Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. osposobljavanja za kreaciju. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. zadataka. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. 61 . Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. 2/03. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. zivota i okoline u toku citavog zivota. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. PEDAGOGIJA. nuzno su komplementami. a manje po vertikali (karijeri). kao faktor svestranog razvoja eovjeka. Prozetost i kauzaliteti. jer.inovacije koje ga cine savremenim. unapredenje sebe. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. po mjeri dijalektike. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema.

Bolonji. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Becu. predskolsko vaspitanje. posto otvara mogucnosti za sve. ima tradiciju od svega 28 godina. u XIII i XIV vijeku. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. sto je. Elasticnost. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. Jeni. 62 PEDAGOGIJA. da bi. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. univerzitetsko obrazovanje. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. Pesti. Pragu. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. prvi u lancu. Istina. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. . ce biti koheziona veza cijelog sistema. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Rimu. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Stepenost. Upsali. takode se smanjuje razlog za selekciju. Gracu.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. Londonu. a ne hijerarhijski pristup. tj. 2/03. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu.

namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. cemu se nije moglo udovoljiti. PEDAGOGIJA. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. rad u basti. ucenje prica i recitovanje stihova. je bio jako sadrzajan. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. pjevanje. uz porast stanovnistva u varosima. U daljem tekstu. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. zelim da osvijetlim genezu. dakle. Preciznije -. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. pojedinacnim osvrtom. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. i bez sumnje. tokom februara 1903. I. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. uz manju mjesecnu nadoknadu. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. odlagale vaspitni uticaj na djecu. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. uz visoki autoritet vaspitacica. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. Razlikuje ih. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. djeci od 4-7 godina. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". da se sprijeci lutanje ulicama. keel' kneza Nikole. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. Kucu sa bastom. je oznacio kao "djecju garderobu". crtanje. godine. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. rukotvorine od papira. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. Sofija Petrovna. van roditeljskog doma. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. Rad sa djecom. gimnasticke igre. i tako. 10 godina kasnije (1903) godine. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema.2/03. krajem adolescencije. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. doduse. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. oko 60% do 7 godine zivota. 63 . Medutim. uz odredene provjere naucenog. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. izvodenje dijaloga i malih scena. a ostatak do 100%. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline.bazicno obrazovanje. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. godine. Na kraju godine.

dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. van svake sumnje. njegova kljucna karika. dramske vjezbaonice.500 do tri godina (jaslice). Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. cak i ispod 10%. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. onda je. a dodatni programi kroz igraonice. vee na samom startu skclovanja. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. 2/03. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. dok djeca. izmedu I i II svjetskog rata. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. pripremu za skolu. likovna ateljea. je zabaviste otvoreno 1911. s jedne strane. a 7. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. po osnovu ulaznih imputa. ostvaren veliki napredak. pak. godine. podici na cetvorogodisnji nivo. u evropske integracije.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. Timski djeluju i ekipe pedijatara. Nuzno je. ako zeli. pricaonice. psihologa i socijalnih radnika.. ucenje stranog jezika. Ako se. pedagoga.200 od tri godine (vrtici). muzicke radionice. au nekim opstinama. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. cjelodnevni i petodnevni boravak). Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. onda je evidentan upadljiv zastoj. u okviru kojih ima 30. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. Dakle. U Niksicu. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. s druge strane. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. a to hoce. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema. igralista. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. vrsi se snazna diferencijacija. takode.000m2 dvorisnog prostora. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. usvoje 600-1000 rijeci. au Podgorici 1913. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. Crna Gora. od cega 1. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta.750 djece. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. kroz putujuci djecji vrtic. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. do polaska u osnovnu skolu. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. koja su van tog obuhvata. . Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta.

likovne. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. su ga primorali.. a ne prosvjestenije tma". dramske. iako bezuspjesno.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. higijena). on je osnivac i jednog broja srednjih skola. godine. imaju snage i dara. je snazno razvio sistern prosvjetnih. Novi propisi. vee ljudi koji. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. Nikola I Petrovic. Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. slobodno i kreativno. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. Ulagao je trud. prostora.. vremena i primjene stecenih znanja). i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. koja ce. On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. na cjelokupni zivot covjeka. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. fizickom razvoju (notorika. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". a cesto i teze posljedice. Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". i 1853. ako se ne ostvari. sposobnosti i vjestine licnosti). surovi ratovi sa Orner pasom 1852. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. cula. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. Otvaranjem skola. zdravlje. Pored otvaranja novih osnovnih skola. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. uci i socijalizuje prirodno. znanja i truda. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. godine. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. medutim. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. 1856. ostavljaju duboke tragove.2/03. 65 . Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. muzicke i plesne igre). godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. logicko-matematickih elemenata. jer je "prosvjestenije svijet.. sto je krajnja potreba. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete.

knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. zemljopis. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). a necu dati da se nijedna ne zatvori". 66 PEDAGOGIJA. girnnastika (2). Nastavni plan i program iz 1884. On je. otvoricu jos toliko skola. 1885. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. godine. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. . da bi unapredio rad skola. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . Nastavni plan i program iz 1870. cak.podrsku za duhovni preporod svoga naroda. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. poznavanje prirode (5). Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. crkveno-slovenski jezik. kako bi privilegiju da se skoluju. kada je ona postala samostalna.40). godine. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. zemljopis i istorija (7). U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. Budite zdravo radise misli. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". povesnica (istorija). crkveno pevanje. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78).Cetinjska bogoslovija. On je. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. za srecnim narodima. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. promijenio svoj odnos prema uciteljima. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. Na Skupstini ucitelja u Podgorici. knjaz Nikola je. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. 27 puta. racun. ali je kasnije. Na njegovu inicijativu je. pjevanje crkveno (4). skolski nadzomik. a broj daka. razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. Na uciteljskoj skupstini 1881. godine. 1872. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. odlucno saopstio: "Ne. racun i geometrijski oblici (16). koji zaostaje na prosvjetnom polju. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. Autor ovog plana je Milan Kostic. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. gdje sa tri razreda. cast i velicinu domovine. glavne skole sa cetiri razreda". gazdinstvo. 1903. 1863. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". srpski jezik. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . postavio inspektore i prosvjetne organe. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. krasnopis i crtanje (6). gdje sa dva. sacuvali za sebe. 2/03. i vee. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro.

Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. i 223. istorija Srba. gimnastika i djecje igre. 2. pjevanjc. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. Interesantno je da se od 1870. Nju pohada preko 80. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. slovenski jezik. rucni rad . poznavanje prirode. srpska istorija. Nakon tri godine. obnovice se procedura. crtanjc. Il20. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. kojoj nedostaje skolski prostor. istorija. nakon Drugog svjetskog rata. krasnopis. do 1895. Skolske 1998/99. bez sirih objasnjenja. vee napustenog cksperimentalnog modela. godine. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. srpski jezik. rucni rad. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. 52m po uceniku. zemljopis. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. iscezava atribut nacionalne istorije. bez mitova i legendi. je prestao taj rad. crtanje. zemljopis. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti.225. U meduratnom periodu.muski i zenski. lijepo pisanje. Broj casova po razredima: 1-18. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. Slican nastavni plan i program donijet je 1908.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895. godine.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. ako istorija srpskog naroda. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu.60m po uceniku.2/03. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela.765m skolskog 2 2 2 prostora. pisanje. ali se ona. dobija naziv srpska istorija. godine. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. zemljopis. geometrija. IV-24. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. III-24. gimnastika i vojnicko vjezbanje. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. Hrvata i Slovenaca. poznavanje prirode. pocetna stvama nastava. 67 . prije svega.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. Dakle. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. sto je ispod pedagoskih standarda. nazalost. pjevanje. 1930.680m ucionickog prostora. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). fiskultura. do 1914/15. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. 1953. a od 1895. godine cija je struktura: hriscanska nauka. naglaseno. uz neznatne modifikacije. racun sa geometrijom. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. racun. pjevanje crkveno i svjetovno. 1950.

sa po 28 casova u I. sveopsta povjesnica. 68 PEDAGOGIJA. u 8 razreda. kao Bogoslovija. Kasnije je. engleske). Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. 1875. na predlog Nicifora Ducica. smjestenih u internatu. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. metodika (drugih predmeta). Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. ruski i slovenski jezik. u sopstvenoj reziji. plan nudi znanja iz prirodnih. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. sveto pismo. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. nakon Bogoslovije. godine. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. osposobljeni nastavnici za nove uloge.2/03. godine zbog oslobodilackih ratova. godine. antropologija sa fiziologijom. Prvo je traja1a 4. Na Cetinju je. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. racun. fizika. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. dijetetika. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. a sestorazredni 1933. odnosno 29 casova u II. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. otvorena 1863. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. 1893. ruske carice. III. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. opsirni zemljopis. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. Kako je poljoprivreda hila. uz blagoslov knjaza Nikole. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. koja je. jedina privredna grana u Crnoj Gori. vee 1869.Djevojacki institut. V. a zatim 6 godina. godine. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. obrazovne (informaticke) tehnologije. 1920. umjetnickih i pedagoskih nauka. drustvenih. a zatim prestala sa radom 1876. godine. sredstava i vremena. gotovo. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. . Uz crkvenu nastavu. Za to treba dosta znanja. da bi se njen rad nastavio 1869. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. VI i VIII razredu. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". godine. a obnovila svoj rad. uz pomoc Rusije. Radila je sarno jednu skolsku godinu. energije. njemacke. IV i VII razredu. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. ekonomija. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. otvorena jos jedna srednja skola . godine u Podgorici.biljno i studiozno pracenje toga procesa.

istoriju.595 ucenika. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. Ona je. otvorena je na Cetinju. Skolske 1923/24. trogodisnje. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. 2/03. sa dubrovackom i zadarskom. predsjednika opstine Budva. Beranske 1913. vremenom. po modernim evropskim standardima. godine. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. Niksicke 1913. Kotorsku gimnaziju. 1880. gimnastika i vojno vjezbanje. a skolske 1940/41. nastavna predmeta. psihologija. 17 nastavnih predmeta. U okviru gimnazije u Pljevljima. izuzev pjevanja i muzike. Na podrucju Boje Kotorske.hemija. pravila i uputstva za njen rad. Iako su svi predmeti. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. srpski jezik i knjizevnost. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. filozofska propedevetika. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. grcki jezik. Donose se novi propisi: uredbe. Ona je imala osam razreda. skolske 1865/66. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. geometrija. latinski jezik. daleke 1285. pominje se pocetak rada gimnazije. januara 1865. Izucava se: nauka 0 vjeri. svakako. prirodopis. grcki i njemacki. ocjene iz crtanja. osnovanaje 1903. uce se prirodoslovlje. godine Domacickoradnicka skola. Uz geografiju . 7. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. ali cesto vezanih po dva. Tek je 1919. matematika. godine. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. krasnopis. italijanski.U Perastu su. srpski. crtanje prostorucno i kaligrafija. ali 1814. da bi. fizika. preko dvogodisnje. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. fizika . skolske 1875/76. radile privatne pomorske skole. Kotorska gimnazija 1811. a Kotorska gimnazija je. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. pohada 24. crtanje. godine. krasnopisa. matematika. logika. od kojih pet jezika: latinski. staroslovenski jezik i knjizevnost. geografija i istorija. Podgoricke 1907. nijesu uticale na uspjeh. godine. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. Pecke 1913. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. fizika. iako je njen nastavni plan dosta obiman. u Kotoru. u Kotoru. Njen nastavni plan eini 15. godine kao jednogodisnja. zakoni. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. vjeronauku. 1896. prestaje sa radom. godine postaje drzavna. Austrije i Francuske. XVII i XVIII vijeku. crtanje geometrijsko. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. Pomorska akademija u Kotoru je. pjevanje i muzika. PEDAGOGIJA. ruski jezik. 69 . gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. obavezni za sve ucenike. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. vee u XVI. godine. godine. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori.

Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. Francuskoj. fakultativne. godine. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. radilo 12 gimnazija. sa oko 28. koncepcije i modeli promjena.000 ucenika. kao efikasan i provjeren model savremene skole. U teznji da se modernizuje. u svih 21 opstini. Portugalu. izborne. izuzev Italije i Crne Gore. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. Finskoj.284 daka. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. Norveskoj. Sve te inovacije. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. utemeljene na principima demokraticnosti. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. fleksibilnosti. od cega 689 ucenica. slobodnih aktivnosti. . 1919. sto je imperativ didaktike. Za rad u grupama. Engleskoj. Svedskoj. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. strategije. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. Njemackoj. osnove programa. Grckoj. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. osnovno. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. Sve zemlje Evrope. a kod nas i nasih susjeda. dodatne nastave. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. Skolske 1929/30. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. a Italija petogodisnje gimnazije.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. Sloveniji. treba postepeno. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. po 6 casova. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. u gimnazijama je ucilo 5.2/03. godine. dopunske. 70 PEDAGOGIJA. varijantu 24+24+24. dok trogodisnje rade u Danskoj. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. specijalno. do 600 ucenika. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. Holandiji. srednje i obrazovanje odraslih. parovima i individualno. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. U domenu pracenja. Pedagoska nauka poznaje. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. U "Knjizi za promjene" data su polazista.

Upotrebljavaju se posebne metode. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. tehnike i sredstva.2/03. obrazovne tehnologije. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. mentalnim. vidnim i drugim smetnjama. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). Bez novih skolskih objekata. i sa posebnim skolovanim kadrovima. dok ce. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. 4) u specijalnim zavodima. govomim. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. PEDAGOGIJA. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. 71 . 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. emocionalnim. slusnim. predskolsko. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. na posebno organizovan nacin.

u razvijenim sredinama. . To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. u bivsoj drzavi. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. Zagreba. Crnogorci su se skolovali. sa izvjesnim prekidima. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. Crna Gora je. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. godine. trebala i postojali su za to svi razlozi. nudene univerzitetske usluge Beograda. na nacin. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. ne znaci da Crna Gora nije imala. najcesce najboljih na studijama. Naravno. univerzitetski obrazovanih ljudi. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. Iako je drustveno-ekonomski. i u mnogim evropskim metropolama. kao alternativa. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. kao stara evropska drzava. nakon II svjetskog rata. To. FHRJ i SFRJ. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. imao svoj uspon i preporod. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave.2/03. kako je taj proces tekao u XX vijeku. metoda. oblika i sredstava rada. preko 7 vjekova. da se ravnopravno razvija i emancipuje. Taj proces je bio usporen. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. Sarajeva. sadrzaja. a Crnoj Gori su. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. iii na podrucju opstine. duhovni. Ljubljane i Skoplja. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. takode. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. tek 1974. naravno. radi u vise skola u gradu. ne mali broj. Ako je 72 PEDAGOGIJA. i do tada. nastala prije hiljadu godina. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. po odredenom rasporedu. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog.

crnogorskog suverena knjaza Nikole. 1996. Crna Gora je. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. uz odredene otpore i surnnje. otvorila svoj univerzitet. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. od 29. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. od Boke do Bojane. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". da 1901. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. dr Mircete Durovica. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. u kojima su radile skole. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. godine. 1997. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. cak i maloj. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. godine prerastao u Biotehnicki institut. iako su medusobno povezani. 73 . Crna Gora je. konacno. cime se. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. Moraci. 1972. godine na Cetinju. godine. koji je. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. osnuje u Baru. Ekonomski. Po rijecima prvog rektora. godine. zemlja paradoksa i kontrasta. "mali jugoslovenski univerzitet". Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. Zagonetno je da su osujecene inicijative. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. da 1889. otvori Veliku skolu na Cetinju. u rnnogo cemu. I dok je taj vijek. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. Krajini. Skadru. u Baru. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. Bijelom Polju i Pljevljima. na Prevlaci. PEDAGOGIJA. koji je osnovan 1948. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. i 1908. godine. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. Crna Gora je. Kasnije se otvara. uz naznaceno obrazlozenje. dobila svoj univerzitet. godine. Podgorici.univerzitet kuca sveznanja. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Pravni fakultet na Cetinju.2/03. ogrornni hendikep. aprila 1974. osnovan 1960. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju.. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. onda je. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. Vranjini. naucnih i umjetnickih. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. godine. za proucavanje istorije crnogorskog naroda.

U svom. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju.000 knjiga. koji objedinjava 14 fakulteta. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. iako potisnuti modernim komunikacijama. 1978. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. Pravni fakultet je osnovan 1972. kosmosa. od one. a univerzitetske jedinice. covjeka. Reforma Univerziteta Crne Gore je.000. kompas za ulazak u tajne prirode. godine. domacih i stranih autora. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom.2/03. Gradevinski fakultet 1980. uz neizbjezne teskoce i krize. vjekovi. nego u Niksicu. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. civilizacije i dostignuca. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. 1978. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. Visa pomorska u Kotoru. krajnje neophodna. Fakultet za pomorstvo 1981. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka. Medicinski fakultet 1996. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. ideje i dostignuca. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. sa oko 300. Prirodno matematicki fakultet 1980. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. Masinski. Ovaj "alat" i "telmologija". nije adekvatno izvrsen razmjestaj. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. od cega Filozofski fakultet sa 200. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). osnovan 1960. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. Cetinje. godine. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. 1947. Filozofski (osnovan 1977. godine. prolazio kroz sve etape i mijene. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). Internet). ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. Metalurski 1978. Univerzitet Crne Gore je. 1959. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. ciji je elektro odsjek. i bogatih i siromasnih. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. njenih univerzitetskih jedinica. Fakultet za turizam 1999. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. godine. i zdravih i bolesnih. Niksic. 4 instituta i 1 visu skolu. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. nego u Podgorici. Muzicka akademija 1980. godine. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. kao Nastavnicki fakultet). godine. relativno kratkom postojanju. biblioteke. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski.000 knjiga. Kotor). koje su ga jacale i prilagodavale vremenu.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. kabineti. 1980. civilizacije i kulture. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. .

od najvaznijih. kolektiv. ali je. Treba skratiti trajanje studija. mnogo su efikasniji. kroz sve svoje kapacitete. uz oprez i postupnost. u procesu ostvarenje. U Crnoj Gori. za ishode univerzitetskih studija. Kvalitetno obrazovanje je jedan. Kompjuterizacija ocjenjivanja. kako bi se. obrazovne i kulturne krize. a prednosti lako uocile. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. ako ne i jedini put. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. njena primjena. porodica. moralu. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. a mladi ljudi. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. bez ucesca nastavnika. bez kompleksa. s pravom traze sigurnost. a ne u fabrici". otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. bez atomizacije fakulteta. 75 . treba primjenjivati. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. posebno na tehnickim fakultetima. uciniti ih efikasnijim. evaluaciji) znanja. Manji univerziteti. treba da prihvati svaki gradanin. ruse vrijednosni sistemi.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. drustvene. da se prebrode dalji sunovrati. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. slozen postupak. 2/03. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. specificnosti postovale. i u mnogo cemu. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. bolji zivot. organi drzave. kroz njegovu programsku strukturu. proslosti i sadasnjosti. perspektivu. kompleksna. Svijet se globalizuje. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. mitovima i legendama. je vrlo slozena. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. neizvjesna djelatnost. posebno u drustvenim naukama. izlasku iz socijalne. jezik. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. uz oslonce na crnogorsku istoriju. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. vjestina i umjeca studenata. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. nastaju ekonomske i moralne krize. koje je u trancizionom ruhu. zbivanja u razvijenom svijetu. na radu. Promjene koje se ocekuju. i pratili. van svake sumnje. sa vecom autonomijom. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju.

uredivanju dvorista. ali i ostalih klasicnih predmeta. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. higijeni. . rudarskoj. gdje se djeca uce redu. 3. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. iz skola izlazili ucenici. njemacki. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. hemijsko-tehnoloskoj. U medicinskoj. koje se na njima nalaze. kvalitetno izucavanje stranih jezika. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. obrazovanje za kvalitet. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. 4. francuski i italijanski. dvorista i prirodnih rekvizita. jer bi u tom slucaju. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. kao ekoloskoj drzavi. boravku na vazduhu. hemiji i fizici. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. a narocito prirodi. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. Treba definisati ekoloske norme i standarde.1. biologiji. poljoprivrednoj. 1. 2. 3. U Crnoj Gori. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. 2/03. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. da bi se u potpunosti. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. 2. ruski. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. igracaka. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. a ne kao do sada. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova.

Direktno i indirektno. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju. 1. vrlo snaznog skolskog sistema. takode. da se u mnogim. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. Tradicija. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. manje ili vise. 4.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama.moderno ekolosko gradivo. kao i na brojnim naucnim institutima. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. drustveno aktivno i stvaralacko bice. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. neophodno je razvijati trziste rada. Dakle. preko osnovnog. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. 5. U savremenim uslovima imamo situaciju. protivurjecnosti i napore. narocito manjim zemljama. do diplomskog obrazovanja. takode. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. Gradevinskom. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . Pomorskom. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. Determinantama koje ga uslovljavaju. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. ili da se uspore PEDAGOGIJA. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. srednjeg. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. pa zbog toga uticu. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. pocev od predskolskog. 2. 2/03. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. 4. 77 . Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom.

promjene. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. i postupno uvodenje inovacija. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. zabluda. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. preporod crnogorskog drustva. mira i saradnje u XXI vijeku. politicki. 78 PEDAGOGIJA. pri dubljim preobrazajima njene strukture. koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. da li ce. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. Ekonomski. Ocekuje se u narednih deset godina. ako se putem njegovih tradicija. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. koji limitira pedagoske procese. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. . Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota.2/03. sto. ako se zanemari. a koji nudi neslucene sanse. socio-psiholoski. Ta sansa je bez alternative. da covjecanstvo stvori takav svijet. pogresnih varijanti. imaju svoje specificno znaeenje i boju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful