skolski sistem cg

Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

nuzno su komplementami. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. unapredenje sebe.inovacije koje ga cine savremenim. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. PEDAGOGIJA. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. 2/03. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. 61 . svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. a manje po vertikali (karijeri). Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. po mjeri dijalektike. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. Prozetost i kauzaliteti. zadataka. i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. osposobljavanja za kreaciju. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. zivota i okoline u toku citavog zivota. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. jer. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot.

tj. Elasticnost. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. posto otvara mogucnosti za sve. ce biti koheziona veza cijelog sistema. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. predskolsko vaspitanje. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. . Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. u XIII i XIV vijeku. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. da bi. a ne hijerarhijski pristup. Jeni. Becu. 62 PEDAGOGIJA. univerzitetsko obrazovanje. Rimu. Upsali. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. 2/03. Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. ima tradiciju od svega 28 godina. takode se smanjuje razlog za selekciju. prvi u lancu. Istina. nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. Pragu. Stepenost. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Londonu. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. sto je. Bolonji. Pesti. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka. Gracu.

Kucu sa bastom. dakle. Sofija Petrovna. gimnasticke igre. i tako. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. zelim da osvijetlim genezu. keel' kneza Nikole. je oznacio kao "djecju garderobu". cemu se nije moglo udovoljiti. da se sprijeci lutanje ulicama. doduse.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. uz odredene provjere naucenog. Rad sa djecom. rukotvorine od papira. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. Na kraju godine. djeci od 4-7 godina. Medutim. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. crtanje. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. 63 . zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. a ostatak do 100%. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. I. ucenje prica i recitovanje stihova. Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema. U daljem tekstu. Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. PEDAGOGIJA. je bio jako sadrzajan.bazicno obrazovanje. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. uz porast stanovnistva u varosima. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. uz manju mjesecnu nadoknadu. van roditeljskog doma. odlagale vaspitni uticaj na djecu. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. godine. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. 10 godina kasnije (1903) godine. pjevanje. krajem adolescencije. izvodenje dijaloga i malih scena. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. i bez sumnje. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze".2/03. rad u basti. Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. pojedinacnim osvrtom. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. Preciznije -. uz visoki autoritet vaspitacica. tokom februara 1903. godine. Razlikuje ih. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. oko 60% do 7 godine zivota.

pak. likovna ateljea. po osnovu ulaznih imputa. Dakle. cak i ispod 10%. Timski djeluju i ekipe pedijatara. njegova kljucna karika. Ako se. u okviru kojih ima 30. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. au Podgorici 1913. igralista. au nekim opstinama. podici na cetvorogodisnji nivo. cjelodnevni i petodnevni boravak). Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici. pedagoga. U Niksicu. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta. Crna Gora.750 djece. a to hoce. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. je zabaviste otvoreno 1911. u evropske integracije. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu.veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore. s jedne strane. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci.. godine. ucenje stranog jezika. vrsi se snazna diferencijacija. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. . Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. Nuzno je. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. dok djeca. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8. takode. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. koja su van tog obuhvata. ostvaren veliki napredak. usvoje 600-1000 rijeci. onda je evidentan upadljiv zastoj. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. psihologa i socijalnih radnika. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. van svake sumnje. do polaska u osnovnu skolu. muzicke radionice. onda je.000m2 dvorisnog prostora. vee na samom startu skclovanja. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. 2/03. a 7. pripremu za skolu.200 od tri godine (vrtici).500 do tri godina (jaslice). a dodatni programi kroz igraonice. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice. pricaonice. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. s druge strane. kroz putujuci djecji vrtic. od cega 1. izmedu I i II svjetskog rata. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. dramske vjezbaonice. ako zeli. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema.

Novi propisi.. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. medutim. imaju snage i dara. likovne.2/03. 65 . a ne prosvjestenije tma". zdravlje. ostavljaju duboke tragove. godine. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. godine. 1856. i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. znanja i truda. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. muzicke i plesne igre). vremena i primjene stecenih znanja). na cjelokupni zivot covjeka. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. logicko-matematickih elemenata. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA.osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. Ulagao je trud. koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. uci i socijalizuje prirodno. Nikola I Petrovic. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. Pored otvaranja novih osnovnih skola. dramske. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. jer je "prosvjestenije svijet. koja ce. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. je snazno razvio sistern prosvjetnih. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete. a cesto i teze posljedice. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. cula. vee ljudi koji. Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. higijena). slobodno i kreativno.. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. prostora. Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. on je osnivac i jednog broja srednjih skola.. Otvaranjem skola. sposobnosti i vjestine licnosti). ako se ne ostvari. su ga primorali. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. iako bezuspjesno. i 1853. fizickom razvoju (notorika. sto je krajnja potreba.

podrsku za duhovni preporod svoga naroda. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. ali je kasnije. 2/03. Nastavni plan i program iz 1870. Budite zdravo radise misli. srpski jezik. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. sacuvali za sebe. 27 puta. u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". Na Skupstini ucitelja u Podgorici. racun. cast i velicinu domovine. crkveno-slovenski jezik. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. skolski nadzomik. . ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. Nastavni plan i program iz 1884. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. Autor ovog plana je Milan Kostic.Cetinjska bogoslovija. Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. otvoricu jos toliko skola. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8).40). godine. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. On je. promijenio svoj odnos prema uciteljima. srpski jezik (sa slovenskim citanjem . godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. knjaz Nikola je. crkveno pevanje. i vee. pjevanje crkveno (4). krasnopis i crtanje (6). razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. kada je ona postala samostalna. Na njegovu inicijativu je. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. da bi unapredio rad skola. zemljopis. knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. zemljopis i istorija (7). za srecnim narodima. glavne skole sa cetiri razreda". gdje sa dva. povesnica (istorija). gazdinstvo. racun i geometrijski oblici (16). postavio inspektore i prosvjetne organe. cak. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline. 66 PEDAGOGIJA. 1903. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". Na uciteljskoj skupstini 1881. gdje sa tri razreda. odlucno saopstio: "Ne. godine. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. a necu dati da se nijedna ne zatvori". 1872. godine. 1885. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78). Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. koji zaostaje na prosvjetnom polju. a broj daka. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. poznavanje prirode (5). On je. girnnastika (2). pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. 1863. kako bi privilegiju da se skoluju. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori .

pjevanjc. kojoj nedostaje skolski prostor.680m ucionickog prostora. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja.2/03.765m skolskog 2 2 2 prostora. do 1914/15. vee napustenog cksperimentalnog modela. srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. slovenski jezik. Interesantno je da se od 1870. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. a od 1895. Hrvata i Slovenaca. ako istorija srpskog naroda. U meduratnom periodu. lijepo pisanje. 1950. zemljopis. nakon Drugog svjetskog rata. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. godine. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. istorija Srba. ali se ona. 1953. uz neznatne modifikacije. dobija naziv srpska istorija. 1930. crtanje. geometrija. i 223. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. bez mitova i legendi. racun sa geometrijom. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. racun. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. sto je ispod pedagoskih standarda. gimnastika i djecje igre. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). IV-24. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. iscezava atribut nacionalne istorije. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. naglaseno. srpski jezik. nazalost. prije svega. bez sirih objasnjenja. zemljopis.muski i zenski. rucni rad.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895.225. je prestao taj rad. pjevanje. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. rucni rad . III-24. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. krasnopis. 2. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. Nakon tri godine. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. srpska istorija. godine. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). gimnastika i vojnicko vjezbanje. do 1895. 67 . poznavanje prirode. istorija. Skolske 1998/99. pocetna stvama nastava. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. fiskultura. pisanje. crtanjc. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta.60m po uceniku. obnovice se procedura. Broj casova po razredima: 1-18. pjevanje crkveno i svjetovno. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. Nju pohada preko 80. zemljopis. 52m po uceniku. godine. poznavanje prirode. Il20. godine cija je struktura: hriscanska nauka. Dakle.

koja je. njemacke. 1893.Djevojacki institut. dijetetika. a zatim 6 godina. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. plan nudi znanja iz prirodnih. smjestenih u internatu. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. sveto pismo. umjetnickih i pedagoskih nauka. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. engleske). Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. uz blagoslov knjaza Nikole. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. metodika (drugih predmeta). Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. odnosno 29 casova u II. antropologija sa fiziologijom. sredstava i vremena. nakon Bogoslovije. da bi se njen rad nastavio 1869. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. obrazovne (informaticke) tehnologije.2/03. .biljno i studiozno pracenje toga procesa. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. otvorena jos jedna srednja skola . Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. vee 1869. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. u sopstvenoj reziji. godine. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. na predlog Nicifora Ducica. godine. ruski i slovenski jezik. otvorena 1863. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. godine u Podgorici. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva. u 8 razreda. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. IV i VII razredu. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. godine zbog oslobodilackih ratova. sveopsta povjesnica. a zatim prestala sa radom 1876. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. Prvo je traja1a 4. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. opsirni zemljopis. Na Cetinju je. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. Kasnije je. 1920. Radila je sarno jednu skolsku godinu. Kako je poljoprivreda hila. a sestorazredni 1933. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. III. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. fizika. godine. Uz crkvenu nastavu. uz pomoc Rusije. osposobljeni nastavnici za nove uloge. kao Bogoslovija. energije. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. 1875. godine. Za to treba dosta znanja. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. ruske carice. jedina privredna grana u Crnoj Gori. gotovo. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. godine. VI i VIII razredu. Podignuta je na petorazredni nivo 1926. ekonomija. a obnovila svoj rad. drustvenih. 68 PEDAGOGIJA. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. racun. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. sa po 28 casova u I. V.

godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. grcki jezik. u Kotoru. 1896. staroslovenski jezik i knjizevnost. U okviru gimnazije u Pljevljima. fizika. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. Tek je 1919. Beranske 1913. po modernim evropskim standardima. obavezni za sve ucenike. fizika . godine kao jednogodisnja. Iako su svi predmeti. Na podrucju Boje Kotorske.hemija. nijesu uticale na uspjeh. Donose se novi propisi: uredbe. Pecke 1913. godine. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. Ona je. vee u XVI. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. prirodopis. uce se prirodoslovlje. krasnopisa. filozofska propedevetika.595 ucenika. nastavna predmeta. trogodisnje. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. iako je njen nastavni plan dosta obiman. geografija i istorija. grcki i njemacki. Austrije i Francuske. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. pohada 24. ocjene iz crtanja. Pomorska akademija u Kotoru je. godine. logika. skolske 1875/76. italijanski. osnovanaje 1903. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. svakako.U Perastu su. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. Ona je imala osam razreda. latinski jezik. matematika. crtanje prostorucno i kaligrafija. Niksicke 1913. 1880. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. Uz geografiju . 69 . najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. geometrija. vremenom. crtanje. pravila i uputstva za njen rad. krasnopis. godine Domacickoradnicka skola. predsjednika opstine Budva. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. crtanje geometrijsko. preko dvogodisnje. da bi. sa dubrovackom i zadarskom. zakoni. skolske 1865/66. Njen nastavni plan eini 15. od kojih pet jezika: latinski. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. Izucava se: nauka 0 vjeri. matematika. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. radile privatne pomorske skole. 17 nastavnih predmeta. ali cesto vezanih po dva. pominje se pocetak rada gimnazije. daleke 1285. godine postaje drzavna. ruski jezik. izuzev pjevanja i muzike. godine. a skolske 1940/41. otvorena je na Cetinju. godine. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. prestaje sa radom. pjevanje i muzika. godine. 2/03. 7. srpski. gimnastika i vojno vjezbanje. fizika. ali 1814. srpski jezik i knjizevnost. Podgoricke 1907.istoriju. a Kotorska gimnazija je. u Kotoru. XVII i XVIII vijeku. godine. Kotorska gimnazija 1811. Kotorsku gimnaziju. januara 1865. Skolske 1923/24. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. vjeronauku. psihologija. PEDAGOGIJA.

Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. radilo 12 gimnazija. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. Skolske 1929/30. Sve te inovacije. godine. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. treba postepeno. Engleskoj. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. Grckoj. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. Finskoj. godine. U domenu pracenja. osnove programa. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. parovima i individualno. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. do 600 ucenika. . Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. specijalno. u svih 21 opstini. varijantu 24+24+24. 70 PEDAGOGIJA. fleksibilnosti.284 daka. 1919. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. u gimnazijama je ucilo 5. utemeljene na principima demokraticnosti. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. strategije. sa oko 28. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. po 6 casova. a kod nas i nasih susjeda. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine. srednje i obrazovanje odraslih. osnovno. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. koncepcije i modeli promjena. Portugalu. Pedagoska nauka poznaje. Sloveniji. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. Njemackoj. Sve zemlje Evrope. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. dok trogodisnje rade u Danskoj. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. dopunske.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. fakultativne. a Italija petogodisnje gimnazije. Holandiji. Francuskoj. slobodnih aktivnosti. U teznji da se modernizuje. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji.2/03. Norveskoj. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. Svedskoj. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. U "Knjizi za promjene" data su polazista. izuzev Italije i Crne Gore. od cega 689 ucenica. izborne. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne. sto je imperativ didaktike.000 ucenika. kao efikasan i provjeren model savremene skole. dodatne nastave. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. Za rad u grupama.

7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). 71 . Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). vidnim i drugim smetnjama. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. i sa posebnim skolovanim kadrovima. emocionalnim. slusnim. dok ce. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. Upotrebljavaju se posebne metode.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. tehnike i sredstva. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. Bez novih skolskih objekata. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. 4) u specijalnim zavodima. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. na posebno organizovan nacin. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca.2/03. predskolsko. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. govomim. mentalnim. PEDAGOGIJA. obrazovne tehnologije.

takode. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. Crna Gora je. trebala i postojali su za to svi razlozi. Taj proces je bio usporen. kao alternativa. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. najcesce najboljih na studijama. sa izvjesnim prekidima. Zagreba. Ljubljane i Skoplja. sadrzaja. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. ne znaci da Crna Gora nije imala. kako je taj proces tekao u XX vijeku. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. ne mali broj. godine. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. imao svoj uspon i preporod. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. na nacin. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. radi u vise skola u gradu. nudene univerzitetske usluge Beograda. naravno. duhovni. . nastala prije hiljadu godina. u razvijenim sredinama. oblika i sredstava rada. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. Ako je 72 PEDAGOGIJA. Naravno. FHRJ i SFRJ. iii na podrucju opstine. Crnogorci su se skolovali. metoda. Sarajeva. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. tek 1974. kao stara evropska drzava. univerzitetski obrazovanih ljudi. i u mnogim evropskim metropolama. u bivsoj drzavi. po odredenom rasporedu. preko 7 vjekova. nakon II svjetskog rata.2/03. c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. i do tada. Iako je drustveno-ekonomski. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. da se ravnopravno razvija i emancipuje. a Crnoj Gori su. To. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta.

73 . "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. konacno.univerzitet kuca sveznanja. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. uz naznaceno obrazlozenje. otvori Veliku skolu na Cetinju. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. ogrornni hendikep. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. Po rijecima prvog rektora. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. onda je. da 1901. u kojima su radile skole. PEDAGOGIJA. Kasnije se otvara. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. da 1889. Crna Gora je. osnovan 1960. osnuje u Baru. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. Skadru. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. u Baru. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. u rnnogo cemu. aprila 1974. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". 1972. uz odredene otpore i surnnje. Vranjini. od 29.2/03. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. cak i maloj. dobila svoj univerzitet. crnogorskog suverena knjaza Nikole. godine. je otvoreno 12 benediktanskih manastira.. godine. Zagonetno je da su osujecene inicijative. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. dr Mircete Durovica. od Boke do Bojane. naucnih i umjetnickih. godine prerastao u Biotehnicki institut. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). godine. na Prevlaci. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. otvorila svoj univerzitet. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. godine na Cetinju. Bijelom Polju i Pljevljima. Crna Gora je. Crna Gora je. godine. Podgorici. Pravni fakultet na Cetinju. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. cime se. 1997. Krajini. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. zemlja paradoksa i kontrasta. I dok je taj vijek. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. i 1908. "mali jugoslovenski univerzitet". tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. koji je osnovan 1948. iako su medusobno povezani. 1996. Ekonomski. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. godine. godine. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. Moraci. koji je. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem.

sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. od one. nije adekvatno izvrsen razmjestaj. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. vjekovi. Medicinski fakultet 1996. Gradevinski fakultet 1980. Pravni fakultet je osnovan 1972. Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. godine. koje su ga jacale i prilagodavale vremenu.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. kao Nastavnicki fakultet).2/03. U svom. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. prolazio kroz sve etape i mijene. 1947. godine. ideje i dostignuca. sa oko 300. relativno kratkom postojanju. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. civilizacije i dostignuca. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. 1959. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. godine. nego u Podgorici. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. i bogatih i siromasnih. Niksic. Kotor). Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. Metalurski 1978. Masinski. 1980. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. biblioteke. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka.000 knjiga. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. 1978. i zdravih i bolesnih.000 knjiga. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. kosmosa. koji objedinjava 14 fakulteta. . Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. Ovaj "alat" i "telmologija". uz neizbjezne teskoce i krize. Muzicka akademija 1980.000. Fakultet za turizam 1999. Prirodno matematicki fakultet 1980. iako potisnuti modernim komunikacijama. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor. kabineti. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). Internet). Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. osnovan 1960. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. godine. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. 1978. krajnje neophodna. Fakultet za pomorstvo 1981. Cetinje. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. Univerzitet Crne Gore je. nego u Niksicu. Filozofski (osnovan 1977. a univerzitetske jedinice. civilizacije i kulture. Visa pomorska u Kotoru. ciji je elektro odsjek. covjeka. kompas za ulazak u tajne prirode. godine. Reforma Univerziteta Crne Gore je. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). njenih univerzitetskih jedinica. godine. domacih i stranih autora. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. 4 instituta i 1 visu skolu. od cega Filozofski fakultet sa 200.

a prednosti lako uocile. porodica. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. kako bi se. Manji univerziteti. je vrlo slozena. organi drzave. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. bez kompleksa. U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. proslosti i sadasnjosti. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. kompleksna. moralu. jezik. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. posebno na tehnickim fakultetima. izlasku iz socijalne. s pravom traze sigurnost. treba primjenjivati. U Crnoj Gori. mitovima i legendama. neizvjesna djelatnost. bez ucesca nastavnika. Treba skratiti trajanje studija. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. i pratili. treba da prihvati svaki gradanin. specificnosti postovale. Kompjuterizacija ocjenjivanja. u procesu ostvarenje. mnogo su efikasniji. uz oslonce na crnogorsku istoriju. evaluaciji) znanja. Kvalitetno obrazovanje je jedan. kolektiv. van svake sumnje. Promjene koje se ocekuju. za ishode univerzitetskih studija. i u mnogo cemu. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. slozen postupak. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. a ne u fabrici". 2/03. nastaju ekonomske i moralne krize. kroz njegovu programsku strukturu. perspektivu. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. drustvene. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. njena primjena. ali je. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. zbivanja u razvijenom svijetu.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. na radu. obrazovne i kulturne krize. ako ne i jedini put. uz oprez i postupnost. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. 75 . ruse vrijednosni sistemi. sa vecom autonomijom. kroz sve svoje kapacitete. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma. Svijet se globalizuje. da se prebrode dalji sunovrati. posebno u drustvenim naukama. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. bez atomizacije fakulteta. bolji zivot. koje je u trancizionom ruhu. vjestina i umjeca studenata. od najvaznijih. uciniti ih efikasnijim. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. a mladi ljudi.

Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. 2. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. 2. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. hemijsko-tehnoloskoj. francuski i italijanski. iz skola izlazili ucenici. 1. njemacki. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. dvorista i prirodnih rekvizita. 3. obrazovanje za kvalitet. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. igracaka. a ne kao do sada. poljoprivrednoj. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. . kvalitetno izucavanje stranih jezika. ruski. ali i ostalih klasicnih predmeta. kao ekoloskoj drzavi. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). koje se na njima nalaze. U Crnoj Gori. 3. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. Treba definisati ekoloske norme i standarde. biologiji. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. da bi se u potpunosti. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. boravku na vazduhu. hemiji i fizici.1. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. jer bi u tom slucaju. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. U medicinskoj. 2/03. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. a narocito prirodi. uredivanju dvorista. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. gdje se djeca uce redu. rudarskoj. 4. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. higijeni. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu.

Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. da se u mnogim. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. ili da se uspore PEDAGOGIJA. 77 .ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave.moderno ekolosko gradivo. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. preko osnovnog. pocev od predskolskog. 2. ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. pa zbog toga uticu. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. protivurjecnosti i napore. manje ili vise. 2/03. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. takode. vrlo snaznog skolskog sistema. Pomorskom. 4. narocito manjim zemljama. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. Gradevinskom. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. 4. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. U savremenim uslovima imamo situaciju. sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. Direktno i indirektno. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. 5. takode. 1. neophodno je razvijati trziste rada. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. srednjeg. do diplomskog obrazovanja. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. Determinantama koje ga uslovljavaju. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. Dakle. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . kao i na brojnim naucnim institutima. Tradicija.

Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. sto. mira i saradnje u XXI vijeku. zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. Ta sansa je bez alternative. da li ce. Ekonomski. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. politicki. mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. i postupno uvodenje inovacija. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. . koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. ako se putem njegovih tradicija. koji limitira pedagoske procese. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. Ocekuje se u narednih deset godina. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. ako se zanemari. socio-psiholoski. pogresnih varijanti. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu.2/03. 78 PEDAGOGIJA. a koji nudi neslucene sanse. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. zabluda. imaju svoje specificno znaeenje i boju. preporod crnogorskog drustva. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja.promjene. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed. da covjecanstvo stvori takav svijet. pri dubljim preobrazajima njene strukture.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful