Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. 2/03. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. a manje po vertikali (karijeri).inovacije koje ga cine savremenim. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. 61 . Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. jer. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. po mjeri dijalektike. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. nuzno su komplementami. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. zadataka. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. zivota i okoline u toku citavog zivota. osposobljavanja za kreaciju. Prozetost i kauzaliteti. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. unapredenje sebe. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. PEDAGOGIJA.

tj. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. Elasticnost. takode se smanjuje razlog za selekciju. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. sto je. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. Gracu. Istina. ce biti koheziona veza cijelog sistema. prvi u lancu. Bolonji. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. Jeni. da bi. Londonu. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. Stepenost.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. Pesti. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Upsali. posto otvara mogucnosti za sve. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. 62 PEDAGOGIJA. . a ne hijerarhijski pristup. Becu. Pragu. 2/03. ima tradiciju od svega 28 godina. univerzitetsko obrazovanje. u XIII i XIV vijeku. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. predskolsko vaspitanje. Rimu.

Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. pjevanje. zelim da osvijetlim genezu. izvodenje dijaloga i malih scena. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. I. tokom februara 1903. Preciznije -. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama.bazicno obrazovanje. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. uz visoki autoritet vaspitacica. djeci od 4-7 godina. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. 63 . odlagale vaspitni uticaj na djecu. Kucu sa bastom. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". uz porast stanovnistva u varosima. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. je bio jako sadrzajan. gimnasticke igre. rukotvorine od papira. doduse. crtanje. je oznacio kao "djecju garderobu". u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. U daljem tekstu. oko 60% do 7 godine zivota. ucenje prica i recitovanje stihova.2/03. Razlikuje ih.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. PEDAGOGIJA. godine. dakle. Rad sa djecom. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. uz manju mjesecnu nadoknadu. Medutim. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. i bez sumnje. van roditeljskog doma. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. Sofija Petrovna. rad u basti. i tako. a ostatak do 100%. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. pojedinacnim osvrtom. keel' kneza Nikole. cemu se nije moglo udovoljiti. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. Na kraju godine. uz odredene provjere naucenog. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. godine. 10 godina kasnije (1903) godine. krajem adolescencije. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. da se sprijeci lutanje ulicama.

igralista. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. Nuzno je. u evropske integracije. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. godine. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima.750 djece. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. cak i ispod 10%. pricaonice. 2/03. cjelodnevni i petodnevni boravak). podici na cetvorogodisnji nivo. a dodatni programi kroz igraonice. Ako se. ako zeli. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta. s jedne strane. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. ucenje stranog jezika. usvoje 600-1000 rijeci. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. dok djeca. dramske vjezbaonice. onda je. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. kroz putujuci djecji vrtic. a 7.200 od tri godine (vrtici). van svake sumnje. vee na samom startu skclovanja. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. Crna Gora. je zabaviste otvoreno 1911. likovna ateljea. au Podgorici 1913. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. pripremu za skolu. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema. a to hoce.. od cega 1. pak. do polaska u osnovnu skolu. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. u okviru kojih ima 30. psihologa i socijalnih radnika. . Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. njegova kljucna karika. au nekim opstinama. U Niksicu. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. izmedu I i II svjetskog rata. koja su van tog obuhvata. vrsi se snazna diferencijacija. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. takode. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. po osnovu ulaznih imputa. s druge strane. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. Timski djeluju i ekipe pedijatara.500 do tri godina (jaslice). ostvaren veliki napredak. muzicke radionice.000m2 dvorisnog prostora. pedagoga. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. Dakle. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. onda je evidentan upadljiv zastoj.

su ga primorali. Nikola I Petrovic.2/03. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". a cesto i teze posljedice.. slobodno i kreativno. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. likovne. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. 65 . dramske. sto je krajnja potreba. na cjelokupni zivot covjeka. Otvaranjem skola. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. 1856. uci i socijalizuje prirodno. Pored otvaranja novih osnovnih skola.. koja ce. medutim. cula. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. logicko-matematickih elemenata. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. iako bezuspjesno. fizickom razvoju (notorika. zdravlje. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova.. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. znanja i truda. vremena i primjene stecenih znanja). Ulagao je trud. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca".osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. sposobnosti i vjestine licnosti). Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. jer je "prosvjestenije svijet. prostora. je snazno razvio sistern prosvjetnih. a ne prosvjestenije tma". on je osnivac i jednog broja srednjih skola. Novi propisi. Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. vee ljudi koji. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. i 1853. ostavljaju duboke tragove. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. muzicke i plesne igre). Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. imaju snage i dara. higijena). On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. ako se ne ostvari. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. godine. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. godine.

kada je ona postala samostalna. glavne skole sa cetiri razreda". u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. 1903. Na Skupstini ucitelja u Podgorici. gazdinstvo. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). On je. racun. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. gdje sa tri razreda. postavio inspektore i prosvjetne organe. a broj daka. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. otvoricu jos toliko skola. godine. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. knjaz Nikola je. Na uciteljskoj skupstini 1881. 1863. povesnica (istorija). knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. zemljopis. 1885. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. cak. 1872. promijenio svoj odnos prema uciteljima.Cetinjska bogoslovija. zemljopis i istorija (7).40). 2/03.podrsku za duhovni preporod svoga naroda. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). krasnopis i crtanje (6). ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. sacuvali za sebe. 66 PEDAGOGIJA. gdje sa dva. a necu dati da se nijedna ne zatvori". On je. . racun i geometrijski oblici (16). pjevanje crkveno (4). koji zaostaje na prosvjetnom polju. poznavanje prirode (5). knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. za srecnim narodima. skolski nadzomik. srpski jezik. godine. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. odlucno saopstio: "Ne. ali je kasnije. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . cast i velicinu domovine. Na njegovu inicijativu je. i vee. Budite zdravo radise misli. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. Autor ovog plana je Milan Kostic. Nastavni plan i program iz 1884. godine. da bi unapredio rad skola. 27 puta. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . crkveno-slovenski jezik. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. kako bi privilegiju da se skoluju. Nastavni plan i program iz 1870. crkveno pevanje. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. girnnastika (2). vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja.

do 1914/15. pjevanje. crtanje. pocetna stvama nastava.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895. pjevanjc.2/03. srpska istorija. zemljopis. gimnastika i djecje igre. je prestao taj rad. 67 . U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. prije svega. godine. Nju pohada preko 80. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). Broj casova po razredima: 1-18. rucni rad.muski i zenski.765m skolskog 2 2 2 prostora.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike.225. poznavanje prirode. 1930. 2. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. fiskultura. IV-24. Skolske 1998/99. obnovice se procedura. III-24. godine. nazalost. nakon Drugog svjetskog rata. Dakle.680m ucionickog prostora. bez mitova i legendi. 1950. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. istorija. crtanjc. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. pjevanje crkveno i svjetovno. bez sirih objasnjenja. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. kojoj nedostaje skolski prostor. godine cija je struktura: hriscanska nauka. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. ako istorija srpskog naroda. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. slovenski jezik. 52m po uceniku. godine. i 223. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. lijepo pisanje. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. naglaseno. a od 1895. do 1895. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. poznavanje prirode. Interesantno je da se od 1870. rucni rad . vee napustenog cksperimentalnog modela. racun sa geometrijom. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. racun. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. ali se ona. krasnopis. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. Nakon tri godine. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. iscezava atribut nacionalne istorije. uz neznatne modifikacije. dobija naziv srpska istorija. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. pisanje. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. sto je ispod pedagoskih standarda. srpski jezik. zemljopis. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). geometrija. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. U meduratnom periodu. Hrvata i Slovenaca. istorija Srba. zemljopis. gimnastika i vojnicko vjezbanje. Il20. 1953.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina.60m po uceniku.

u 8 razreda. Uz crkvenu nastavu. kao Bogoslovija. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. a obnovila svoj rad. sa po 28 casova u I. da bi se njen rad nastavio 1869. 1920. u sopstvenoj reziji. V. gotovo.2/03. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. . Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. plan nudi znanja iz prirodnih. energije. otvorena 1863. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. Na Cetinju je. opsirni zemljopis. Radila je sarno jednu skolsku godinu. a zatim prestala sa radom 1876. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. racun. godine. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. sveopsta povjesnica. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. sredstava i vremena. uz blagoslov knjaza Nikole. osposobljeni nastavnici za nove uloge. III. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. ruski i slovenski jezik. godine u Podgorici.biljno i studiozno pracenje toga procesa. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. umjetnickih i pedagoskih nauka. drustvenih. ruske carice. njemacke. 1875. a zatim 6 godina. godine. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. godine. na predlog Nicifora Ducica. Prvo je traja1a 4. uz pomoc Rusije. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. godine. nakon Bogoslovije. obrazovne (informaticke) tehnologije. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. VI i VIII razredu. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. jedina privredna grana u Crnoj Gori. dijetetika. metodika (drugih predmeta). Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. vee 1869. antropologija sa fiziologijom. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. koja je. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. a sestorazredni 1933. fizika. Za to treba dosta znanja. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. smjestenih u internatu. odnosno 29 casova u II. engleske). ekonomija. otvorena jos jedna srednja skola . 1893. godine. Kako je poljoprivreda hila. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. 68 PEDAGOGIJA. IV i VII razredu. Kasnije je. godine zbog oslobodilackih ratova. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. sveto pismo.Djevojacki institut. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate.

hemija. osnovanaje 1903. 7. ali cesto vezanih po dva. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. Njen nastavni plan eini 15. Austrije i Francuske. latinski jezik. italijanski. po modernim evropskim standardima. pravila i uputstva za njen rad. Kotorska gimnazija 1811. crtanje geometrijsko. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. fizika. godine. 1896. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. predsjednika opstine Budva. skolske 1875/76. u Kotoru. godine. nastavna predmeta.U Perastu su. Niksicke 1913. XVII i XVIII vijeku. svakako. godine Domacickoradnicka skola. matematika. a skolske 1940/41. geometrija. pominje se pocetak rada gimnazije. u Kotoru. ocjene iz crtanja. grcki jezik. geografija i istorija. Ona je. gimnastika i vojno vjezbanje. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. crtanje. godine kao jednogodisnja. crtanje prostorucno i kaligrafija. krasnopis. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. krasnopisa. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. Pomorska akademija u Kotoru je. grcki i njemacki. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. Beranske 1913. Tek je 1919. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. januara 1865. sa dubrovackom i zadarskom. vremenom. Donose se novi propisi: uredbe. Ona je imala osam razreda. godine. preko dvogodisnje. psihologija. vjeronauku. prirodopis. obavezni za sve ucenike. ali 1814. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. Iako su svi predmeti. 1880. srpski jezik i knjizevnost. izuzev pjevanja i muzike.595 ucenika. trogodisnje. zakoni. logika. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. Pecke 1913. pohada 24. godine. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. da bi. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. od kojih pet jezika: latinski. Uz geografiju . godine postaje drzavna. filozofska propedevetika. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. ruski jezik. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. staroslovenski jezik i knjizevnost. Skolske 1923/24. pjevanje i muzika. Izucava se: nauka 0 vjeri. fizika.istoriju. daleke 1285. 2/03. uce se prirodoslovlje. nijesu uticale na uspjeh. Podgoricke 1907. prestaje sa radom. otvorena je na Cetinju. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. godine. matematika. U okviru gimnazije u Pljevljima. a Kotorska gimnazija je. PEDAGOGIJA. Kotorsku gimnaziju. Na podrucju Boje Kotorske. iako je njen nastavni plan dosta obiman. 69 . godine. 17 nastavnih predmeta. skolske 1865/66. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. fizika . radile privatne pomorske skole. srpski. vee u XVI.

Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne.284 daka. a kod nas i nasih susjeda. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. osnovno. koncepcije i modeli promjena. Grckoj. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. godine. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. sto je imperativ didaktike. fakultativne. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. dok trogodisnje rade u Danskoj. slobodnih aktivnosti. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. parovima i individualno. Holandiji. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. Francuskoj. U domenu pracenja. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. specijalno. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. strategije. 70 PEDAGOGIJA. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. u gimnazijama je ucilo 5. izborne. Sve zemlje Evrope. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. Engleskoj. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. varijantu 24+24+24. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. od cega 689 ucenica. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. Norveskoj. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. 1919. Finskoj. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. Njemackoj. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. godine. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. Skolske 1929/30. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. sa oko 28. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. po 6 casova. Sloveniji.2/03. treba postepeno. do 600 ucenika.000 ucenika. utemeljene na principima demokraticnosti. dopunske. radilo 12 gimnazija.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. dodatne nastave. kao efikasan i provjeren model savremene skole. Portugalu. izuzev Italije i Crne Gore. Sve te inovacije. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. U teznji da se modernizuje. U "Knjizi za promjene" data su polazista. fleksibilnosti. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. u svih 21 opstini. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. Pedagoska nauka poznaje. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. Za rad u grupama. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. Svedskoj. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. osnove programa. srednje i obrazovanje odraslih. a Italija petogodisnje gimnazije. .

nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. Upotrebljavaju se posebne metode. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. emocionalnim.2/03. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. slusnim. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. govomim. Bez novih skolskih objekata. vidnim i drugim smetnjama. PEDAGOGIJA. dok ce. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. i sa posebnim skolovanim kadrovima. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). mentalnim. tehnike i sredstva. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. obrazovne tehnologije. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. 4) u specijalnim zavodima. 71 . na posebno organizovan nacin. predskolsko. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja.

ne znaci da Crna Gora nije imala. Crnogorci su se skolovali. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. Naravno. takode. i u mnogim evropskim metropolama. nastala prije hiljadu godina. Iako je drustveno-ekonomski. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. Ljubljane i Skoplja. kao alternativa. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. godine. preko 7 vjekova. duhovni. Taj proces je bio usporen. sadrzaja. Crna Gora je. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. sa izvjesnim prekidima. ne mali broj. oblika i sredstava rada. najcesce najboljih na studijama. u razvijenim sredinama.2/03. trebala i postojali su za to svi razlozi. a Crnoj Gori su.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. u bivsoj drzavi. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. . Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. da se ravnopravno razvija i emancipuje. Ako je 72 PEDAGOGIJA. Sarajeva. radi u vise skola u gradu. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. Zagreba. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. nudene univerzitetske usluge Beograda. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. imao svoj uspon i preporod. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. nakon II svjetskog rata. kao stara evropska drzava. naravno. tek 1974. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. po odredenom rasporedu. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. metoda. kako je taj proces tekao u XX vijeku. iii na podrucju opstine. FHRJ i SFRJ. To. na nacin. univerzitetski obrazovanih ljudi. i do tada.

Kasnije se otvara. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu.2/03. godine na Cetinju. otvorila svoj univerzitet. koji je. u rnnogo cemu. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. Skadru. 1997. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. godine. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. od Boke do Bojane. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. otvori Veliku skolu na Cetinju. osnuje u Baru. cak i maloj. Bijelom Polju i Pljevljima.univerzitet kuca sveznanja. naucnih i umjetnickih. Ekonomski. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. crnogorskog suverena knjaza Nikole. osnovan 1960. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. I dok je taj vijek. godine. dobila svoj univerzitet. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. uz naznaceno obrazlozenje. 1972. dr Mircete Durovica. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. Po rijecima prvog rektora. na Prevlaci. Pravni fakultet na Cetinju. aprila 1974. Moraci. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". Vranjini. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. da 1889. iako su medusobno povezani. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. i 1908. 1996.. godine. zemlja paradoksa i kontrasta. konacno. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. ogrornni hendikep. Crna Gora je. Crna Gora je. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. da 1901. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. godine. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. godine. Krajini. "mali jugoslovenski univerzitet". 73 . godine. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. Zagonetno je da su osujecene inicijative. godine prerastao u Biotehnicki institut. Crna Gora je. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. u Baru. u kojima su radile skole. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. onda je. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. cime se. Podgorici. uz odredene otpore i surnnje. od 29. koji je osnovan 1948. PEDAGOGIJA. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski.

Masinski. Filozofski (osnovan 1977. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. . Fakultet za turizam 1999. covjeka. od cega Filozofski fakultet sa 200. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. nego u Niksicu. i bogatih i siromasnih. Gradevinski fakultet 1980. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. nije adekvatno izvrsen razmjestaj. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. Ovaj "alat" i "telmologija". Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. Visa pomorska u Kotoru. kompas za ulazak u tajne prirode.000. Prirodno matematicki fakultet 1980. od one. Kotor). koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. 4 instituta i 1 visu skolu. krajnje neophodna. godine. Metalurski 1978. godine. Cetinje. 1947. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. U svom. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. sa oko 300. biblioteke. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. 1978. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. 1978. civilizacije i dostignuca.2/03. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). a univerzitetske jedinice. Internet). godine. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. godine. uz neizbjezne teskoce i krize. osnovan 1960. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. iako potisnuti modernim komunikacijama. kabineti. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. domacih i stranih autora.000 knjiga. relativno kratkom postojanju. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka. Medicinski fakultet 1996. i zdravih i bolesnih. civilizacije i kulture. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja.000 knjiga. Fakultet za pomorstvo 1981. godine. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. Pravni fakultet je osnovan 1972. kosmosa. koji objedinjava 14 fakulteta. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. godine. prolazio kroz sve etape i mijene. nego u Podgorici. Reforma Univerziteta Crne Gore je. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. vjekovi. Muzicka akademija 1980.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. Niksic. njenih univerzitetskih jedinica. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. ciji je elektro odsjek. 1980. Univerzitet Crne Gore je. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. kao Nastavnicki fakultet). otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. 1959. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. ideje i dostignuca. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom.

moralu. vjestina i umjeca studenata. za ishode univerzitetskih studija. organi drzave. kroz sve svoje kapacitete. van svake sumnje. 75 . uciniti ih efikasnijim. U Crnoj Gori. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. ali je. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. obrazovne i kulturne krize. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. kompleksna. specificnosti postovale. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. kroz njegovu programsku strukturu. na radu. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. Manji univerziteti. koje je u trancizionom ruhu. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. posebno na tehnickim fakultetima. s pravom traze sigurnost. proslosti i sadasnjosti. sa vecom autonomijom. bolji zivot. Kvalitetno obrazovanje je jedan. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. drustvene. mitovima i legendama. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. bez kompleksa. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. nastaju ekonomske i moralne krize. slozen postupak. i pratili. ruse vrijednosni sistemi. treba primjenjivati. 2/03. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. bez atomizacije fakulteta. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. je vrlo slozena. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. posebno u drustvenim naukama. uz oslonce na crnogorsku istoriju. Kompjuterizacija ocjenjivanja. treba da prihvati svaki gradanin. da se prebrode dalji sunovrati. a prednosti lako uocile. zbivanja u razvijenom svijetu. Promjene koje se ocekuju. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. bez ucesca nastavnika. uz oprez i postupnost. jezik. evaluaciji) znanja. Svijet se globalizuje. njena primjena. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. od najvaznijih. a ne u fabrici". u procesu ostvarenje. kolektiv. Treba skratiti trajanje studija. perspektivu. i u mnogo cemu. kako bi se. ako ne i jedini put. mnogo su efikasniji. neizvjesna djelatnost. a mladi ljudi. izlasku iz socijalne. porodica.

uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). hemiji i fizici. gdje se djeca uce redu. . Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. kao ekoloskoj drzavi. U Crnoj Gori. jer bi u tom slucaju. kvalitetno izucavanje stranih jezika. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. poljoprivrednoj. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. biologiji. Treba definisati ekoloske norme i standarde. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. 4. 1. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. igracaka. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. 2. njemacki. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. 2. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. da bi se u potpunosti. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. 3. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. 3. dvorista i prirodnih rekvizita. higijeni. hemijsko-tehnoloskoj.1. a ne kao do sada. iz skola izlazili ucenici. a narocito prirodi. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. rudarskoj. ali i ostalih klasicnih predmeta. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. ruski. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. 2/03. U medicinskoj. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. francuski i italijanski. boravku na vazduhu. obrazovanje za kvalitet. koje se na njima nalaze. uredivanju dvorista.

koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Gradevinskom. takode. Determinantama koje ga uslovljavaju.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. 77 . ili da se uspore PEDAGOGIJA. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. 2/03. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. srednjeg. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. narocito manjim zemljama. takode. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. Pomorskom. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. pa zbog toga uticu. da se u mnogim. 4. 2. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. Dakle. Direktno i indirektno. U savremenim uslovima imamo situaciju. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. kao i na brojnim naucnim institutima. 5. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. pocev od predskolskog. vrlo snaznog skolskog sistema. 1. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju.moderno ekolosko gradivo. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. protivurjecnosti i napore. manje ili vise. 4. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. preko osnovnog. Tradicija. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. do diplomskog obrazovanja. neophodno je razvijati trziste rada.

u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. mira i saradnje u XXI vijeku. zabluda. Ocekuje se u narednih deset godina. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. i postupno uvodenje inovacija. pogresnih varijanti. sto. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi.2/03. Ekonomski. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. preporod crnogorskog drustva. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. . Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. koji limitira pedagoske procese. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. ako se putem njegovih tradicija. pri dubljim preobrazajima njene strukture. a koji nudi neslucene sanse. ako se zanemari. 78 PEDAGOGIJA. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. Ta sansa je bez alternative. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota.promjene. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. da li ce. politicki. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. imaju svoje specificno znaeenje i boju. da covjecanstvo stvori takav svijet. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. socio-psiholoski.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful