Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

a manje po vertikali (karijeri). Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj.inovacije koje ga cine savremenim. po mjeri dijalektike. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. jer. zadataka. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. Prozetost i kauzaliteti. PEDAGOGIJA. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. 61 . osposobljavanja za kreaciju. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. zivota i okoline u toku citavog zivota. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. nuzno su komplementami. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. unapredenje sebe. 2/03. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja.

uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. tj. prvi u lancu. sto je. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. Bolonji. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. Istina. da bi. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. Upsali. . ce biti koheziona veza cijelog sistema. predskolsko vaspitanje. 2/03. Londonu.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. Jeni. Elasticnost. Gracu. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Stepenost. univerzitetsko obrazovanje. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. Rimu. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. ima tradiciju od svega 28 godina. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Pragu. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. 62 PEDAGOGIJA. posto otvara mogucnosti za sve. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. takode se smanjuje razlog za selekciju. a ne hijerarhijski pristup. Becu. Pesti. u XIII i XIV vijeku. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja.

Na kraju godine. zelim da osvijetlim genezu. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. da se sprijeci lutanje ulicama. dakle. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. uz porast stanovnistva u varosima. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. Kucu sa bastom. gimnasticke igre. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. rukotvorine od papira. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. pojedinacnim osvrtom. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. doduse. Medutim. godine. Rad sa djecom. i tako.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. Razlikuje ih. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. ucenje prica i recitovanje stihova. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. tokom februara 1903. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. i bez sumnje. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. djeci od 4-7 godina. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. Preciznije -. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. pjevanje. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. je oznacio kao "djecju garderobu". PEDAGOGIJA.2/03. krajem adolescencije. crtanje. oko 60% do 7 godine zivota. cemu se nije moglo udovoljiti. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela.bazicno obrazovanje. uz odredene provjere naucenog. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. rad u basti. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. keel' kneza Nikole. je bio jako sadrzajan. a ostatak do 100%. U daljem tekstu. uz visoki autoritet vaspitacica. 10 godina kasnije (1903) godine. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. godine. van roditeljskog doma. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. I. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. odlagale vaspitni uticaj na djecu. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. Sofija Petrovna. izvodenje dijaloga i malih scena. 63 . uz manju mjesecnu nadoknadu. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre.

njegova kljucna karika. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. au Podgorici 1913. Nuzno je. cjelodnevni i petodnevni boravak). psihologa i socijalnih radnika. je zabaviste otvoreno 1911. likovna ateljea.000m2 dvorisnog prostora. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. s druge strane. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. s jedne strane. pak. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. . au nekim opstinama. van svake sumnje. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. izmedu I i II svjetskog rata. pricaonice. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. usvoje 600-1000 rijeci. takode. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. do polaska u osnovnu skolu. vee na samom startu skclovanja. po osnovu ulaznih imputa. kroz putujuci djecji vrtic. godine. koja su van tog obuhvata. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. ako zeli. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. ostvaren veliki napredak. a 7. Ako se. u okviru kojih ima 30. a to hoce. muzicke radionice. pripremu za skolu. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. a dodatni programi kroz igraonice. podici na cetvorogodisnji nivo. vrsi se snazna diferencijacija. dok djeca. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema.200 od tri godine (vrtici). 2/03. cak i ispod 10%. dramske vjezbaonice. pedagoga. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. Crna Gora.750 djece. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. onda je evidentan upadljiv zastoj. u evropske integracije.. U Niksicu. Timski djeluju i ekipe pedijatara. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. onda je. igralista. ucenje stranog jezika. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. Dakle. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu.500 do tri godina (jaslice). od cega 1.

Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. medutim. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. na cjelokupni zivot covjeka. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. godine. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. a ne prosvjestenije tma". Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. dramske.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. jer je "prosvjestenije svijet.. Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. fizickom razvoju (notorika. logicko-matematickih elemenata. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. sto je krajnja potreba. higijena). On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. Novi propisi. likovne.. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori.. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. cula. 1856. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". znanja i truda. imaju snage i dara. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. vremena i primjene stecenih znanja). i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. su ga primorali. zdravlje. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. Pored otvaranja novih osnovnih skola. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. sposobnosti i vjestine licnosti). on je osnivac i jednog broja srednjih skola. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. uci i socijalizuje prirodno. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. Nikola I Petrovic. vee ljudi koji. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. iako bezuspjesno. Otvaranjem skola. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". ako se ne ostvari. koja ce. prostora. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. a cesto i teze posljedice. muzicke i plesne igre). slobodno i kreativno. Ulagao je trud. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. godine. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. 65 . i 1853. je snazno razvio sistern prosvjetnih. ostavljaju duboke tragove.2/03.

podrsku za duhovni preporod svoga naroda. knjaz Nikola je. 1863. Na uciteljskoj skupstini 1881. 27 puta. racun. pjevanje crkveno (4). bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. ali je kasnije. On je. 66 PEDAGOGIJA. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. a broj daka. odlucno saopstio: "Ne. krasnopis i crtanje (6). glavne skole sa cetiri razreda". racun i geometrijski oblici (16). Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. koji zaostaje na prosvjetnom polju. kada je ona postala samostalna. godine. 1872. sacuvali za sebe. cast i velicinu domovine. godine. da bi unapredio rad skola. Nastavni plan i program iz 1870. za srecnim narodima. poznavanje prirode (5). zemljopis i istorija (7).40). a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. postavio inspektore i prosvjetne organe. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. 2/03. crkveno pevanje. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. Budite zdravo radise misli. otvoricu jos toliko skola. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". gdje sa tri razreda. srpski jezik. Autor ovog plana je Milan Kostic. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". povesnica (istorija). i vee. kako bi privilegiju da se skoluju. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. gdje sa dva. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . 1885. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. Nastavni plan i program iz 1884. skolski nadzomik.Cetinjska bogoslovija. cak. 1903. a necu dati da se nijedna ne zatvori". godine. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . crkveno-slovenski jezik. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). promijenio svoj odnos prema uciteljima. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). girnnastika (2). u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. On je. zemljopis. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. Na njegovu inicijativu je. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. gazdinstvo. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. . Na Skupstini ucitelja u Podgorici. razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode.

bez mitova i legendi. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. gimnastika i djecje igre. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. Nju pohada preko 80. bez sirih objasnjenja. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. vee napustenog cksperimentalnog modela. Hrvata i Slovenaca. rucni rad . god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. istorija. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. zemljopis. dobija naziv srpska istorija. IV-24. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem.765m skolskog 2 2 2 prostora. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. pjevanje crkveno i svjetovno. krasnopis. i 223. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. do 1895. Dakle. iscezava atribut nacionalne istorije. srpska istorija. racun. je prestao taj rad. prije svega. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. Interesantno je da se od 1870. poznavanje prirode. crtanje. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. ali se ona.60m po uceniku. pisanje. sto je ispod pedagoskih standarda. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. III-24.muski i zenski. do 1914/15. nakon Drugog svjetskog rata.225. geometrija.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. 52m po uceniku. poznavanje prirode. istorija Srba. srpski jezik. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. nazalost. kojoj nedostaje skolski prostor. 1953. godine. godine cija je struktura: hriscanska nauka. ako istorija srpskog naroda. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. pocetna stvama nastava. 67 .680m ucionickog prostora. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). 1950. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. uz neznatne modifikacije. godine. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. fiskultura. pjevanje. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. U meduratnom periodu. racun sa geometrijom. obnovice se procedura. gimnastika i vojnicko vjezbanje. crtanjc. zemljopis. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. lijepo pisanje. naglaseno. pjevanjc. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. slovenski jezik. Il20. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). Skolske 1998/99. godine. a od 1895. rucni rad. zemljopis.2/03. Nakon tri godine. Broj casova po razredima: 1-18. 2. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. 1930.

izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. koja je. godine. sveto pismo. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. drustvenih. jedina privredna grana u Crnoj Gori. godine zbog oslobodilackih ratova. 68 PEDAGOGIJA. kao Bogoslovija. Kako je poljoprivreda hila. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. ekonomija. godine. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. Za to treba dosta znanja. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. obrazovne (informaticke) tehnologije. sa po 28 casova u I. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. VI i VIII razredu.biljno i studiozno pracenje toga procesa. godine. dijetetika. 1920. Kasnije je. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. na predlog Nicifora Ducica. smjestenih u internatu. fizika. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. a zatim prestala sa radom 1876. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. metodika (drugih predmeta). zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. . da bi se njen rad nastavio 1869. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. sredstava i vremena. ruske carice. a sestorazredni 1933.2/03. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. godine u Podgorici. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. Na Cetinju je. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. Radila je sarno jednu skolsku godinu. gotovo. 1893. opsirni zemljopis. 1875. godine. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. ruski i slovenski jezik. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. uz blagoslov knjaza Nikole. Uz crkvenu nastavu. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". uz pomoc Rusije. otvorena jos jedna srednja skola . Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. plan nudi znanja iz prirodnih. a obnovila svoj rad. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. vee 1869. nakon Bogoslovije.Djevojacki institut. u sopstvenoj reziji. umjetnickih i pedagoskih nauka. a zatim 6 godina. V. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. IV i VII razredu. III. godine. racun. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. otvorena 1863. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. sveopsta povjesnica. odnosno 29 casova u II. engleske). osposobljeni nastavnici za nove uloge. antropologija sa fiziologijom. Prvo je traja1a 4. u 8 razreda. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. njemacke. energije.

Uz geografiju . Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. Pomorska akademija u Kotoru je. pohada 24. grcki i njemacki. godine Domacickoradnicka skola. zakoni. fizika. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. svakako. 69 . postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. vjeronauku. Kotorska gimnazija 1811. matematika. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. Ona je. Ona je imala osam razreda. srpski jezik i knjizevnost. godine. skolske 1875/76. godine kao jednogodisnja. pjevanje i muzika. otvorena je na Cetinju. latinski jezik. Beranske 1913. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. daleke 1285. fizika. pravila i uputstva za njen rad. Niksicke 1913.595 ucenika. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. nijesu uticale na uspjeh. obavezni za sve ucenike. italijanski. grcki jezik. godine. nastavna predmeta. Tek je 1919. u Kotoru.istoriju. crtanje geometrijsko. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. predsjednika opstine Budva.U Perastu su. godine. godine postaje drzavna. matematika. fizika . Kotorsku gimnaziju. godine. prirodopis. krasnopisa. Iako su svi predmeti. ali cesto vezanih po dva. Pecke 1913. skolske 1865/66. 7. pominje se pocetak rada gimnazije. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. PEDAGOGIJA. uce se prirodoslovlje. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. filozofska propedevetika. geografija i istorija. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. geometrija. gimnastika i vojno vjezbanje. radile privatne pomorske skole. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. da bi. a Kotorska gimnazija je. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. sa dubrovackom i zadarskom. 17 nastavnih predmeta. crtanje. ruski jezik. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. prestaje sa radom. vremenom.hemija. staroslovenski jezik i knjizevnost. 1880. Podgoricke 1907. Izucava se: nauka 0 vjeri. iako je njen nastavni plan dosta obiman. psihologija. a skolske 1940/41. crtanje prostorucno i kaligrafija. krasnopis. ocjene iz crtanja. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. 1896. vee u XVI. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. po modernim evropskim standardima. U okviru gimnazije u Pljevljima. godine. Na podrucju Boje Kotorske. u Kotoru. godine. ali 1814. izuzev pjevanja i muzike. logika. januara 1865. XVII i XVIII vijeku. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. srpski. Njen nastavni plan eini 15. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. Skolske 1923/24. 2/03. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. Donose se novi propisi: uredbe. Austrije i Francuske. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. trogodisnje. preko dvogodisnje. od kojih pet jezika: latinski. osnovanaje 1903.

Za rad u grupama. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. fleksibilnosti.000 ucenika. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. srednje i obrazovanje odraslih. do 600 ucenika. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema.2/03. varijantu 24+24+24. Holandiji. sto je imperativ didaktike. fakultativne. Skolske 1929/30. godine. a Italija petogodisnje gimnazije. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. radilo 12 gimnazija. strategije. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. Francuskoj. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. izuzev Italije i Crne Gore. Njemackoj. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. parovima i individualno. od cega 689 ucenica. Portugalu. koncepcije i modeli promjena. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. sa oko 28. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. u gimnazijama je ucilo 5. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. Engleskoj. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne. Sve te inovacije. treba postepeno. Grckoj. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. Finskoj. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. Norveskoj. dodatne nastave. 1919. U domenu pracenja. u svih 21 opstini. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. Pedagoska nauka poznaje. Sve zemlje Evrope. utemeljene na principima demokraticnosti. osnove programa. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. godine. a kod nas i nasih susjeda. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. Sloveniji. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. po 6 casova. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. dok trogodisnje rade u Danskoj. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. izborne. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika.284 daka. Svedskoj. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. U teznji da se modernizuje. U "Knjizi za promjene" data su polazista. 70 PEDAGOGIJA. osnovno. kao efikasan i provjeren model savremene skole. slobodnih aktivnosti. dopunske. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. specijalno. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. .

osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. dok ce. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. Upotrebljavaju se posebne metode. PEDAGOGIJA. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. i sa posebnim skolovanim kadrovima. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. emocionalnim. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. slusnim. Bez novih skolskih objekata.2/03. 71 . Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. vidnim i drugim smetnjama. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. tehnike i sredstva. mentalnim.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. predskolsko. obrazovne tehnologije. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. na posebno organizovan nacin. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). govomim. 4) u specijalnim zavodima. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku.

i do tada. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. Iako je drustveno-ekonomski. FHRJ i SFRJ. oblika i sredstava rada. ne mali broj. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. nudene univerzitetske usluge Beograda. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. naravno. Ako je 72 PEDAGOGIJA. kao stara evropska drzava. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. najcesce najboljih na studijama. tek 1974. u bivsoj drzavi. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. nakon II svjetskog rata. . ne znaci da Crna Gora nije imala. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. iii na podrucju opstine.2/03. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. nastala prije hiljadu godina. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. trebala i postojali su za to svi razlozi. radi u vise skola u gradu. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. imao svoj uspon i preporod. takode. Naravno. Crna Gora je. sadrzaja.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. Sarajeva. Taj proces je bio usporen. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. metoda. Crnogorci su se skolovali. a Crnoj Gori su. u razvijenim sredinama. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. preko 7 vjekova. i u mnogim evropskim metropolama. po odredenom rasporedu. godine. Ljubljane i Skoplja. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. kako je taj proces tekao u XX vijeku. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. Zagreba. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. sa izvjesnim prekidima. na nacin. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. duhovni. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. da se ravnopravno razvija i emancipuje. univerzitetski obrazovanih ljudi. kao alternativa. To.

Drugi po redu je Poljoprivredni institut. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". konacno. godine. Crna Gora je. iako su medusobno povezani. osnovan 1960. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. godine. Zagonetno je da su osujecene inicijative. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. godine. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. godine. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. Crna Gora je. uz odredene otpore i surnnje. je otvoreno 12 benediktanskih manastira.2/03.. koji je osnovan 1948. na Prevlaci. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. otvori Veliku skolu na Cetinju. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. u rnnogo cemu. aprila 1974. u kojima su radile skole. u Baru. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. Bijelom Polju i Pljevljima. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". zemlja paradoksa i kontrasta. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Pravni fakultet na Cetinju. Kasnije se otvara. 1996.univerzitet kuca sveznanja. Krajini. i 1908. I dok je taj vijek. Moraci. godine. cime se. osnuje u Baru. "mali jugoslovenski univerzitet". "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. od 29. od Boke do Bojane. dr Mircete Durovica. crnogorskog suverena knjaza Nikole. da 1889. godine na Cetinju. onda je. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. otvorila svoj univerzitet. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. Podgorici. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. Vranjini. 1972. da 1901. PEDAGOGIJA. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. godine. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. Crna Gora je. uz naznaceno obrazlozenje. Ekonomski. koji je. cak i maloj. Skadru. godine prerastao u Biotehnicki institut. 1997. dobila svoj univerzitet. ogrornni hendikep. 73 . Po rijecima prvog rektora. naucnih i umjetnickih.

uz neizbjezne teskoce i krize. civilizacije i kulture. relativno kratkom postojanju. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA.000 knjiga. a univerzitetske jedinice. . kompas za ulazak u tajne prirode. 4 instituta i 1 visu skolu. civilizacije i dostignuca. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. Metalurski 1978. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. Fakultet za pomorstvo 1981. godine. vjekovi. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. godine. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. Kotor). kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. 1978. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. Medicinski fakultet 1996. prolazio kroz sve etape i mijene. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. sa oko 300. Niksic. nije adekvatno izvrsen razmjestaj. nego u Podgorici. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. Muzicka akademija 1980. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. godine. Univerzitet Crne Gore je. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. godine. Filozofski (osnovan 1977. krajnje neophodna. kao Nastavnicki fakultet).000 knjiga. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. Gradevinski fakultet 1980. Internet). zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. Masinski. nego u Niksicu. Pravni fakultet je osnovan 1972. od cega Filozofski fakultet sa 200. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. Visa pomorska u Kotoru. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. kabineti. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. kosmosa. ideje i dostignuca. koji objedinjava 14 fakulteta. Ovaj "alat" i "telmologija". da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. njenih univerzitetskih jedinica. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. i zdravih i bolesnih. Prirodno matematicki fakultet 1980. 1959. Reforma Univerziteta Crne Gore je. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. covjeka. Fakultet za turizam 1999.2/03. i bogatih i siromasnih. koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. iako potisnuti modernim komunikacijama. ciji je elektro odsjek. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. biblioteke.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. Cetinje. od one. 1978. godine. Fakultet likovnih umjetnosti 1990.000. godine. osnovan 1960. U svom. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). 1980. 1947. domacih i stranih autora. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. Fakultet dramskih umjetnosti 1997.

uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. Svijet se globalizuje. i pratili. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. mitovima i legendama. Kompjuterizacija ocjenjivanja. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. koje je u trancizionom ruhu. jezik. a mladi ljudi. vjestina i umjeca studenata. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. zbivanja u razvijenom svijetu. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. a ne u fabrici". izlasku iz socijalne. evaluaciji) znanja. U Crnoj Gori. Treba skratiti trajanje studija. treba primjenjivati. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. s pravom traze sigurnost. u procesu ostvarenje. 75 . bez kompleksa. njena primjena. bez atomizacije fakulteta. obrazovne i kulturne krize. nastaju ekonomske i moralne krize. moralu. za ishode univerzitetskih studija. Kvalitetno obrazovanje je jedan. od najvaznijih. da se prebrode dalji sunovrati. uz oprez i postupnost. a prednosti lako uocile. neizvjesna djelatnost. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. Manji univerziteti. mnogo su efikasniji. bolji zivot. je vrlo slozena. porodica. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. uciniti ih efikasnijim. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. uz oslonce na crnogorsku istoriju. ako ne i jedini put. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. organi drzave. 2/03. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. van svake sumnje. perspektivu. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. posebno u drustvenim naukama. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. treba da prihvati svaki gradanin. i u mnogo cemu. Promjene koje se ocekuju.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. proslosti i sadasnjosti. kroz njegovu programsku strukturu. kompleksna. bez ucesca nastavnika. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. kako bi se. slozen postupak. sa vecom autonomijom. ruse vrijednosni sistemi. posebno na tehnickim fakultetima. ali je. drustvene. specificnosti postovale. kroz sve svoje kapacitete. kolektiv. na radu.

francuski i italijanski. 1. 4. biologiji. koje se na njima nalaze. 3. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. uredivanju dvorista. 2/03. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. higijeni. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. hemijsko-tehnoloskoj. U medicinskoj. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. hemiji i fizici. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. a ne kao do sada. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. a narocito prirodi. ruski. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. da bi se u potpunosti. iz skola izlazili ucenici. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. 2. kao ekoloskoj drzavi. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. rudarskoj. dvorista i prirodnih rekvizita.1. kvalitetno izucavanje stranih jezika. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). ali i ostalih klasicnih predmeta. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. njemacki. . 2. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. obrazovanje za kvalitet. jer bi u tom slucaju. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. Treba definisati ekoloske norme i standarde. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. 3. U Crnoj Gori. boravku na vazduhu. poljoprivrednoj. gdje se djeca uce redu. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. igracaka.

srednjeg. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. Tradicija. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. 77 . Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. neophodno je razvijati trziste rada. pa zbog toga uticu. pocev od predskolskog. manje ili vise. do diplomskog obrazovanja. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju. kao i na brojnim naucnim institutima. takode. 1. da se u mnogim.moderno ekolosko gradivo. 5. 4. Pomorskom. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. 4. narocito manjim zemljama. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. 2. U savremenim uslovima imamo situaciju. ili da se uspore PEDAGOGIJA. Direktno i indirektno. 2/03. vrlo snaznog skolskog sistema. Gradevinskom. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. preko osnovnog. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Determinantama koje ga uslovljavaju. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. protivurjecnosti i napore. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. takode. Dakle.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju.

ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. ako se zanemari. pri dubljim preobrazajima njene strukture. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. imaju svoje specificno znaeenje i boju.2/03. socio-psiholoski. zabluda. Ta sansa je bez alternative. Ekonomski. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. a koji nudi neslucene sanse. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. . ako se putem njegovih tradicija. politicki. koji limitira pedagoske procese. preporod crnogorskog drustva. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. pogresnih varijanti. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. sto. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. da covjecanstvo stvori takav svijet. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. da li ce. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. 78 PEDAGOGIJA. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja.promjene. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. i postupno uvodenje inovacija. Ocekuje se u narednih deset godina. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. mira i saradnje u XXI vijeku.