P. 1
skolski sistem cg

skolski sistem cg

|Views: 19|Likes:
Published by Samer Ibrahimovic
skolski sistem cg skolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cg
skolski sistem cg skolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cgskolski sistem cg

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Samer Ibrahimovic on Feb 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/30/2014

pdf

text

original

Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

po mjeri dijalektike. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. PEDAGOGIJA. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. zadataka. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. unapredenje sebe.inovacije koje ga cine savremenim. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. osposobljavanja za kreaciju. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. jer. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. a manje po vertikali (karijeri). Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. zivota i okoline u toku citavog zivota. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. 61 . i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. 2/03. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Prozetost i kauzaliteti. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. nuzno su komplementami.

ima tradiciju od svega 28 godina. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. Upsali. ce biti koheziona veza cijelog sistema. 2/03. univerzitetsko obrazovanje. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Pesti.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. Istina. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Stepenost. tj. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Londonu. Jeni. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. prvi u lancu. Pragu. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. a ne hijerarhijski pristup. posto otvara mogucnosti za sve. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. Gracu. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. predskolsko vaspitanje. u XIII i XIV vijeku. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. da bi. Becu. Elasticnost. takode se smanjuje razlog za selekciju. . U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. sto je. Bolonji. Rimu. 62 PEDAGOGIJA. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja.

tokom februara 1903. je bio jako sadrzajan.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. uz porast stanovnistva u varosima. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. crtanje. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". Razlikuje ih. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. ucenje prica i recitovanje stihova.bazicno obrazovanje. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. gimnasticke igre. dakle. zelim da osvijetlim genezu. Na kraju godine. i bez sumnje. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. PEDAGOGIJA. Medutim. Kucu sa bastom. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. doduse. rad u basti. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. godine. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. uz manju mjesecnu nadoknadu. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. rukotvorine od papira. je oznacio kao "djecju garderobu". a ostatak do 100%. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. cemu se nije moglo udovoljiti. 10 godina kasnije (1903) godine. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. Preciznije -. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. 63 . van roditeljskog doma. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. oko 60% do 7 godine zivota. uz odredene provjere naucenog. keel' kneza Nikole. djeci od 4-7 godina. I. Sofija Petrovna. Rad sa djecom. krajem adolescencije. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. uz visoki autoritet vaspitacica. pojedinacnim osvrtom. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. da se sprijeci lutanje ulicama. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. odlagale vaspitni uticaj na djecu. U daljem tekstu. izvodenje dijaloga i malih scena. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. i tako. pjevanje.2/03. godine. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre.

muzicke radionice. takode. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. u okviru kojih ima 30. ostvaren veliki napredak. podici na cetvorogodisnji nivo. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta. Dakle. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata.500 do tri godina (jaslice). Ako se.. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. cak i ispod 10%. onda je evidentan upadljiv zastoj. igralista. pricaonice. Nuzno je. pripremu za skolu. a dodatni programi kroz igraonice.200 od tri godine (vrtici). vee na samom startu skclovanja. a 7. ako zeli. do polaska u osnovnu skolu. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. godine. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. Crna Gora. pak. onda je. au nekim opstinama. dramske vjezbaonice. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. kroz putujuci djecji vrtic. psihologa i socijalnih radnika. po osnovu ulaznih imputa.750 djece. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori.000m2 dvorisnog prostora. cjelodnevni i petodnevni boravak). od cega 1. s jedne strane. izmedu I i II svjetskog rata. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. usvoje 600-1000 rijeci. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. s druge strane. dok djeca. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. u evropske integracije. van svake sumnje. a to hoce. 2/03. Timski djeluju i ekipe pedijatara. pedagoga. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema. au Podgorici 1913. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. vrsi se snazna diferencijacija. je zabaviste otvoreno 1911. ucenje stranog jezika. U Niksicu. koja su van tog obuhvata. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. likovna ateljea. njegova kljucna karika.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. .

on je osnivac i jednog broja srednjih skola. vremena i primjene stecenih znanja). 1856. slobodno i kreativno. Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. Otvaranjem skola. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. godine. dramske. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. Pored otvaranja novih osnovnih skola. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. muzicke i plesne igre). je snazno razvio sistern prosvjetnih. On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. godine.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. cula. sposobnosti i vjestine licnosti). Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". Novi propisi. jer je "prosvjestenije svijet. ostavljaju duboke tragove. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. medutim. prostora. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta.. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. ako se ne ostvari. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. logicko-matematickih elemenata.. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. vee ljudi koji. fizickom razvoju (notorika. Ulagao je trud. uci i socijalizuje prirodno. znanja i truda. a cesto i teze posljedice. koja ce. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. sto je krajnja potreba. zdravlje. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. su ga primorali. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. a ne prosvjestenije tma". On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. Nikola I Petrovic. higijena). Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. 65 . socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija.2/03. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore.. na cjelokupni zivot covjeka. likovne. imaju snage i dara. Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. i 1853. iako bezuspjesno. i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan.

godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. postavio inspektore i prosvjetne organe. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. Nastavni plan i program iz 1870. girnnastika (2). da bi unapredio rad skola. 1872. odlucno saopstio: "Ne. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. godine. 1885. povesnica (istorija). za srecnim narodima. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. 27 puta. kako bi privilegiju da se skoluju. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. gdje sa tri razreda. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. 1863. Nastavni plan i program iz 1884. racun. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. zemljopis. crkveno pevanje. Na njegovu inicijativu je. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. i vee. gazdinstvo. glavne skole sa cetiri razreda". Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. a broj daka. crkveno-slovenski jezik. godine. promijenio svoj odnos prema uciteljima. . Autor ovog plana je Milan Kostic.40). godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. kada je ona postala samostalna. otvoricu jos toliko skola. Budite zdravo radise misli. sacuvali za sebe. racun i geometrijski oblici (16). zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). ali je kasnije. zemljopis i istorija (7). Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. On je. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. koji zaostaje na prosvjetnom polju. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. godine. 66 PEDAGOGIJA. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. cak. gdje sa dva.Cetinjska bogoslovija. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . Na uciteljskoj skupstini 1881. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". 1903. knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. 2/03. poznavanje prirode (5). srpski jezik. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". cast i velicinu domovine. pjevanje crkveno (4). knjaz Nikola je. skolski nadzomik.podrsku za duhovni preporod svoga naroda. Na Skupstini ucitelja u Podgorici. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. On je. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. krasnopis i crtanje (6). a necu dati da se nijedna ne zatvori".

Zanimljiv je nastavni plan iz 1895. slovenski jezik. bez sirih objasnjenja. krasnopis. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. godine cija je struktura: hriscanska nauka. Il20. pjevanje.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. srpski jezik. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. 1950. gimnastika i vojnicko vjezbanje. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. Nju pohada preko 80. godine. U meduratnom periodu.muski i zenski. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. je prestao taj rad. do 1914/15. ako istorija srpskog naroda. godine. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. 67 . ali se ona. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. zemljopis. Broj casova po razredima: 1-18. 52m po uceniku. lijepo pisanje. geometrija.225. nakon Drugog svjetskog rata. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. rucni rad . zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. Interesantno je da se od 1870. rucni rad.680m ucionickog prostora. pjevanjc. godine. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. uz neznatne modifikacije. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). Nakon tri godine. crtanjc. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu.60m po uceniku. istorija. Skolske 1998/99.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. pisanje. racun sa geometrijom. crtanje. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. nazalost. srpska istorija. vee napustenog cksperimentalnog modela. III-24. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. poznavanje prirode. pjevanje crkveno i svjetovno. sto je ispod pedagoskih standarda. naglaseno. prije svega. poznavanje prirode. i 223. obnovice se procedura. bez mitova i legendi. do 1895. zemljopis. dobija naziv srpska istorija. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. iscezava atribut nacionalne istorije. pocetna stvama nastava. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. Hrvata i Slovenaca. racun. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. Dakle. 2. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. gimnastika i djecje igre. a od 1895.765m skolskog 2 2 2 prostora. kojoj nedostaje skolski prostor. 1930. IV-24. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. fiskultura. istorija Srba. zemljopis.2/03. 1953.

uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima.biljno i studiozno pracenje toga procesa. . 1893. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. Na Cetinju je. umjetnickih i pedagoskih nauka. sveopsta povjesnica. V. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. opsirni zemljopis. engleske). Za to treba dosta znanja. Uz crkvenu nastavu. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. njemacke. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. fizika. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. obrazovne (informaticke) tehnologije. metodika (drugih predmeta). na predlog Nicifora Ducica. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. kao Bogoslovija. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. sa po 28 casova u I. da bi se njen rad nastavio 1869. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. ruski i slovenski jezik. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". VI i VIII razredu. 68 PEDAGOGIJA. nakon Bogoslovije. koja je. godine. otvorena 1863. godine. odnosno 29 casova u II. osposobljeni nastavnici za nove uloge. godine. racun. IV i VII razredu. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. a obnovila svoj rad. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. sredstava i vremena. Kasnije je. godine. u sopstvenoj reziji. Prvo je traja1a 4. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. smjestenih u internatu. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. a zatim prestala sa radom 1876. a zatim 6 godina. jedina privredna grana u Crnoj Gori. Kako je poljoprivreda hila. drustvenih. ekonomija. gotovo. sveto pismo. Radila je sarno jednu skolsku godinu. vee 1869. otvorena jos jedna srednja skola . godine.Djevojacki institut. a sestorazredni 1933. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. 1920. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. antropologija sa fiziologijom. u 8 razreda. uz pomoc Rusije. uz blagoslov knjaza Nikole. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. plan nudi znanja iz prirodnih. III. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. ruske carice. godine zbog oslobodilackih ratova.2/03. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. energije. 1875. dijetetika. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. godine u Podgorici.

gimnastika i vojno vjezbanje. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. srpski jezik i knjizevnost. PEDAGOGIJA. Kotorsku gimnaziju. godine. radile privatne pomorske skole. januara 1865. grcki i njemacki. predsjednika opstine Budva. zakoni. pominje se pocetak rada gimnazije. srpski. skolske 1865/66. Austrije i Francuske. Niksicke 1913. matematika. Pecke 1913. fizika .U Perastu su. od kojih pet jezika: latinski. 17 nastavnih predmeta. matematika. godine kao jednogodisnja. fizika. godine. obavezni za sve ucenike. u Kotoru. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. Pomorska akademija u Kotoru je. Donose se novi propisi: uredbe. U okviru gimnazije u Pljevljima. prirodopis. geografija i istorija. crtanje. godine. godine. daleke 1285. vjeronauku. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. fizika. filozofska propedevetika. po modernim evropskim standardima. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. a skolske 1940/41. uce se prirodoslovlje. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. logika.595 ucenika. osnovanaje 1903. pravila i uputstva za njen rad. Ona je. Tek je 1919. Uz geografiju . crtanje prostorucno i kaligrafija. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. krasnopis. staroslovenski jezik i knjizevnost. ruski jezik. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. 2/03. sa dubrovackom i zadarskom. vremenom. Njen nastavni plan eini 15. Iako su svi predmeti. u Kotoru. Beranske 1913. Na podrucju Boje Kotorske. nastavna predmeta. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. Kotorska gimnazija 1811. svakako. grcki jezik. ali 1814. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. Ona je imala osam razreda. trogodisnje. 7. crtanje geometrijsko. 69 . iako je njen nastavni plan dosta obiman. godine. Izucava se: nauka 0 vjeri.hemija. geometrija. godine Domacickoradnicka skola. 1880. izuzev pjevanja i muzike. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. preko dvogodisnje. psihologija. da bi. latinski jezik. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. otvorena je na Cetinju. a Kotorska gimnazija je. krasnopisa. italijanski. Podgoricke 1907. pohada 24. ali cesto vezanih po dva.istoriju. vee u XVI. skolske 1875/76. prestaje sa radom. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. pjevanje i muzika. ocjene iz crtanja. 1896. Skolske 1923/24. godine. XVII i XVIII vijeku. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. godine postaje drzavna. nijesu uticale na uspjeh.

kao efikasan i provjeren model savremene skole. od cega 689 ucenica. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. osnovno. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. Norveskoj. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. varijantu 24+24+24. utemeljene na principima demokraticnosti. Njemackoj. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. fakultativne. 1919. Holandiji. U "Knjizi za promjene" data su polazista. radilo 12 gimnazija. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. fleksibilnosti. izuzev Italije i Crne Gore. srednje i obrazovanje odraslih. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. parovima i individualno. izborne. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. koncepcije i modeli promjena. Svedskoj. a Italija petogodisnje gimnazije. . a kod nas i nasih susjeda. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. Sve te inovacije. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. Sloveniji. dopunske. treba postepeno.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori.284 daka. Sve zemlje Evrope. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. Engleskoj. u svih 21 opstini. godine. do 600 ucenika. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. Grckoj. U teznji da se modernizuje. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne.000 ucenika. sa oko 28. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. Pedagoska nauka poznaje. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. Francuskoj. Finskoj. po 6 casova. 70 PEDAGOGIJA. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. Portugalu. godine. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. Za rad u grupama. slobodnih aktivnosti. strategije. sto je imperativ didaktike. osnove programa. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. u gimnazijama je ucilo 5. specijalno. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. Skolske 1929/30. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. dodatne nastave. dok trogodisnje rade u Danskoj. U domenu pracenja. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja.2/03.

2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. 4) u specijalnim zavodima. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. Bez novih skolskih objekata. tehnike i sredstva. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. obrazovne tehnologije. na posebno organizovan nacin. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. predskolsko. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce.2/03. vidnim i drugim smetnjama. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). slusnim. 71 . i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. dok ce. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. i sa posebnim skolovanim kadrovima. Upotrebljavaju se posebne metode. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. PEDAGOGIJA. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. govomim. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. mentalnim. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. emocionalnim. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima.

kao alternativa. trebala i postojali su za to svi razlozi. naravno. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. tek 1974. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. Ljubljane i Skoplja. da se ravnopravno razvija i emancipuje. nudene univerzitetske usluge Beograda. kako je taj proces tekao u XX vijeku. a Crnoj Gori su. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. ne znaci da Crna Gora nije imala.2/03. najcesce najboljih na studijama. kao stara evropska drzava. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. imao svoj uspon i preporod. u bivsoj drzavi. iii na podrucju opstine. i do tada. Zagreba. na nacin. duhovni. Naravno. sa izvjesnim prekidima. radi u vise skola u gradu. u razvijenim sredinama. nakon II svjetskog rata. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. metoda. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. univerzitetski obrazovanih ljudi. godine. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. i u mnogim evropskim metropolama. Ako je 72 PEDAGOGIJA. Crnogorci su se skolovali. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. nastala prije hiljadu godina. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. . FHRJ i SFRJ. po odredenom rasporedu. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. ne mali broj. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. takode. Iako je drustveno-ekonomski. oblika i sredstava rada. To. preko 7 vjekova. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. Sarajeva. sadrzaja. Crna Gora je. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. Taj proces je bio usporen.

Vranjini. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. uz naznaceno obrazlozenje. uz odredene otpore i surnnje. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. naucnih i umjetnickih. godine. ogrornni hendikep. otvorila svoj univerzitet. Crna Gora je. Bijelom Polju i Pljevljima. da 1889. osnovan 1960. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. godine. 1997. otvori Veliku skolu na Cetinju. 73 . za proucavanje istorije crnogorskog naroda. godine. Zagonetno je da su osujecene inicijative. Po rijecima prvog rektora. Ekonomski. onda je. godine. koji je. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja.univerzitet kuca sveznanja. cime se. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. 1972. i 1908. Skadru.. 1996. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. da 1901. zemlja paradoksa i kontrasta. cak i maloj. aprila 1974. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. od Boke do Bojane. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. osnuje u Baru. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. Krajini. Crna Gora je. PEDAGOGIJA. crnogorskog suverena knjaza Nikole. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. Pravni fakultet na Cetinju. u Baru. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. godine prerastao u Biotehnicki institut. Kasnije se otvara. godine. u kojima su radile skole. koji je osnovan 1948. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. I dok je taj vijek.2/03. "mali jugoslovenski univerzitet". pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. na Prevlaci. godine. dobila svoj univerzitet. u rnnogo cemu. konacno. od 29. Podgorici. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". Crna Gora je. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". godine na Cetinju. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. dr Mircete Durovica. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. Moraci. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. iako su medusobno povezani.

Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. koji objedinjava 14 fakulteta. krajnje neophodna. Fakultet za turizam 1999. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. kosmosa. ciji je elektro odsjek. uz neizbjezne teskoce i krize.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. Visa pomorska u Kotoru. Filozofski (osnovan 1977. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. godine. godine. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. U svom. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. godine. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom.000 knjiga. iako potisnuti modernim komunikacijama. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. od cega Filozofski fakultet sa 200. Niksic. i bogatih i siromasnih. godine. 1978. relativno kratkom postojanju. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. kabineti. Fakultet za pomorstvo 1981. kao Nastavnicki fakultet).2/03. civilizacije i kulture. 1980. a univerzitetske jedinice. Prirodno matematicki fakultet 1980. domacih i stranih autora. koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. Muzicka akademija 1980. godine. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. Masinski. Gradevinski fakultet 1980. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). godine. biblioteke. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. nego u Niksicu. Medicinski fakultet 1996. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). vjekovi. 1959. njenih univerzitetskih jedinica. sa oko 300. Univerzitet Crne Gore je. kompas za ulazak u tajne prirode.000. civilizacije i dostignuca. prerastao u Elektrotehnicki fakultet.000 knjiga. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka. covjeka. i zdravih i bolesnih. 1978. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. 1947. osnovan 1960. Internet). nije adekvatno izvrsen razmjestaj. ideje i dostignuca. Ovaj "alat" i "telmologija". u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. Metalurski 1978. . Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. Cetinje. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. Reforma Univerziteta Crne Gore je. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. od one. prolazio kroz sve etape i mijene. Kotor). Pravni fakultet je osnovan 1972. nego u Podgorici. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. 4 instituta i 1 visu skolu.

bolji zivot. proslosti i sadasnjosti. posebno u drustvenim naukama. izlasku iz socijalne. ali je. moralu. drustvene. za ishode univerzitetskih studija. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. da se prebrode dalji sunovrati. U Crnoj Gori. treba da prihvati svaki gradanin. 2/03. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. Promjene koje se ocekuju. mitovima i legendama. ako ne i jedini put. specificnosti postovale. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. perspektivu. mnogo su efikasniji. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. Svijet se globalizuje. i u mnogo cemu. koje je u trancizionom ruhu. uz oslonce na crnogorsku istoriju. kroz sve svoje kapacitete. uciniti ih efikasnijim. kako bi se. organi drzave. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. treba primjenjivati. na radu. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. sa vecom autonomijom. van svake sumnje. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. bez kompleksa. od najvaznijih. a ne u fabrici". Kompjuterizacija ocjenjivanja. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. kompleksna. posebno na tehnickim fakultetima. zbivanja u razvijenom svijetu. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. a prednosti lako uocile. slozen postupak. 75 . jezik. Kvalitetno obrazovanje je jedan. njena primjena. bez ucesca nastavnika. ruse vrijednosni sistemi. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. vjestina i umjeca studenata. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. porodica. je vrlo slozena. bez atomizacije fakulteta. u procesu ostvarenje. kolektiv. obrazovne i kulturne krize. kroz njegovu programsku strukturu. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. i pratili. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. nastaju ekonomske i moralne krize. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. a mladi ljudi. evaluaciji) znanja. neizvjesna djelatnost. Treba skratiti trajanje studija. Manji univerziteti. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. uz oprez i postupnost. s pravom traze sigurnost.

U Crnoj Gori. iz skola izlazili ucenici. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. Treba definisati ekoloske norme i standarde. hemijsko-tehnoloskoj. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. 3. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. jer bi u tom slucaju. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. njemacki. koje se na njima nalaze. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. higijeni. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. hemiji i fizici. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. da bi se u potpunosti. ruski. 4. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. igracaka. uredivanju dvorista. 2/03. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. ali i ostalih klasicnih predmeta. biologiji. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. 3. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. kao ekoloskoj drzavi. gdje se djeca uce redu. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. poljoprivrednoj. 1. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. francuski i italijanski. rudarskoj. a ne kao do sada. dvorista i prirodnih rekvizita. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. 2. U medicinskoj. 2. boravku na vazduhu. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. kvalitetno izucavanje stranih jezika.1. a narocito prirodi. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. . Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. obrazovanje za kvalitet.

koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. U savremenim uslovima imamo situaciju. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. Pomorskom. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. pa zbog toga uticu. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. ili da se uspore PEDAGOGIJA. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. takode. Direktno i indirektno. manje ili vise. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. 2. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. narocito manjim zemljama. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. Tradicija. Dakle. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. Gradevinskom. 2/03. srednjeg. do diplomskog obrazovanja. 77 . protivurjecnosti i napore. takode. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . da se u mnogim. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. 1. 4.moderno ekolosko gradivo. 4. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. vrlo snaznog skolskog sistema. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Determinantama koje ga uslovljavaju. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. neophodno je razvijati trziste rada. pocev od predskolskog. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. preko osnovnog. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. 5. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. kao i na brojnim naucnim institutima.

da li ce.2/03. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. Ta sansa je bez alternative. ako se putem njegovih tradicija. mira i saradnje u XXI vijeku. koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. 78 PEDAGOGIJA. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. socio-psiholoski. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. da covjecanstvo stvori takav svijet. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. ako se zanemari. . mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori.promjene. Ekonomski. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. pogresnih varijanti. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. politicki. Ocekuje se u narednih deset godina. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. a koji nudi neslucene sanse. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. i postupno uvodenje inovacija. koji limitira pedagoske procese. preporod crnogorskog drustva. pri dubljim preobrazajima njene strukture. imaju svoje specificno znaeenje i boju. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. zabluda. sto. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->