Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem.inovacije koje ga cine savremenim. zadataka. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. 2/03. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. a manje po vertikali (karijeri). naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. Prozetost i kauzaliteti. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. 61 . i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. unapredenje sebe. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. jer. PEDAGOGIJA. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. nuzno su komplementami. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. osposobljavanja za kreaciju. zivota i okoline u toku citavog zivota. po mjeri dijalektike. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti.

Pesti. tj. a ne hijerarhijski pristup. Becu. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. Pragu. Jeni. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. Elasticnost. prvi u lancu. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. Stepenost. da bi. 62 PEDAGOGIJA. 2/03. Bolonji. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. Upsali. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. ima tradiciju od svega 28 godina. sto je. univerzitetsko obrazovanje. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. takode se smanjuje razlog za selekciju. predskolsko vaspitanje. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. . zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. ce biti koheziona veza cijelog sistema. posto otvara mogucnosti za sve. Gracu. Londonu. u XIII i XIV vijeku. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. Rimu. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. Istina.

godine.2/03. izvodenje dijaloga i malih scena. pjevanje. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. doduse. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. Kucu sa bastom. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. je bio jako sadrzajan. dakle. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. uz visoki autoritet vaspitacica. da se sprijeci lutanje ulicama. Medutim. pojedinacnim osvrtom. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". 63 . Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. keel' kneza Nikole. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. Na kraju godine. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. i bez sumnje. godine.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. PEDAGOGIJA. oko 60% do 7 godine zivota. rad u basti. tokom februara 1903. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. cemu se nije moglo udovoljiti. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. I. U daljem tekstu. ucenje prica i recitovanje stihova. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. Rad sa djecom. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. rukotvorine od papira. Preciznije -. Sofija Petrovna. zelim da osvijetlim genezu. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. gimnasticke igre. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje.bazicno obrazovanje. krajem adolescencije. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. i tako. 10 godina kasnije (1903) godine. uz porast stanovnistva u varosima. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. Razlikuje ih. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. uz manju mjesecnu nadoknadu. djeci od 4-7 godina. a ostatak do 100%. je oznacio kao "djecju garderobu". uz odredene provjere naucenog. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. crtanje. odlagale vaspitni uticaj na djecu. van roditeljskog doma. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama.

500 do tri godina (jaslice). cak i ispod 10%. vee na samom startu skclovanja. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. likovna ateljea. do polaska u osnovnu skolu. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. s druge strane. van svake sumnje. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. pricaonice. po osnovu ulaznih imputa. Crna Gora. au nekim opstinama.200 od tri godine (vrtici). pripremu za skolu. vrsi se snazna diferencijacija. koja su van tog obuhvata. godine. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. kroz putujuci djecji vrtic. je zabaviste otvoreno 1911. U Niksicu. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. Timski djeluju i ekipe pedijatara. a to hoce. izmedu I i II svjetskog rata. dramske vjezbaonice.000m2 dvorisnog prostora. s jedne strane. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. a 7. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. od cega 1. muzicke radionice. Dakle. njegova kljucna karika. a dodatni programi kroz igraonice. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. onda je. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. . dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. Ako se. 2/03. takode.. psihologa i socijalnih radnika. au Podgorici 1913. igralista. usvoje 600-1000 rijeci. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. pak. ostvaren veliki napredak. Nuzno je. podici na cetvorogodisnji nivo. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta.750 djece. cjelodnevni i petodnevni boravak). kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. ako zeli. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. dok djeca. pedagoga. onda je evidentan upadljiv zastoj. ucenje stranog jezika. u okviru kojih ima 30. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. u evropske integracije.

Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. logicko-matematickih elemenata. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. 65 . uci i socijalizuje prirodno. sposobnosti i vjestine licnosti). stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. imaju snage i dara. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. on je osnivac i jednog broja srednjih skola. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. muzicke i plesne igre). ostavljaju duboke tragove. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. godine.. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. Pored otvaranja novih osnovnih skola. na cjelokupni zivot covjeka. sto je krajnja potreba. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. Nikola I Petrovic. su ga primorali. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna.2/03. i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. zdravlje. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". Ulagao je trud. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. je snazno razvio sistern prosvjetnih.. Novi propisi. i 1853. medutim. likovne. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. fizickom razvoju (notorika. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. a ne prosvjestenije tma".. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. iako bezuspjesno. znanja i truda. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. godine. Otvaranjem skola. ako se ne ostvari. prostora. Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. vremena i primjene stecenih znanja). Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. dramske. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. 1856. koja ce. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. a cesto i teze posljedice. cula. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". slobodno i kreativno. higijena). jer je "prosvjestenije svijet. On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. vee ljudi koji.

U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. godine. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. za srecnim narodima. 27 puta. srpski jezik. povesnica (istorija). Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. cast i velicinu domovine. glavne skole sa cetiri razreda". da bi unapredio rad skola. cak. 2/03. . 1872. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". krasnopis i crtanje (6). Autor ovog plana je Milan Kostic. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. a necu dati da se nijedna ne zatvori". Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. postavio inspektore i prosvjetne organe. Nastavni plan i program iz 1870. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). Na Skupstini ucitelja u Podgorici. odlucno saopstio: "Ne. gdje sa dva. girnnastika (2). vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. poznavanje prirode (5). crkveno pevanje. gdje sa tri razreda. ali je kasnije. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". a broj daka.podrsku za duhovni preporod svoga naroda. zemljopis. On je. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. crkveno-slovenski jezik. 1885. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. On je. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. Na uciteljskoj skupstini 1881. Budite zdravo radise misli. knjaz Nikola je. racun i geometrijski oblici (16). knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. otvoricu jos toliko skola. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. kako bi privilegiju da se skoluju. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. kada je ona postala samostalna. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . sacuvali za sebe. Na njegovu inicijativu je. Nastavni plan i program iz 1884. i vee. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. godine. koji zaostaje na prosvjetnom polju.40). skolski nadzomik. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . promijenio svoj odnos prema uciteljima. 1903. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. gazdinstvo. zemljopis i istorija (7). racun. 1863. godine. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. 66 PEDAGOGIJA.Cetinjska bogoslovija. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. pjevanje crkveno (4).

zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. pjevanje. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. 2. do 1914/15. godine. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. gimnastika i djecje igre. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. istorija Srba. racun sa geometrijom. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). izucava istorija bez nacionalnog predznaka. Dakle. sto je ispod pedagoskih standarda. nakon Drugog svjetskog rata. i 223.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. slovenski jezik. srpski jezik. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. dobija naziv srpska istorija. lijepo pisanje. pjevanjc.680m ucionickog prostora. a od 1895. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. 1953. gimnastika i vojnicko vjezbanje. zemljopis. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. fiskultura.2/03. bez sirih objasnjenja. crtanje. IV-24.225. istorija. ako istorija srpskog naroda. pjevanje crkveno i svjetovno. 1950. iscezava atribut nacionalne istorije.60m po uceniku. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. do 1895.muski i zenski. Hrvata i Slovenaca. vee napustenog cksperimentalnog modela. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. Broj casova po razredima: 1-18. geometrija. zemljopis. uz neznatne modifikacije. racun. nazalost. pisanje. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). rucni rad . godine cija je struktura: hriscanska nauka. 1930. Skolske 1998/99. Nakon tri godine. kojoj nedostaje skolski prostor.765m skolskog 2 2 2 prostora. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. ali se ona. Nju pohada preko 80. poznavanje prirode. prije svega. poznavanje prirode. U meduratnom periodu. pocetna stvama nastava. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. rucni rad.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. krasnopis. bez mitova i legendi. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. 52m po uceniku. crtanjc. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. Il20. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. III-24. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. obnovice se procedura. naglaseno. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. zemljopis. 67 . je prestao taj rad. godine. Interesantno je da se od 1870. godine.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. srpska istorija.

Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. gotovo. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. godine.Djevojacki institut. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. 1875.biljno i studiozno pracenje toga procesa. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. 1920. opsirni zemljopis. njemacke. u sopstvenoj reziji. Na Cetinju je. IV i VII razredu. sveopsta povjesnica. a obnovila svoj rad. sa po 28 casova u I. VI i VIII razredu. Kako je poljoprivreda hila. godine u Podgorici. nakon Bogoslovije. smjestenih u internatu. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. drustvenih. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. godine. a sestorazredni 1933. na predlog Nicifora Ducica. kao Bogoslovija. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. uz pomoc Rusije. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. osposobljeni nastavnici za nove uloge. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. energije. sveto pismo. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. Za to treba dosta znanja. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. III. sredstava i vremena. godine zbog oslobodilackih ratova. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. fizika. vee 1869. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. da bi se njen rad nastavio 1869. godine.2/03. uz blagoslov knjaza Nikole. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. Prvo je traja1a 4. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. ekonomija. u 8 razreda. ruski i slovenski jezik. plan nudi znanja iz prirodnih. godine. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. umjetnickih i pedagoskih nauka. dijetetika. a zatim 6 godina. obrazovne (informaticke) tehnologije. . godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. otvorena jos jedna srednja skola . otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". antropologija sa fiziologijom. otvorena 1863. koja je. godine. 68 PEDAGOGIJA. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. racun. 1893. Radila je sarno jednu skolsku godinu. jedina privredna grana u Crnoj Gori. a zatim prestala sa radom 1876. odnosno 29 casova u II. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. Kasnije je. metodika (drugih predmeta). vojne vjezbe i neki drugi predmeti. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. Uz crkvenu nastavu. ruske carice. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. engleske). pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. V. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva.

u Kotoru. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. a skolske 1940/41. fizika.U Perastu su. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. 1880. godine. otvorena je na Cetinju. Beranske 1913. krasnopisa. Kotorsku gimnaziju. srpski. matematika. staroslovenski jezik i knjizevnost. svakako. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. pominje se pocetak rada gimnazije. prirodopis. psihologija. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. Niksicke 1913. da bi. gimnastika i vojno vjezbanje. nastavna predmeta. PEDAGOGIJA. Tek je 1919. Iako su svi predmeti.595 ucenika. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. skolske 1865/66. vremenom. preko dvogodisnje. geometrija. crtanje. predsjednika opstine Budva. Kotorska gimnazija 1811. zakoni. godine Domacickoradnicka skola. Izucava se: nauka 0 vjeri. Pecke 1913. grcki jezik. nijesu uticale na uspjeh. Donose se novi propisi: uredbe. Ona je imala osam razreda. krasnopis. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. daleke 1285. latinski jezik. godine. godine. Njen nastavni plan eini 15. pravila i uputstva za njen rad. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. po modernim evropskim standardima. Ona je. fizika. godine. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. pohada 24. Na podrucju Boje Kotorske. vjeronauku. godine kao jednogodisnja. logika. 1896.istoriju. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. u Kotoru. obavezni za sve ucenike. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. Skolske 1923/24. srpski jezik i knjizevnost. XVII i XVIII vijeku. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. osnovanaje 1903. godine postaje drzavna. geografija i istorija. izuzev pjevanja i muzike. sa dubrovackom i zadarskom. Uz geografiju . U okviru gimnazije u Pljevljima. crtanje geometrijsko. a Kotorska gimnazija je. trogodisnje. Pomorska akademija u Kotoru je. 17 nastavnih predmeta. ali cesto vezanih po dva. godine. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. filozofska propedevetika. fizika . maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. skolske 1875/76. januara 1865. prestaje sa radom. ocjene iz crtanja. grcki i njemacki. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. italijanski. Austrije i Francuske. 2/03. ruski jezik. pjevanje i muzika. iako je njen nastavni plan dosta obiman. crtanje prostorucno i kaligrafija. 7. Podgoricke 1907. ali 1814. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. od kojih pet jezika: latinski. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. vee u XVI. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. uce se prirodoslovlje. radile privatne pomorske skole. 69 . godine.hemija. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. matematika.

dodatne nastave. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. fakultativne. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. specijalno. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. Za rad u grupama. sto je imperativ didaktike. Portugalu. izborne. utemeljene na principima demokraticnosti. izuzev Italije i Crne Gore. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. osnovno. Francuskoj.284 daka. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. u gimnazijama je ucilo 5. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. kao efikasan i provjeren model savremene skole. U "Knjizi za promjene" data su polazista. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. Finskoj. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. godine. od cega 689 ucenica. po 6 casova.2/03. . 70 PEDAGOGIJA. sa oko 28. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. koncepcije i modeli promjena. Sve te inovacije. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja.000 ucenika. srednje i obrazovanje odraslih. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. dopunske. Holandiji. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. varijantu 24+24+24. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. radilo 12 gimnazija. U teznji da se modernizuje. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. do 600 ucenika. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. strategije. fleksibilnosti. slobodnih aktivnosti. dok trogodisnje rade u Danskoj. parovima i individualno.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. Njemackoj. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. godine. Sloveniji. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. a Italija petogodisnje gimnazije. Skolske 1929/30. U domenu pracenja. treba postepeno. osnove programa. Grckoj. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. a kod nas i nasih susjeda. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. 1919. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. Norveskoj. u svih 21 opstini. Svedskoj. Engleskoj. Pedagoska nauka poznaje. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. Sve zemlje Evrope.

kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. Upotrebljavaju se posebne metode. govomim. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. vidnim i drugim smetnjama. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. slusnim. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). predskolsko. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. Bez novih skolskih objekata. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. 4) u specijalnim zavodima. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. dok ce. tehnike i sredstva. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. na posebno organizovan nacin. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. obrazovne tehnologije. 71 . i sa posebnim skolovanim kadrovima. mentalnim.2/03. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. emocionalnim. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). PEDAGOGIJA. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima.

koji se obrazuju na posebnom fakultetu. Iako je drustveno-ekonomski. imao svoj uspon i preporod. . FHRJ i SFRJ. radi u vise skola u gradu. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. To. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. kao stara evropska drzava. i u mnogim evropskim metropolama. duhovni. Ako je 72 PEDAGOGIJA. Zagreba. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. i do tada. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. oblika i sredstava rada. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. kako je taj proces tekao u XX vijeku.2/03. najcesce najboljih na studijama. iii na podrucju opstine. takode. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. da se ravnopravno razvija i emancipuje. kao alternativa. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. metoda. sadrzaja. nakon II svjetskog rata.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. Taj proces je bio usporen. univerzitetski obrazovanih ljudi. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. Crnogorci su se skolovali. preko 7 vjekova. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. nudene univerzitetske usluge Beograda. trebala i postojali su za to svi razlozi. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. u bivsoj drzavi. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. a Crnoj Gori su. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. nastala prije hiljadu godina. u razvijenim sredinama. ne mali broj. sa izvjesnim prekidima. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. Crna Gora je. naravno. ne znaci da Crna Gora nije imala. godine. Ljubljane i Skoplja. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. po odredenom rasporedu. Naravno. tek 1974. Sarajeva. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. na nacin.

da 1901. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. Kasnije se otvara. ogrornni hendikep. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi.. I dok je taj vijek. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. uz naznaceno obrazlozenje. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. Crna Gora je. Zagonetno je da su osujecene inicijative. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. od 29. Crna Gora je. u Baru. godine. uz odredene otpore i surnnje. Ekonomski. u rnnogo cemu. PEDAGOGIJA. od Boke do Bojane. na Prevlaci. Po rijecima prvog rektora. konacno. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. osnovan 1960. godine. da 1889. osnuje u Baru. cime se. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. godine prerastao u Biotehnicki institut. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. godine na Cetinju. onda je. naucnih i umjetnickih. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. otvorila svoj univerzitet. godine. 73 . aprila 1974. Crna Gora je. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. Vranjini. Bijelom Polju i Pljevljima. godine. godine. dobila svoj univerzitet. u kojima su radile skole. Skadru. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. godine. 1972. otvori Veliku skolu na Cetinju. "mali jugoslovenski univerzitet". i 1908. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. koji je osnovan 1948. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. crnogorskog suverena knjaza Nikole. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. iako su medusobno povezani.univerzitet kuca sveznanja. Pravni fakultet na Cetinju. dr Mircete Durovica. cak i maloj. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. zemlja paradoksa i kontrasta. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. Krajini. 1996. koji je. Moraci. 1997. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Podgorici. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru.2/03.

Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. vjekovi. od cega Filozofski fakultet sa 200. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. Masinski. godine. sa oko 300. i zdravih i bolesnih.000 knjiga. a univerzitetske jedinice. Prirodno matematicki fakultet 1980. uz neizbjezne teskoce i krize. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. Ovaj "alat" i "telmologija". kao Nastavnicki fakultet). Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). nije adekvatno izvrsen razmjestaj. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. ideje i dostignuca. iako potisnuti modernim komunikacijama. Reforma Univerziteta Crne Gore je. civilizacije i dostignuca. kosmosa. prolazio kroz sve etape i mijene. nego u Niksicu. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. Pravni fakultet je osnovan 1972. Fakultet za turizam 1999. covjeka. godine. Fakultet za pomorstvo 1981. Gradevinski fakultet 1980. . koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. osnovan 1960. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. 1978. 1959. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. U svom. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. i bogatih i siromasnih. godine. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. godine.000 knjiga. nego u Podgorici. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. Univerzitet Crne Gore je. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. od one. Metalurski 1978. njenih univerzitetskih jedinica. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. biblioteke. Muzicka akademija 1980. kabineti. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. ciji je elektro odsjek. Visa pomorska u Kotoru. Filozofski (osnovan 1977. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). Niksic. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. relativno kratkom postojanju. godine. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost.000. Kotor). Cetinje. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. krajnje neophodna. Internet). i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. kompas za ulazak u tajne prirode. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta.2/03. 1980. 4 instituta i 1 visu skolu. godine. Medicinski fakultet 1996. 1947. koji objedinjava 14 fakulteta.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. 1978. civilizacije i kulture. domacih i stranih autora.

75 . nastaju ekonomske i moralne krize. kako bi se. uz oprez i postupnost. kroz sve svoje kapacitete. a ne u fabrici". bolji zivot. Kompjuterizacija ocjenjivanja. mnogo su efikasniji. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. organi drzave. i u mnogo cemu. Promjene koje se ocekuju. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. obrazovne i kulturne krize. specificnosti postovale. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. sa vecom autonomijom. kompleksna. ruse vrijednosni sistemi. kolektiv. za ishode univerzitetskih studija. je vrlo slozena. izlasku iz socijalne. vjestina i umjeca studenata. u procesu ostvarenje. Manji univerziteti. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. bez kompleksa. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. Treba skratiti trajanje studija. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. da se prebrode dalji sunovrati. a prednosti lako uocile. neizvjesna djelatnost. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. treba primjenjivati. moralu. a mladi ljudi. ali je. s pravom traze sigurnost. porodica. uz oslonce na crnogorsku istoriju. uciniti ih efikasnijim. U Crnoj Gori. njena primjena. evaluaciji) znanja. posebno u drustvenim naukama. Kvalitetno obrazovanje je jedan. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. slozen postupak. zbivanja u razvijenom svijetu. bez ucesca nastavnika. Svijet se globalizuje. ako ne i jedini put. jezik. proslosti i sadasnjosti. perspektivu. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. van svake sumnje. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. mitovima i legendama. i pratili. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. na radu. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. posebno na tehnickim fakultetima. od najvaznijih. bez atomizacije fakulteta. kroz njegovu programsku strukturu. koje je u trancizionom ruhu. drustvene. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. 2/03. treba da prihvati svaki gradanin.

higijeni. 1. hemijsko-tehnoloskoj. biologiji. obrazovanje za kvalitet. . poljoprivrednoj. a narocito prirodi. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. francuski i italijanski. kao ekoloskoj drzavi. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). 3. dvorista i prirodnih rekvizita. kvalitetno izucavanje stranih jezika. igracaka. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. 3. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. jer bi u tom slucaju. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. gdje se djeca uce redu. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. 2. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. U medicinskoj. U Crnoj Gori. Treba definisati ekoloske norme i standarde. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. hemiji i fizici. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. 4. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. 2. koje se na njima nalaze. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. rudarskoj. a ne kao do sada. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. ali i ostalih klasicnih predmeta. iz skola izlazili ucenici. uredivanju dvorista. da bi se u potpunosti. ruski. boravku na vazduhu. njemacki. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline.1. 2/03.

Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. Pomorskom. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. 2. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. pa zbog toga uticu. 4. Dakle. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. vrlo snaznog skolskog sistema. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. kao i na brojnim naucnim institutima. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. narocito manjim zemljama. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. takode. Direktno i indirektno. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. da se u mnogim. pocev od predskolskog. protivurjecnosti i napore. Gradevinskom. manje ili vise. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. ili da se uspore PEDAGOGIJA. 5. neophodno je razvijati trziste rada. U savremenim uslovima imamo situaciju. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. Determinantama koje ga uslovljavaju. 2/03. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. 1. takode.moderno ekolosko gradivo. 77 . Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. 4. Tradicija. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri .ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. preko osnovnog. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. do diplomskog obrazovanja. srednjeg.

Ta sansa je bez alternative. socio-psiholoski. i postupno uvodenje inovacija. pogresnih varijanti. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. sto. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori.2/03. koji limitira pedagoske procese. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. zabluda. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. imaju svoje specificno znaeenje i boju. ako se putem njegovih tradicija. pri dubljim preobrazajima njene strukture. ako se zanemari. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. Ocekuje se u narednih deset godina. da covjecanstvo stvori takav svijet.promjene. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. . koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. mira i saradnje u XXI vijeku. da li ce. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. preporod crnogorskog drustva. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. a koji nudi neslucene sanse. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. politicki. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. 78 PEDAGOGIJA. Ekonomski.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful