. Smjesu nanesite preko sloja od sira. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. prelijte ih umakom i poslu ite. ru marin i sl. sol. Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja.

radi . guska. . zamotajte. mahune zelene i ute. tikvice. blitva. repa. mo ete i zamrznuti. janjetina. brokoli. e njak i papar. patlid an. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. raj ica. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. maslac. grah. per in. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. tikva. oko 45 minuta. kupus. krumpir. cvjeta a. rukola. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. teletina. piletina. kuni . ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. prokulice. izre ite na trake koje. gra ak. matovilac. posolite i popaprite. kelj. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. ½ lice maslinovog ulja. Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. puretina. svinjetina. Odmah poslu ite. patka. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. avokado. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. junetina. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. Dobro promije ajte. poriluk. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. Dodajte vrhnje. krastavci. Kad se ohladi. ako elite. pinat. luk. Nakapajte ih maslinovim uljem. pa ocijedite. mrkva. salata. Izlijte smjesu u plitku posudu . Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. rotkvice Meso i riba: govedina. bu a. bamija. celer. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC .

maslac. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. jastog. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. je am. indijski orah. sjemenke bundeve. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. vaka e gume. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. dekstroza.fazan. ali u malim koli inama. zob. javorov sirup. nepasterizirani jabu ni ocat. bomboni. sjemenke suncokreta. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. orasi. heljda. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . fruktoza. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. vrhnje. p enica. sezam. sorbitol. vo ni sirupi. keksi. a ne da ga mo ete ispijati na a e. kozice. pekan orasi. zakiseljena hrana. jako prepe eni kruh. bezkofeinska kava. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. Pi a: voda. brazilski orasi. biljni ajevi. divlja . puding. d emovi i pekmezi. nego i gljivice. koljke. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. okolada. proso. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. bra no. obi ni jogurt. sok od raj ice. kampi. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. med. uglavnom sva riba. melasa. ra .

crni koren. opa ica. granata. vretenast. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. gabe . so an. senf. gabez. konjski rep. volovi jezik. Stabljika je so na.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. vrani gabez. razgranat. ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez.ute do bijele boje. umaci za salatu. veliki gavez. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. svatovci. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. . kilnjak. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. majoneza. debeo je. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L.

Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. ome ine. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine. alantoin. ili u oktobru i novembru. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. alkaloid simfito-cinoglosin. a pogotovu ne gnojnih rana. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. ispucanost. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. gumu. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. uz obale voda i na vla nim livadama. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. Gavez. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. anorganskom proizvodu. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. sluzav. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. s peteljkom.alantoin.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. lagano ljepljiv i ste u i. Donji listovi su veliki. na izmaku zime. poput kamfora. asparagin. jer tro i mnogo hranjiva u tlu. e er. sluz. ak i gnojne. Izme u marta i aprila. mo e se s pravom preporu iti. tanin. smolu. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. holin. koji se posve . upotrebljava se svje e iskopani korijen. lom kostiju i izljev krvi. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. gavez se te ko dade iskorijeniti. s obzirom na svoju ljekovitost. katkada lagano aromati an. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. kao gavez. Nakon to se korijen malo prosu io. jarcima. okus je slabo aromati an. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). gaveza. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar.

koji boluju od e erne bolesti. bolova batrljaka nakon amputacije. uz dodatak male koli ine vru e vode. nastalih kao posljedica uloga. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. mast od crnog korijena. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi.jednostavno pripremaju. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. Osim ve nabrojenih slu ajeva. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. srdobolje. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. kvrga. krvavog ka lja i ispljuvka. . U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. kod reumati nih odebljanja mi i a. kostobolje. bolova brazgotina rana. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. upale plu a. mo e se primijeniti i tzv. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. omek anja kostiju i upale pokosnice. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. upale porebrice i dr. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. ireva uslijed pro irenja vena. upale stani nog tkiva. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. Na to se doda alica vode. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Umjesto obloga od ka e. te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. otvrdnu a prsne lijezde. bronhalnog katara. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. oteklina. upale kostiju.

p elinja metvica i rojevica. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. Nakon 20 dana. Engleski je naziv Balm. Najbolji poznavalac mati njaka. unutarnjeg krvarenja. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. u kojem je kuhan korijen. sabrane za vrijeme cvatnje. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. Tinktura slu i za lije enje rana. Melem iz korijena i svje ih listova. Mattioli. kao i kod slabokrvnosti. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. korijen se procijedi i istije ti. ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. p elinja ljubica. Crveno vino. kod ireva na elucu. nego i mast od korijena gaveza. krvavog proljeva ili gri e. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. i uvijene u tijesto za pala inke. melisa. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. Lemon balm ili Sweet balm. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. Kod unutarnjih krvarenja. ve prema veli ini.) JE iz obitelji usnatica. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode. a talijanski Citronella ili Melissa vera. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. a osobito plu nim bolesnicima. naziva se jo limunka. stavljen na svje u ranu.

bolesti ivaca. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. No. uz ograde. hipohondrije. zdravih i visokovrijednih sastojaka. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. ja a cijeli organizam. ivice. di nih puteva. Cijela biljka miri e po limunu. prekomjernog umora. sr anih oboljenja. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. straha. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. napetosti. lincurom. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. te kod dispepsije. pam enje. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. i op enito elu anih te ko a. Za napetog ovjeka. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. sti ava gr eve i umiruje ivce. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. premorenosti. slabosti.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. neuroza. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. gorkom djetelinom i ki icom. histerije. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. ja a. kamilicu. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. hmelj. srce. uz dodatak valerijane. a okus joj je aromati an. lupanja srca. katara eluca. Mati njak isti krv. a bijelo. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. te tjera turobne misli. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. Raste u blizini naselja. u grmlju i umama. neuralgije. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja.miru. isti krv. migrene. viroza i sli no. proljeva. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe. kima i timijana. povra anja. a uzgaja se i u vrtovima. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. Ukratko. migrene. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. gr eva u crijevima i maternici. te metvicu. izmu enog patnjom. kod herpesa symplexa i herpes labialis. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. ivce. kroni nog bronhitisa. otklanja neraspolo enje i tugu. nesvjestice. gr enja ivaca. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. veseli srce. te ga rabimo kod problema sa titnja om. mati njak je pravi lijek. stresa. slabosti srca. glavobolje. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. u kombinaciji sa stolisnikom. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. lavandu. depresije. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. nadutosti. oboljenja probavnog sustava. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. krijepi duh. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. nesanice.

slabog pam enja i zamora. a i danas je.raznih ko nih ne isto a. ireva. Mo emo ga prona i doista svugdje. kraj pruga. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. bijeli ili ru i astocrveni. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. Koristi se za masa u kod reume. te kod dojilja. salata i biljnog aja. Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. a kasnije javno. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. protuvirusno. Stolisnik cvate od travnja do rujna. puna i dlakava. raznog svje eg povr a. mada »millefolium« zna i tisu u listova. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. planinskim visoravnima i nasipima. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. migrene. godine u Parizu. Raste po poljima. sedativno. ima gorak okus i aromati an miris. te kao dodatak jelima od divlja i. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. nadra enosti. rman i stolis. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. a voli umjereno vla no zemlji te. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. napetosti. Cvjeti i su glavi asti. Tekst od I. polpeta. te rasprostremo i su imo na toplom. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. Taj pirit je u ono vrijeme bio. Ukratko. livadama. straha i treme. nesvjestice. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. te kao oblog kod oteklina. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. narkoti ko. antigljivi no. zadebljanja dojki. Karmeli anke su 1611. oko centimetar duge dijelove. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. antioksidantno. na kojoj su poredani naizmjeni no. Kad se osu e. mati njak je postao poznat cijelom svijetu. biljnih umaka. kojem je Afrodita lije ila ranu. uz puteve. me u oranicama. uboda insekata. gljiva. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. oko vrata). Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. smje teni u titac. naziva se jo hajdu ka trava. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha. spazmoliti ko djelovanje. kontuzija. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. ispo etka tajno. no nog gu enja. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. visine do 80 centimetara. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. . koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. pori . upale ivaca. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. stabljika joj je vrsta. lupanja srca. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. kunica.) je iz obitelji glavo ika. vo njacima. zelenih i vo nih. petrovsko cvije e.

razne upale ko e. bronhitis. eludac. dje ja groznica. Shigella sonnei i Shigella flexnii. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. osipe. ospice te kao losion za kosu. ireve. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. influence.prozra nom mjestu u hladu. ekcema. dispesije. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. proljeve. apcesa. paralize respiratornih organa. enskih bolesti. pijesak. giht i bakterije. ispucalu ko u ruku. stolisnika. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. lije i sluznicu. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. smanjuje katar. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. a kod bolesti ivaca . embolus. Zbir svih djelovanja stolisnika. zastoja u radu jetre. krvarenje plu a. kamenaca. slabog rada crijeva. plave boje ± azulen. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. odnos bakterija vrenja i truljenja. ciroze. kraste. kamence. unutarnje krvarenje. raznih lezija. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. saboreje i psorijaze. groznica. Escherichia coli. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. masne jetre. a sadr i i vitamine K i C. Mycobacterium smegmatis. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. povoljno djeluje na viskoznost krvi. pijesaka. a isti i od glista. regulira crijevnu floru. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. angina. gr eve. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. reume i reumatskih bolova. porebrice. Kao antiseptik djeluje na opekline. ka alj. za hematome. crijeva). poti e rad perlistaltike. konstipaciju. krvarenje bubrega. Bacillus subtillus. upale grla (za grgljanje). krvarenje hemoroida. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. bradavice dojke. prehlada i krvarenje nosa. dezinterija. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. poja ava apetit. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima. Od raznih ko nih ne isto a do akna. arteriosklerozu. pri ti a i li ajeva. Znanstvenim istra ivanjima. kolitis. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. zaustavlja krvarenje. divljeg kestena i arnike. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. ote ene jetre i raka. i enje krvi. tj. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. anginu pektoris. poreme aj cirkulacije. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. gripa. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. nadimanja. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. hemoroide. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. upale zubnog mesa. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. dijareje. pro i ava mokra u. gastritis. katara.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2.artritisa i artroze. nesanice. po 1 alica. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. procijedi. VODE. dobiva se ekstrakt. regulacije stolice. klaustrofobije. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. uz dogovor sa lije nikom. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. S VODOM ILI U JELU. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. klimakteri nih tegoba. protiv napada vrtoglavice. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. te protiv hladnih nogu. RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje.5 dl. Pije se ujutro nata te.1/2 ajne li ice praha od imele. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. jer sadr i ljekovite tvari koje u . protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. podsticanje na rad gu tera e. naravno. ostavi poklopljeno 5 minuta. kipu e vode. te 1 sat poslije ve ere. ili preko no i. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. vezano za cirkulaciju. smetnji srca. naro ito kod bolesti zglobova .

profiltrirati. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA./Gospin pla t/ . jaretine.5 dl. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. u 6 dl vrele vode. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h.ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. Rp: KOD SKLEROZE. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE. ni povr a koje nadima / grah /. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. Ocijediti. u 4 dl. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er . pomije anog aja tijekom dana. kroz 14 dana. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. Rp: aj od imele. saponin. 10 dana. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. uz povremeno mu kanje. piridi itd ). hlapivi alkaloidi. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. s malo mlijeka /kozje /. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. ili s vodom. vode. 1 velika lica . i purica. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1.prije jela. FILTRIRATI. meso od gusaka. PROCIJEDITI. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA.

IMELA BIJELA II. hrastovo ohmetnje. velja e sljede e godine. antitumorik. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. groznice. Terapija traje dosta dugo: 6 . Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa. grla i crijeva.imela. citocidal. antihipertensiv.) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. imela. misteltoe. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. za protuupalna djelovanja. za zaustavljanje krvarenja. (Viscum album L. ekcema i raznih drugih oboljenja. kod krvarenja iz plu a i maternice. navode i ljekovita svojstva biljke. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. arteriosklerotik. antikarcinomik. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. Mistel. posebice ako se radi o udaji. relaksant.. stipites. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. Hildegarda. nesvjestice.bela omela. Listovi se . slovenski . tonik i vazodilatator. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. melina. talijanski . Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. laksativ. to ga je prire ivao Asterixu.korijena jaglaca.Laubbaum-Mistel. vi . obi no na luster. Nadalje. Imela se priprema na hladan na in. hipertenzor. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. lepak. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. Imela je prirodni antidepresiv. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja. te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. dok se bilo ubrzava). Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. kod vazomotornih smetnji. antidijabetik. hrabrost.birdlime mistletoe.12 tjedana. i 1 velika lica podanka pirike. metabolik. U Tirolu (Austrija). a zatim sni ava tlak na normalu. protiv upale usta. lim. histerije. ohmelje.viscio. vi e. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. zlih vje tica i avola. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje.5 dl aja. antiepileptik. odnosno do Svije nice. kardik. folia. njema ki . antiekcemik. a strani su joj nazivi: engleski . Laubholz-Mistel. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. srpski .) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). kod epilepsije. za opu tanje iv anog sustava. kad se mora spaliti. Germani su imelu smatrali jakim. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. sedativ. antihemoragik. jelovo ohmetnje. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. stimulant. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. Druga imena za imelu su bijela imela. diuretik. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica.

non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). Papa II.kolona. i III. kolitisa ulceroznog. cirkulacije. brezi. ko asti. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska). obrnuto jajasti. lektin. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. smje teni na stabljikama koje se ra vaju. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni. bolesti menopauze. Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. . crijeva. . III. .. preslica.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. jabuci. kru ki. histamin. upalnih stanja. varikoznih vena. Listovi su duguljasti. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. pri vr en haustorijama. viskotoksin. Od plodova se pravi ljepilo za ptice. antitumor proteini.mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj.. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. gu tera e. kod slabog lu enja u i. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova. B-stani nog limfoma. Miris i okus: bez naro itog mirisa. Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. krvarenja plu a i drugih krvarenja.rektuma. Upotrebljava se u kemoterapiji: . karcinoma. papilloma virusa. Listovima imele esto se mije aju kadulja. . gorka okusa..malih stanica bronha. oboljenja kao to su ranice na maternici. karcinoma plu nih stanica. groznice.eluca..grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). vodenih bolesti. a koristi se i za odstranjivanje bradavica.glave i vrata. Biljka je polunametnik. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. stolisnik. izbrazdani ilama po du ini. srca. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album.adenokarcinoma gu tera e. topoli. ali i u lije enju herpesa simplexa. krofula. engl. HIV-a.. holin. bolesti ivaca. . a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. grabu. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. resin. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. leukoplakije i mukoze. Crohnove bolesti. maslinastozeleni do u kastozeleni. Vrijeme cvatnje: mart ± april. jeli. AIDS-a. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. kao i za narkoti no i magi no djelovanje. konstipacije. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica. . mastopatie est. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. . jablanu. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. . glavobolje. vrtoglavice.

. Prirodni je . Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. u podne i nave er. 100 g mati njaka. Elatior ± Huds. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja. reumatskih oboljenja. e er.. 100 g usitnjenih plodova gloga. eteri na ulja. poklopimo i pustimo tijekom no i. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. sluz.. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan. vosak. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. gorke tvari. treslovina. poklopiti. Ujutro procijediti. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. Ujutro procijedimo. enskih bolesti. aj ili sok. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. inozitol.. koliko stane na vrh no a. epilepsije.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. Primula officinalis L. u podne i nave er. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. guma. uz vodu.. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). ) Jagor evina (Primula veris ± P.fenetilamin. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. i pustiti tijikom no i. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. astme.

Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. sekretolik. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno. Veris na sun anim obroncima. itd. u ikarama. Obi ni jaglac raste skoro svuda. Jagor evina cvjeta od februara do maja. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Engleski naziv joj je Cowslip. Korijen kad se osu i miri e po anisu. trputac itd. mlade listove koprive. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena.). a P. astme. ne samo nadomje tava te potrebe. emetokatarik. list i cvijet. jaglac. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. antitusik. a okus cvjetova je slatkast. diaforetik. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. P. masla kov list i korijen. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. a za lijek i su enje rabimo korijen. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita).). paroga. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. jegli . emetik. emetokatarik. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. diuretik. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. livadama. ekspektorant. pa tako i branje cvjetova jagor evine. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. divizam. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. ka lja (bronhitis. antireumatik. Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. antispazmodik. trputca ± bokvice itd. P.antimikotik. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. sedativ i vermifug. Druga imena jagor evine su jagor ika. a mo emo dodati maj inu du icu. jaglika. divlji poriluk. hipnotik. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. za lak e iska ljavanje. visoki jaglac. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). spazmolitik. laksativ. Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom.

a listovi s donje strane dlakavi). na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. saponin. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). M. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). glukoza. aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. vitamin C. gihta. zubobolje. kardio tonik. gihta. prehlade. kalij. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a.). za relaksiranje nervnog sustava. karotin. manjka C vitamina. Plod je tobolac. poreme aja metabolizma.) te raznih iv anih tegoba. Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). i arke hmelja. Scudder Rp. histerije (zajedno s valerijanom) itd. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). nesanice (zajedno s pasiflorom). slabo srce. mesnati. galaktoza. nervnih napetosti. kroni nog zatvora (list). ka lja. jagla na. itd. bronhitisa. kamfor. navalu krvi u glavu. gospine trave. J. Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). (Prof. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. koje tvore titasti cvat. kalcij. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. slabosti. itd. slabe ivce. gihta. sekretolik ± katarik i antiseptik. 2 dl vode Priprema: .sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa. ciklamin. glavobolje. glavobolje. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja.). a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. ka lja. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. paralize. primverin. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). natrij. zabrinutosti. nesanice. te tegobama s di nim organima). upale plu a. artritisa. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. Listovi tvore rozetu. tanin. migrene. ekstremne osjetljivosti. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. salicilna kiseline. katara ± sluzi di nih putova.

Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. Miris preslice nije izra en. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. pulustra truje i ubija goveda i ovce. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. konjogriz. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. a okus je opor i neugodan. E. a nakon sazrijevanja spora se osu i. limosum ubija konje. Naj e e raste po livadama. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. na vla nim obroncima planina.) naziva se jo barska metlica. kod konja izaziva uzetost i posrtanje. a E. pogotovo na ivotinje. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. glinenim zemlji tima i sli no. konjski rep. uz rijeke.Vru om vodom prelijemo cvjetove. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. maximum i E. mala preslica. poljima. jarcima. Tako vrsta E. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. Vrsta E. kositrena trava. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. ili 1/4 boce suhih cvjetova. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. utosme e je boje. vla nim poplavljenim livadama. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. koja naraste i do 80 centimetara visine. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. arvense. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. hiemale L. pa i sa smrtnim posljedicama. poljska preslica i rastavi . a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. hiemale.

pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). hemostatik te za lije enje su ice. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). mjehura i bubrega. pojavu bjelan evina u mokra i. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. Na Haitiju za albiminuriju. vezivnom tkivu. adstrigent. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. diuretik. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. antisepti nog. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. posjekotina. mjehura. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. bubrega. tj. a naro ito problema s prostatom. preslicu koristimo kod lije enja edema. Silicij je sastavni dio kostiju. tuberkuloze te vodenih bolesti. rak. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. uhodanoj tradiciji. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. urinarnih puteva (bakterija. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. Budu i da je bogata silicijem. kod dijareje. li ajeva). Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. Zbog tih i diureti kih svojstava. gonoreje. arterijama i ko i sa staro u opada. urinarnih puteva i organa. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. osteoporoza) te kod . karminativ. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. ligamentima. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. kod kamenaca u i. posebno tuberkuloze. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. bolesti ko e i rana. hemoroida i bolesti plu a. rana. Poznato je da razina silicija u kostima. upalnih stanja). ote anog mokrenja. a u panjolskoj za razne tumore. ko nih ne isto a. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. hemostatskog. diuretskog i antiupalnog djelovanja. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog.

Bojala se da e joj ostati ru an o iljak.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. nije vi e bilo ni traga opekotine. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Obloge koristimo za zglobove. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. tj. Usprkos bolu. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. ali na njeno veliko iznena enje. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. . noge i hemoroide. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. rana. vezivna tkiva i hemoroide. desetak dana kasnije. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. kupelj za ruke. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. a za krave smrt«. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. a namakanje. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. kolika god da je njihova povr ina.

To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. jedinstvenog nagorkog ukusa. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. koje je ustvari placenta puna vitamina. boje i mirisa. Sastavljen je od 50% smole. delovanje. kada je topao. Ona je specificnog izgleda. antioksidant. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. antiseptik..Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti.. otvor) na ko nici. . Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). anestetik. antivirusno. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. 30% voska. 5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci. antimikrobno. antibiotik. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. pu evi. imunostimulativno. 10% etarskih ulja. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina.

Deluje lokalno anesteticki. kompleks flavonoida. ali i kao vec pripremljen rastvor. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. ili uljni.simbol snage i o trine.. vitamini. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. Od svih pcelinjih eliksira. a miris karakteristican. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. etericna ulja 10% i oko 10% polena. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. Ukus mu je trpak i o tar. smole i balzami 55%. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. mikroelementi. . Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo.pcelinja smola . viruse. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. varira od vrste do vrste. gljivice. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola.U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima.. U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa. a to su: etarska ulja. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. pece na jeziku. najce ce alkoholni. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. ali uvek je prijatan. pre svega namenjen deci. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi.

povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. hemoroida. NJegovo delovanje protiv mikroba. koje nema negativnih propratnih efekata. Kao vrhunski aktivni biostimulator. U nauci je poznata i kao antioksidans. upale desni. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. gde su mnogi drugi lekovi zakazali.. Poznata su regenerativna. epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama.. opekotina i dr. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. posekotina i raznih rana na ko i. poma e i kod zubobolje. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). za lecenje u nih oboljenja. desni i raznih oboljenja usta. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. piodermiju. cireva. ekcem. posekotine. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata. Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore. seboreju. . neprijatnog zadaha. krvarenje. U slucaju te kih dijareja. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). upale mokracnih kanala. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. cireve i druga ko na oboljenja.

beli.bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. beli.asea aranion .athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani. Davno.. . Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. bosiok. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. Latinski naziv: ocimum basilicum . Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. bosilje. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike . zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. faslidjan. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom. maslidjan. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. gastritisa. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. veku. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. Mali. ru icasti ili purpurni. uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. te suncana i od vetra za ticena stani ta. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka . Cela biljka ima ugodan miris i aromu .svraba. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. Vi ebojni su.

mehura). tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. japanska gljiva. indijskom cajnom gljivom. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. Zovu je ruskom. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . kombuku. jedan glikozid i kiseli saponin. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. creva). pocetnih stanja tuberkoloze. kamfor.lak e mokrenje. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. gljiva za dugovecnost. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. kod kaslja. tinol lineol. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. cineol metil-kalvikol. kod bolesti mokracnih organa (bubrega. lecenje astme i zapaljenje bubrega. kod bolesti mokracnih organa (bubrega.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. karga ok caj. Samo ime kombuha je japanskog porekla. kineskom. Koristi se.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja.. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. mehura). kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. grceva u elucu. creva). pocetnih stanja tuberkoloze. tinol lineol. japanskom. kod kaslja. jedan glikozid i kiseli saponin. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. kamfor. cineol metil-kalvikol. takodje.

Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. ali i povecava imunitet. koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak.bakterija sircetnog vrenja. odla e Ästaracke´ bolesti. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. sivkaste boje i ne jede se. to mo e u mnogome da poremeti . po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. dok se ne postigne eljena kiselost. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi. dobro zatvorena. Mo e se staviti u obicnu. a to se meri lakmus papirom. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. bacterium gluconicum. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. nije samo to. U tecnosti se dr i nekoliko dana. to je smesa razlicitih organizama. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Izuzetno je va no da napitak bude blag. ukljucujuci i li aj. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. sluzava. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. Kombuhom se naziva debela. potamnjuje kosu. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. kao i pichie fermentantsa. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. Naime. acetobacter ketogenum).

Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Kombuhu mo ete i sami napraviti. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . a u te im slucajevima da izazove i smrt.ravnote u organizma. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera.

25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). polietilen (PE) ili polipropilen. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. Najbolja je staklena posuda. 5. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. 1. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. dodajte caju tecnost koju ste . 3. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. porculansku. 4. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. Neka se listici caja namacu 15 minuta. Ohladite caj na temperaturu od 20° . glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Mozete koristiti caj u vrecicama. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. Procedite cajne listice kroz cedilo. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. npr. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). 2. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. ulijte ga u staklenu. 6. moci cete pripremati vece kolicine napitka.

Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. 9. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Fermentacija treba da traje 8-12 dana. zavisno od temperature. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. 10. Napitak je ispocetka sladak. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze.7-3. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. 8.2) zavisno . prasine. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. Bolja je polusenka. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. Sto je visa sobna temperatura. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. biljnih spora i drugih zagadjivaca. to je brza fermentacija. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Kultura takodje uspeva i u mraku. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". Ako vise volite blago slatki napitak. fermentaciju treba ranije zaustaviti. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. da bi kultura mogla disati. 7. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem.dobili zajedno s kulturom.

Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. Pazite na pravilnu temperaturu caja. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. Ulijte napitak u staklenke. Staklenke dobro zatvorite. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. Uzivajte! 13. Kad kultura potone na dno.od individualnog ukusa. 11. . On je penusav. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. 12. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. Odredjena kolicina taloga je normalna. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). ponekad tone na dno. dok kvas nastavlja da radi. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. To dolazi zbog rasta kvasa.. I jedno i drugo je u redu. blago kiselkast i osvezavajuci. koje trebaju biti pune do vrha. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. Normalno ga pijemo tri case dnevno. drugu casu nakon rucka. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. Napitak ima prijatan ukus. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. koji proizvodi plin koji gazira napitak. nakon sto je bio flasiran. sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture.

na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. mlecnu i sircetnu kiselinu. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. npr. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. mukoitin-sulfatske kiseline. Kad postane tamna i prljavo smedja. na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. kao i heparin. Ako kultura potone na dno posude. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. poput sede kose ili starackih pega po rukama. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. kondroitin-sulfatske kiseline. neophodne vezivnom tkivu. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. zimi). uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. Deluje i kao prirodni antibiotik. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. proizvodeci glukuronsku. i. . koja je osnovica na e hrskavice. Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka.

cisti ucnu kesu. govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja.Utvrdeno je. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. poma e i kod nesanice. zaustavlja zarazni proliv. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. naravno. arterioskleroze. stimuli e metabolizam. Naucno dokazati sve navode je. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta). Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. ecer i holesterol u krvi. Ivan imatovi ) . preno eni usmenim predanjem. nepravilnosti u radu eluca. kostobolje. podstice rad lezda. nemoguce. kombuha prevenira pojedine vrste raka. a poma e i osobama pod stresom. poma e kod kolitisa. takodje. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. Uz to. pa tako smanjuje telesnu te inu. Podaci iz sveta. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. jetre i bubrega. to je znak da je ubrzan krvotok. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. odnosno poma e sagorevanje masnoce. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. kao i kod ka lja. povecavajuci imunitet organizma. sni ava ureju.

koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. I sam sam bio te ko bolestan. Uljna se terapija pokazala . pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. Naime dr. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. umora. ubrzo zatim. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. bronhitisa. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. encefalitisa te enskih bolesti. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. Me utim. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. te osloba a organizam opasnih otrova. A za jednog akutnog napadaja artroze. organizam slabi. i ire javnosti. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. tromboze. artroze.Karach.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. bubrega. Karachautemeljene. oboljenja srca. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. izlije io sam se ve nakon tri dana. zbog uni tenja mikroflore. elu anog ira. zubobolja. ekcema. Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. Dr. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja. crijevnih bolesti. izjavljuje dr. kroni nih krvnih bolesti.

Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. mo ete i zamisliti. stavimo u usta veliku licu ulja.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. bu kamo. Samo po sebi. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. mijesimo i procje ujemo kroz zube. elu anih tegoba. bolesti ivaca. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. ostao neugodan okus i vonj. na ta te. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . Ujutro prije doru ka. va emo. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³.obamrlosti. ulje je gusto i uto. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti.

osje ate se izmrcvareno i tromo. Ako se esto osje ate iscrpljeni. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite. ve dva do etiri dana terapije. te ko se koncentrirate. Netreba ekati da vas bolest zahvati. dva ili tri puta na dan. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. lo e spavate. imate izra ene podo njake. lije i sam.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. mrzovoljni ste. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. ugodan san i dobra koncentracija. ve odmah krenite ususret zdravlju. sklad. oslobo en balast. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Ako to elite initi e e. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. . Dr. dobar apetit. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. te ko se budite.

Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti.Natanak bolesti i njegovo lije enje . Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. Karach. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. No. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. Vrijedi poku ati!!! RAK . . nagla ava dr. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno. Uvjeren sam.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. veoma je bitan i va subjektivan osje aj.

nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. 9. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. 5. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. 2. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. 7. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. poslije terapije. plu a i dr. hrani ili na inu ivota. Razlozi se mogu tra iti u genetici. 8. Zra enjem se. puta. 6. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. Me utim. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. a tako er mo e do i da o te enja jetre. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. bubrega. pored uni tavanja elija raka. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. 3. 4. to . to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. ivotnoj sredini. srca. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja.

Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. b. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. Zamijene za e er su tako er tetne. 11. itarica. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu.. d. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. pogotovo za oboljele od raka. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. elije raka e Ägladovati' c. uklju uju i fa ol. ali u vrlo malim koli inama. koji su svi tetni. pogotovo u digestivnom traktu. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. Sluz hrani elije raka. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. e er hrani elije raka. a. . jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. klica. hormone rasta i parazite. 10.

minerali EFA i dr. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. 16. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. tijela i duha. Rak je bolest uma. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. flor. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. aj. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . okoladu jer imaju visok nivo kofeina. 12. 13. nepo eljnih i nepotrebnih elija. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. antioksidanti. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. vitamini.e. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. 15. koje sadr i voda iz slavine. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. Njegujte duh ljubavi i pra tanja.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. 14. Izbjegavajte kavu. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Bijes.

Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. koji ne sadr e dioxin. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . Dioxin je bio jedan od razloga. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. On navodi da kombinacija masno e. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. welness manager u bolnici Castle. posebno na dojci. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. hrana koja je pakirana u plastiku. Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Ne koristite plasti nu ambala u 2. kao to je vatrostalno. Dakle. Umjesto plastike. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. pireks ili keramika. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom.

15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. nata te. svako jutro.mikrovalnoj pe nici. odnosno 2-4 dkg. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem. sa 2 dcl soka ili mlijeka. RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome). Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . Uzimati jednu veliku licu. da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

240. 414. 261.170. 422. 141. 421. 160. 403. 410. 263. 401. 309. 201.440. 327. 411. 105. 162. 475. 104. 172. 480 SUMNJIVE TVARI: E. 332.477 . E. 180 E. 402. 305. 474. 308. 306. 405. 280. 111. 336.200.173. 333.334. 406. 331. 473. 175. 472. 237. 153. E. 282. 152. 161. 326. 101. 103. 171. 150 (Elite Cappuccino). 140. 203. 301. 202. 260. 335. 290 E300. 408. 303.E. 238. 420. 337. 174. 236. 471. 281. 130. 132. 151. 404.125. 121. 307. 241. 382 E400. 270.100. 325. 322. 413.

320. povisuju kolesterol. podra uju ivce. 232. 233 E311. 110 (Cedevita bomboni). 339. Anamarija Cappuccino). ko ne bolesti. uni tavaju vitamin B 12. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. 338. smetnje probavnog sistema. Martinger sandwich sir u listi ima. 224. (Zdenka mazivi sirevi. 221. 120. 321.OPASNI DODACI: E102. 312. 124. 230. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. E . 231. Zott Toast sandwich sir u listi ima.

461. . 217. 239 E330 (Margo s maslinovim uljem. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 214. 142 E. Arabesca Cappuccino Gold. Elite Cappuccino). Margo s jogurtom. Schweps .210.123. Margo Nova. 131. 216. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. 465. Zvijezda light majoneza). 341 E407. 215. 211 (Zvijezda ketchup.Bitter Lemon. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD.340 (Anamarija Cappuccino.213.463. Puris hrenovke).

E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni. meso rakova. . Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica. puding sa lagom u plasti nim posudicama.zajedno s E-110. Cr me-Fraiche.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi. neki sirevi i gljive u konzervi. zamrznuta riba marke "Iglo". topljeni sirevi za mazanje. vrhnje za kuhanje. neka bezalkoholna pi a. Treets i Smarties okoladni bomboni. puding od vanilije. PREPORUKA: Koristite ovaj popis .

tucanja. talo enja kalcija u mekim tkivima.uzeti prije glavnog obroka. zadaha iz usta.Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju. . Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke. kod bolova u kostima. povra anja u trudno i/ lo e probave. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. proljeva.Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) . Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. Kod ne iste koze. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. gastritisa.Djeluje protiv povi ene kiseline.jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. opeklina. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij . Pobolj ava kvalitetu kose i nokata.Bakteriostati ko djelovanje.

Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. Prema potrebi ponoviti postupak. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati.Krvarenje zubnog mesa. afte br e . po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. Rije je o inhalaciji. nagnemo se to bli e i udi emo pare.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice. mala zagnojenja. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. ka lja. laringitisa. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. Kad pare po nu izlaziti. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. Treba udahnuti najmanje 75 puta. Navla iti ru nik u vru oj vodi. astme. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva.

Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati.Zglobovi. .Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. Terapijska upotreba . premorenost. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. no no znojenje. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka.izvana Stres. uko enost. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. povi ena temperatura.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa.

Plod jabuke sadr i: vo ne . Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. koja je uz gro e.jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. Jedan od njih je jabuka. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Jabu ni ocat . U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske). Jabuka je na neki e ere. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. sa sna nim zubima i kostima. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti.

kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. celulozu.vitamine. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). enzime. minerale. organske kiseline. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat . ali i vitamina C. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban.pravi eliksir zdravlja. a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. Od minerala najvi e ima: kalija. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. Tako er. pektin. silicija i drugih elemenata u tragovima. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. B i C. eljeza. kalcija. Kalij je vitalno va an mineral. Jabu ni ocat je hrana i lijek. privla i im vodu. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". pi e zdrav- . Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). magnezija. fosfora. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. Ako kalija nema dovoljno u stanici.

zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. kisela pH razina. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade. kupus. ljive. zeleno lisnato povr e.com. radna populacija). prostate i mokra nih kanala. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. Bogati izvori kalija su povr e i vo e. odnosno poma e kod virusnih infekcija. Povr e bogato kalijem: raj ica. malaksalost. slabije pam enje i lo iji san. a vo e: jabuke.hr. masline.com. Ina e. Ima ga u per inu i kadulji. zelena salata. mijenja se u lu natu. antisepti ko djelovanje. badem. aci. bubrega. cvjeta a. tetivnih za ep . banane. meso. Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. kelj.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi. kru ke. (hladne ruke noge). pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. Znaci manjka i kalija: umor. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost.zivot. gripe. ali i u medu. riba. kroni ni ko a. bundeva.hr. Budu i da ja a organizam. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. studenti. upale grla i sinusa. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. pi e zdrav-zivot. to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i.

kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. ali i preventivno. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. taj Rezultat kiselkasti. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. piti i grgljati jabu ni ocat. I na kraju. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. ocat su primjenjivali kao antiseptik. koristimo ga i kao dodatak salatama. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. poput ostalih vrsta octa. a limunu produ ili trajnost. jednostavan. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. . ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. Naravno.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. Za vrijeme gra anskog rata. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. i octa na napitak. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. ne zaboravimo. Mo emo "limunski ocat". Djeca uzimaju pola a e vode. U vrijeme Hipokrata.

bubrega i drugih organa. Osim toga. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. Neke od njih su: . Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. betakaroten.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. koji se pije vru ili hladan. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. kalcij. vode i meda. Provedena istra ivanja su pokazala. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. fosfor i kalij. kao to su pektin. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale. eljezo. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. povr e itd.

Artritis Osim toga. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. ako va metabolizam ne radi dobro . Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma. u mjesto toga da ih talo e u tijelu.kao lijek . koji je jeftin i nema tetnih posljedica. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. poku ajte sa jabu nim octom. Ovo su samo nekoliko primjera toga. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. JABUKA . koji se nalazi u jabu nom octu. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). koji sagorijeva masno e. jer spre ava rast kancerogenih stanica. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. Visoki krvni tlak Kalij. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin.

ispod pusteni i esto dlakavi na licu. umska jabuka. Ima mnogo vrsta jabuka. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. Oko 2. Prirodni je anemik. antireumatik. Jajoliki listovi s u iljenim vrhom.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. s finim pustenim stapkama. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. ili pojedina no u raznim umama. francuski Pommier Pommier sauvage. kongnestik. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. stimulans. dugi su 5-10 cm. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. divljaku a. trpkog okusa. jabka. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. ± Malus domestica Borkh. dezifecijens. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. aromatik. ovisno o sorti. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. detoksikant. sedativ i tonikum. stani tu. dijetik. laksativ. dijaforetik. bra njava ili so na. Druga imena su joj adam ica. antiarteriosklerotik. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. du ine 1-3 cm. Raste samoniklo u .) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. kiselog. a svima je zajedni ka ugodna aroma. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. diuretik. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. Oko 800. digestiv. divlja jabuka. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. jabuko. a talijanski Melo selvatico.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. jaboka. antidiaroik. Mo e biti slatkog. antiseptik.

4%. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. citronsku.bjelogori nim umama. celuloze. acetat± aldehida. nijicina 0. nego lije iti. bjelan evina 0. kao to ih imamo danas.. silicija 1. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu.15 mg. amil-eter. jer ne samo to krijepi srce. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. a plod po elji. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. folne kiseline 0. salicilnu i mravlju kiselinu. Jabuka sadr i vode 80%. eljeza. pektina. crijeva. mravlje kiseline. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. 35 mg. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. eljeza 0. vitamine A i B posebno B 5. raznih .9 mg.4%. natrija 1. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. mangana itd. U kori jabuke. cinka itd.8 mg. u tragovima PP i B6.000 raznih sorti jabuka. oksalnu. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er).9 mg. fosfora. flora joda. Danas postoji oko 2. jantarnu. kobalta. masti 0. niz mineralnih sastojka. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. sumpora 5 mg. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja.1 mg. vitamina A i C. mangana. 8 mg. ve mu donosi energiju i hranu. magnezija 2.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka. list isto kao i cvijet. e era 9-12%. biotina 0.. jabu nu. acetata. katar eluca. geraniola. mlije nu. mnogo vitamina C i P P vitamina. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. kalija 137 mg. regulira tlak. fosfora 11 mg. kiselina (jabu na) 1%. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. te kod arterioskleroze.

Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. . Na 1 li icu ribane jabuke. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. dodajmo dvije li ice naribanog keksa. u inak e biti isti. jer je najprobavljivija. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Sve se dobro promije a i daje bebi. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka.nametnika. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e.

a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. a lije i i bolesti ko e. dok ne dobijemo ka u. napunimo s medom i ispe emo. omaglicu. kuhamo u malo vode. mokra nog mjehura. crijevnih bolesti i paratifusa. bolesti o iju. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. Poma e i kod srdobolje.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. neurastenije. Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. visoke temperature. hemoroide. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. Za pokvareni eludac: . bubrega. gripe. lupanja srca. infektivnih. nazeba. Za znojenje: Razre emo jabuke. slabu probavu.

Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino. procijedimo. Za lije enje ko nog ira: .

Za nekoliko dana e ga o istiti. antiinflamatorik. njema ki erdapfel. francuski pomme de terre. dijetik. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista. ekobioti ara. kumpir. laktagog i laksativ. krtola. naturopata. kao i gra ana raznih zanimanja. a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. Druga imena su mu kompir. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. Prirodni je abortiv. arterosklerotik. Isto tuma enje daju i za raj icu.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. kozmetik. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. krumpir. Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. makrobioti ara. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . diuretik. antisapzmodik. Engleski naziv mu je potato.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). dijabetik. talijanski patata. kartoffel. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru. krumpjer. emetik.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. antiasmatik.

hepatitisa ko e i ekcema.1 %. ujedi itd. najvi e kroba..). Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e. B 1. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. divlje meso. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. mangana.uzimanja ostalih namirnica. masti 0. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru.) u obliku aja od kore krompira. kalcija. B 6. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. cinka. Od minerala ima bakra.9 %. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. B 9. Oblozi od krompira. eljeza. glikozurije. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. B 2. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. opekline. ugljikohidrata 18. pire od krompira predstavlja lijek. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. fosfora. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. uljevi. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. li aja. udarci. koji se pripremaju na razne na ine. ima ga u zelenim dijelovima biljke. a od kiselina jabu nu i mlije nu. bjelan evine 2 %. Vitamin C se kuhanjem gubi. Od vitamina ima C. a najvi e u mladim nezrelim . itd. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina.). Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. U lije enju gastritisa. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes). P P i K.

Gastritis U lije enju gastritisa. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. * Ako krompir gulimo. st. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. to inimo to tanje. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen. danas jedne od najra irenijih bolesti. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. kao ukrasna biljka.plodovima. Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena. kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. Bolivija ile). * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. kod pune svijesti i bez bolova. * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. Javlja se za epljenost. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. krompirov sok predstavlja jedno od . a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. bezvoljnost i iscrpljenost. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni.

Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea.). naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja. oduzimaju vru inu (vru e glave. promrzni udovi. kad se po nu pokazivati rezultati. ka e ili juhe. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. .5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). ve ere. ru ka. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. razne opekline itd. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. reume. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. kupusa i crne rotkve. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. Kod lije enja ciroze. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. pola sata prije doru ka. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. glavobolje. malo maslinovog ulja i soka limuna. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta.). za injenu s dosta per ina i luka. a poja ava se korijenom per ina i celera. uz terapiju. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli.prirodnih sredstava za lije enje. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. giht itd. kao i kod napadaja gihta. dodajemo i sokove od cikle.

Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. Stres. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. ÄGljivice. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. Od samog po etka svoje medicinske karijere. tako i psihi ki. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i. Lesingera bakreni Candida i rak . koje boluju od kroni nog umora. u asno se osje aju ± kako fizi ki.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. ne dr i vodu. . Zbog toga osobe. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. Dr.lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka.Kori ten tekst od homeopate I. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. da se hrane tijelom svog doma ina. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. dijabetesa i poreme aja metabolizma . alergije. posebice candida. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. to je candida? Candida albicans je gljivica. koja uzrokuje brojne probleme. artritisa. i da teorija konvencionalne medicine o tome. Candida i rak Dr. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. Mike Lambert).³ (dr. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. prekomjerno kori tenje antibiotika. Ova gljivica tako er ivi u ustima. probavnih problema itd. Na alost. nezdrava prehrana. koje je nalagala konvencionalna medicina. depresije.

nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. Konvencionalna medicina tvrdi. . da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. Simoncini je shvatio. koje zovemo Ärak³. Me utim. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. dr. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. kao i candida. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. 3. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. Na kraju. bez predrasuda i strogih pretpostavki. Za titna reakcija organizma Dr. koje je diktirala moderna medicina. U zdravom organizmu. Prou avaju i rak. da to nije tako.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. kada sam gledao jadnu djecu. gdje u tijelu da se nalazili. Patio sam. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. Simoncini je shvatio. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. Nakon nekog vremena. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma.Simoncini govori. 2. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. koja su umirala od posljedica kemoterapije.

nastavio je tra iti lijek. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Brzo je shvatio. kojih je on izlije io od raka. kao i drugih bolesti. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. da bi se obranila. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom .Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. Kada imunitet funkcionira pravilno. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. Sudbina otkri a dr. poput sode bikarbone. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Me utim. spre avaju i njezino daljnje irenje. candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. odmah rje ava problem. Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. Za razliku od drugih lijekova. da je rak uzrokovan candidom. da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. Da. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. koji je bio namijenjen da ju ubije. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. jer candida brzo mutira. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. je oslabljeni imunitet. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. Na kraju pravi uzro nik raka. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. Umjesto toga. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. ak se i po inje hraniti lijekom. U ovom slu aju. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³.

da bi shvatili. a sodu su nazivali Älijekom³. napunite a u . kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. besplatan i daje pouzdane rezultate.curenaturalicancro. ovisno o tome. dr. u drugima ± samo nekoliko dana.com/ lanak je preuzet sa http://www. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka.davidicke. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. Test je jednostavan. Candida saliva test 1. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. Posjetite stranicu dr.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test. to je zaista ludo i opasno. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³. Me utim. Prije nego li to odete na spavanje. Kada je iza ao iz zatvora. Sada. postoji i ku ni test za candidu. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. Tullio Simoncini nije bio kukavica.) Na sre u. (Predla emo. U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. koriste i sodu bikarbonu.Simoncini ovdje: http://www. nepoznatog porijekla. gdje se nalazi rak.

ili se otopila. nadutost i plinovi. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. pljunite u vodu. da imate previ e candide u organizmu. . 3. sa Vama je sve u redu. Ostavite a u na 15 minuta. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. koje se spu taju prema dolje. ili ako se slina skupila dolje. konstipacija i garavica y alergija. kihanje. dijareja. ili se u vodi vide trake. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. 5. 8. 7. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u. 6. odmah nakon to se probudite. Ako je voda postala mutna. 2.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. gr evi. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. 4. postoji velika mogu nost toga. Slijede e jutro.

za epljenje nosa. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.lije enje antibioticima . slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .dijabetes Na ini lije enja candide .Citrofit . est ka alj. astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.oslabljeni imunolo ki sustav . prehlada.Alkalna dijeta .trudno a . depresija.prehrana bogata rafiniranim e erom .upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .Soda bikarbona . grlobolja.Anti-candida dijeta . iritabilnost.e njak (u kapsulama) .

preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. Simoncini) Dr. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca. Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. terapija dr.. talijanski onkolog. u ve ini slu ajeva.Simonicini uzrokuje rak). to uni tava candidu (koja prema teoriji dr.Lactobacillus acidophyllus . tokom jednog mjeseca. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi. crijeva.Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode.Simoncini . Nakon toga rak bi trebao nestati.Simoncini.

u ovom slu aju.. U ovom slu aju.³ . Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. Za udo. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. da pove ava nivo e era u krvi. direktno u venu. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. oboljelim od raka . Me utim. da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. svaki dan.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. zatim pauza od 6 dana. ali bez ikakve tete za organizam. ova terapija je jednostavna. ÄDrugi lije nici su mi rekli. Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. Me utim.. po to stanice raka se hrane e erom.Jimu Kelmunu Dr. Vi e info na http://www. Nakon toga provjerite da li se rak povukao. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. javorovi sirup djeluje na takav na in.com/th. Terapija bi trebala trajati 6 dana. pu tenim ku i na umiranje. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. ubijaju i stanice raka. . Tako trebate nastaviti.zahtjeva lije ni ku pomo .simoncini. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota.curenaturalicancro. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka. to je bilo potvr eno snimanjem. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. po to ih soda bikarbona odmah ubije. koji je dijelio ljudima. u obliku injekcija ili intravenske terapije. e er djeluje na druk iji na in. Pretpostavlja se.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom.

e er i bijelo bra no KUPUS. Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera).zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. capitata Kupus (Brassica oleracea l. detoksikant. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. od sredozemne obale do Irske. diuretik.tokom ove terapije izbjegavati meso. antireumatik. glavatom kelju (Brassica oleracea L. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). crveni kupus. gemmifera).Postupak: . antiskorbut. glavati kupus.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . antiseptik. pisac staroga Rima. digestiv. gongylodes). Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. sedativ i vermifug. var. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. kapusta. laksativ. Kolumele. p. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. antiulkus. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. acephala). ). p. glavatica. a prvi zapis iz 4 st. p. var. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. ). dermetik. dijabetik. ( Brassica oleracea L. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota. var. . remineralizant.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . Citat: »plodovi zemlje se preziru. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. revuzijant. Kr. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. var. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. broskva. antianemik. Kr. opisuje 10 vrsta kupusa. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. var. Kr. pitomo zelje. var. crveno zelje. Prirodni je adstrigent.

Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. koji su oboljeli od skorbuta. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. dok je . variva. sena itd. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. dobar je remineralizant.). to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug). za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. antirahiti no djelovanje vitaminu D. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. kao hrane (juhe. koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora). Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. vodene bolesti ). sok i list u kozmetici itd.Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. salate. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja.

Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. i uvijek pripremamo svje .James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. Tako inimo 7 dana. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog). koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. pomije an s medom ili e erom. a mo e i komora a. ako posjedujemo sokovnik. II. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. i valjkom ili peglom izgla amo list. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. I. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. pritom koriste i razna pomagala. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). pijemo ga u gutljajima. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi.

irevi. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . I. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. Ako se pojave nadimanja. ekcemi. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. li ajevi.uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. te 2 puta na dan uzimati salatu. osipi. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. Salatu uzimamo 2 puta na dan. tjedan jedanput po dl soka ujutro. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. opekline itd. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete.

rane koje zaudaraju. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). svaka 2 sata po licu. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. ili preko no i. Uzimamo 14 dana. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. tinkturom stolisnika ili kadulje. a tijekom dana po 4 sata. obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena. crvenog vjetra (erxsipelas). ako je u uputama navedeno. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. upale stani nog . te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. ). kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. a ako i jest. a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. pri tevi. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Rasol ne smije biti jako slan. irevi itd. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. osipa (egzantema).ne prestane. stavljamo biljnu mast. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. crljenice (rubeole). Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. itd.

lagano masiraju i. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. kod pojasnog herpesa (herpes zoster). Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi.tkiva (flegmona). to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. njegovani i nasmije eni. lanak od I. Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. kod neuralgije lica (trigeminusa). Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Hladniji dani. Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. i to ujutro i nave er. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Kako bismo . rane od pro irenih vena. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele. kod reumati nih bolova (zglobovi). znojnog osipa (milijarija).lumbaga-i ijasa. Kad nave er skinemo oblog.

dokazano je. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. limuna. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. Ko a e biti mekana. vo nja bicikla ili brzo hodanje. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. pinata. paprike. problemati noj ko i i podo njacima. Ako ne mo ete svaki dan. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. Zbog oskudnije zimske prehrane. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. ubrzava metabolizam. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. osim ako to zaista nije potrebno. kupku ili neku tehniku meditacije. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. ali i imunostimulator jer. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. nahranjena i nje na kao bebina. kivija. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. jabuka. celera i sl. Kad god mo ete. kao to je lagano tr anje. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. ipka. Garantuje trenuta ni dotok kisika. kupusa. smanjuje stres. najbolje na svje em zraku. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. .

Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme.Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. nasje i ga na .Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe.

Komad vo a je spreman pro i . Va no je znati kako i kada jesti vo e. a zatim komad vo a.kri ke i staviti u usta. To nije tako jednostavno. kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. Recimo pojedete dvije nite kruha. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma.

cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. ali ga kruh spre ava u tome. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. .: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). itd. U me uvremenu. To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. arka. Jedite vo e na prazan eludac. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. pospe uje probavu i sokove.ravno kroz eludac u crijeva.

kao to su napr. zdravlja. jer su oni kiseli.Dakle. Ako elite piti . Nemojte piti prigrijan sok. energije. a ne koncentrat sokova iz konzervi.pijte samo sok od svije eg vo a. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. ste i e te svu tajnu ljepote. Ako jedete vo e na ispravan na in. jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. sre e i normalnu te inu. Ako ho ete piti vo ni sok . naran e i limuni. Nemojte jesti ni kuhano vo e. koji se bavio ovim problemima. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno. dugovije nosti. u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima.

sr ani . jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja. vitamina E i vlakana. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. pijte ga sporo . magnezija. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C.: tj. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. dobar izvor kalija. arka.vo ni sok. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni.gutljaj po gutljaj.

koji poma e i poja ava na imuni sustav. Tako e je klju ni izvor likopena. a puna je glutationa. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i. Sastoji se od 92% vode. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. za epljenja krvnih ila. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. . slobodnih radikala. oksidanta u borbi protiv raka.i mo dani udar. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. sni ava kolesterol. Jagode spadaju me u glavno vo e.

: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). bijelim ili utim mesnatim tekom. (Prim. Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid. Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li . koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim. koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ).: zatvorene stolice ). arka. arka.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C.: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. Guava je tako e bogata vlaknima. arka. (Prim.

pretvorit e se u masti i dovesti do raka. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. A ako je suditi prema brojnim studijama. osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. prehlade.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. upale sinusa ili uha te bronhitisa. Vrlo brzo. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. kao izravnu . hunjavice. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. ka l ja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. to e usporiti vrenje. ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima.

no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. Na alost. dr. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. Edukacija daje rezultate Prof. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. a nakon druge kampanje 27 posto. Primjerice. Vera Vlahovi -Pal evski. Na alost. . a nakon druge kampanje 10 posto.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. ± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. kao vrijeme gripe i viroza. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe.

ka e prof. Ali. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. Ipak. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. upale sinusa ili uha te bronhitisa. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. pospje uje razvoj otpornih bakterija. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. hunjavice. dr. ka lja i gripe. Iz istog istra ivanja. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. bez obzira je li opravdana ili nije. dr. Vlahovi -Pal evski. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. dr. govori prof. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. svaka primjena antibiotika. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. viroze ili povi ene tjelesne temperature. Vlahovi -Pal evski. obja njava prof. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika.to se odnosi na potro nju antibiotika. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. prehlade. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. bez preporuke lije nika ± opravdano. dr. .

a grlobolja tjedan dana. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. dakle cijelim spletom simptoma. Naime. dr. To je jo ve a pogre ka pa prof. Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. prehlada je esto pra ena grloboljom. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. kako pacijenata. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. Upala uha. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. Osim toga. . a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. a njeno rje enje se ne nazire. tako i lije nika.

Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. I to na na in da se tri. Vlahovi Pal evski.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. u posljednja dva desetlje a. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. te da ga se ne smije pregrijavati. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. Ako uzimate med direktno. isu i je i na taj na in o teti. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. ako ga se dobro prokuha. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. No. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. Naime. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje. . dr. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava . NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. No. Me utim. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. upozorava prof.plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika.

Med je gotov. No. najradije bi se preselili na mjesec. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. . Pa. u dobroj mjeri. manje s njim manipulira. KRVNA GRUPE . malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici.. Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. proizvod ve u p elinjoj ko nici. Ne treba mu ni ta dodavati. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode. formiran. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. to je filtriranje.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. ali niti oduzimati. osloboditi te peludne napasti. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl. jednostavnog razloga. najbolje je direktno od p elara. homogeniziranje.

imaju najkra i ivotni vijek. Utje e na na u probavu. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji. gastritisu i alergijama. stres. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. metabolizam. veoma iskreni i odlu ni. opstajale u divljim uvjetima ivota. ive stabilno u sada njosti. Jako su dobre vo e . Ova krvna grupa je sklona i irevima. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost . mentalno i emotivno stanje.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. i snagu na eg imuniteta.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.

divlja . jetra tele a.umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. janjetina. srce . teletina. ov etina. Jako dobre namirnice: govedina. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina.

parmezan. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. morski rakovi. lignja. Neutralne namirnice : bob. ikra od lososa.dagnje. gavuni. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. surutka. mla enica. purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. soja. miso. edamer. koko . sladoled. edamer sir. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. jogurt. tofu. frape.Neutralne namirnice : fazan. bijeli grah. losos. crveni grah Izbjegavati : pinto. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. patka. koko ja jaja. list. mozzarella sir. sve vrste le e . emmenthaler sir. maslac. guska. kozji sir. Neutralna hrana:feta sir. gauda sir. karpina i i srodnici. tuka Neutralne namirnice : cipli. aba. vrhnje. kozje meso. piletina. sku e. slanutak. kamenice. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera.

umbir. krumpir Neutralne namirnice: celer. pasta od arti oka. endivija. bu ine sjemenke. gljive. pinjoli. tikvice. korabica. kikiriki. bu a. kesten. e njak. zob Izbjegavati: glutensko bra no. masline. komora . mrkva. cikorija. kiseli kupus. je am. luk. lan. repa. kelj. ra eni kruh. ri a. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. mak. Neutralne namirnice: bademi. kokice. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. proso. aloja. repa. paroga. sojino bra no. blitva. kisele krastavce. p enica. brokula. crne masline. arti oka.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. lje njak. hren. salata rimska. pinat. p eni na krupica. kapare. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . paprika.

kopar. okolada. ljive Neutralne namirnice: brusnice. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. kim. roga . kokos. Neutralne namirnice: anis. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. per in. papaja Izbjegavati: avokado. lovorov list. med. maline. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . papar. ke ap. smokve. dinja. dunja. limun. kupine. fruktoza. sojino ulje. estragon. ma uran. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. melasa. jabuke. klin i . vi nje. bosiljak. alge modrozelene. ananas. jagode. kadulja. papar. mandarine.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . korijanar. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. grejpfrut. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. cimet. kivi. ribiz. gro e. lubenica. Pi a: . datulje. kukuruzni krob. sirup od kukuruza. ocat jabu ni. Jako dobre namirnice: mango. tre nje.

Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. metabolizam. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. estoka pi a. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. mentalno i emotivno stanje. Utje e na na u probavu.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. stres. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. slatka gazirana pi a. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. Zahtjevni su i veoma osje ajni . djeluju smireno i . bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. i snagu na eg imuniteta. kava.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj. i ne ga prokuhavati. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici.

osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. depresija. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja. Jako su osjetljive na potrebe drugih. psorijaza. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu.Studije su pokazale i br em napredovanju raka.suzdr ano. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e . Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma.

Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. izbjegavanjem dijeta. nadalje dugim i otvorenim razgovorima. izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. izbjegavanjem sva e. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: . Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja. otu eni sa intuitivnim sposobnostima. i snagu na eg imuniteta.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. metabolizam. stres. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. Znaju biti jako odrje iti. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost.strastveni. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . mentalno i emotivno stanje. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. Utje e na na u probavu. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije.

Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti.svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. hladne ruke i noge hemoroidi . Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. Meso i perad: . upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta .

lokarda. hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. govedina. mozzarella sir. farmer i feta sir. camebert sir. rocotta sir. lignje. vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. in uni. jesetra. kapice ( koljke). menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. grdobina.Jako dobre namirnice: purica. kavijar. ov etina Izbjegavati: bizon.dagnje. kefir. sku e. Jako dobre namirnice : losos. jogurt. srdela i srodnici. mlijeko kravlje obrano. listovi. Neutralne namirnice : cipli. maslac. kamenice. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. kozje mlijeko. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. koko . morske rakove ( velike). edamer sir. divlja . abe. pu evi. bakalar. kuni . tuna. sladoled. mlijeko kravlje punomasno . lampurga. patka. Neutralne namirnice : janjetina. teletina. gavuni.

zob i zobeno bra no . sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. Jako dobre namirnice: esenski kruh. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. bu ine sjemenke. bob. ra eni kruh. ri a bijela/indijska/sme a. orah. p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. bademov sir.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. miso. proso. je am. lanene sjemenke. pinto grah. teff. pistacio. . pinjoli. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. crveni grah. sojin sir. kikirikijev maslac. indijski ora i . sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. mak. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. rafinirana p enica. proso. ri ine mekinje ri ino mlijeko. le a naran asta. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. ganci.

jam. borovica. dinja. kelj pup ar. celer. datulje. bu a. repa. hren.jagoda limeta. blitva. tre nje. crne masline. masla ak. Neutralne namirnice: paroga. murva. goru ica. kapare. zelena paprika. krastavac. gro ice. kupine . korijandar. brusnice Neutralne namirnice: borovnice.zbog velike koli ine antioksidanta. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. Jako dobre namirnice: ananas svje i. krumpir slatki. korabica. vi nje. papaja. gljiva.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. kru ka. smokve. kaki. kivi. breskve. poriluk. masline zelene. ribiz Izbjegavati: mango. ipak. mrkva. Izbjegavati: crvena paprika. kumkvat. grejpfrut. kupus. komora . jabuke. lubenica. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. alge. naran a. Jako dobre namirnice: kelj. umbir. ljive. radi . ljutika. patli an.tikvice.

roga . ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo. kava. e er. per in. sol. laneno ulje . kim. fruktoza. kadulja. tartar umak. okolada. crno i bijelo vino.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. majoneza. Jako dobre namirnice : kari. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. vanilija. timijan Izbjegavati : Worcestershire umak.med. ma uran. klin i . kukuruzni krob. elatina. ke ap. slatka gazirana pi a. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. chilly. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje.

Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. mentalno i emotivno stanje. i snagu na eg imuniteta. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. . Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. originalni. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. samodostatni. subjektivni. Utje e na na u probavu. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. metabolizam.ga ne vi e od 30 sekundi. stres. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.

Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . jetre i u nog mjehura te grli a maternice. Imaju mali rizik od raka titnja e. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp. sinusnih infekcija. visokog tlaka. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. Mogu patiti i od gojaznosti .otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. Pseudomonas sp.a najve i rizik za rak kostiju. plu a i jajnika . hipotireoidizma. dijabetesa tipa I. Podlo ni su infekcijama. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. gu tera e. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika.

purica. kuni Neutralne namirnice : bizon. govedina. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina. patka. jetra. piletina. jarebica. divlja . prepelica . fazan. teletina Izbjegavati: koko je meso.lo a cirkulacija. ov etina. hladne ruke i noge hemoroidi . kozje meso.

gavuni. ricotta sir. maslac. sojin sir. losos sku e. ementaler sir. karpina i srodnici. sojine granule. jogurt. Neutralna hrana: edamer sir. mozzarella sir. kefir. kavala. Jako dobre namirnice : grdobina. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. lubin. sojino mlijeko . tun Izbjegavati: gof. palamida Neutralne namirnice : cipli. Jako dobre namirnice: farmer sir. parmezan.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. jaja koko ja. haringe. bob. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. slanutak. dagnje. sojine pahuljice. mlijeko. srdela. tofu. crveni grah Izbjegavati : le a. kozji sir. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. lokarda. quak sir. feta sir. gauda sir. listovi. lampuga. in uni. lignje. kamenice. kavijar. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. tuke. meku ci.

bu ine sjemenke. kapula. chilli. krastava. pinat. arti oke. kupus kiseli. arti oka. orah. proso. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. glutensko bra no. lanene sjemenke. paroga. zob. kokice Neutralne namirnice: je am. kikiriki. komora . kelj. paprike Neutralne namirnice: bamija. repa. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. zobeno bra no. rabarbara. masline zelene . posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. celer. mrkva. Jako dobre namirnice: brokula. aloja. bu a. gljive itake. kruh bez glutena. ri ino bra no. Izbjegavati : pistacio.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. krumpir. kapare. blitva. umbir. pinjoli. ra eno bra no. gljive bukova e. rotkvice kupus. mak. kruh Izbjegavati: p enica. poriluk. ri a. suncokret. ri ino vrhnje. tikvice Izbjegavati: crne masline. sojin. kesten.

ocat. datulje. okolada. breskve. majoneza. papaja. papar bijeli i crni . lovorov list. kivi. ma uran. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje. sol. kaki. vlasac. klin i . ljiva Neutralne namirnice: borovnice. nektarine. smokve. slai Neutralne namirnice: feferoni. bosiljak. limun. tre nje Izbjegavati: kokos. cata (dinja). ipak. jabuke. elatinu. ribiz. med. dunje. vanilija Izbjegavati : cimet. kumin. ljive suhe. kukuruzov krob. kim.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. laneno ulje . sojin umak. brusnica. anis.Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. lubenica. metvica. kadulja. chilli. melasa. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. jagode.

i ne ga prokuhavati. 2. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice.krv . ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . pobolj avaju prokrvljenost stanica. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. Dakle.Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. kao to su polifenoli. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. poti u izmjenu tvari u organizmu. crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. pivo. ka u Francuzi. a ne da bismo se njime lije ili. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. slatka gazirana pi a. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom. pivo. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. to god vi sada mislili.

sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. od visokog krvnog tlaka. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . zavisi kako se uzme .LDL. NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'.da krv e bude prerazvodnjena. pripazite. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju. 3. pa ak i onu u mozgu. PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu. 4.bolje kola va im venama! Da ponovimo. .bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. ali niti zgru ana! 6. ime odmah sni avaju i krvni tlak. VI E DOBROG KOLESTEROLA. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. 8. ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. Ono to se u narodu ka e . Ina e. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. Lo a ili dobra vijest. Samo bez pretjeranog odu evljenja. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. molim.

DRIJELA Opasna kombinacija . ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. RAK USTA. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. 2. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. GRLA. tj. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. 9. JEDNJAKA. . mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. a stanice preoptere ene ma u lako se upale. vino. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. 24 g*alkohola (mu karci). TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. 10. 3.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. pogotovo onaj prostate i plu a.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. te nakon odre enog vremena i odumiru. te folna kiselina sadr ana u pivu. A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). prije svega oni B kompleksa. kao to je primjerice reuma.

Uostalom. pogotovo alkoholom. alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu. ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno.03 l rakije (=standardno pi e). *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). tj. 7. sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. Benigna hiperplazija prostate PROSTATA . AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog .25 l pive. 0.5.1 l vina ili 0. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. 60 g* alkohola). 8.

blago lu nat sekret. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. Prostata oko 20 grama. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota.tkiva prostate. koje se . Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. S druge strane. godine ivota. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. kao posljedica hormonskih promjena. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. Prostata izlu uje bjelkast.

koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i. slab ili prekinut mlaz mokra e. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Do 80. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. bol tijekom mokrenja. Primjeri su: potreba za mokrenjem. neodgodiva potreba za mokrenjem.naziva adenom. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. Dobro udno. stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. a u mokra nom mjehuru mo e se . dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. oklijevanje prije mokrenja. godine. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. esto mokrenje. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. ostaci se talo e u mjehuru. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio.

kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. a rak na vanjskom dijelu lijezde. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). nu na je i cistoskopija. ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti.stvoriti i kamenac. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. Pregled je brz i bezbolan. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Bezbolno. Planira li se operacija. »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. uklju uju i i rak. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. no mnogima neugodan. kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je . kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). a oni osnovni jednaki su za sve probleme. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur.

enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. U onih koji se ele lije iti. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. Lijekovi te vrste. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. nakon osje a nekoliko dana. Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. »watchful waiting (WW)«. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. o tre za ine. U dogovoru s bolesnikom. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. jesu finasterid i dutasterid. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. doksazosin. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. tamsulosin i terazosin. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere.

ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. No. klasi nog kirur kog zahvata. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. Kod suprapubi ne prostatektomije. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. prije svega.uve anom prostatom. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. kada je stanje povezano. s hormonima koji poti u rast i tkiva. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. kona no je lije enje kirur ko. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. Dakle. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. inciziju vrata mokra nog mjehura. U svakom slu aju. lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. izre e se dio tkiva elektri nim rezom. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim. kad su ti bolesnici ponovili pretrage.

Iako se pretpostavlja da e . vodu i usjeve. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. ali samo trojica to priznaju. I to je jo jedan negativan . i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD.koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju.razina tog zaga enja biti neznatna. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja.mokrenja.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima. Po potrebi pregled.radiation absorbed dose . Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. mokra e. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi. na e hrane. Prema nekim procjenama.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! . vode i zraka. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. RAD . ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja). Tokom vremena. dok oblak stigne do obale Amerike.je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije.

65 mg * djeca te a od 68 kg .utjecaj nana e zdravlje. gdje on mo e izazvati rak. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja.32 . Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata.ka e Lam Ching-Wam.. Nakon ernobilske katastrofe 1986. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u.Prema preporuci lije nika. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila .130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . stru njak za kemijske patologije. nakon radioaktivnog zaga enja. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" . Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid. 1. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. Do sada. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. kostiju i leukemije. koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i.

ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . Chris Shade.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja. Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida. To je uvena tajna vojske SAD-a. Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana. 2. da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu.ka e dr. Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja.mg * bebe do 1 mjeseca ivota .. a to je od 6 do 50 mg dnevno. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija".

" >. Sircus. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. Ac.. . Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i. Najbolje je da u kupku dodate magnezij. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka. U slu aju direktnog izlaganja radijacije. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i. >K tome. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. barem 15-25 kg.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A." 3. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. naprimjer magnezij klorid. glina izvla i i upija radioaktivnost. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu.Raymond Dextreit. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. Sol mrtvog mora tako er je dobra. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma.jer sadr i velike koli ine magnezija.

Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). Po eljno je da je voda to toplija. . Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine. najbolje izvorske).Glinu mo ete koristiti kako iznutra. * 1. tako i izvana. * 3. mo e se uzeti jedan sat prije jela. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Po elji. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. tim je br i proces i enja. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite. to e e ju koristite. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. tjedan: ujutro promije ajte. * 2. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale.

Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju.koja sadr e alge.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. klorele. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. konzumiraju i sme u ri u.Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. >. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. . Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. Spirulina. poma e i enju krvi i jetre. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. su bile pogo ene radijacijom. miso i alge. koje su se nalazili jedna pokraj druge. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. p eni ne i je mene trave ja a stanice. Ljepljiva vlakna.

Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj . Molim. pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. klorele i drugih algi. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac. eljeli su vratiti ulo eno. Kad je izazvao pomor purana. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom... ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. ZNATE LI UOP E. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari.. bogatih klorofilom.. ni najmanje nalik na hranu..>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline..

Maslac ima mnoge hranidbene prednosti. Pove ava peterostruko pogibao .. Maslac je dio prehrane stolje ima. A SAD. O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama)..tekst. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca.. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila.. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. O MARGARINU. Ali. dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).

ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i.. kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik. mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari... I sada ona najpogubnija injenica. I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka.) .. pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice.).. Smanjuje proizvodnju inzulina.. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha.. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu.. Nakon nekoliko dana.od raka.

ni plijesni.. I dodajte mi maslac... ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo . MOLIM! udesno pi e -mrkva..* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris.. pa ima od toga koristi. a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima.. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice.

izre ite na komade. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. Operite ih. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. To udesno pi e je jednostavno. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. Uzmite jedan krumpir. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G.dugo od ranije. Seto je imao rak plu a. Vrijedi probati. . Vrijedno je uzeti ga k znanju. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak..

Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. 4. Dobar je za vid. 3. Sprije ava stanice raka da se razviju. To e ograni iti rast stanica raka 2. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. Sprije ava bolesti jetre. Ja a plu a. 5. bol u . sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. Oja ava imunolo ki sustav. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. 6. bubrega.

Kada ga treba piti: .mi i ima. 7. eliminira opstipaciju. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. Ubla ava menstrualne bolove. 10. poma e rad crijeva. Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla. Poma e u peludnim groznicama. 9. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. Nema niti jedan lo efekt. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. Detoksifikuje. 8.

. PhD (Herbology). odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. Procijediti i uliti u istu bocu. treba uzeti aku per ina. i na im bubrezima je potreban tretman i enja. te dr ati u hladnjaku. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno. Kad provrije. nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode.Prembabu Chathurvedi. Vremenom se toga nakupi puno. dobro ga oprati. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi.

i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. iscrpljenosti. . vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. anoreksije. Jako je dobar za djecu i sporta e. sr anih problema. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. fosfor.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. * Budu i je bogat kalcijem. op e slabosti. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. mentalnog i fizi kog umora. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. katarakte i infekcija. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. kao i za vrijeme menopauze. * Idealan je za ja anje kose i noktiju.

jaka bol me probadala u le ima. skoro sam ostao paraliziran. (sve enikisusovac). Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. To je trajalo godinu dana. On nam govori to je osobno do ivio. to je bilo prema rije ima lije nika. osjetio sam jake bolove u kralje nici. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. otac Jahn Schorr. tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. na jedan kongres Isusovaca. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. neizlje ivo. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. pogotovo ako sam bio budan. Kada sam imao 61 godinu. profesor fizike i biologije. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. Kad sam ujutro ustao. bilo da sam sjedio. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom . Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo .* Koristan je protiv ireva.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. ivac (i jas) je prouzro io bolove. Nije mi bilo pomo i. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. a to je bilo prije 12 godina .

bio sam sam sebi udan. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. koji nije na pravome mjestu. Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol. ivci postaju smireniji. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije. ne e umrijeti . Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). je nestalo. jer se talo io u zglobovima. Nakon ezdeset dana. nakon to sam ustao. a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. pam enje i koncentracija je pobolj ana. te stvara normalan protok krvi. skoro se vi e nisam sjetio da .osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u.jednostavno.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. Tako sam i nastavio. a osje ao sam se preporo eno. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija. Magnezijev klorid oduzima kalcij. kao i bilja. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . a krvni tlak se stabilizira. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. Dvadesetog dana.

Dobro zatvori i potresi bocu. uvijek odr avaj. 4. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. 6. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. Na taj na in. Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. ja a mi i e.postoji. 1. Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. Opet sam imao radost ivota. 3. . Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. 7. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. dobar je antidepresiv. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. 2. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. poti u i funkcije organa. i odli no sredstvo protiv stresa. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. te je preporu ljivo za svakog sporta a. 5.(mokra na kiselina). ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze.

17. 9. epilepsije. kod tetanusa . Regulira funkciju crijeva. te 10. 23. magnezij treba uzimati u skladu s dobi. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. Smanjuje koli inu masti u krvi. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr. isti krv. Sprije ava gripu. . To je izvrstan laksativ. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . 15. 21. Djeluje protiv zadaha. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti.8. 16. 22. Sprije ava pretilost. 24. 13. Sprije ava arteriosklerozu. Sprje ava ozebline. 12. Produ uje mladost-vitalnost. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. Sprije ava rak. Regulira probavu. 14. 11.itd. 18. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. 20. Smanjuje probleme bronhitisa. o ivljuje mo dane stanice. 19. Stoga. djeluje protiv arterioskleroze.

Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. kada prostata postane . ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. ve je prirodna tvar.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. Budite oprezni. jer mo ete o tetiti bubrege. bez operacije.bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi.drugu popodne i tre u nave er. posebno u prstima koji oti u. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. ovisno o starosnoj dobi. U slu aju. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. Za ljude koji ive na zemlji.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . Kad je problem jednom rje en. to nije kemijski proizvod. savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. uzimaj dalje da se bolest ne vrati.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. jedna doza ili dvije na dan. ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena. Uzmi jednu dozu u jutro. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. doza mo e biti manja.

pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. Magnezij klorid kao lijek. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. magnezij klorid mo e sprije iti irenje . smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. Uzeti jednu dozu ujutro. U tom slu aju.prema dobi.od 2 do 4 mjeseca. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. ali ne i izlije iti.kl. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki.koji pokazuju. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. Pomognite ljudima kojima . popodne i tre u u ve ernjim satima. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. uko enost.. a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. U slu aju da se bolest ve ra irila. -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. Nakon pobolj anja. itd. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. Kada je situacija pobolj a. nedostatak aktivnosti mozga.ponovo normalna. U svakom slu aju. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). Va no je ono to sam VAM poslao. uzeti minimalnu dozu za prevenciju. i ako su poznati i takvi slu ajevi.sve dok ne nastupe progresivni oblici. pa prestati. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. preporu a se kad se situacija pobolj a. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. Postoje znakovi. tremor.

30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama .aspx http://prijezaceca. I na oh se u dilemi. tetrljan. zaintrigirala me. jetrena trava.htm http://www.blog.raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . prijateljima i susjedima.webs. Za aj se uzima 20gr osu enog li a.. . macina trava divljaka. smrdu a.cvate od juna do kasno u jesen.marrubium vulgare.herbateka.je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima.bloger. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. elu anih i crijevnih bolesti. gor ika. Tragam dalje.stranice: http://herbalism. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove. Macina trava -2. otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. bljedobolje.za lijek se skuplja li e cijelo ljeto. Uzima se n te srca mala olja..hr/post/marulja/1532996.vrlo ugodnog mirisa .li e ljutog i gorkog okusa . lijek je protiv slabokrvnosti. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu). isti od sluzi plu a i bubrege. U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica.dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. bla i bolove u jetri. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom. ." Ovako pise Sadikovi . jetrenja a. a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. marulja. uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca.jajoliko name urano dlakavo li e . Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka.html http://www.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom . " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. .com/ocajnicamarulja.

U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju. nakon ega se pravi pauza. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. 11 komentar(a). A mo da je zabuna u nazivu.da crveni luk .2010.kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. . doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. 5. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. pa se nadam da e dileme tada nestati. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice. . moja saznanja Otrila sam na sebi: . Sli na mati njaku. # 15. ne mogu ni sliku da na em na internetu. Procijediti. Objavio/la lillium u 11:38. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog. Suze su me zalile.Neki i valerijanu smatraju macinom travom. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka.trebalo bi ma ija trava biti ispravno.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila.da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . 24. Piti mjesec dana i napraviti pauzu.05. o ajnica.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. Hvala. Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. ubaciti sve u 1 litar vode. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane. print. Sli na je koprivi i mati njaku. Opet. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti.

Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). vijek doba bioratova.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)). Mozda je to samo na ovim prostorima. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. Naime. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. kao i veliki broj zena. 24. u 2010.2010. cesto osjecam zarecu bolu u nozi.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). Astronumerolog Irena Sjeklo a . Ovo nije nikakva izmi ljotina. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium.Nadam se da e vam pomo i. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom.blogger. MOLIM. ne znam. procitah preporuku o pripremanja cajeva. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S.04. Probala sam taj nacin. Hvala bogu na izuzecima od pravila.Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. Naime. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Sadik Sadikovi . njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. orbit. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. pripremila caj od kunice i nevena.blogger.

bolest mu pomra uje du u i zanosi misao.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . jer se ne stari od godina nego od bolesti. izbirljiv je u hrani. nego se odvuku u vrt. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. svinjsku mast. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. kad obole. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. a to se vidi po njegovim zubima. najbolje je da zatra i pomo od njega. "Nisam u en ovjek. koji su ili predajom od oca na sina. pa i zbog toga ima svoj dra . O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. jer ako je lije nik savjesno u io. Ako ga izgubimo. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. Po mome mi ljenju. itaju i ponovo njegovu knjigu. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. od kojeg e ozdraviti. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. kao recimo ma ka. difterija itd. lahko naginju svim mogu im bolestima. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. Meso ga samo kvari. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. Oni ljudi. ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. rad ga krijepi. Tamo gdje nema ljekara. Zato treba uvati zdravlje. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. elucu i crijevima. te kopaju. Alkohol. I uistinu. treba tra iti to prije lijeka. jer bolest dolazi na kilograme. Pisano je 1928. koji su vezani uz stolicu. ovjek je stvoren za biljnu hranu. Bolestan ovjek je mrzovoljan. kojemu je bilje odre eno za hranu. ne e da okuse mesa. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. te je na smetnji i sebi i svojima. dok ne bude kasno. godine. On je i u starosti bodar. svinjetinu. Izbjegava rad. trave su najprikladnije za lije enje. tra e ljekovitog bilja. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. osobito one koje se hrane mesom. a ivot veseli. . a odlazi na grame. on mnogo znade i mo e da pomogne. Zdrav ovjek je vedar. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju.

gdje ni zemlja nije kao na a. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. Ljudi moraju da se uvaju. hrabre i podi u iz poti tenosti. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Zato stari. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. maslac. ulje od maslina. Bolesnikovo srce druga ije kuca. osobito gdje nema izvora. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. jer zalud se tijelo opire bolesti. Ovakvi znaci. A sada da se vratim na ljekovite trave. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. trave iz na ih krajeva. koje ljekari zovu simptomima. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim.Po mome znanju. da paze na se. sir. bubrezima i mjehuru. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu. Osim toga. potcjenjuju i bolest. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda. Mr avljenje mu ne e na koditi. zelen. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. Mlijeko. hljeb. da hranu dobro pro va u. da tobo e ne oslabi. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. Da se u to uvjerite. da mora ozdraviti. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. Ako bolest nije te ka. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. ije bilo ne e odati du evni nemir. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. Ne. da budu u pi u i hrani umjereni. bilo bi veoma malo bolesti. nije uvijek zdrava. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. da se peru i iste i da rade. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. On se treba sa bole u hrvati. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. druga ije govori. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. u o ima. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. . koji mo e kod pregledavanja biti miran. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. ako joj du a podlije e. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. osobito iz kr a. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. Poznavanje bolesti nije lahak posao. a ne podle i joj. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. treba pomo i da se savlada. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. nego ih. naprotiv. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. Jer nema toga bolesnika. nego. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. mo emo lahko raspoznati i po medu. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Du evne boli. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Bolesnik se druga ije pona a.

Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. neka upotrijebi manju koli inu trave. Bolesnik tra i zdravlje. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. . pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. Pa ipak. Njima su se lije ili na i stari. One su . Veliki broj potje e od mene samoga. ako je prejak. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. Oni koji imaju tegobe. samo svi ljudi sve znadu. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. kako li ste prezirno. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. neka ga poja a. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. iri i sabire. a i lijecenje mehlemima traje. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. njeguje. niste bili u pravu. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. njima su junaci vidali svoje te ke rane. Imate u ponudi razlicitih preparata. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. i dobri prakti ari koji su svjesni da. a ja sam nastojao da im pomognem. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. napokon. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. krema. Privijte je na bolno mjesto. a najljekovitije su u najve oj pusto i. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. puni nauke. Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. mehlema. usljed nosenja zatvorene obuce. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. Svaki od vas. kako ka e na narod. manje ili vise uspjesnih. a mogu samo koristiti. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. i njjetinije i svakom pristupa ne. To su ljudi velika ugleda. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. znaju koliko bolno moze biti. a svejedno je gdje e ga na i. pa ako je preslab. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca.

Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta. > >> > > . > >> > > 2. Stavite ruza za usne na ruku.. U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr.S.LANCOME > >> > > . Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko.CHANEL (lip conditioner) > >> > > . Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . Bol i otok ce sigurno proci.S.SHISEIDO > >> > > . Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta. znajte da sadrzi olovo. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. navodno nekog francuskog proizvodjaca. promuckati da zapjeni. Olovo uzrokuje rak. Zasto ici na operaciju. kad je rjesenje jednostavno. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1. Protrljajte ga zlatnim prstenom. > >> > > 3. Piti svaki dan po gutljaj.L.To je zato jer sadrze olovo. dodati malu kasicicu soli.ESTEE LAUDER > >> > > . Provjereno pomaze protiv lupanja srca. jer se pokazala njena neefikasnost.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo. . zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. privijte dio suhe sljive. Ako pocrni boja ruza na ruci.Y. Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. usuti u flasicu.MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y..CLINIQUE > >> > > .CHRISTIAN DIOR > >> > > .L.

Mislim da je ovaj tekst znacajan.jedna se zove thimerosol. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. i.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje.vecernji. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu. uzrokuje o te enja mozga. zapravo. .blogger. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. ne vjerujem sve to pro itam. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1. osim verzije na engleskom jeziku. Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje.. oprostite na mogucim greskama u prevodu. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari .pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta. Nemam komentar.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa. > U njegovom sastavu je 50% ive. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu.

> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. boze moja.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B .11. vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O. print.odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . E-mail Sprije ite svinjsku gripu . i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv.2009. pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www.za to bi uzimali Panvax. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. i dobiti o te enje > mozga. Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. 6 komentar(a).od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete . kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. Savjeti dr. Sam kontakt nije toliki problem . multipla scelerosis. # 05. kao i > brojna druga ostecenja. Vinay Goyal. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima. o squaleneu. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori.youtube.odli ni savjeti Dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo . Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. dijabetes. ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. pitajte ga o thimerosolu. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. Koje god mjere opreza poduzmete.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. Nemojte to uzeti.ve i je .

puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. 3. 4. Sli no kao to to treba initi s ustima. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. To jest. jeftin i mo an na in prevencije bolesti.2009. Korisnost preventive nagla ava se. samo u suprotnom smjeru. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. print. pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. Naime. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj.11. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. Ako uzimate C vitamin u tabletama. 2. kave. perete se ili spavate). 1. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. # 03. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. Dakle.problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima. Hands-free pristup. Datum objave: 26. 2 komentar(a). 5. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. . Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. na alost. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. 6. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. ali nije na odmet ponoviti). Preporu uje se . kakaa). Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori.

Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. gojaznost. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . postoperativnih stanja. rane sepsu. nedovoljno kretanje. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. a stres je drugo ime za na in ivota. * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. osjeta i neurolo kih o te enja. kao i depresije. moderno civilizacijsko vrijeme. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. Omega 3 to popravlja. ivljenje je protiv ovjeka samog. haringe. opekotina. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. malignih oboljenja i nedo enosti. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. lososi. povi en holesterol. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. stres Ovo vrijeme. Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. mo dani udar. atopi nog dermatitisa. Njih proizvode planktoni i alge. pu enje. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. tune.

migrenozne glavobolje i mogu e rak.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. Pomo u lije enju stresa: . nesanica. gubitak apetita ili prejedanje. visok krvni pritisak. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. alovanje ili razvod. magnezij. pesimizam. mogu biti jednako stresna. probavne poreme aje. ili bol u le ima. bol u vratu. Posljedice takvih promjena. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. velikuh i malih se zbrajaju. ljutnja.prevencija: Bogata vitaminima. osamljivanje. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. probavne tegobe. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. Prehrana. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak .osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. dijabetes. neraspolo enje. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. osamljenosti. bol ili emocionalni konflikt. umor. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. nov ani problemi. astmu.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a . mineralima Posebno bitne tvari: kalij. pove ana razdra ljivost. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. U pravilu. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti.

zlu ne trebalo . malo ih umutila i u njih zaronila ruku. kru ni pokreti ramenima prema gore. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. ali na njeno veliko iznena enje. udahnite dok ramenima idete prema natrag. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. Poslije podne vi e nije osje ala bol. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina. meditacija. natrag i dolje. mala etnja. Ovo mo e biti korisno. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. Joga. nije vi e bilo ni traga opekotine. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Usprkos bolu. hrana siroma na mastima. odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. zatim duboko udahnuti i izdahnuti . kolika god da je njihova povr ina. desetak dana kasnije. hrane bogate ugljiko hidratima. pasiflora (passiflora incarnata). Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom.kamilica. koje je ustvari placenta puna v itamina. izdahnite dok idu prema dolje. umjerene koli ine bjelan evina. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine.Aromaterapija: lavanda. pa opet krenuti od po etka. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju.

stvorio zemlju. Srce je crveno i ima etiri komore.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Paradajz ima etiri komore i crvena je. DA. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. Zjenica. . stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. posadio biljke. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili.

. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Plavi patlid an. Celer. I pazite sad ovo . hormoni su joj izbalansirani. Grah koji je skoro identi an bubregu.. ine i ih na taj na in slabijima. Kosti imaju 23% natrija.Orah izgleda kao mali mozak. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. tijelo ga uzima iz kostiju. gornje cereberume i donje cerebelume. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. .. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti. Ima lijevu i desnu hemisferu.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. Postoji preko 14.. Ove namirnice naro ito ja aju kosti.

grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Crni luk li i na elije tijela. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost.Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. . Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Narand e. Njegov suradnik bijeli luk.

Francuska i Amerika. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. (Noe). zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³. Njeni ostaci prona eni su .s. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a."nepripitomljenom" obliku. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. a jedemo. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja. uta ja a imunitet.

nego i kao hrana za spremanje raznih jela.n. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. krvarenja.e. . giht. hroni nih proljeva. Kod raznih vru ina glave. Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. gastritisa: . osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. uklanja masne naslage iz tijela. Sjemenke gro a. slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). usporava starenje. detaljno opisuju uzgoj loze. godine p. . Kod po etnog ovapnjenja ila. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega. Egipatski hijeroglifi iz 2440. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu.upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. gastritisa. treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. . Gro e. B i C. . Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva. utice. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. Prema Wilfordu. hemoroida. Sok gro a: . poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga. kod povra anja. .pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija).poti e apetit.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. tegoba s kapilarama. lije i upalne procese.preporu uje se kod slabokrvnosti. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). arterioskleroze.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta.

a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. Sadr i i polifenole resveratrole. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. a ljudima zdravlje. mangana. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja.. . Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. ja a imunitet. antocijane. . ali ne i kalijem i kalcijem. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. pa se preporu uje anemi nim osobama. Nau nici su 1996. hormona neophodnog za dobar san. kalcija i eljeza. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. ali i zbog obilja biljnih vlakana. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. . glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. reumatizma. vitamina C. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. svakako sir e razrijediti. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva.Izuzetan je ista jetre. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. ote enosti jetre i slezene. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. B1 i B6. katehine i kvercetine.

Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. mangan. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. plu a i dr. koji su svi tetni. d. 7. b. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. 8. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. ivotnoj sredini. tanine. elije raka bujaju u kiselom okru enju. pored uni tavanja elija raka. a tako er mo e do i da o te enja jetre. eljezo. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Zra enjem se. srca. 3. 6. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. 9. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. bubrega. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Zamijene za e er su tako er tetne. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. 5. 10. Sluz hrani elije raka. e er hrani elije raka. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. jabu nu i limunsku kiselinu. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. 2. uklju uju i fa ol. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka.. vitamine: A. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. pogotovo u digestivnom traktu. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. klica. poku ajte piti svje e sokove od .Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. Me utim. fosfor. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. pogotovo za oboljele od raka. 11. hrani ili na inu ivota. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. minerale: kalij. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. vinsku. a. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. 4. ali u vrlo malim koli inama. elije raka e Ägladovati' c. poslije terapije. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. itarica. hormone rasta i parazite. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. magnezij.

okoladu jer imaju visok nivo kofeina. 12. koji ne sadr e dioksin. tijela i duha. On navodi da kombinacija masno e. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Umjesto plastike. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. pireks ili keramika. kemijski element Dioxin uzrokuje rak. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. 14. 15. vitamini. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. . Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo.raznog povr a. antioksidanti. hrana koja je pakirana u plastiku. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. nepo eljnih i nepotrebnih elija. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. Rak je bolest uma. e. flor. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. aj. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. 16. posebno na dojci. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. welness manager u bolnici Castle. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. 13. minerali EFA i dr. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Dakle. Dioksin je bio jedan od razloga. koje sadr i voda iz slavine. Izbjegavajte kavu. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. kao to je vatrostalno.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. Bijes. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3.

ostaviti kratko i mlako popiti. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska.aj ili supa s kimom. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina.pojesti kivi. Ni mene nije mimoi ao isti problem.piti po gutljaj maslinovog ulja. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu. Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. najbolje sebi mo ete pomo i. paradajz. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora. A piletina. samo to traje malo du e. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. Sad su te tegobe nestale. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu. . Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu. Ne smije prokljucati. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. . koji se znao spustiti do koljena. ananas . Slu ajte svoj organizam. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile.. Ucinak je brz. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida.Lijena crijeva Po mojim saznanjima. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje.) . ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja. Nikad nisam mogla le i na tu stranu. Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti.napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije. uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: ..blogger. a vodite racuna o higijeni. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . heljda. . Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme.

edema i za olak avanje mokrenja. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. hlorogensku. moracetin. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. povi ene temperature. i za i enje lica. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine.Sumejina apoteka 8. fumarnu i folnu kiselinu.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. mulberozid F (Moracin) . korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. kao i krvni pritisak.09.inhibitor tirozinaze. adenin. flavonoide: rutin. ureazu. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. Kora duda se uzimala protiv ka lja. od dijabetesa. te se upotrebljava kod opstipacije. djeluju smiruju e. zatim kumarin. te kog disanja. opstipacije do toniziranja krvi. hidroksikumarin i skopoletin. iznojavanja. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja . Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. holin i trigonelin. Isprobala . nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide. olak avaju mokrenje. tamnjenja sijede kose. vitamin c. flavone. za toniziranje. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. valeri nu kiselinu. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. za tretman ko e oko o iju. kvercetin. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. Pored toga. Prema dosada njim saznanjima. listovi u obliku aja. Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. olak ava mokrenje.Bijeli dud lat. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije.

Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. Redovno mi se to dogodi u februaru. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. Ljekovita je cijela biljka. a treba sutra raditi. nakon premazivanja. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. sigurno odstranjuje konjuktivitis. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. Cvjeta u aprilu i maju. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov.ne mo e na tetiti. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. uzmem suhu ljivu. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. Isplatilo se. Me utim. Preporu ujem i vama. Svrbi oko. Kad mogu stavljati minku. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici . Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. septembru i ponekad u maju. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. ove godine oko me iznenadi. Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. specijalista za bolesti jetre. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. korijen u proljece ili jesen. Pomaze i kod secerne bolesti. to ne bih i ljivu.Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. Lije nik. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka.

Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. lisajeve i osipe. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. Otklanja kozni svrab.) Stalno bolesni ljudi. Pored mineralnih tvari. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. . Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. Stabljika je u pocetku malo gorka. ali i suseno. Pustimo da zakipi. reume. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. lepu ina. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. Koristi se u makrobiotici. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari.sazvacemo. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. hrskava i socna i jede se kao endevija. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. farmaciji i kozmetici. sirovo. S vise limuna sirup je kiselkast. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. fitoterapiji. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. pospjesuje probavu. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. Cicak . Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. Korijenje maslacka. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. te podstice rad jetre i zuci. Da dodam i recept za med od maslacka. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. Mene taj med odmah asocira na rat.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. koji se osjecaju slomljeni i umorni. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje. Recept Marije T. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

gro e.s ribom nije mije ao jogurt.nutricionist iz Palestine.v. .a. . . .med. uve er samo troje: hurmu. Preporuke o ishrani po islamu 1. Jeo je: . .s o hrani: . najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu. . ukiseljenu ili preslanu hranu.1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom. 1 zalogaj te i 20-25 gr .100 gr dnevno . .volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice. lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog. maslinovo ulje. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja.jeo je s tri prsta desne ruke.hljeb.omiljeni za ini: med.. .Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period. . mlijeko ili bilo to kiselo.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . D emil Kudsi Duvejk . 2.90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso . mlijeko. u podne te a. Najvi e je jeo: .da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana.nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu. Oblog mijenjati svaka 4 sata. . meso.Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. u protivnom ne.svje e sezonsko vo e. Ukratko: . nar 2.u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta.jesti se spominje 109x . . s predasima . ako bi mu se svi ala .Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana.19x haram jela su pomenuta . .90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom . vo e. Preporu ivao je: . .uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko.jeo bi.Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.4 sata.s dinjom.Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane. so i sir e .dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance.

Priprema se na razne na ine.nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti. polahko i smireno. Kada bi se neko u Poslanikovoj s. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku). Na sjeveru . rekao bi: "Hranite ga supom talbine. a jelo dvojice dovoljno je etverici) . nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: .jedite manje i bit ete zdraviji . mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. a potom biva ra irena. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. ukusnih karhi umaka.v.s ku i razbolio. ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). a kada bi uo da je neko bolestan.a. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima. smo je manji i maslinasto zelene boje. Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti. a potom samelju.. Muth dal je po okusu sli an mung dalu.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici.jesti desnom rukom. Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu . U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med.bra nu koje se od njega proizvodi. esto slu i spravljanju klica.umjereno uzimanje hrane .ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela. Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije.pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. . kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. Zlatno ute je boje.hranu. .5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta.

ilija. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. rijedak je u nas. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. a drugo nije stizalo. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma.hr/ Rajma dal (engl. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. i inozitol. tj. ije je djelovanje sli no inzulinu. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. kuha se ne to kra e od na ih vrsta. canelliniflageolet grah. manji od graha sa ovih prostora. a bijela iznutra. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. poznatim po poticanju probave.blog. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana. U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja. Naime. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola. Pa ipak. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Raspolovljena. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad.nadutosti i plinova. a ona olju tena urad dal. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli.Indije se kuha sa sezonskim povr em. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. Mlje no je zlatne boje. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. . fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. Kao i mung dal. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. nije stizalo. kurkume i limuna.

nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. grahro njak. grag. pa uljak.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. Stani te: Raste svuda. pocanj. vlakana. grav. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. fr olj. trklja . jer je puno kori en u ishrani. bijeli pasulj. pricanik. fa on. la ki bob. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . pasulj tacka . Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. grah-tacka . za razliku od . Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. bob.herbateka. fazoli. Droga deluje i kao diuretik. pritka . Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. grah-rogacic. fa ol. smi ag. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. izvor: www. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. Me utim. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva. Medutim pasulj je i ljekovita biljka.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. faduo. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. kuva pola sata u jednom litru vode. bijeli grah. 2. opaki grah.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. vitamina i minerala. pa ulj. pa on. priticnjak. pletenac. fasolj. tkljanac. pricanac. fasul. pasulj puzavac. grah-golubnjak. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. Osim toga. uti pasulj. gra.

U slu aju potrebe. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. jer polen izlazi na povr inu smje e. sjemena ili ora astih plodova. mikroelemenata. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. grah ima malo masti. lije enje se ponavlja. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. Pored njegovih djela. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. 1kg meda. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. kalija. te pobolj avaju probavu. te mati na mlije . te ih mo ete. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. potrebno je da se prije svake upotrebe muti. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. svje e posuti po salati. To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. bolesti ili starosti. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. Bugarskog lije nika dr. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. slabosti tijela usljed napornog rad. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. . Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela.drugih izvora bjelan evina. naj e e iz knjige Apiterapija. Klice mo ete napraviti od mahunarki. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. enzima i organskih kiselina. a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. Ako je med te an. u toku jednog mjeseca. eljeza i magnezija. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. recimo. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Po to neke vrste graha sadr e toksine.

Karakteristi ni su ote ano vakanje. napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. brigama isl.). Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. bronhijalna astma. od maj ine du ice ili lipov). bagrem itd). Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. koprivnja a itd. ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru. ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). naj e e u vrijeme puberteta. Uzima se med (lavanda. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. naro ito med.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. livadski. aja. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. esto je izazvana nervnim faktorima. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda. lije enje traje 1-2 mjeseca. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. ANGINA Gu obolja. pra eni smrtnim strahom. u 4 obroka. rastvoren u a i mlake vode. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. Tretmani traju do ozdravljenja. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). govor i gutanje. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima. Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . P elinji proizvodi. nana.

trave. dlake pra ina itd. U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. apetit. 100-200mg dnevno.dozama. masti sa p elinji otrovom i injekcije. Istovremeno sa inhalacijama. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. Preporu uju se ubodi p ela po emi. lokalnih aplikacija. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. Karkteristi an je no ni bol. kura uklju uje 80-120 uboda. vid. ali ga mogu izazvati i polen. zima ili po etak prolje a. slabljenju pam enja. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . polen. propolis. drhtanju udova. Mo e biti naslije enog. p elinji otrov. ljeto ili po etak jeseni. analgeti nog dejstva. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. Koristi se direktni ubod. obliva ga hladan znoj. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. ispod jezika. Lije enje je kao kod angine pektoris. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. ka ljem. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. ultrazvu nih i parnih inhalacija. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. pobolj avaju san. ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. p elinji otrov. kao i polen u poznatim dozama. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. diurezu itd. med. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. Za lije enje se koriste med. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. pam enje. nemirnom snu. Lije enje traje 30 dana. Metode primjene su: Med. umoru. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. ujutro i u podne prije jela. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. p elinji otrov i mati na mlije . ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima.

Simptomi su nabreklost stomaka. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. crvenilo. pra eno svrabom. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. planinski. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. obilan ispljuvak. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. prije jela . brzo zamaranje. uzima se po ka ika 3 dnevno . livadski. Osje a se slab bol. zvi daju e disanje itd. Izdubi se unutra njost i puni se medom. dijabetesa. med. Simptomi su ka alj. dijareja. lu enje suza.traume. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. brzo i efikasno. 1-2g po kg tjelesne te ine. BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. Lije enje traje 5-6 tretmana. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Prikladne sorte: od kestena. Lije enje je jeftino. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. zatvor. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. glavobolja i td. u toku 20 dana. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). polenom ili propolisom. najvjerovatnije neurogenog porijekla. tetanusa itd). starosti. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. nane. Lije enje se mo e vr iti medom. Propisuje se oralno uzimanje meda. uz oralno uzimanje meda propolis emi. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. tegobe u grudnom ko u. naj e e no u. 3 puta dnevno. kolike. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. Lije enje tarje 20-30 dana.

100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. Lije enje traje 4-5 sedmica. bolova i oteklina. popu tanja ka lja. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. gnoj isti e a rana ozdravljuje. ograni avanja pokreta. te ubrzava zarastanje tkiva. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. P elinji vosak. Mijenja se svakog dana. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca.prije jela rastvoren u toploj vodi. ka alj i nedostatak apetita. rastvorene u a i tople vode. vra anja apetita. Koristi se kao i propolis. propolis. polen. akutnih i hroni nih otitisa. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. Lije enje traje 10-12 tretmana. Preporu uje se po 2 ka ike meda. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. 36-38 sati kod odraslih. infekcijskih oboljenja i dr. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. pneumonije. 2-3 puta . Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. Lije enje traje 20-40 dana. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). GRIP (INFLUENZA) Med. bronhitisa. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. temperatura. prije upotrebe dobro promu kati. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. pove anja tjelesne te ine. propolis. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. nastaloj usljed uma. vibracija. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. kontuzija.

Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka.). O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. medu se dodaje 5% anestezina. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. lucerke itd. Mo e biti amebna. a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. U slu aju potrebe se pravi zavoj. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. 3 puta dnevno. U svakom slu aju. Propisivanje meda je dobra terapijski potez. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji. DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. od djeteline. esto urinira i osje a e . suncokreta. kada se krvni e er normalizuje. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. kod odraslih duplu dozu. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru. Lije enje traje do izlje enja. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. te aplikacije meda u nozdrve. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. Radi smanjenja dra enja. EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. bacilna i dizenteriformna. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. .dnevno.

Kombinovano. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. este stolice sa sluzi i gnojem. anesteti no. Simptomi: esto mokrenje. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. nizak rast. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. stara ki izgled. kamen u be ici idr. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. rastvoren u a i mlake mineralne vode. Polen. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. . meteorizam. rastvoreno u mineralnoj vodi. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. uklju uju i i duboke slojeve ko e. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. nemiran san. slab apetit. ubrzava rastenje. malaksalost. Propolis. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. obi no konusnog oblika. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. mokra a se normalizuje.1kg meda. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. Uzima se pomije ana se medom.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. 1-2 sata prije jela. ote enost stomaka. crvenih ili mije anih krvnih elija. P elinji otrov ima antikoagulativno. Predisponiraju i faktiri su uretritis. protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. Lije enje traje 20-30 dana. bolovi. pije se 1-2 sata prije jela. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. ako ne onda se procedura ponavlja. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. napetost a ponekad i hematurija. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. me umi i nog) neograni eno opnom. Lije enje traje 20-30 dana. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. Izazivaju ga mikroorganizmi. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. Med. Lije enje traje 2030 dana. sa zadr avanjem pod jezikom. prostaitits.

Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. Istovremeno. neprijatnim zadahom. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. dijareja itd. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. Preporu uje se elektroforeza medom. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. nadutost stomaka. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. bubre nim. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. sr anim. bronhitisi itd. Po inje biolo kom probom. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. 1 sat prije jela. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. obi no 5-10 dana. predisponiraju i faktori su prehlada. Broj uboda se postepenon pove ava. plu nim i drugim bolestima. Posti e dobre terapijske rezultate. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. . ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. Lije enje traje do ozdravljenja. suhim ka ljem isl. 1-2 puta dnevno. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda.

obilno lu enje pljuva ke. lo e sa vakane hrane itd. Lije i se medom. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. bolovi. zatvor a poslije toga proliv. bolovi prestaju za oko 15 minuta. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. esto mokri pri emu osje a pe enje. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. simptomi: ote enost stomaka. Polen tako e normalizuje stoma no. ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. protivupalna i regenerativna svojstva. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. raspore eno u 4 obroka. pri emu se osje a pe enje. bakterijskog ili protozojnog karaktera. obilno lu i sekret. lo zadah. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. a tako e i zaustavlja krvarenje. U svakom slu aju. Lije enje traje 3-4 sedmice. stoma ne prese i dijafragme. mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. obavezno uve e prije spavanja. suha usta. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. pojavljuju se polni poreme aji. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. mlaz je tanak. pe enje. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena .crijevne funkcije. upotrebe jake i za injene hrane. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. kolike. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub).

U lije enju se koriste med. umor. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. dodaje se sok od 1 limuna. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. Pored p elinjih uboda. ote enost stomaka. propolisa i mati na mlije i. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. polena. Med se . KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Uzroci mogu biti prehlada. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. trauma itd. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. 1 ka ika laga i dobro se izmije a. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). ga enje i povra anje. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. Iris malo ote e. uzima se po ka ika prije jela. propolis i mati na mlije . Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela.

ispod jezika. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. Lije enje traje 5-15 dana.koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. psihi ke traume. nesanica. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. Simptomi: talasi vru ine. te stavljanje meda u nozdrve. preznojavanje. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. banalnih krvarenja (od pzljeda. psihi ki poreme aji itd. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. pra inom. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. zapu avanje nosa i bistar sekret. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. glavobolja. KRVARENJE Kod lakih . Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. Lije enje traje do ozdravljenja. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. klimatski faktori itd. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. ujutro i upodne prije jela. Bolovi prolaze ve prvog dana. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno. posjekotina. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. 30 % alkoholni ekstrakt . KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. Za lije enje se koristi mati na mlije . kihanje. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. termi ki. dimom i sl. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Uzroci su mehani ki. sa zadr avanjem u ustima. 1kg meda. Ako je upalni proces zahvatio i grlo.

25 g bademovog ulja i 0. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. kao i infekcijama. Lije enje traje do ozdravljenja. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. bakterijske. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom.25 g salicilne kiseline. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. i time se ma e o te eno mjesto. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka. Lije enje : pomije a se 25 g meda. 5 g ribljeg ulja. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. 20 g bijelog voska. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. 50 g ricinusovog ulja. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. injekcija. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. . traumatskim i mehani kim faktorima. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje.20 dana. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa . Ovi osipi se ne mijenjaju. Izazvano je naj e e prehladom. a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. masti. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica.

Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. vrtoglavica. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. Broj tretmana 10 ± 15. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). Bolesnici se ale na umor. polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice. bogata i raznovrsna ishrana). Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. zagrijanih u sudu vru om vodom. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. smanjene radne sposobnosti. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. ubrzano lupanje srca. lavande i dr. mje avinom jednakih koli ina meda. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. umorom. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. a koji se stave na bolno mjesto. nedostatak apetita. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. najbolje uve e prije spavanja. lo eg sna. traumom ili reumom. jer vra a izgubljeni apetit. daju velik i brz terapijski efekat. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. P elinji proizvodi ( med. Lije enje traje do ozdravljenja. svestrano oja ava organizam. nemo i. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. povra anje. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. Lije enje traje 1 mjesec. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. injekcija i masti. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. nesanice i glavobolje. . Ponekad je prati ga enje. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku.

nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. Umuti se 10 umanceta. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. P elinji . metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. oblici primjene . dodaje se 250 g meda. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. prije upotrebe dobro promu kati. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. infekcije. pije se po pola kafene oljice prije jela. poreme aji u razmjeni materija itd. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. bez vidljive anatomske izmjene. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog. Naj e i uzrok su psihotraume. 0. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. a svrab jo prvog dana. prehlada. bolesnik osje a bolove. umni i fizi ki umor. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju. P elinjik proizvodi. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva.3 puta dnevno.

umor. livadski. poljski. gu enje. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. 1 dio aloje i 3 dijela votke. San postaje miran. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. prije jela. Prikladne sorte meda su bagremov. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. poljski i vo ni med. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Na nju uti u traume. 2-3 puta dnevno.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. Poslije regulisanja mokrenja. bolovi u oblasti srca. ubve e med sa mati na mlije i polenom. talasi vru ine. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. grizu nokte. ciroze i dr. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. Preventivna doza meda je od 0. injekcije i endokrini poreme aji. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. Njemu fale elasti nost i . od nane idr. Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. prekida se uzimanje meda. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. psihi ka optere enja. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Prikladni su livadski. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. Ona su razdra ljiva. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. nasljedni faktori. holecistopatija. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Simptomi: lupanje srca. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. nemiran san i gubljenje apetita. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. sisaju prste. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda.

injekcija. koriste se p elinji ubodi. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. dobro umo en u med. elektroforeza ili ultrazvuk. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. na gazi stavlja na ranu. Lije enje traje 1-2 mjeseca. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. 2. umor. pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. nespretni pokreti. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. Za 1-2 dan rana zarasta. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. Ima antidepresivno dejstvo. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. slaba ishrana itd. ne mijenja se. Lije i se na slijede i na in: Med. Svojiim svojstvima. mikroflora se uni tava. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. Simptomi su: slabi bolovi.pokretljivost. nemo . psihi ke traume. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. to esto dovodi do defekata. Bolovi brzo prolaze. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe.3 i 4 stepena. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. imamo opekotine 1. bljedilo. pravi se sterilni zavoj od gaze. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. 200g polena i 5g mati na mlije . med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. oboljelo mjesto se ma e medom. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. Uzroci su nasljedni faktor. kajsije. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja.

GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. Svrab prestaje ve prvi dan. ekstraktom ili medom. obi no izazvan piogenim kokama. slijede eg dana zavoj se mijenja. uremija. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces. Simptomi su op ta slabost. lijekovi itd. Nakon i enja uha od gnoja. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. hladni udovi. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. nizak tlak. Ako je o te eno polje ve e i dublje. OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. smanjenim sluhom.elektroforezom. ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. OTOMIKOZA. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. osje aj tjeskobe. gnojem. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. intoksikacije. prekriva se gazom i fiksira. Med. smje om se ma e oboljeli zglob.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. najbolje kobinovano sa medom Propolis. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. nekoliko puta dnevno. gu enje. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. glavoboljon. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. Propolis u vidu aerosola . Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. prije jela. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. Polen. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. Nakon energi nog mu kanja smjese. Ovom . opekotine. ubrzan puls.

Boleasnici stalno ka lju. u toku 1-2 mjeseca. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. arteroskleroti ni. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. U slu aju potrebe. jedna u podne i jedna uve e. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. 200g polena i 50g propolisa u prahu. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Lije enje traje dugo. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. polen. lije enje traje 1-2 mjeseca. razvija se usljed upalnih procesa. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. prije jela. prije jela. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . Najbolja i najefektnija kombinacija je med. injekcija. Pije se jedna doza ujutro. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. lije enje ponoviti. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. ultrazvuka.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. starosti i endokrinih poreme aja. nakon pauze od 15 dana. a uzro nici su strptokoke. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. hrena. pod jezikom. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. sekundarni itd. Kao samostalno sredstvo. mati na mlije . a e meda i soka od jednog limuna. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. velikog umora. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 20-40 dana. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. psihogeni. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i.

lu enje limfe i sklonost inficiranju. propolis. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. 1-2 puta dnevno. mi i a. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. vode do brzih regenerativnih procesa. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u. Svrab prolazi za 10-20 minuta. sudova i ivaca. bolesnik je u le e em polo aju. Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. crijevnim parazitima idr. smj a se ma e u tankom sloju. P elinji proizvodi (med. nekoliko puta dnevno. naj e e izazvan hemoroidima. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. epitelizacije rane i ozdravljenja. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. do izlje enja. . zastarjelost do 5 godina ± 46%. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja.per una. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. Karakteristi ni su bol. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. stepen izlje enja je 64-71%. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. Lije enje traje 15-20 dana. suncokretovog ili kukuruznog ulja. Lije enje traje 2-3 mjeseca. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. krvarenje. lije enje traje do prestanka puritisa. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. Kao uspje no sredstvo. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno.

REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Tamponi se stave visoko do ranice. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Lije enje traje 15-20 dana. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. nervozu. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Bolesnici spavaju nespokojno. U lije enju se primjenjuju med i propolis. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. na rani se formira za titna korica. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje se vr i medom. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice. uzimaju se antialergijski lijekovi. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. Uspje nost lije enja preko 80%. . gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. Ve prvog dana svrab prestaje. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. san se normalizuje. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. malaksalost. osje aju svrab oko mara. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. Zbog brzog isparavanja alkohola. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. kao i elektroforezu nosnih upljina. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. glavobolja. umor. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Svakodnevno. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. nedostatak apetita. nedostatak apetita. tretmani traju 15-20 dana. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. Za 3-4 dana nastaje granulacija. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala.

Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. a tako e i trudnice. pove ano lu enje pljuva ke. ultrazvuka ili utrljavanja. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. med i polen. anemijom. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. 3 puta dnevno. sa zadr avanjem u ustima. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. naj e e kod novoro en adi. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. uve ane regionalne lijezde. . 3-4 puta dnevno. Lije enje traje 2-4 dana. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. Lije enje traje do ozdravljenja. Javljaju se bolovi kod gutanja . 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. 3 puta dnevno prije jela. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. obi no 2-5 dana. injekcija. neprijatan zadah. Mogu se kombonovati med i mati na mlije . glavobolju. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. zamra enje. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. koji se kasnije pretvaraju u rane. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. mogu se primjenjivati naizmjeni no. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. nedostatak apetita isl. doza od 100mg dnevno. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. brzo zamaranje.SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. odrasli pri nicanju umnjaka. kahezijom itd. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. punoi te nosti sli noj mlijeku. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. prije jela Propolis. Bolesnik osje a slabost. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. meda i polena. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

to u initi Izbjegavajte sol. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. gr eve i bol. te orgazmi smanjuju napetost. Jedite zobenu ka u. gro e. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. za vrijeme i poslije menstruacije. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. . Ponovite ako je potrebno. bijelo bra no i bijeli kruh). te e ili lak e vje banje. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. Imamo gr eve prije. e er. bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. vi nja. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). 42) uzet u obliku kapsule. Stolisnik (str.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. brazilske orahe. maslac od sezama). Bioflavonoidi (heljda. brokule. su eno vo e. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. naran e. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. dinje. Tople kupke. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). Ali mi znamo da la u. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli. mrkve. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. krumpire i povr e zelenog li a). Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. vitamin T (sjeme sezama. 40) je najbolje. kora citrusnog vo a. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev.

sofama. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). malo iznad pete). Piti ekstrakt maj ine du ice (str. ovisno o estini najezde. te ponoviti ako je potrebno. Simptomi . Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. Koristite palac da postignete to ja i pritisak.umbirov aj brzo uklanja gr eve. te dr ite pet minuta sa svake strane. 41). One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. Tako er mo ete vakati svje i korijen. Pritisnite sna no tamo gdje boli. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. Isprati sapunom. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. naizmjence masirajte stopala. pogotovo ako je radi netko drugi. Ako je naro ito lo e. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. stavljati 3 puta dnevno ili vi e. ak i mala djeca. Po potrebi. Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no . Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. postelj(in)ama i tepisima. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. to u initi Odje a. Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. U i i picajzle Svatko. mogu dobiti u i. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. Maj ina du ica.

zglobovi. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. laktovi. e er i alkohol (vidi dalje). Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. Preporu uju se tablete e njaka. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. Odmarajte se. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. dio izme u prstiju. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. natrljati zara ena mjesta. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana.odnosno ruka-spolni organ. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). genitalno podru je i gle njevi. Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Opu tajte se. pazuha. kofein. a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. C. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. Ponoviti ako se ponovno pojavi.ne vi e. mjehuri i na ustima i usnicama). esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. Pivski kvasac (u tabletama). jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. orahe. Vitamin A. e anje isti e i iri crvene linije. Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. . prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. E.

stres. itd. hladno a. badem. e er i hranu koja stvara kiselinu. tamna mokra a s jakim mirisom. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. Mo ete tako er dobiti   . 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. Budite oprezne. okoladu. aj od brusnice (str. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. pijte po a u od 0. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. depresija. bijelu repu i je am. Izbjegavajte kavu. poriluk.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. osje aj potrebe za mokrenjem. brisanje od straga prema naprijed. orahe. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. e er i alkohol. menstruacija.35) ili tinktura su jako dobri. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. Izbjegavajte kavu. krv u mokra i. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. pritisak u mjehuru.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. Uzimajte puno lje njaka (svje i. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. meso. i poku ajte izbje i ono to mo ete. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom). odje a. Obi no prestane nakon nekoliko sati.5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. u tabletama ili kapsulama). vrsta hrane. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. Nastavite piti o. ali infekcija e sigurno oti i. Pijte 0. bijelo bra no. kemijske kupke. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju. peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. sinteti ko donje rublje.5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije.

Pijte 1 malu alicu poslije jela. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la. na laganoj vatri. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. Pijte 1-2 alice dnevno. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. to dovodi do seksualne stimulacije. ovisno o ozbiljnosti infekcije. umbir Izribajte dio svje eg korijena. zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. pijte 2 do 3 alice svaki dan. Koristite to kao pekmez. Zbog njihove jake arome i porasta energije. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. . napravite test. Nakon zavr enog lije enja. Pustite da odstoji 20 minuta. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. To tako er pobolj ava probavu. dodajte cimet. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna.

Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. maknite s vatre i pokrijte. Tako er. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. ubar (eng. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. a mati nu mlije ene. Biljke dodajte kipu oj vodi. Potra ite savjet prodava a. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. tinktura. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. biljnih ajeva. treba vi e. itd. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Druga metoda: . Pustite da se nama e barem 20 minuta. elite li vi e saznati o pripremi bilja. za bolji u inak. li a ili cvjetova. tinkture i ajevi. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. no ako je svje e. Ova metoda je dobra za suho bilje. Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. a zatim procijedite. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. listovi i stabljike biljaka.

Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. No. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Stavite biljni materijal u staklenku. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". . 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). godinama itd. Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. kore. Procijedite kad je gotovo. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata.Napomena: Ova metoda je u inkovitija. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. Zatvorite poklopac to vr e. Napomena: korijenje. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Pazite da ne zakipi. to pove ava njihovu u inkovitost. Najbolje procijenite sami. te po potrebi podgrijati. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini. Pazite da ne zakipi. a potom procijedite. ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. Zakuhajte vodu. prije kuhanja. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. da bismo koli inu prilagodile na im potrebama.). Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci.

listove. ostaju djelotvorni dugo vremena. stabljike. biljke u prahu (npr. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane.  Suho korijenje se mo e koristiti. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). umbir). Ne perite niti ispirite biljni materijal. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. Zatvorite staklenku to vr e. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama. ine se skupima. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Ispunite staklenku do vrha.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. TOPLI OBLOZI (melem) . Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. valerijane. iscije ene i sa uvane u alkoholu. paprika. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. sladi a. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. Tinkture od votke su boljeg okusa. Uzmite istu. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. ali traju vrlo dugo. premda nije tako jako kao svje e. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). ehinacee itd. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. jer se plasti ne lako uprljaju. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. ili jo bolje. Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. Kada je gotova. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem.TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. Koristite samo staklene kapaljke.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). 3 puta dnevno). lako se pripremaju i brzo djeluju. mogu se svugdje nositi i lako uzimati. ali alkohol je puno jeftiniji. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. procijedite i izbacite biljne dijelove. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti.

Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). prev. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. primijenjen na ugro eno podru je (npr. Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). ve hrana. Ve ina preparata se treba uzimati topla.). Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. povla e i je dublje u maternicu. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. zapamtite da su tinkture bolje. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. Mogu e je e e uriniranje. Procijedite i istisnite vodu. jer su povezane sa upalom zdjelice. . Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja. opekotine. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. rane). Va no: Uvijek se nje no ispirite. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. jer se lak e koriste. poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. ma koliko da je ono dobro o uvano. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. posjekotine. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. dodajte im med ili limun. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. te primijenite na ugro eno podru je. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. op. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. op enito nema nuspojava. te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. Za dugoro ne tretmane.

e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. eng.. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke.. prev. itd. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. kamilica i mi jakinja. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. Na taj se na in mo e i u tedjeti. vrati . inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. misli se na stabljiku. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja. malina. Po eljnije je brati biljke na selu. npr. elite li skupljati bilje. lat. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. listove i cvjetove.). to mo e biti fatalno). nikotina. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. Arctostaphylas uva-ursr). To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. . Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. Ako ih ba morate brati u gradu. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke.). nemojte riskirati. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. na hladnom i tamnom mjestu. u prirodi. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. divlja mrkva. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. tj. nego u gradu.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. To ne uklju uje i korijen biljke. te provjerite biljku u priru niku bilja. To osigurava njihovo postojanje i stani te. franc. Ako biljke kupujete. hrv. stolisnik. prev. Po tujte prirodu. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. engleski ili francuski. bearberry. busserole. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. kao npr. brusnic. Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka.. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. Uostalom. navedeni su engleski. Ako niste sigurni u vrstu biljke.

cistitisa. bronhitis. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. poticanje rada srca. reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . okrepljuju e sredstvo. Koristi se za lije enje prostate.busserole . sredstvo za zatvaranje.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. hripavac).Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. pomo i e vam da dulje ostanete budni. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans. Pripravite obi an ekstrakt (str.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu).BRUSNICA Bearberry (Uva . nervoze. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu. Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci. bubrega.Ursi) .actee bleue . 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper . Ona koja se koristi za kuhanje. upale rodnice. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju.poivre de cayenne . Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije. upale mokra nog mjehura. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . Ne koristite za vrijeme trudno e. pr i se. i time gubi ljekovita svojstva. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice. pro i iva krvi i antiseptik. Po to daje snagu. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. te materni inih i vaginalnih infekcija.

ceraiste vutgaire . Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. za slabu i problemati nu probavu. 32). Sni ava visoki krvni pritisak. poma e u umirivanju i za titi sluznice. zubi. Uzmite 1/2 do 1 alicu.Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str.SJEME CELERA Celery seed . Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice.graines de celeri . 32) ili kupka (str. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. dodajte meda. nesanicu i gripu. osloba anje od plinova i gr eva.camomille . Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. 3 do 4 puta dnevno. Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. pogotovo na jajnicima. ubla uje glavobolju i nervozu. uklju uju i i upalu o iju.Cinnamomum zeylanium .Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. Svje a mi jakinja uklanja bradavice. 3 alice na dan. Iscijedite i pijte vru e. MI JAKINJA Chickweed .Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija.cannelle . Koristi se za bol u iju. tim bolje! CIMET Cinnamon . otvaranje stolice. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode. Ona je sredstvo za iska ljavanje.) Svje a biljka: im je vi e jedete. KAMILICA Chamomile .

clou de girofle . aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. ko e.Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. . EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . dodajte korijen sladi a. Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. vaginalne infekcije i hemoroida. e njak pro i ava krv. Dobar je za gljivi ne infekcije. podi u tjelesnu temperaturu.ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. klamidiju.Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. otrovnih uboda i ugriza. bubrega.rud beckie . Pospje uje mokrenje. plu a i bronhija. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. druge infekcije i iv ane poreme aje. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. Tako er je dobar za bradavice. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. 31).Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. KLIN I I Cloves . ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). dezinficiraju i poti u rad eluca. Tako er je i afrodizijak. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. 2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju. crijeva. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. gripu i probavne smetnje. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. E NJAK Garlic . Ukoliko vam je mu no od okusa. uhobolje i kurje o i. 31).

Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. proljev. bolne menstruacije. Koristi se za gnojne ireve. Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. mu nine. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root .Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. gr eve. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. Dobro promije ajte. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. aj: Svje i umbir . Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta. grla. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e. umbir u prahu . Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola).hydraste canadien . Mo e se koristiti u prahu. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. eluca. Kada se ohladi na temperaturu tijela. neuralgiju i reumu. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. grlobolju. UMBIR Ginger . gripu. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. On je lijek za jake upale nosa. bronhitis. .1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. te kod problema s ko om i opekotina. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije.gingembe . Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije. antisepti na teku ina za ispiranje usta. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. sredstvo protiv bolova i afrodizijak. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. no svje i je korijen puno djelotvorniji. Uz to jedite svje i e njak. kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. krvarenje u plu ima.

Sladi je sredstvo za ubla ivanje. Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. 3 puta dnevno. SLADI Licorice . Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli.reglisse . sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi.Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo.agripaume . dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. SRDA ICA Motherwort .Napomena: Vrlo je gorko. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i. mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom. Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. Tako er. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja. Uzimajte 3 kapsule dnevno. Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca.lavande . Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi . LAVANDA Lavender . u komadi ima ili u prahu).

pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. a kada se menstrualni izljev normalizira. Ne koristite tijekom trudno e. pijte aj pripravljen od njega. srda ica osloba a od gr eva. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. Eteri no ulje: Utrljajte u ko u.persil . Spre ava reumu. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . = aj: Pripravite obi an aj (str. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Tjera komarce. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Ne koristite tijekom trudno e. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. nadbubre ne lijezde i krvne ile. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama. MENTA (METVICA) Pennyroyal . te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. PER IN Parsley . Mo e uzrokovati smrt. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. = aj: Pripravite obi an aj (str. pijte hladno kao tonik.

Listovi maline koriste se za proljev. 30). = aj: Pripravite obi an aj (str. Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno. vaginitis. IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). ALFIJA (KADULJA) Sage . hemoroide. hormonalne probleme. tijekom i nakon trudno e. Pijte 1 do 3 puta dnevno. .eglantiec . Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima.30). = aj: Pripravite obi an aj (str. depresiju. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev.sauge . Ne koristite dulje od jednog tjedna. Ako se uzimaju tijekom menstruacije. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi.Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. gr eve. = aj: Pripravite obi an aj (str. Tako er poma u pri probavi i mu nini. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. te za stimulaciju krvotoka i probave. materi nu zakr enost. lupanje srca. dobar je za astmu ako se udi e njegova para. RU MARIN Rosemary . alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Dodajte jak aj u va u kupku. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. te pospje uje mokrenje. ipkov aj je odli an i hladan s limunom. prehlade. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina.romarin . nervozu. spu tanje visoke temperature. = aj: Pripravite obi an aj (str. 31).

probavne smetnje. MAJ INA DU ICA Thyme . zubobolje. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. Za ko ne bolesti. reumu. svrab. Za groznicu: Popiti vru i aj. bronhitis. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. Uzimajte ga u malim dozama.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. no ne more. = aj: Pripravite obibni aj (str. 3 do 4 puta dnevno.thym . = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. groznicu. MACINA TRAVA) . ir. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. 3 puta dnevno. svrab. Omotati se u deke da bi se oznojili. hripavac.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. a zatim se istu irati. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. VALERIJANA (ODOLJEN.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. prehlade. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. upale grla. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno.tanaisie vulgarie . VRATI Tansy (Bitter Buttons) . gr eve. gliste. Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja. Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. rane.

Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. glavobolje i op enito bol. Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. Tako er se koristi za lak i san.Valerian . anis (za probavne smetnje). Za prehlade .valeriane .achillee mille-feuille . iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. = aj: 30 grama korijena. = aj: Pripravite obi an aj (str. Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. drhtanje. menstrualne poreme aje. Uzmite 1/4 alice. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. Procijedite. a za gr eve po potrebi. Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. Pijte hladno . neuralgiju. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). umbir (za menstrualne nepravilnosti). predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. Pijte 3 do 4 alice dnevno. 2 alice kipu e vode. a zatim se okupajte. epilepsiju. gr enje. depresije. Pripremite valerijanu samo kao aj. . 3 do 4 puta dnevno. krvarenje plu a i crijeva. vaginalne i mjehurne upale.Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe.pola alice 3 puta dnevno. poreme aja u probavi ili krvotoku.nakon to ste popili aj.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . umotajte se u deke da se oznojite. paprika (isto).30). hemoroide. Koristi se za prehlade i gripe. Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful