Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. osposobljavanja za kreaciju. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. a manje po vertikali (karijeri). danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. po mjeri dijalektike. 2/03. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. zivota i okoline u toku citavog zivota. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. kao faktor svestranog razvoja eovjeka.inovacije koje ga cine savremenim. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. 61 . Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. Prozetost i kauzaliteti. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. unapredenje sebe. PEDAGOGIJA. zadataka. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. nuzno su komplementami. jer. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti.

univerzitetsko obrazovanje. .Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. ima tradiciju od svega 28 godina. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. Stepenost. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Upsali. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Gracu. Elasticnost. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. 62 PEDAGOGIJA. Becu. Istina. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. Rimu. posto otvara mogucnosti za sve. u XIII i XIV vijeku. a ne hijerarhijski pristup. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. 2/03. sto je. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. tj. prvi u lancu. da bi. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. Bolonji. ce biti koheziona veza cijelog sistema. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. predskolsko vaspitanje. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Londonu. Pesti. Pragu. Jeni. takode se smanjuje razlog za selekciju.

da se sprijeci lutanje ulicama. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. Kucu sa bastom. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. Sofija Petrovna. oko 60% do 7 godine zivota. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. Medutim. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983.bazicno obrazovanje. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. uz porast stanovnistva u varosima. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. uz odredene provjere naucenog. zelim da osvijetlim genezu. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. rukotvorine od papira. rad u basti. Rad sa djecom. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. je oznacio kao "djecju garderobu". dakle. I. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. PEDAGOGIJA. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. a ostatak do 100%.2/03. Razlikuje ih.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. ucenje prica i recitovanje stihova. izvodenje dijaloga i malih scena. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. 63 . Na kraju godine. 10 godina kasnije (1903) godine. uz visoki autoritet vaspitacica. crtanje. tokom februara 1903. godine. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. i tako. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. keel' kneza Nikole. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. van roditeljskog doma. odlagale vaspitni uticaj na djecu. je bio jako sadrzajan. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. djeci od 4-7 godina. uz manju mjesecnu nadoknadu. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. U daljem tekstu. cemu se nije moglo udovoljiti. Preciznije -. i bez sumnje. doduse. gimnasticke igre. pojedinacnim osvrtom. godine. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. pjevanje. krajem adolescencije.

Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. vrsi se snazna diferencijacija. podici na cetvorogodisnji nivo. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta.. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. u evropske integracije. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. od cega 1. . Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. je zabaviste otvoreno 1911. njegova kljucna karika. ostvaren veliki napredak. do polaska u osnovnu skolu. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. psihologa i socijalnih radnika. 2/03. takode. pricaonice. s druge strane.750 djece. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. dramske vjezbaonice. igralista. onda je evidentan upadljiv zastoj. au Podgorici 1913. a 7. Timski djeluju i ekipe pedijatara. Ako se. onda je. ucenje stranog jezika. cjelodnevni i petodnevni boravak). vee na samom startu skclovanja. godine. a dodatni programi kroz igraonice. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. pedagoga. dok djeca. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. Crna Gora. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. Dakle. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. muzicke radionice. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. usvoje 600-1000 rijeci. cak i ispod 10%. koja su van tog obuhvata. van svake sumnje. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. izmedu I i II svjetskog rata.200 od tri godine (vrtici). uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema.000m2 dvorisnog prostora. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. Nuzno je. U Niksicu. u okviru kojih ima 30.500 do tri godina (jaslice). likovna ateljea. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. pripremu za skolu.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. pak. au nekim opstinama. s jedne strane. kroz putujuci djecji vrtic. a to hoce. po osnovu ulaznih imputa. ako zeli.

Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo.. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. godine. on je osnivac i jednog broja srednjih skola. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. Otvaranjem skola.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani.. a ne prosvjestenije tma". i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. Ulagao je trud. ostavljaju duboke tragove. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. ako se ne ostvari. imaju snage i dara. znanja i truda. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. godine. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. medutim. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. slobodno i kreativno. jer je "prosvjestenije svijet. Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave.. i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. i 1853. vremena i primjene stecenih znanja). stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. 65 . Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. prostora. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. vee ljudi koji. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. sposobnosti i vjestine licnosti). likovne. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije".2/03. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. logicko-matematickih elemenata. dramske. zdravlje. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. fizickom razvoju (notorika. su ga primorali. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. uci i socijalizuje prirodno. higijena). On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. Novi propisi. muzicke i plesne igre). sto je krajnja potreba. Pored otvaranja novih osnovnih skola. je snazno razvio sistern prosvjetnih. 1856. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. Nikola I Petrovic. koja ce. na cjelokupni zivot covjeka. iako bezuspjesno. a cesto i teze posljedice. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. cula.

gazdinstvo. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). odlucno saopstio: "Ne. ali je kasnije. Nastavni plan i program iz 1884. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. zemljopis i istorija (7). sacuvali za sebe. a broj daka. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. cast i velicinu domovine. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". gdje sa tri razreda. glavne skole sa cetiri razreda". za srecnim narodima. 1903. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). U pismu ruskom ministru Gorcakovu. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. Budite zdravo radise misli. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. 66 PEDAGOGIJA.podrsku za duhovni preporod svoga naroda. On je. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. Na Skupstini ucitelja u Podgorici. da bi unapredio rad skola. poznavanje prirode (5). i vee. Na njegovu inicijativu je. 1863. crkveno pevanje. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". knjaz Nikola je. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. krasnopis i crtanje (6). Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. girnnastika (2). koji zaostaje na prosvjetnom polju. otvoricu jos toliko skola. skolski nadzomik. Autor ovog plana je Milan Kostic. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. godine. 27 puta. Nastavni plan i program iz 1870. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. povesnica (istorija). knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. kada je ona postala samostalna. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. racun. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. racun i geometrijski oblici (16). osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . a necu dati da se nijedna ne zatvori". kako bi privilegiju da se skoluju. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave.40). zemljopis. srpski jezik. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. 2/03. On je. crkveno-slovenski jezik. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera.Cetinjska bogoslovija. 1885. cak. godine. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. godine. postavio inspektore i prosvjetne organe. Na uciteljskoj skupstini 1881. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. gdje sa dva. promijenio svoj odnos prema uciteljima. . 1872. pjevanje crkveno (4).

1953. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. pisanje. ali se ona. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. IV-24. Interesantno je da se od 1870. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. 67 . iscezava atribut nacionalne istorije. a od 1895. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. godine. gimnastika i vojnicko vjezbanje. obnovice se procedura. i 223. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. 2. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. do 1895. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. gimnastika i djecje igre. nazalost. istorija Srba.680m ucionickog prostora. 52m po uceniku. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. fiskultura. rucni rad. rucni rad . uz neznatne modifikacije. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. Skolske 1998/99. istorija. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. zemljopis. godine. srpski jezik. pjevanjc. poznavanje prirode. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. pjevanje crkveno i svjetovno. pocetna stvama nastava. Dakle. godine cija je struktura: hriscanska nauka.60m po uceniku. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). III-24. naglaseno. nakon Drugog svjetskog rata. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). dobija naziv srpska istorija. bez mitova i legendi. vee napustenog cksperimentalnog modela. je prestao taj rad. racun. crtanjc. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. Hrvata i Slovenaca. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. bez sirih objasnjenja. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. kojoj nedostaje skolski prostor. Broj casova po razredima: 1-18.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. srpska istorija. godine.2/03.muski i zenski.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895.765m skolskog 2 2 2 prostora.225. sto je ispod pedagoskih standarda. 1950. pjevanje. zemljopis. geometrija. U meduratnom periodu. Il20. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. crtanje. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. do 1914/15. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. Nakon tri godine. Nju pohada preko 80. krasnopis. prije svega. slovenski jezik. ako istorija srpskog naroda. lijepo pisanje. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. poznavanje prirode. 1930. racun sa geometrijom. zemljopis.

a zatim 6 godina. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. IV i VII razredu. godine. odnosno 29 casova u II. antropologija sa fiziologijom. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. otvorena jos jedna srednja skola . 1920. energije. dijetetika. godine u Podgorici. fizika. VI i VIII razredu. engleske). godine zbog oslobodilackih ratova. 1893. Kako je poljoprivreda hila. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. Kasnije je. u 8 razreda. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". ruski i slovenski jezik. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. vee 1869. drustvenih. godine. smjestenih u internatu. u sopstvenoj reziji. uz pomoc Rusije. ekonomija. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. koja je. Radila je sarno jednu skolsku godinu. sveopsta povjesnica. a sestorazredni 1933. Za to treba dosta znanja. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. ruske carice. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. jedina privredna grana u Crnoj Gori. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. na predlog Nicifora Ducica. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. osposobljeni nastavnici za nove uloge. metodika (drugih predmeta). godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. . Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. gotovo. plan nudi znanja iz prirodnih. nakon Bogoslovije.biljno i studiozno pracenje toga procesa. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. Prvo je traja1a 4. Uz crkvenu nastavu. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. a zatim prestala sa radom 1876. III. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. sredstava i vremena. otvorena 1863. 68 PEDAGOGIJA. sa po 28 casova u I. V. sveto pismo. godine. godine. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. a obnovila svoj rad. kao Bogoslovija. njemacke. obrazovne (informaticke) tehnologije. opsirni zemljopis. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. racun.Djevojacki institut. Na Cetinju je. uz blagoslov knjaza Nikole. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. da bi se njen rad nastavio 1869. umjetnickih i pedagoskih nauka. 1875. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola.2/03. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. godine.

crtanje. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. od kojih pet jezika: latinski. fizika . godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. Donose se novi propisi: uredbe. logika. 1896. grcki jezik. izuzev pjevanja i muzike. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. crtanje geometrijsko. godine. trogodisnje. daleke 1285. grcki i njemacki. krasnopis. preko dvogodisnje. godine kao jednogodisnja. filozofska propedevetika. matematika. XVII i XVIII vijeku. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. godine. 7. po modernim evropskim standardima. otvorena je na Cetinju. Ona je imala osam razreda. latinski jezik. staroslovenski jezik i knjizevnost. ali 1814. Austrije i Francuske. Kotorsku gimnaziju. prirodopis. Pecke 1913. gimnastika i vojno vjezbanje. Podgoricke 1907. italijanski. iako je njen nastavni plan dosta obiman. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. krasnopisa. 1880. 2/03. srpski jezik i knjizevnost. psihologija. vee u XVI. Na podrucju Boje Kotorske. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. crtanje prostorucno i kaligrafija. nastavna predmeta. godine. januara 1865. a skolske 1940/41.hemija. radile privatne pomorske skole. ocjene iz crtanja. prestaje sa radom. nijesu uticale na uspjeh. skolske 1875/76. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. vremenom. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. U okviru gimnazije u Pljevljima. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. geografija i istorija. PEDAGOGIJA. Niksicke 1913. godine postaje drzavna. Kotorska gimnazija 1811. fizika. 69 . U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. fizika. Njen nastavni plan eini 15. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. Pomorska akademija u Kotoru je. ruski jezik. Skolske 1923/24. zakoni. u Kotoru. Beranske 1913. godine. ali cesto vezanih po dva. matematika. a Kotorska gimnazija je. srpski. godine. u Kotoru.595 ucenika. Tek je 1919. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. obavezni za sve ucenike. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. Iako su svi predmeti. pominje se pocetak rada gimnazije. skolske 1865/66. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. Uz geografiju . Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. Izucava se: nauka 0 vjeri. pjevanje i muzika. godine Domacickoradnicka skola. svakako. 17 nastavnih predmeta. predsjednika opstine Budva. geometrija. osnovanaje 1903. sa dubrovackom i zadarskom.istoriju. godine. pohada 24. Ona je.U Perastu su. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. da bi. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. pravila i uputstva za njen rad. uce se prirodoslovlje. vjeronauku.

specijalno. izuzev Italije i Crne Gore. treba postepeno. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. Finskoj. Portugalu. Njemackoj.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. Skolske 1929/30. . 1919. koncepcije i modeli promjena. kao efikasan i provjeren model savremene skole. Sve zemlje Evrope. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. radilo 12 gimnazija. od cega 689 ucenica.000 ucenika. Sve te inovacije. dopunske. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. strategije. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne. dok trogodisnje rade u Danskoj. U teznji da se modernizuje. slobodnih aktivnosti. a kod nas i nasih susjeda. Za rad u grupama. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. Svedskoj. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. a Italija petogodisnje gimnazije. varijantu 24+24+24. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. godine. Francuskoj. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. u svih 21 opstini. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti.284 daka. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. fleksibilnosti. osnove programa. sa oko 28.2/03. sto je imperativ didaktike. Grckoj. Holandiji. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. po 6 casova. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. do 600 ucenika. fakultativne. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. Pedagoska nauka poznaje. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. Sloveniji. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. U domenu pracenja. godine. izborne. 70 PEDAGOGIJA. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. u gimnazijama je ucilo 5. dodatne nastave. utemeljene na principima demokraticnosti. U "Knjizi za promjene" data su polazista. Norveskoj. parovima i individualno. Engleskoj. osnovno. srednje i obrazovanje odraslih.

Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. tehnike i sredstva. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. 71 . 4) u specijalnim zavodima. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. emocionalnim. mentalnim. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. dok ce. govomim. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). slusnim. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. i sa posebnim skolovanim kadrovima. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. PEDAGOGIJA. obrazovne tehnologije. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. na posebno organizovan nacin.2/03. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. Upotrebljavaju se posebne metode. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. Bez novih skolskih objekata. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. vidnim i drugim smetnjama. predskolsko.

godine. ne znaci da Crna Gora nije imala. metoda. Taj proces je bio usporen. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. Crna Gora je. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. kao stara evropska drzava. i do tada. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. a Crnoj Gori su. tek 1974. sa izvjesnim prekidima. To. Sarajeva. trebala i postojali su za to svi razlozi. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. imao svoj uspon i preporod. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. u razvijenim sredinama. na nacin. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. Zagreba. da se ravnopravno razvija i emancipuje. Ako je 72 PEDAGOGIJA. nudene univerzitetske usluge Beograda. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. najcesce najboljih na studijama. oblika i sredstava rada. sadrzaja. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. i u mnogim evropskim metropolama. duhovni. . takode. Naravno. ne mali broj. univerzitetski obrazovanih ljudi.2/03. nakon II svjetskog rata. Iako je drustveno-ekonomski. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. nastala prije hiljadu godina. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. radi u vise skola u gradu. naravno. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. u bivsoj drzavi. iii na podrucju opstine. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. Crnogorci su se skolovali. kao alternativa. preko 7 vjekova. FHRJ i SFRJ. kako je taj proces tekao u XX vijeku. po odredenom rasporedu. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. Ljubljane i Skoplja.

U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. otvorila svoj univerzitet. da 1889. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. 1996. naucnih i umjetnickih. crnogorskog suverena knjaza Nikole. Skadru. koji je. Pravni fakultet na Cetinju. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. koji je osnovan 1948. osnovan 1960. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. Crna Gora je. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. godine. godine. u rnnogo cemu. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. cak i maloj. da 1901. Crna Gora je. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. konacno. PEDAGOGIJA.2/03. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. Zagonetno je da su osujecene inicijative. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. "mali jugoslovenski univerzitet". tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka.univerzitet kuca sveznanja. Po rijecima prvog rektora. uz odredene otpore i surnnje. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. 1972. onda je. u kojima su radile skole.. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. godine. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. Vranjini. godine. 73 . Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. uz naznaceno obrazlozenje. od Boke do Bojane. u Baru. godine. aprila 1974. ogrornni hendikep. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. Krajini. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. zemlja paradoksa i kontrasta. iako su medusobno povezani. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. cime se. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Podgorici. osnuje u Baru. Kasnije se otvara. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". Moraci. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. godine na Cetinju. na Prevlaci. Ekonomski. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. godine prerastao u Biotehnicki institut. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. dobila svoj univerzitet. otvori Veliku skolu na Cetinju. 1997. Bijelom Polju i Pljevljima. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. od 29. godine. i 1908. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". Crna Gora je. dr Mircete Durovica. I dok je taj vijek.

ciji je elektro odsjek. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. od cega Filozofski fakultet sa 200. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. nego u Niksicu. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. Kotor). Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). Univerzitet Crne Gore je. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. domacih i stranih autora. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. godine. krajnje neophodna. Reforma Univerziteta Crne Gore je. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. Gradevinski fakultet 1980. civilizacije i dostignuca.2/03. Medicinski fakultet 1996.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. ideje i dostignuca. a univerzitetske jedinice. Filozofski (osnovan 1977. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. godine. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. uz neizbjezne teskoce i krize. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. 1947. nego u Podgorici. 1978. Fakultet dramskih umjetnosti 1997.000. i zdravih i bolesnih. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). covjeka. civilizacije i kulture. i bogatih i siromasnih. kabineti. Ovaj "alat" i "telmologija". ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. vjekovi. 1980. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. Fakultet za pomorstvo 1981. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. njenih univerzitetskih jedinica. Cetinje. osnovan 1960. U svom. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. 1978. nije adekvatno izvrsen razmjestaj. koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. Muzicka akademija 1980. Niksic. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. Prirodno matematicki fakultet 1980. godine. Metalurski 1978. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja.000 knjiga. iako potisnuti modernim komunikacijama. koji objedinjava 14 fakulteta. 4 instituta i 1 visu skolu. kompas za ulazak u tajne prirode. godine. Internet). Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. godine.000 knjiga. Pravni fakultet je osnovan 1972. biblioteke. Masinski. kosmosa. . godine. 1959. relativno kratkom postojanju. Visa pomorska u Kotoru. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. prolazio kroz sve etape i mijene. od one. kao Nastavnicki fakultet). Fakultet za turizam 1999. sa oko 300. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka.

njena primjena. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. koje je u trancizionom ruhu. s pravom traze sigurnost. zbivanja u razvijenom svijetu. uciniti ih efikasnijim. posebno u drustvenim naukama. Manji univerziteti. kroz njegovu programsku strukturu. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. nastaju ekonomske i moralne krize. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. Kompjuterizacija ocjenjivanja. i pratili. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. kako bi se. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. ali je. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. proslosti i sadasnjosti. od najvaznijih. je vrlo slozena. specificnosti postovale. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. obrazovne i kulturne krize. za ishode univerzitetskih studija. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. bez kompleksa. mitovima i legendama. bolji zivot. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. porodica. na radu. mnogo su efikasniji. Svijet se globalizuje. kolektiv. u procesu ostvarenje. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. slozen postupak. kroz sve svoje kapacitete. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. da se prebrode dalji sunovrati. a mladi ljudi. kompleksna. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. posebno na tehnickim fakultetima. vjestina i umjeca studenata. Treba skratiti trajanje studija. U Crnoj Gori. Kvalitetno obrazovanje je jedan. organi drzave. 2/03. ako ne i jedini put. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. izlasku iz socijalne. treba primjenjivati. 75 . sa vecom autonomijom. perspektivu. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. drustvene. uz oslonce na crnogorsku istoriju. jezik. Promjene koje se ocekuju. neizvjesna djelatnost. a prednosti lako uocile. a ne u fabrici". i u mnogo cemu. uz oprez i postupnost. evaluaciji) znanja. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. moralu. van svake sumnje. bez ucesca nastavnika. treba da prihvati svaki gradanin. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. ruse vrijednosni sistemi. bez atomizacije fakulteta.

2/03. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. ali i ostalih klasicnih predmeta. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). biologiji. gdje se djeca uce redu. rudarskoj. Treba definisati ekoloske norme i standarde. higijeni. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. francuski i italijanski. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. koje se na njima nalaze. boravku na vazduhu. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. U Crnoj Gori. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. a ne kao do sada. kao ekoloskoj drzavi. 4. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. 2. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. kvalitetno izucavanje stranih jezika. uredivanju dvorista. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. da bi se u potpunosti. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. ruski. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. hemijsko-tehnoloskoj. njemacki. iz skola izlazili ucenici. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. 3. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. hemiji i fizici. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. jer bi u tom slucaju. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. 3. U medicinskoj. poljoprivrednoj. 1. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. a narocito prirodi. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar.1. igracaka. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. . 2. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. dvorista i prirodnih rekvizita. obrazovanje za kvalitet. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima.

neophodno je razvijati trziste rada. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. srednjeg. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. 2. preko osnovnog. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. Gradevinskom. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. 1. Determinantama koje ga uslovljavaju. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. 2/03. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. narocito manjim zemljama. takode. Tradicija. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. kao i na brojnim naucnim institutima. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. U savremenim uslovima imamo situaciju. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . da se u mnogim. 77 . 4. manje ili vise. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. Dakle. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. 5.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. protivurjecnosti i napore. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. pa zbog toga uticu. takode. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave.moderno ekolosko gradivo. 4. pocev od predskolskog. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. ili da se uspore PEDAGOGIJA. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. Direktno i indirektno. do diplomskog obrazovanja. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. vrlo snaznog skolskog sistema. Pomorskom. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema.

Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. pri dubljim preobrazajima njene strukture. Ocekuje se u narednih deset godina.promjene. da covjecanstvo stvori takav svijet. zabluda. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. mira i saradnje u XXI vijeku. . koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. Ta sansa je bez alternative. ako se putem njegovih tradicija. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. socio-psiholoski. Ekonomski. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu.2/03. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. sto. preporod crnogorskog drustva. 78 PEDAGOGIJA. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. imaju svoje specificno znaeenje i boju. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. ako se zanemari. i postupno uvodenje inovacija. da li ce. politicki. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. pogresnih varijanti. a koji nudi neslucene sanse. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. koji limitira pedagoske procese. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful