Najznaaniji tetnici, bolesti i korovi u uzgoju povra

Osjeko-baranjska upanija

TISAK: Kromopak d.o.o. Valpovo NAKLADA: 2000 komada

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem ISBN 978-953-7243-18-0

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

NAJZNAAJNIJI TETNICI, BOLESTI I KOROVI U UZGOJU POVRA

OSIJEK,2009.
1

UREDNICA Prof. dr. sc. Emilija Raspudi tetnici povra SURADNICI Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi Doc. dr. sc. Karolina Vrandei Bolesti povra Prof. dr. sc. Edita tefani Najznaajniji korovi u povru Prof. dr. sc. Davor amota Doc. dr. sc. Renata Balievi Sredstva za zatitu povra Doc. dr. sc. Vlatka Rozman Anita Lika, dipl. in. polj. Uskladitenje penice i kukuruza Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec Ekonomski aspekti zatite povra

RECENZENTICE Prof. dr. sc. Jasenka osi Poljoprivredni fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Nada Paraikovi Poljoprivredni fakultet u Osijeku

LEKTORICA Kristina Inhof, prof.

Prof. dr. sc. Emilija Raspudi

TETNICI POVRA
1. TETNICI U TLU Mnoge vrste povra imaju zajednike zemljine tetnike. Najznaajniji su injaci, grice hruta i rovac. Njihove tete oituju se u napadu na sjeme i klicu u tlu ili je pregrizen vrat korijena mlade biljke. Posljedica je prorijeen sklop. tete mogu nanijeti i gomoljastim kulturama kad izgrizaju ili bue gomolje ili korijenasto povre injak je liinka klisnjaka koja ima usko, tvrdo tijelo ute boje i jasne segmentiranosti. Liinke su hruta (grice) savinutoga bijelog tijela s izraenom smeom glavom. Rovac je utosmee boje, veliine do 5 cm, s prednjimm nogama za kopanje. Liinke su sline odraslima, ali su manjih dimenzija.

Rovac

Liinka injaka Grica hruta

4

Suzbijanje

Suzbijanje zemljinih tetnika treba obaviti preventivno, odnosno prije sadnje ili sjetve povra, i to na osnovu pregleda tla. Pregled tla obavlja se u jesen ili u proljee kopanjem jama i detaljnim pregledom iskopane zemlje. Ovisno o broju utvrenih tetnika, poduzimaju se mjere suzbijanja. Orijentacijski pragovi odluke za povre prikazani su u Tablici 1. Tablica 1. Pragovi odluke za suzbijanje zemljinih tetnika u povru tetnik injaci Grice hruta Rovac Prag odluke 3-5 m2 humidna podruja 2-4 m2 aridno podruje 2-3 m2 0,25-0,5 m2

Za suzbijanje se koriste granulirani insekticidi, kao to su Volaton G5, Dursban G 7,5, Finish G-7,5 koji se moraju inkorporirati u tlo, a mogu se primijeniti u trake ili irom. Za prskanje se koriste Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC, Finish E 48 i Callifos 48 EC koji se takoer inkorporitaju u tlo u trake ili irom, a ne smiju se upotrebljavati kod korjenastoga povra. 2. PUEVI Puevi prave tete izgrizanjem lia i mladih biljaka na svim vrstama povra. Aktivni su nou, odgovara im vlano vrijeme, a prepoznaju se i po ostavljenom sluzavom tragu. Suzbijanje je potrebno zapoeti dok su puevi u mladoj fazi rasta (veliina do 1 cm). Na istoj povrini mogu se primjeniti najvie dva puta godinje rasipanjem granula oko biljaka (ne na biljke) pripravakom Mesurol granulat. Zatita sve do berbe u povru moe se osigurati i biolokim metodama, i to upotrebom nematode (Phasmarhabditis hermaphrodita) koja je nametnik na puevima, ne oteuje biljke i nema potrebe paziti na karencu. Povre se polijeva otopinom
5

nematode, i to u sumrak. Nematode ulaze u puevo tijelo i njime se hrane, razmnoavaju i na kraju parazitirani pu ugine, a nematode izlaze i trae novoga pua. Pokusi su pokazali uspjeno suzbijanje pueva u povru.

Pu parazitiran nematodom 3. TETNICI KRUMPIRA 3.1. Krumpirova zlatica Leptinotarsa decemlineata Krumpirova zlatica proirena je na svim podrujima gdje se uzgaja krumpir i najznaajniji je tetnik krumpira, a napada patlian i neto manje rajicu. Opis vrste Odrasle zlatice imaju ovalno tijelo duine oko 1 cm, a na pokrilju se nalazi 10 uzdunih pruga. Jaja su naranasto ute boje, eliptinoga oblika, veliine oko 1,5 mm. enke ih odlau na donju stranu lista, i to u skupinama 10-30 jaja. Liinke su nakon izlaska iz jaja naranasto crvene boje i veliine 1,5-2 mm, a odrasla liinka naraste do 11-12 mm. Razvoj liinke traje 14-22 dana, ovisno o temperaturi. Liinke imaju etiri razvojna stadija. Kukuljica je u tlu, crvenkaste je boje, duga oko 1 cm.
6

Krumpirova zlatica na cimi krumpira

Oteena cima krumpira

Biologija i simptomi napada Krumpirova zlatica prezimi u tlu na starom krumpiritu, na kojem se se krajem travnja i u svibnju uoavaju odrasle zlatice. Iz tla izlaze kada je tlo na 10 cm dubine zagrijano oko 14-150C ili kad temeratura zraka prijee 150C . Najjai let odraslih zlatica zbiva se na temperaturi oko 250C. Nakon kratke ishrane cimom krumpira u svibnju i djelomino u lipnju odlau jaja na donju stranu lista. Odlaganje jaja, kao i izlaenje liinki ovisi i o temperaturi; to je temperatura via, i broj odloenih jaja je vei, a i izlaenje i razvoj liinki je bre. Optimalna temperatura za razvoj liinki je oko 250C. Svi stadiji liinke hrane se lisnom masom; to je liinka vea, i tete su vee, ponekad cijela cima moe biti pojedena. Prema Maceljskom i sur. (2004.), napad prije cvatnje tetniji je od napada poslije cvatnje i smanjuje prinos 30-50%. Kod ranoga napada 10-12 liinki po busu smanjuju prirod za 5-10%, a kod kasnijega napada 30 liinki po busu smanje prirod za isti postotak. Rane sorte krumpira bivaju jae napadnute nego kasnije sorte kod istoga broja liinki. Krumpirova zlatica ima dvije generacije godinje i druga generacija se javlja, i ona je uvijek manje tetna nego prva generacija. Suzbijanje Krumpirova zlatica moe se suzbijati nekemijskim i kemijskim mjerama. Od nekemijskih mjera, najpoznatije je runo skupljanje odraslih oblika zlatice ili unitavanje listova s odloenim jajima, to je izvodivo na manjim parcelama.
7

Kao kemijska mjera za suzbijanja krumpirove zlatice, postoji veliki broj pripravaka, ali zbog uestale upotrebe brzo dolazi do otpornosti zlatice na njih. Zbog toga je kod suzbijanja potrebno stalno mijenjati grupu pripravaka. Suzbija se prva generacija, i to jednim tretiranjem kod dobro odabranoga pripravka, a drugo tretiranje obavlja se kod jakoga napada druge generacije. Tretiranje treba obaviti kad je 3050% liinki izalo iz jaja ili kad se po busu nae vie od 10 liinki. Tablica 2. Pripravci iz razliitih grupa za suzbijanje krumpirove zlatice
Pripravak BOXER 200 SL REGENT WG LASER NOMOLT MATCH 050 EC NOVODO R CHROMO -REL D ROTOR 1,25 EC FASTAC 10 SC DECIS 2,5 EC Grupa Neonikotinoidi Inhibitori gaba receptora sinaoisa Naturaliti Regulatori razvoja kukaca Regulatori razvoja kukaca Mikrobioloki insekticid Organo-fosforni insekticid Sintetski piretroid Sintetski piretroid Sintetski piretroid Djelatna tvar Imidakloprid Fipronil Spinosad Teflubenzuron Lufenuron Bacillus thuringiensis Kloropirifos-etil Deltametrin Alfacipermetrin Deltametrin Doza ili koncentracija 0,25-0,5 l/ha 20-25 g/ha 0,1-0,15 l/ha 0,075-0,15 l/ha 0,3l/ha 3-5 l/ha 0,8-1 l/ha 0,4-0,6l/ha 0,1-0,12 l/ha 0,03-0,04 %

3.2. Lisne ui Vie vrsta lisnih ui na krumpiru mogu nanijeti izravne i neizravne tete. Izravne tete oituju se na liu i gomolju krumpira, a neizravne tete oituju se u prenoenju virusa i osobito su opasne u proizvodnji sjemenskoga krumpira. Opis vrste Lisne ui su sitni, njeni kukci veliine 1,5-5 mm. Ovisno o vrsti, mogu biti razliitih boja (zelena, crvena, crna itd.). Uvijek se na biljci nalazi kolonija lisnih ui koje siu biljne sokove.

Kolonija lisnih ui Biologija i simptomi napada Lisne ui prezime kao zimsko jaje ili kao odrasla enka na nekom od zimskih domaina. Zimski su domaini razliito grmlje i drvee. U proljee, ovisno o temperaturi, izlazi u osnivaica koja daje prve kolonije beskrilnih ui. Pojavom krilatih generacija, lisne ui sele na ljetnoga domaina (krumpir i drugo bilje). Na novom domainu izmjenjivat e se kolonije beskrilnih i krilatih generacija. Krilate generacije su te koje ire zarazu na susjedne biljke i druge usjeve. Napadnutim biljkama kovra se lie, na listovima se uoava medna rosa, biljka uti. Lisne su ui puno opasnije na sjemenskom krumpiru. Usjev u kojem se utvrdi vie od 3% biljaka zaraenih virozama ili kad se
9

laboratorijskom analizom u gomolju utvrdi vie od 10% virusa, ne priznaje se za sjemenski. Zaraenost krumpira virozama smanjuje i kategorizaciju sjemena, to svakako umanjuje vrijednost proizvodnje. Suzbijanje Lisne ui na konzumnom krumpiru nije uvijek potrebno suzbijati. Kod suzbijanja krumpirove zlatice moe se istim pripravkom suzbiti lisna u. Lisne ui se u sjemenskom krumpiru moraju suzbijati. Potrebno je pratiti let i pojavu lisnih uiju i izabrati pripravke koji djeluju to due, kao to je Chromogor 40 EC, Zagor EC ili s neto kraim djelovanjem neki od piretroida: Decis 1,25 EC, Rotor 1,25EC, Karate 2,5 EC, King EC. Na osnovi imidakloprida je pripravak Confidor SL 200, tiakloprida pripravak, Calypso 480, a pripravak Mospilan 20 na osnovi je acetamiprida. 3.3.Krumpirova cistolika nematoda - Zlatnouta krumpirova nematoda - Globodera rostochiensis Krumpirova cistolika nematoda u Hrvatskoj je prisutna od 2001. godine. Opis vrste Ciste koje se vide na korijenu zaraenoga krumpira odrasle su enke u kojima se nalaze jaja. U cisti moe biti 200-1000 jaja.

Ciste na korijenu krumpira

10

Zaraeni krumpir krumpirovom nematodom

Biologija i simptomi napada Krumpirova cistolika nematoda ima 1 generaciju godinje. Jaja izlaze iz ciste u tlo te prodiru u korijen krumpira gdje se nastavlja njihov razvoj. Mujaci ostaju crvolikoga oblika, a enke odebljaju, probijaju stanice epiderme korijena, ali su usnim ustrojem privrene za korijen i tada je cista bijele boje, a zrela kasnije poprima zlatnoutu boju. Ciste poslije vegetacije krumpira ostaju u tlu, gdje im se vitalnost moe ouvati i 20-ak godina. Tijekom vegetacije javljaju se oteenja u ozama, biljke su zaostale u razvoju, zakrljake, blijede, kasnije cvjetaju, a kod jae zaraze javljaju se pljeine. Suzbijanje Budui da se zaraza u poetku teko otkriva, potrebno se pridravati preventivnih mjera kako bi se irenje ove nematode smanjilo. Sa zaraenih povrina ne smiju se uzimati gomolji za daljnju sadnju, prenositi tlo ili gnoj na druge povrine, potrebno je istiti strojeve i alat nakon rada na zaraenim povrinama. Najmanje trogodinji plodored, sjetva otpornih sorata krumpira, kao i sjetva ranoga krumpira dio su integrirane zatite krumpira. Kemijske mjere, odnosno upotreba nematocoida, dosta su skupe. U Republici Hrvatskoj za suzbijanje krumpirove nematode registriran je pripravak Nemathorin 10 G koji se mora unijeti u tlo na dubinu 1015 cm, a na istoj povrini smije se koristiti jednom u etiri godine. 4. TETNICI RAJICE I PAPRIKE 4.1. Cvjetni titasti moljac (bijela muica) Trialeurodes vaporariorum Opis vrste Odrasli kukac bijele je boje i veliine oko 2 mm. Na tijelu i krilima nalazi se fini bijeli vosak u obliku praka. Jaja su ovalna, sitna i stapkom privrena za list. Liinke su spljotene i privrene na list, nemaju noge (ima ih samo liinka prvoga stadija razvoja), bijele su boje takoer prekrivene votanim slojem.

11

Razvojni stadiji bijele muice na naliju lista

Rajica oteena od bijele muice

Biologija i simptomi napada Bijela muica ima 10-12 generacija godinje, osobito u zatienom prostoru gdje se tijekom cijele godine nalaze svi stadiji ovoga tetnika. Za optimalan razvoj bijele muice potrebna je temperatura 25-280C i visoka relativna vlaga zraka. Bijela muica isputa mednu rosu po plodovima i liu, a na njoj se razvijaju gljivice aavice. Svi razvojni stadiji nalaze se na naliju lista. Suzbijanje Cvjetnoga titastog moljaca potrebno je suzbijati ve u poetku zaraze. Kritian broj, kad je potrebno primijeniti zatitu je 1 odrasli /100 biljaka, a kod zaraze od 10 odraslih /100 biljaka javljaju se nakupine medne rose. Od kemijskih mjera, primjenjuju se razliiti insekticidi razliite uinkovitosti. Neki ne djeluju na sve razvojne stadije i potrebno ih je primjenjivati vrlo esto, i to u kratkim intervalima, to moe dovesti do rezistentnosti. Primjenjuju se sljedei pripravci: Confidor 200 SL, Calypso SC 40, Mospilan 20, Decis EC, Rotor i dr. ute ljepljive ploe postavljaju.se u nasad radi kontrole prisustva tetnika. Bioloka borba obavlja se primjenom prirodnih neprijatelja, kao to je Encarsia formosa, gdje osica odlae jaja u drugi i trei stadij liinki.
12

5. TETNICI KUPUSNJAA 5.1. Kupusni buhai - Phyllotreta nemorum, Ph. atra, Ph. nigripes, Ph. undulata Opis vrste Odrasli kukci dugi su 3-3,5 mm, sjajnocrne, tamnoplave ili tamnozelene boje, a kod nekih vrsta postoji uzduna pruga na pokrilju. Kreu se skakanjem.

Kupusni buha

Phyllotreta nemorum

tete od kupusnoga buhaa

Biologija i simptomi napada tete prave odrasli kukci pravei okrugle rupice u liu. Jak napad oekuje se za topla i suha vremena, a najvie tete nanose mladim biljkama, posebno rasadu. Prezime kao odrasli u tlu. Izlaze u proljee kod temperature zraka od 180C te se hrane na kupusnjaama. Nakon kopulacije enke odlau jaja u tlo ili na biljkama. Izlegle liinke prave neznatne tete na listu ili u korijenu. Veina vrsta buhaa ima jednu generaciju godinje. Suzbijanje Suzbijanje se mora zapoeti kod unitenja 10% lisne povrine, posebno vodei rauna o vremenu jer kod toploga i suhoga vremena buhai mogu nanijeti znatne tete. Suzbijanje se vri pripravcima: Radotion E-50 i Radotion P-5, Fastac 10 SC, Direct 1,25 SC, Rotor 1,25, Chromorel D. Uinkovitost se postie tretiranjem sjemena ili
13

korijena mladih biljaka pripravcima iz skupine neonikotinoida. Za manje povrine za suzbijanje mogu se koristiti posebne mree koje proputaju sunevo svjetlo, a sprjeavaju ulaz tetnika. 5.2. LISNE SOVICE Kupusna sovica - Mamestra brassicae Povrtna sovica - Mamestra oleracea Opis vrste Odrasli su leptiri smee boje s razliitim arama na krilima Liinke su gusjenice duge oko 40 mm. Ovisno o hrani, mogu biti zelene ili smee.

Jaja kupusne sovice

Biologija i simptomi napada Ove sovice prezime kao kukuljice u tlu, a odrasli se javljaju u svibnju. Jaja bivaju odloena na biljke kojima se gusjenice hrane. Gusjenice su brojnije u gustim usjevima i gdje ima vie vlage. Nakon hranjenja u lipnju gusjenice odlaze na kukoljenje, a u srpnju i kolovozu javit e se druga generacija leptira. Gusjenice ove generacije prave tete krajem kolovoza i u rujnu. Suzbijanje Suzbijati se treba kad se oekuje vie od 10% unitene lisne mase, a ima i preporuka za suzbijanje kad se nae vie od 0,5 gusjenica po biljci. Kod biolokoga suzbijanja koriste se pripravci na bazi Bacillus thuringiensis kurstaki, a od kemijskih pripravaka koriste se Karate
14

Gusjenica i oteenje na kupusu

2,5 EC, King, Beta Baytroid EC 025. Pripravke treba primijeniti na mlade stadije liinki veliine 20-25 mm. Namakanje presadnica kupusa u 0,1%-tnu otopinu imidaklopirida (Confodor 200 Sl) u trajanju od 10-15 minuta moe se suzbiti i rani napad lisnih sovica. 5.3. Kupusna muha Delia Phorbia brassicae Opis vrste Odrasla kupusna muha sive je boje, duine tijela 5-7 mm. Jaja su veliine oko 1 mm, bjelkasta i ovalnoga oblika Liinke su svijetloukaste boje, duge do 10 mm, suena tijela, nemaju noge ni vidljivu glavu. Biologija i simptomi napada Kupusna muha prezimi u tlu kao kukuljica, a iz tla izlije kod temperature iznad 120C. Izlaenje iz tla jako ovisi o temperaturi i kod niih temperatura izlaenje je produeno. enka odlae jaja u skupinama 2-10 jaja, i to na vrat korijena ili u blizini biljke u tlo. Izale liinke napadaju korijen ili vrat korijena i tu ostaju do kukoljenja. Javljaju se tri generacije: prva u travnju, druga krajem lipnja, a trea u kolovozu. U rasadu se nakon napada vide pljeine, a na zaraenim biljkama u fazi rozete potamni vrat korijena te pone trunuti. Takva biljka ima list plavoljubiaste boje i zaostaje u rastu. Napad na razvijene biljke uzrokuje malu i rastresitu glavicu, a izostaje tehnoloka zrioba. Suzbijanje Provodi se na razne naine, a ovisi o nainu uzgoja. Prije presaivanja u polje potrebno je u tlo unijeti Dursban G-7,5. Novija je metoda zatite potapanje kontejnera s presadnicama kupusa u
15

0,1% tnu otopinu Boxera 200 SL ili Confidora SL 200. Kako su to izraziti sistemici, nakon potapanja upije se kroz korjeni, rasporedi kroz cijelu biljku i titi je od ranoga napada tetnika. Ako nije provedena ova mjera, potrebno je kupus nakon presaivanja zalijevati pripravkom Chromorel D, Chromgor 40, Rogor 40, Zagor 6. TETNICI LUKA 6.1. Lukova muha - Delia/ Phorbia/ Hylemyia antiqua Opis vrste Odrasla je lukova muha sivkastoga tijela, ukastih krila, smolasto crnih nogu i ticala, duga 6-7 mm. Jaja su bijele boje, duga oko 1, 2 mm Liinke su cilindrine, ukasto bijele boje, a odrasla liinka naraste oko 8 mm. Kukuljica je od svijetlosmee do tamnosmee boje, duine 7 mm, a promjera 2,5 mm

Lukova muha

Oteen luk od lukove muhe

Liinke lukove muhe u luku

16

Biologija i simptomi napada Lukova muha ima 2-3 generacije godinje. Prezimi kao kukuljica u tlu. Let muha poinje u drugoj polovici travnja i moe se protegnuti do polovice svibnja, ovisno o klimatskim prilikama. Nakon parenja muha odlae jaja izmeu listova luka, na vrat korijena mladih biljaka, na luicu ili u tlo neposredno uz biljku, i to u skupinama po 5-12 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke koje se ubuuju u mlade stabljike luka gdje se hrane. Posljedica je ishrane uenje lia, biljka vene i sui se. Za 15-20 dana zavri razvoj liinki koje izlaze iz biljke i kukolje se u tlu na 10 cm ili u biljci. Stadij kukuljice zavrava za oko 14 dana i u lipnju ili poetkom srpnja javlja se muha druge generacije. tete ove generacije znatno su manje jer je luk dobro razvijen. Ova generacija moe nanijeti vee tete na poriluku. U povoljnim godinama u kolovozu mogu se javiti i odrasli oblici tree generacije. Suzbijanje Gdje se lukova muha redovito javlja, treba provesti preventivnu zatitu primjenom granuliranih insekticida prije sjetve ili sadnje pripravcima, kao to su Dursban G 7,5 i Finish G 7,5 koji se inkorporiraju u redove ili prskanjem povrina uz obvezatnu inkorporaciju pripravcima Pirifos EC, Finish E 48, Pyrinex 48 EC, Califos 48 EC. Suzbijanje se moe obaviti u vrijeme leta muhe prve generacije zalijevanjem biljaka propravcima Chromogor 40 i Rogor 40. Obvezatno voditi rauna o karenci, pogotovo na mladom luku.

17

Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi Doc. dr. sc. Karolina Vrandei BOLESTI POVRA 1. POLIFAGNI UZRONICI BOLESTI
1.1. Pale klica i polijeganje rasada Pythium spp., Rhizoctonia spp., Fusarium spp. Simptomi Polijeganje rasada paprike Nakon sjetve biljice ne niknu jer su klice propale u tlu. Nakon nicanja pojedine biljice ili vie njih polegnu po tlu, brzo dobivaju tamnu boju i osue se. Korijen takoer odumire. Propadanje je biljica u krunim zonama u nasadu. Ako je vlanost visoka, izmeu biljica vide se sivkaste pauinaste niti. Suzbijanje Dezinfekcija tla u proizvodnji rasada; ne pregusta sjetva; bolesne biljice unititi, a presaditi samo zdrave; plodored ima ogranien znaaj; umjereno zalijevanje u jutarnjim satima; prskanje/zalijevanje fungicidima samo preventivno.

1.2. Siva plijesan Botrytis cinerea

Simptomi Parazit zaraava veliki broj biljnih vrsta: rajicu, krastavce, papriku, patlian, salatu i dr. Biljke mogu biti zaraene tijekom cijele vegetacije. Na bolesnim dijelovima vide se sive vodenaste pjege razliite veliine i
18

Siva plijesan na rajici

oblika u okviru kojih tkivo propada i na tom mjestu razvija se obilna gusta siva prevlaka. Biljke su osjetljive na zarazu u uvjetima poveane vlage zraka, niih temperatura, nedostatka svjetla i pojaane gnojidbe duikom. Suzbijanje U zatienom prostoru kontrolom okolinskih uvjeta smanjiti mogunost zaraze, sterilizacija tla, voditi rauna o biljnoj higijeni, unititi zaraene biljke, to manje oteivati biljke kod provoenja agrotehnikih mjera. Primjena fungicida botriticida je nuna, (str.50).
Botrytis na patlianu

Botrytis na paprici

1.3. Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Simptomi Pjege su svijetle i vodenaste, a u okviru njih tkivo se razmekava i odumire. Na bolesnim biljkama iznad zaraenoga dijela lie vene i sui se. Ako je vlaga visoka, na svim bolesnim organima formira se gusta bijela prevlaka u kojoj nastaju crna tjeleca sklerociji razliitih oblika i veliina. Bolest je ea na laganim, prozranim i ocjeditim tlima i u zatienom prostoru. Zaraeni mogu biti krastavci, rajica, salata, paprika, kupus, tikve, grah, graak i dr.

Sclerotinia na rajici

19

Suzbijanje Viegodinji plodored (4-6 godina); duboka obrada tla; odabir za sjetvu

Bijela trule krumpira

manje osjetljivih sorata; u zatienom prostoru smanjiti vlagu, a temperaturu prilagoditi uzgajanoj Bijela trule mrkve kulturi; ukloniti bolesne biljke; preporuava se dezinfekcija tla ili uzgoj u sterilnom supstratu. Primjena je fungicida mogua (rajica, krastavac) vodei rauna o karenci, (str. 50).

2. BOLESTI KRUMPIRA I RAJICE

2.1. Plamenjaa Phytophthora infestans Simptomi Bolest se javlja u vrijeme cvjetanja krumpira, a na rajici ve u proizvodnji rasada. Gljiva napada sve zelene dijelove biljaka ukljuujui gomolje krumpira te zelene i zrele plodove rajice. Korijen ne obolijeva. Prvo se vide klorotine pjege koje brzo dobiva ju smeu boju, tkivo Zaraeni list se osui, a lie lomi. S nalija lia Gomolj zaraen plamenjaom razvija se bjeliasta
20

prevlaka sporonosni organi parazita. Na gomoljima su pjege tamnije sive boje, a odumiranje tkiva iri se u unutranjost gomolja. Zaraeni gomolji mogu potrunuti jo u tlu ili tijekom skladitenja. Sive ili smee pjege vide se i na plodovima rajice koji u vlanim uvjetima mogu u cijelosti istrunuti. Suzbijanje Za sadnju treba uzeti potpuno zdrave gomolje krumpira jer su bolesni Plamenjaa na rajici izvor zaraze. Potrebno je saditi otpornije sorte (neke imaju otpornije lie, a neke gomolje) i potivati plodored. Za rajicu je izvor zaraze krumpir. Primjena je fungicida nuna. Ako nema prognozne slube, prvo tretiranje obavlja se poetkom cvjetanja krumpira, a kod rajice im se utvrdi pojava bolesti na krumpiru. Tretiranja se ponavljaju ovisno o vremenskim prilikama, otpornosti sorata i fungicidima koji se koriste (preventivni= s povrinskim djelovanjem, sistemici). U toplim i suhim godinama broj tretiranja manji je nego u prohladnim i vlanim. Popis fungicida na str. 50-51.

2.2. Koncentrina pjegavost krumpira i rajice Alternaria solani

Simptomi Na krumpiru je zaraeno Pjega na listu krumpira uglavnom lie, a na rajici mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi. Na liu su pjege u poetku klorotine, zatima tamnosmee boje, okrugle, ovalne ili poligonalne s nekoliko koncentrinih krugova. Jako zaraeno lie se sui i visi niz stabljiku. Gomolji su rijetko zaraeni, a na njima se vide udubljene tamne pjege. U klijanju i nicanju moe
21

doi do propadanja rajice ako je posijano zaraeno sjeme. Na peteljkama i stabljikama rajice pjege su izduene, udubljene i zonirane. Plodovi su zaraeni u zoni peteljke, pjege su na njima okrugle, udubljene, tamne boje, 2-3 cm u promjeru.

Rajica zaraeni list i stabljika

Suzbijanje Parazit se odrava u tlu na ostatcima biljaka te je potrebno pridravati se plodoreda, saditi zdrave gomolje, a kod rajice zdrave sadnice. U zatienom prostoru treba kontrolirati vlagu i temperaturu jer se time mogu izbjei zaraze. Fungicidi kojima se suzbija plamenjaa djeluju i na uzronika koncentrine pjegavosti. 2.3. Bijela noga krumpira Rhizoctonia solani Simptomi Na stabljikama se vide malo udubljene tamne i suhe pjege (nema truljenja), one su deformirane pa je bus grmolikoga izgleda. Lie je blijedozelene boje i uvija se. Na gomoljima nastaju skoro crne ploaste
22

Sklerociji na gomolju krumpira

strukture sklerociji. Oni ne ine tetu na gomoljima na kojima se nalaze, ali kada se ovakvi gomolji posade, sklerociji omoguuju zarazu klice i korijena krumpira. Klice esto propadaju, a ukoliko preive, razvijaju se slabe biljke s gore opisanim simptomima. U tlu sklerociji mogu preivjeti do 6 godina. Suzbijanje Viegodinji plodored; sadnja zdravih (bez sklerocija) i tretiranih gomolja; prije sadnje dobro je naklijati krumpir; osigurati to bre nicanje kako bi se izbjegla zaraza klice u tlu. 2.4. Barunasta plijesan rajice Cladosporium fulvum sin. Fulvia fulva Simptomi Napada prvo starije lie, a kasnije je zahvaeno sve lie. Rijetko mogu biti zaraeni plodovi, cvjetovi, peteljke i stabljike. Karakteristian je znak bolesti razvoj maslinastoSimptom na licu lista zelene barunaste prevlake na naliju lista. Zaraeno se lie sui i esto otpada. Bolest moe uzrokovati velike tete (gubitak lisne mase), osobito pri staklenikoj/plastenikoj proizvodnji rajice. Suzbijanje Sadnja otpornijih sorata (trajno otpornih nema); veliku pozornost posvetiti preventivnim mjerama: sklop biljaka ne smije biti prevelik, regulacijom vlanosti i temperature smanjiti mogunost zaraze, a tome doprinosi i dobro provjetravanje zatienoga prostora, obvezatno uklanjanje i duboko zaoravanje biljnih ostataka.

23

3. BOLESTI KRASTAVACA
3.1. Plamenjaa Pseudoperonospora cubensis Simptomi Prije formiranja prvih plodova na liu se razvijaju okrugle ukaste pjege koje se postupno ire i dobivaju poligonalan oblik. Na naliju u okviru pjega parazit stvara sive nakupine sporonosnih organa. Zaraeno se lie lomi, izgleda iskidano, a na vrhu vrijee nastaje novo lie koje takoer biva zaraeno.

Pjege na listu

Suzbijanje Potrebno je pridravati se plodoreda i sijati otpornije hibride. Bolest se moe, a esto i mora suzbijati fungicidima. Kada pone berba, treba koristiti fungicide s najkraom karencom, (str.51).

3.2. Pepelnica Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea

Simptomi Na licu lista karakteristine su sivo-pepeljaste ili branavo bijele nakupine, a kod staklenikoga i plastenikoga uzgoja krastavaca prevlake se nalaze i s lica i s
24

S. fuliginea na krastavcu

nalija lista. Jako zaraeno lie uti i sui se. Pojava bolesti u zatienom prostoru jaa je i ranija nego pri uzgoju u polju. Osim na krastavcima, bolest se razvija na dinjama i tikvama. Suzbijanje Za uzgoj treba odabrati relativno otporne hibride, osobito za uzgoj u zatienom prostoru. U zatiti se mogu koristiti fungicidi. Pri primjeni sumpornih sredstava potrebno je voditi rauna o temperaturi zraka jer pri viim temperaturama moe doi do oegotina na liu (fitotoksinost).

4. BOLESTI LUKA
4.1. Plamenjaa luka Peronospora destructor Simptomi Kod sisteminih (opih) zaraza, a one su posljedica sjetve zaraenih luica, biljke su patuljaste, lie (pera) je svjetlije boje i esto deformirano. Na njemu se razvija sivoljubiasta prevlaka spore parazita. Kod

Plamenjaa luka

Prevlaka na listu

lokalnih zaraza prvo se razvijaju malene svijetloute pjege koje se vremenom ire i spajaju, a lie se sui poevi od vrhova. S lia se bolest iri u glavice pa se takav luk teko uva u skladitu. Na sjemenskom luku pojava pjega uzrokuje lomljenje cvjetnih stapki na kojima se ne
25

formira sjeme ili je turo. Suzbijanje Sjetva tolerantnijih sorata; sadnja zdravih luica; bolesne ili sumnjive luice mogu se izloiti djelovanju temperature od 41C tijekom 4 sata, a neki predlau njihovo potapanje u vodu zagrijanu na 50C tijekom 25 minuta, nakon ega treba luice posuiti. Ako se luk navodnjava, prednost se daje sustavu kap po kap. Primjena je fungicida u kinim i prohladnim godinama neizbjena, (str. 51).

5. BOLESTI SALATE
5.1. Plamenjaa Bremia lactucae Simptomi Mogu znaajno varirati, a to ovisi o sorti ili hibridu te o klimatskim uvjetima u vrijeme zaraze i razvoja bolesti. Salata je osjetljiva u svim stadijima razvoja. Pjega na licu lista Tek izniknule biljke uslijed napada parazita propadaju. Na razvijenom liu pjege su svijetloute boje, u poetku okrugle, a kasnije poligonalne jer su omeene veim ilama. Prevlaka na naliju lista Ponekad je tkivo pjege tanje, suho i prozirno. Salata je posebno ugroena u staklenikom uzgoju. Suzbijanje Praktinu vrijednost u borbi protiv plamenjae daje uklanjanje zaraenih biljnih ostataka. Oni se ne smiju unositi u tlo (zaorati), ve ih treba unititi. Zalijevanje treba provoditi tako da se na biljkama ne zadrava voda.
26

Preporuuje se i sterilizacija tla u zatienom prostoru te slabija gnojidba duikom. Iako ima otpornijih sorata, one ne osiguravaju potpunu zatitu. Pored svih navedenih mjera preporua se primjena fungicida, osobito u zatienom prostoru, (str. 51).

6. BOLESTI GRAHA I GRAKA

6.1. Hra graha Uromyces appendiculatus Simptomi Bolest se javlja na liu, rjee na mahunama i stabljikama. Prvi simptomi u proljee su maleni bijeli pritii na naliju lista, meutim oni se esto ne uoavaju, no o njihovoj pojavi ovisi kasniji razvoj bolesti. Simptom na listu Kasnije se na liu razvijaju sitne i okruglaste nakupine smee boje spore kojima se bolest iri u vegetaciji. Zaraeno lie moe se osuiti, to negativno utjee na urod. Pred kraj vegetacije smee nakupine dobivaju crnu boju jer se u njima formiraju tzv. konzervacijske spore. Najvie obolijeva grah pritka, zatim onaj koji se uzgaja u kukuruzu ili na vlanim, slabo osunanim Nalije lista povrinama. Suzbijanje Postoje manje osjetljive sorte, na manjim povrinama preporua se sakupiti biljne ostatke nakon berbe i spaliti ih, a motke (pritke)
27

dezinficirati (npr. varikinom). Ako je zaraza esta i jaka, mogu se upotrijebiti fungicidi (osobito u sjemenskom grahu). 6.2. Smea pjegavost ili antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Simptomi Vide se na svim nadzemnim organima, a najkarakteristiniji su na mahunama. Ve u proljee na kotiledonima biljaka poniklih iz zaraenoga sjemena vide se tamne Pjege na mahunama udubljene pjege. Napad na stabljici u vrijeme nicanja ima za posljedicu odumiranje biljaka. Na liu su pjege tamnosmee, ovalne ili uglate, a na mahunama su udubljene, u sredini smee s crvenim izdignutim rubom. Na zaraenim organima gljiva stvara plodita sa sporama koje raznose kine kapi i vjetar. Suzbijanje Potrebno je sijati zdravo sjeme, nakon etve spaliti biljne ostatke, a preporua se barem dvogodinji plodored. Na velikim povrinama i u sjemenskoj proizvodnji mogu se primijeniti fungicidi,

Simptom na sjemenu

(str. 51).

28

6.3. Plamenjaa graka Peronospra viciae f.sp. pisi Simptomi Rane zaraze (faza nicanja) mogu biti vrlo tetne jer je bolest sistemina (opa). Stabljika je uvijena i krljava, na liu se prvo vide ute, a kasnije smee pjege. Na naliju lia formira se sivo-plaviasta nakupina sporonosnih Simptom na listu organa. Na mahunama se izvana vide smee povrine, a u unutranjosti nastaje bjeliasta nakupina koja vremenom posmei. Pjege se mogu uoiti i na sjemenkama. Suzbijanje Plodored je najvanija mjera zatite. Postoje i neki vrlo otporni hibridi pa ih treba odabirati za uzgoj. Primjena fungicida u Republici Hrvatskoj nema dozvolu.

Simptom u mahuni

6.4. Pale ili antraknoza graka Ascochyta pisi i druge Ascochyta vrste Simptomi Uoavaju se na svim nadzemnim dijelovima graka. U izvjesnoj mjeri razliiti su kod pojedinih Asochyta vrsta. U pravilu se na zaraenim dijelovima razvijaju ute, a zatim smee pjege okrugloga, ovalnoga (duguljastoga) do poligonalnoga oblika. Na stabljici i mahunama pjege su svjetlije sredine i tamnog ruba, a na mahunama one su i ulegnute.Preko mahuna parazit zaraava zrno te ukoliko se
29

radi o sjemenskom graku, ono postaje izvor zaraze. Suzbijanje Preporua se sijati zdravo i tretirano sjeme. Treba znati da kod dubinske zaraze sjemena uinak fungicida nije 100%tni. Treba primijeniti etverogodinji plodored, a dobrom pripremom tla ubrzati nicanje te tako smanjiti jae Simptom na mahuni i zrnima zaraze klica i mladih biljaka.

7. BOLESTI KUPUSA
7.1. Plamenjaa kupusa Peronospora parasitica Simptomi Bolest je najtetnija za rasad, odnosno presadnice kupusa. Ve se na kotiledonima vidi uenje i venue. Ako se to dogodi prije formiranja pravih listova, Pjege na licu lista biljice propadaju. Na liu se takoer vide ute pjege, a na naliju je formirana siva prevlaka sporonosnih organa. Jako zaraeno lie vene pa se moe osuiti cijela presadnica. Starije je lie otporno pa iako je zaraeno, tete nisu znaajne. Osim kupusa, ovaj parazit napada i cvjetau na kojoj osim lia moe biti zaraen i cvijet (cvat), to umanjuje trnu vrijednost cvjetae. Oboliti mogu i neke rotkvice kada se na zadebljanom dijelu korijena vide crne udubljene pjege, a ponekad i raspucano tkivo.
30

Suzbijanje Provodi se u proizvodnji rasada: dezinfekcija tla ili tlo bez biljnih ostataka, rjei sklop i sniavanje vlage zraka. Ako se na stalno mjesto presade zdrave biljke, a potuje se plodored, nije potrebno tretiranje fungicidima. 7.2. Suha trule kupusa Phoma lingam Simptomi Simptomi ovise o stadiju razvoja kupusa i dijelu biljke koji je zaraen. Ako se posije zaraeno sjeme, korijen mladih biljica pocrni pa se klijanac osui. Nakon presaivanja parazit napada stabljiku i

Simptom na listu

listove. Na stabljici se vide sivkaste pjege koje esto imaju crveni rub. Jako zaraene stabljike se raspucavaju i nastaju tzv. Rakrane. Na liu se takoer razvijaju sivosmee pjege, otro odijeljene od zdravoga dijela. Bolesne biljke ostaju krljave i mogu se potpuno osuiti. Suzbijanje Osnovne su mjere plodored 3-5 godina i sjetva zdravoga i dezinficiranoga sjemena.

Zaraene stabljike

31

8. BOLESTI MRKVE, CELERA, PASTRNJAKA

8.1. Crna trule korijena Alternaria radicina Simptomi Vide se u klijanju (zaraeno sjeme) i nicanju kada korjenii i klica pocrne i trunu. Kod jaih zaraza u polju vide se pljeine. Na razvijenom liu i peteljkama vide se izduene ili ovalne pjege ija se boja mijenja od ukaste do crne. Na glavi korijena vide se crna plitka (3 mm) udubljenja. Ako je tlo vlano, moe potrunuti cijeli korijen. Zaraza korijena moe nastati iz tla (zaraeni ostatci).

Zaraza korijena

Suzbijanje etverogodinji plodored; na manjim povrinama treba pokupiti i spaliti bolesno lie; sijati zdravo i tretirano sjeme. 8.2. Pepelnica Erysiphe heraclei Simptomi Na liu se vidi gusta bjeliasta prevlaka. Starije je lie jae napadnuto i esto se sui. Tada iz korijena potjera novo lie koje moe oboliti, a korijen se iscrpljuje. Zbog zaraenoga lia cijena je na tritu nia. Kod mrkve moe biti zaraeno i sjeme.
Simptom na perinu

Suzbijanje Zaoravanje biljnih ostataka; plodored; sjetva zdravoga sjemena. Od fungicida u Republici Hrvatskoj imaju dozvolu samo sumporni pripravci.
32

Prof. dr. sc. Edita tefani

NAJZNAAJNIJI KOROVI U POVRU

Suzbijanje korova u povru zahtijeva veliku pozornost uzgajivaa. Povre se najee uzgaja uz vei meuredni razmak, a sporo nicanje i mala pokrovnost uzgajanih biljaka u prvim fazama razvoja omoguuju nesmetan rast i masovnu pojavu korova. Suzbijanje korova u povru mogue je obaviti mehanikim i kemijskim putem. Kod mehanikoga suzbijanja korova vrlo su bitne pravilne i na vrijeme izvedene agrotehnike operacije (osnovna i dopunska obrada tla) te kultivacija, koje znatno utjeu na smanjenje zakorovljenosti povrtnih kultura. Pri primjeni herbicida potrebno je voditi rauna o duini vegetacije, intenzitetu navodnjavanja te sadraju organske tvari u tlu. Izbor herbicida, koliina, vrijeme i nain pripreme ovise o vrsti povra koja se uzgaja te floristikom sastavu korovne zajednice koja se nalazi na oranici.

33

Najznaajniji korovi u povru Hrapavi ir Amaranthus retroflexus Jednogodinji irokolisni korov Visina: 50 100 (150) cm Cvatnja: VI. IX. mj.

Poljska krika Anagallis arvensis Jednogodinji irokolisni korov Visina: 6 30 cm Cvatnja: V. X. mj.

34

Poljski jarmen Anthemis arvensis Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10-30(60) cm Cvatnja: VI.-IX. mj.

Divlja loboda Atriplex patula Jednogodinji irokolisni korov Visina: 30 -80 cm Cvatnja: VII. IX. mj.

35

Trodjelni dvozub Bidens tripartitus Jednogodinji irokolisni korov Visina: 15 100 cm Cvatnja: VII. IX. mj.

Rusomaa Capsella bursa-pastoris Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korov Visina: 15 50 (80) cm Cvatnja: V. VI. mj.

36

Bijela loboda Chenopodium album Jednogodinji irokolisni korov Visina: 20-120(200) cm Cvatnja: VII.-X. mj.

Divlja vodopija Cichorium intybus Viegodinji irokolisni korov Visina: 30 50 (150) cm Cvatnja: VII. IX. mj.

37

Poljski slak Convolvulus arvensis Viegodinji irokolisni korov Visina: 20 120 (200) cm Cvatnja: VI.-IX. mj.

Kanadska hudoljetnica Conyza canadensis . Jednogodinji (dvogodinji) korov Visina: 20-100 cm Cvatnja: VI.-X. mj.

38

Ljubiasta svraica Digitaria sanquinalis Scop Jednogodinji travni korov Visina: 10-30 (65) cm Cvatnja: VI.-VII. mj.

Obini kotan Echinochloa crus-galli L. Jednogodinji travni korov Visina: 30-150 cm Cvatnja: VI.-VIII. mj.

39

Mljeike Euphorbia spp. Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korovi Visina: 10 40 (80) cm Cvatnja:VI. X. mj.

Obini upljozub Galeopsis tetrahit L. Jednogodinji irokolisni korov Visina:10 -30 cm Cvatnja: VII. VIII. mj.

40

Sitna konica Galinsoga parviflora C. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 80 cm Cvatnja: V. X. mj.

Puzava dobriica Glechoma hederacea L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 20 40 cm Cvatnja: IV. IX. mj.

41

Grimizna mrtva kopriva Lamium purpureum L: Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10-30 cm Cvatnja: IV. X. mj.

Prava kamilica Matricaria chamomilla L Jednogodinji irokolisni korov .Visina: 15-50 cm Cvatnja: IV. IX. mj.

42

Jednogodinji prosinac Mercurialis annua L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 40 cm Cvatnja: VI. VII. mj

Trputac Plantago spp. Viegodinji irokolisni korovi Visina: 10 40 cm Cvatnja: V. IX. mj.

43

Jednogodinja vlasnjaa Poa annua L. Jednogodinji (viegodinji) travni korov Visina: 20 35 cm Cvatnja: tijekom cijele godine

Ptiji dvornik Polyonum aviculare L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 50 cm Cvatnja: V. X. mj.

44

Pjegasti dvornik Polygonum persicaria L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10-50 (80) cm Cvatnja: VI. IX. mj.

Bridasta rotkva Raphanus raphanistrum L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 20 60 cm Cvatnja: V. IX. mj.

45

Zeleni muhar Setaria viridis L. Jednogodinji uskolisni korov Visina: 20-80 cm Cvatnja: VI.-VII. mj.

Ostak Sonchus spp. Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korovi Visina: 60 100 cm Cvatnja: V. X. mj.

46

Crna pomonica Solanum nigrum L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 -50 (100)cm Cvatnja: VI.-X. mj.

Srednja mijakinja Stellaria media L. Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korov Visina: 10 40 cm Cvatnja: tijekom cijele godine

47

Prof. dr. sc. Davor amota Doc. dr. Sc. Renata Balievi SREDSTVA ZA ZATITU POVRA Redovite pojave razliitih tetnika, bolesti i korova na povru zahtijevaju viekratnu primjenu sredstava za zatitu bilja pa je vea mogunost nakupljanja ostataka kemijskih sredstava na njima i u njima u vrijeme berbe (rezidue). Obzirom da se ova sredstva nekada moraju primjenjivati nekoliko dana ili sedmica prije ubiranja povra, posebnu pozornost u izboru insekticida i fungicida treba posvetiti na propisane Karence (K=propisani broj dana koji mora proi od zadnje primjene sredstva do ubiranja prinosa!). Karence za jedno sredstvo esto su razliite za razliite vrste povra, kao i za uzgoj na otvorenom i u zatvorenom prostoru pa, na primjer, insekticid Pirimor 50WG ima karencu za krastavce 4 dana, za rajicu 7 dana, a za ostalo povre 14 dana; insekticid Fastac 10 EC ima karencu za krastavce i rajicu 14 dana, a za kupusnjae 28 dana; fungicid Aliette Flash ima karencu za krastavce 7 dana, za salatu 14 dana, a za dinje 21 dan; fungicid Signum DF ima karencu za rajicu 3 dana, papriku 7 dana, mrkvu i salatu 14 dana, a za luk i kupusnjae 21 dan. Navedeni primjeri upozoravaju na vanost izbora ovih otrovnih sredstava, kao i na odgovornost svakoga proizvoaa za kakvou i zdravstvenu ispravnost hrane koju proizvodi i prodaje! Zato ponavljamo: pri izboru sredstva paljivo prouiti uputstvo koje je uz njega! 1. ZATITA POVRA OD TETNIKA NA OTVORENOM PROSTORU

1.1. Zemljini tetnici Najei zemljini tetnici koji napadaju podzemne i prizemne dijelove povra su injaci (liinke skoibuba), grice (liinke gubara), sovice pozemljue (gusjenice leptira), poljski glodari
48

(mievi, voluharice, hrak) te nematode (mikroskopski crvi). Liinke i gusjenice suzbijaju se tzv. zemljinim insekticidima, kao to su granule koje se unose (inkorporiraju) na dubinu 5-10 cm u tlo; Dursban G-7,5 i Volaton G-5, odnosno prskanjem; Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48EC i Volaton EC-500. Rasad kupusnjaa moe se prije sadnje namakati u insekticidu Confidor SL-200. 1.2. tetnici nadzemnih dijelova povra 1.2.1. Lisne ui Lisne ui praktino napadaju sve vrste povra te izazivaju venue, kovranje i suenje lia. Pored toga, prenose i viroze rajice, krumpira i druge. Obzirom da su vidljive golim okom, treba redovito pregledavati biljke, najee na donjoj strani lia, pa se mogu na vrijeme suzbijati razliitim insekticidima, posebice aficidima sisteminoga djelovanja (ui siu biljni sok u kojem je i sredstvo) koji i due vrijeme tite biljke: Actara 25 WG, Mospilan 20 SP, Acelan 20 SP, Calypso SC 480, Congo SL, Vantex, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum, Pirimor, Confidor SL 200, Chromgor 40, Fastac 10 EC, Direkt 10 SC, Enduro, 258 EC. Takoer treba dobro prouiti uputstva, to se tie karence za pojedine kulture, kao i dozvolu za primjenu (npr. Chess 25 WP samo na rajici!). 1.2.1. Povrtne muhe Najee su kupusna muha, mrkvina muha, lukova muha (napada i enjak) koje su sitne i teko uoljive (a ne nanose tete), pa se suzbijaju njihove liinke koje nanose tete na povru. Muhe odlau jaja pri povrini tla pa se ispiljene liinke ubuuju u korijen i vrat izniklih biljaka i presadnica. Obzirom na nain ivota (unutar korijenja), liinke se najbolje suzbijaju tretiranjem tla prije sjetve ili sadnje (tj. prije pilenja liinki), tako da se suzbiju prije ubuivanja u biljke. Obzirom da se radi o osjetljivom povru (rezidue!) i o zemljinim insekticidima, posebnu pozornost treba obratiti na njihovu karencu: Dursban G-7,5 i Volaton G-5 (izmijeati s tlom), odnosno prskanjem: Dursban E-48, Pirifos 48 i Pyrinex 48EC. Rasad kupusnjaa moe se prije sadnje namakati u insekticidu Confidor SL200. Odrasle muhe mogu se suzbijati i prije odlaganja jaja zalijevanjem biljaka insekticidima Chromgor 40, Rogor 40, Basudin

49

ili prskanjem tim sredstvima u vrijeme njihovoga izlijetanja i odlaganja jaja (to je tee uoljivo!). 1.2.3. Lisne sovice i sovice pozemljue Najee se pojavljuju, pa i suzbijaju, na eernoj repi (nakon zatvaranja redova). Poto su skrivene po danu, gusjenice treba traiti u dnu rozete lista (lisne sovice) ili na vratu korijena (sovice pozemljue). Kod jaega napada, u tihoj noi lijepo se moe uti njihovo grickanje! Treba ih suzbijati dok su manje od 2 cm, jer im se kasnije poveava otpornost i treba primjeniti jae doze insekticida. Obje vrste sovica suzbijaju se sljedeim insekticidima: Chromorel D, Cromgor 40, Nomolt, Reldan 40 EC, Lambda 5 EC, Pirel-D, Fastac 10 SC, Decis i dr., a za lisne sovice preporuuju se ekoloki povoljniji insekticidi, kao bioinsekticidi Biobit WP, Baturad WP i biotehniki insekticidi Insegar 25 WP, Dimilin SC 48, kao i kemijskim sredstvima brzoga djelovanja i krae karence: Beta Baytroid EC 025, Direkt 10 EC, Fastac 10 SC, Karate zeon, kojima se ujedno suzbijaju i drugi nadzemni tetnici (npr. leptir kupusar, muhe, lisne ui). 1.2.4. Kupusni moljac Napada sve vrste kupusnjaa. Njihove se gusjenice odmah nakon pilenja intenzivno hrane na mladom liu pravei prozorie koji se poslije spajaju u nepravilne rupe. Najvee tete rade u vrijeme formiranja glave, a i kasnije buei hodnike u formiranoj kupusnoj glavici. Zbog toga ih treba suzbijati odmah u poetku pilenja gusjenica, kada se mogu vrlo dobro suzbijati bioinsekticidima (prskanjem povrine lia na kojoj se hrane, pa ve nakon 2-3 sata prestaju izgrizanjem(!), premda uginu kasnije): Biobit SC, Thuricide, Baturad ili biotehnikim ekoloki povoljnijim insekticidima koji sprjeavaju razvoj gusjenica, kao to su Insegar, Dimilin SC ili DuDim. Takoer se mogu suzbiti i insekticidima kratkotrajnoga i brzoga djelovanja, kao to su Beta Baytroid, Direkt, Talstar, Fastac, Karate, Sumialfa i Enduro.

50

2.

ZATITA POVRA OD TETNIKA U ZATIENOM PROSTORU

2.1. Zemljini tetnici u zatienom prostoru Povre koje se uzgaja na tlu u zatienim prostorima (plastenici, rjee staklenici) takoer napadaju zemljini tetnici prisutni i na otvorenom (vrste i suzbijanje vidi gore), a pored njih posebno opasne mogu biti korijenove nematode (nematode korijenovih guka, gala ili kvrica posebice na plodovitom, korijenastom i lisnatom povru) te stabljiina nematoda (posebice na lukoviastom povru). Poto se prenose biljnim dijelovima (korijenjem, presadnicama, lukovicama) kao i tlom (substratima), najvanija je mjera sprijeavanje njihovoga unoenja u zatieni prostor (pregledane zdrave presadnice, nezaraeni, najee termiki obraeni supstrati). U zatienom prostoru mogu se suzbijati termikom ili kemijskom sterilizacijom tla prije sadnje obje vrste mjera najbolje je prepustiti strunim slubama koje su osposobljene (posebna oprema) i ovlatene za takve djelatnosti! 2.2. tetnici nadzemnih dijelova povra u zatienom prostoru 2.2.1. Bijela muica (Cvjetni titasti moljac) Ovaj sitni moljac (2-4 mm) zbog izrazito bijele boje lako se uoava na zelenim biljnim dijelovima, dok su liinke sitnije, ukaste boje, tee se uoavaju, najee na donjoj strani lia. U svakom sluaju, im se muice zamijete (najbre se uoe na postavljenim ljepljivim utim ploama), treba obaviti njihovo suzbijanje jer se brzo razmamnoavaju. Na povru u zatvorenom prostoru doputena je primjena slijedeih insekticida (vidi Uputstva uz sredstvo, i Karence!): Boxer 200 SL, Actellic 50 EC, Fastac 10 SC, Direkt 10 SC , Decis 1,25 EC, Rotor 1,25 EC, i dr., kao i Kofumin-50 EC, ali samo zamagljivanjem prostora iznad biljaka. 2.2.2. Kalifornijski trips Ovaj sitni pokretljivi tetnik tee je uoljiv zbog skrivenoga naina ivota, najee u cvjetovima, pazucima i na naliju lia, gdje sie
51

biljne sokove. Lako se otkriva otresanjem biljnih dijelova (cvijeta) na dlan ili svijetli papir ili hvatanjem na ljepljive ute ili plave ploe. Obzirom na skriveni nain ivota i ishranu sisanjem sokova, najbolje se suzbija sisteminim insekticidima, kao to su Radotion E-50, Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC i Laser KS (vidi dozvole po kulturama i Karence!). 2.2.3. Lisni mineri Lisni mineri su liinke muha koje se hrane na liu ispod epidermalnoga pokrova inei prozirne okrugle, vijugave ili tokaste upljine mine, pa stoga se suzbijaju prvenstveno ekoloki povoljnim sredstvima, kao to su Insegar, Sonet, Nomolt, Dimilin, Du-Dim, a po potrebi i jaim (sisteminim) sredstvima, kao to su Ekatin, Chromotin, Pirimor, Confidor, Chromgor, Dimecron, Laser, Bait, Success, Zagor, Ritam, Rogor, Rotor, Decis,Rimon, Runner, Vantex i Skud. Poto se muhe hvataju na ute ljepljive ploe, u sluaju njihovoga rojenja mogu se uspjeno suzbiti i prije odlaganja jaja, najbolje brzo djelujuim insekticidima kratke karence, kao to su Fastac, Decis, Direkt, Rotor, Boxer, Aplaud i dr.; kod izbora treba provjeriti dozvole po kulturama i Karence! 2.2.4. Lisne ui Razliite vrste lisnih ui lako se hvataju i uoavaju na utim ljepljivim ploama pa se kod jae pojave odmah mogu suzbijati brzo djelujuim insekticidima kratke karence, kao i sisteminim insekticidima, kao to su Fastac, Decis, Direkt, Rotor, Boxer, Aplaud, Actara, Vantex, Calypso, Mospilan, Polimat, Rapid, Pirimor, Enduro, Rogor, Chromgor, Gusation, Ultracid, Cotnion i dr. sukladno odgovarajuim dozvolama za pojedine kulture, a pozornost obratiti i na karence. 2.2.5. Obini (koprivin) crveni pauk Ova sitna (do 1 mm), prozirna grinja, ukaste do crvenkaste boje, naseljava prvenstveno donju stranu lia pa se obino uoava kao ukaste do crvenkaste tokice, odnosno kasnije po simptomima koje uzrokuje na liu bjelkaste do mrke (nekroze) tokice na povrini
52

lia. Zbog toga treba redovito pregledavati nalije lia kako bi se to ranije uoila njihova pojava jer se u zatvorenom prostoru vrlo brzo namnoavaju. Suzbijanje se najbolje obavlja insekticidima akaricidima, kao to su: Nissorun, Danirun, Acarstin, Apollo, Ortus, Nomolt, Cascade, Demitan, Meothrin i dr. naravno, opet sukladno njihovim dozvolama za zatvoreni prostor, pojedine kulture i karencama. 3. ZATITA POVRA OD BOLESTI

3.1. Polijeganje rasada U proizvodnji rasada u zatienim prostorima potrebno je pored preventivnih mjera koristiti fungicide. U Hrvatskoj su za tu namjenu dozvoljeni pripravci: Merpan 80 WDG, Stoper, Dithane M-45, Star 80 WP, Pinozeb M-45 i Previcur 607. 3.2. Siva plijesan (Botritys cinerea) Uzronik je bolesti na mnogim povrtnim kulturama. Moe se suzbijati razliitim fungicidima, a pri njihovom koritenju treba voditi rauna o karenci i za koju su kulturu namijenjeni (pie u uputi priloenoj pripravku). Tako se npr. Euparen multi WP 50 koristi za salatu i rajicu, a Sumilex 50 FL za salatu, rajicu, krastavce i luk. Dozvolu imaju jo fungicidi Ronilan DF, Kidan, Lupo, Signum, Teldor SC 500. 3.3. Bijela trule (Sclerotinia sclerotiorum) Za suzbijanje bijele trulei kod nas dozvolu imaju samo Teldor SC 500 (rajica) i Ronilan DF (salata i krastavci). 3.4. Bolesti krumpira i rajice Plamenjaa i koncentrina pjegavost krumpira i rajice mogu se suzbijati razliitim fungicidima, pri emu neki mogu ispoljiti bolje djelovanje na jednoga uzronika, to je navedeno u uputstvu za primjenu. Od fungicida, navode se samo neki: Nordox super 75, Bakreno vapno WP 50, Dithane M-45, Quadris, Melody duo WP
53

66,75, Acrobat MZ, Galben M, Galben F, Galben C, Shirlan 500 SC, Aviso DF i Polyram DF. 3.5. Bolesti krastavca Protiv plamenjae mogu se upotrijebiti sljedei fungicidi: Nordox super 75, Champion tekui, Galben M, Acrobat MZ, Previcur 607, Quadris i Ridomil gold MZ 68 WP. Pepelnica se suzbija fungicidima: Sabithane, Quadris, Aliette flash, Rubigan EC, Sumpor 80 SC, Thiovit jet i dr. 3.6. Bolesti luka Plamenjaa luka moe se suzbijati fungicidima Champion 50 WG, Rame Caffaro 32 WP, Bakreni antracol WP 63, Ridomil gold MZ 68 WP i Matador gold. 3.7. Bolesti salate Za plamenjau salate mogu se upotrijebiti fungicidi Euparen multi WP 50, Aliette flash, Avi i Topic. 3.8. Bolesti graha i graka Za suzbijanje hre graha nema registriranih fungicida ali pripravci Dithane M-45, Star ili Baycor na sjemenskim usjevima daju dobru zatitu. Suzbijanje antraknoze graha i graka mogue je obaviti fungicidima Bavistin FL i Zino.

54

Prof. dr. sc. Vlatka Rozman Anita Lika, dipl. ing. polj. 1. SKLADITENJE I DORADA KRUMPIRA Za kvalitetno i dugo uvanje krumpira potrebna su toplinski izolirana skladita s aktivnom ventilacijom. Ukoliko skladite nije opremljeno aktivnim sustavom, ventiliranje se moe organizirati i pasivnim podnim kanalima od letava. 1.1. Temperatura skladitenja Skladita ventilirana vanjskim zrakom: 5-7C Skladita s umjetnim ventiliranjem: 4-6C (konzumni krumpir) i 79C (krumpir za preradu). Da bi se izbjeglo zaslaivanje krumpira, temperatura uvanja ne smije biti nia od +7C jer se pri niim temperaturama krob pretvara u eer. Pri procesu uskladitenja gomolja provode se sljedei postupci: 1. Prosuivanje gomolja- provodi se ventiliranjem. Gomolji su suhi kada su na povrini hrpe grude zemlje suhe, kao i na 3040 cm dubine ispod povrine zemlje. 2. Postupak zaraivanja rana nakon prosuivanja gomolji se dre tijekom 1-2 tjedna na 15C i relativnoj vlazi zraka od 85-95%, uz kratko provjetrevanje. 3. Hlaenje gomolja na temperaturu uvanja temperatura gomolja postupno se sputa za 0,1C/dan ili oko 1C/tjedan. Za uklanjanje nastaloga CO2 dovoljno je ventiliranje 30 min/tjedan. Da bi se konzumni krumpir sauvao od klijanja, morao bi se uvati na 3-4C, to zbog zaslaivanja nije mogue i zato se tretira protiv klijanja i uva na viim temperaturama. Konzumni krumpir za dulje uvanje uva se na 4-5C, za krae uvanje na 5-8C; za preradu na 7-8C za dulje uvanje, odnosno na 10C za krae uvanje.

55

1.2. tetnici Krumpirov moljac (Phthorimeae operculella): tetu nanose liinke koje ulaze u gomolj krumpira samo kroz okca i tu se najee zadravaju odmah ispod pokoice. Zaraza nastaje na polju, a prije skladitenja gomolje treba pregledati (izbueni hodnici u gomoljima ispunjeni ekskrementima) te ih ukloniti iz hrpe. Rijetko se u skladitima krumpira moe nai veliki i uti branar (Tenebrio molitor L.). 2. DORADA, SKLADITENJE I PAKIRANJE RAJICE U privatnim centrima rajica prolazi liniju pranja i brisanja mekanim rotacijskim etkama. Slijedi sortiranje po krupnoi i po boji. Pakira se u plitke kartonske ili plastine kutije dimenzija 40x30x15 cm (6 kg) ili 60x40x13 cm (10 kg). Rajica se skladiti samo iznimno ako se ne moe odmah prodati. Optimalni su uvjeti uvanja temperatura od 13C i relativna vlaga zraka od 75-80% pri kojima se rajica moe odrati do dva tjedna, a da ne izgubi boju i sjaj. Plod se moe odrati i due na 10C, ali tada gubi na kvaliteti, naroito ako skladite nije dobro zraeno. Ako je rajica ubrana u zelenoj zriobi, moe se skladititi i do mjesec dana, a nakon toga na temperaturi >18C naknadno postigne crvenu boju, ali znatno slabijega intenziteta. Naknadna zrelost moe se postii i upotrebom etilena u skladitu. 3. DORADA, PAKIRANJE I SKLADITENJE KUPUSA U vrijeme berbe kupus treba paljivo rukovati, kako bi se glavice to manje otetile. Pri runoj berbi, obino se ve u polju odstrane svi oteeni listovi. Kupus se pakira u letvarice, kartonske kutije ili mreaste vree od sintetskih vlakana, obino zelene boje za bijele kultivare, a ruiaste za crvene. Kupus se moe skladititi pri temperaturi 0-1C i pri relativnoj vlazi zraka od 95%. Rani kupus moe se skladititi nekoliko tjedana, a
56

kasniji kultivari i vie mjeseci. Nakon berbe i ienja, glavice se slau u mreaste boks palete. Meu nizovima paleta u hladnjai mora biti 10-25% meuprostora. Bijeli kultivari kupusa mogu sauvati prihvatljivu kvalitetu 5 do 8 mjeseci, a crveni 4 do 6 mjeseci. 4. DORADA, PAKIRANJE I SKLADITENJE GRAHA Mahune graha pakiraju se u letvarice, kartonske kutije s perforacijama ili manje mreaste vree. Mogu se skladititi 6 do 10 dana na temperaturi 5-7C i relativnoj vlazi zraka >90%. Nie temperature mogu izazvati oteenja. 4.1. tetnici Grahov iak (Acanthoscelides obtectus) na zrnu se uoava otvor kroz koji se liinka ubuila u zrnu. U jednom zrnu moe biti i do 30 liinki. Jako zaraeni grah ne smije se davati ljudima i stoci za ishranu jer moe izazavati opasna i teka eluana i crijevna oboljenja. Grah se stoga najee skladiti na niskim temperaturama pri 0C. 5. DORADA, PAKIRANJE I SKLADITENJE LUKA Nakon berbe luk se sui na polju, zatim se isti, kalibrira prema promjeru ovisno o zahtjevu kupaca, i pakira u manje (5 do 10 kg) mreaste vree od sintetskih vlakana. Luk koji se bere kombajnom, jo nema sasvim suhe vanjske ljuske, a vrat je zelen i soan, stoga se mora suiti toplim zrakom. Skladite u kojem se sui luk, mora biti opremljeno sustavom za ventiliranje toplim zrakom i reguliranje vlage zraka. U prvoj fazi dorade luk se prozrauje suhim i toplim zrakom temperature 25-30C i 70-75% relativne vlage zraka. Nakon toga slijedi ventiliranje nonim zrakom kako bi se temperatura hrpe luka spustila do 5C. Slijedi hlaenje do temperature 0-2C, a ako se planira skladititi na dulje razdoblje onda se temperatura sniava na 2 do -2C.
57

Luk se jo jednom dorauje, kalibrira i pakira za trite. Skladitenjem luka nastoji se produiti mirovanje i odloiti klijanje luka. U domainstvu se luk esto uva u vijencima objeenim na grede na tavanu. Ako za kratko vrijeme temperatura i padne ispod toke smrzavanja (-2C), nakon odmrzavanja luk e i dalje biti upotrebljiv. Dobro osuen i doraen luk u vreama sprema se u skladita koja se mogu dobro ventilirati i odravati to niu temperaturu do otpreme na trite. 6. DORADA, PAKIRANJE I SKLADITENJE MRKVE Mrkva namijenjena preradi otprema se u tvornicu ili hladnjau u rasutom stanju ili u veim sanducima. Mlada mrkva vee se po 10 u vezice i slae u plitke letvarice. Oprana mrkva bez lia pakira se u polietilenske vreice s odgovarajuom perforacijom po 0,5, 1, 5 ili 10 kg. Oprana mrkva moe se skladititi samo krae vrijeme. Za due skladitenje najprikladnija je tehnoloki zrela jesenska mrkva, koja se prije skladitenja grubo probere i odstrane svi oteeni i bolesni korjenovi. Najjednostavniji je nain skladitenja u podzemne trapove irine oko 1,5m i visine oko 1m s horizontalnom i vertikalnom ventilacijom. Mrkva se pokrije tankim slojem zemlje, na koji se stavlja izolacijski materijal, a na koji ponovo dolazi zemlja. U takvom trapu mrkva se moe uvati do 6 mjeseci. Skladitenje mrkve moe biti i u podrumima ili drugim prostorima. Uz temperaturu od 2 do 5C i relativnu vlagu zraka oko 90% moe se sauvati 2-3 mjeseca. Najdue se mrkva uva u hladnjai 6-8 mjeseci, pri 0C i 97% relativne vlage zraka, uz odgovarajuu izmjenu zraka jer je mrkva osjetljiva na poveenu koncentraciju CO2 i etilena.

58

Presjek trapa za mrkvu

1. Mrkva 2. Horizontalna ventilacija 3. Vertikalna ventilacija 4. Tanki sloj zemlje 5. Izolacijski materijal 6. Deblji sloj zemlje 7. Jarak

59

Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajac EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE POVRA Proizvodnja povra vrlo je intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja je mogua cijele godine uz pravilan izbor kultura i kultivara. Kako se radi o izmjeni samo nekoliko vrsta povrtnih kultura koje esto napadaju isti tetnici i sline bolesti, velika se pozornost mora posvetiti pravilnoj zatiti. Ograniene povrine i brza izmjena kultura, naroito u plastenicima, esto ima za posljedicu problem zakorovljenosti koji se nerijetko rjeava raznim vrstama herbicida. Primjena herbicida u povru neto je zahtjevnija od primjene u viegodinjim nasadima i ratarskim kulturama. Ciklus proizvodnje povra traje relativno kratko, to suava mogunosti primjene pojedinih aktivnih tvari obzirom na karence. Ekonomski uspjeh povrtlarske proizvodnje ovisi s jedne strane o ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini uinjenih trokova koji su obuhvaeni kalkulacijom. Ako je ostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje stvaranjem novih vrijednosti. Nasuprot prihodu su ukupni trokovi proizvodnje ija je struktura slina drugim vrstama biljne proizvodnje. Postizanje visokih prinosa esto zahtijeva vea ulaganja u reprodukcijski materijal i u radnu snagu. Zatita povrtlarskih kultura znatno poskupljuje proizvodnju. Intenzivna povrtlarska proizvodnja nezamisliva je bez primjene pesticida, stoga je potrebno utvrditi njihov udjel, ekonomsku uinkovitost i opravdanost. Vrijednost teta (gubitaka) koje nanose bolesti, tetnici i korovi povrtlarskim kulturama, svake je godine sve znatnija, emu treba
60

pridodati i tete do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda, poveanjem trokova proizvodnje i prodaje, tekoama u prometu itd. Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu proizvodnje i poslovanja na podatcima jednostavnoga knjigovodstva koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao HZPSS. Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju iskoritenja kapaciteta, a to su: - materijalni trokovi (sjeme, presadnice, sredstva za zatitu bilja, mineralno i stajsko gnojivo) - trokovi mehanizacije i - trokovi ljudskoga rada. Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.). Pokazatelj ekonomskoga uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih ukupnih trokova (UT). Njihova je razlika financijski rezultat proizvodnje (FR) koji se ako je pozitivan, zove dobit, dok negativan predstavlja gubitak. FR = UP - UT Mijenjajui vrijednosti trokova, u smislu smanjenja ili poveanja vrijednosti, izravno se mijenja i financijski rezultat. Stoga pri planiranju proizvodnje, to ukljuuje plan potrebnih koliina i vrsta reprodukcijskoga materijala te planiranju prinosa/priroda, mogue je predvidjeti i ekonomsku korist odreene linije povrtlarske proizvodnje. Sredstva za zatitu povrtlarskih kultura svojim udjelom u ukupnim trokovima znaajno utjeu na visinu ukupnih trokova s
61

jedne strane, no njihovo smanjenje ili neodgovarajua primjena uvjetovat e jo znaajnije promjene na strani prihoda.

62

63

64