Dr Pavle GAZIVODA Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XIL, 2, 2003. UDK: 37.014.5

SKOLSKI SISTEM U CRNOJ GORI (korijeni, razvitak, perspektive)
Karakteristike savremenog skolskog sistema u Crnoj Gori
Nikada kao danas nije bilo potrebno traziti efikasnije forme skolskog obrazovanja koje ce se odlikovati organizovanoscu, sistematicnoscu i racionalnoscu, a istovremeno koristiti svestranom razvoju licnosti, S druge strane, naucno-tehnoloska revolucija iz temelja mijenja odlike skole. Nove perforrnanse covjeka kao gradanina - demokratija i licna sloboda, su okviri, u koje treba smjestiti vaspitanje i obrazovanje novih pokoljenja U Crnoj Gori. U tom okviru, primarni cilj mora biti priprema mladih ljudi za rad i profesiju. Maglovite, partikularne i sebicne ciljeve vaspitanja traze retogradne strukture i centri moci, sto, ako se desi vodi u duboke drustvene krize. Pitanja egzistencije i esencije, u pripremi mladih ljudi za zivot i rad, kako ih vidi poljski pedagog Bogdan Suhodolski, cvrste oslonce traze u nauci i progresivnim stremljenjima covjecanstva, Napredne ideje iz domena umnog, zdravstvenog, moralnog i umjetnickog vaspitanja, kakve se radaju u Antickoj Grckoj, do moralnog savrsenstva i vrline, na cemu insistiraju sofisti, posebno Sokrat, ostaju trajno aktuelne, kao opsti cilj i ideal vaspitanja covjeka, Crna Gora je, u svoj proslosti, kroz specificne istorijske okolnosti, pune napetosti i obrta, njegovala vrline cojstva i junastva, Ciji izvori sew u vitesko, herojsko doba antickog perioda. Na toj tradiciji je utemeljen vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori, uz sve pedagoske

v

60

PEDAGOGIJA, 2/03.

i kao uslov humanizacije zivota i rada ljudi. Time obrazovanje prestaje da bude sarno sebi cilj. 2/03. Pedagoskoj nauci su poznati uzroci zasto u praksi preovladuje tradicionalna nastava. Naucno-tehnoloska revolucija koja je sveopsti integrator procesa drustvenih pojava i institucija. Ne mogu se traziti stroge granice izmedu tradicionalne i aktivne skole. nuzno su komplementami. Dok je ranije sistem obrazovanja cesto usko shvatan kao skolski sistem. Te uzroke treba postepeno i oprezno otklanjati.inovacije koje ga cine savremenim. kao faktor svestranog razvoja eovjeka. Skolski sistem se mijenja i u pogledu duzine trajanja skolovanja. naucno-tehnoloska revolucija postavlja kao obavezu demokratizaciju obrazovanja. Jednostavnost skolskog sistema je izuzetno znacajna koncepcijska odlika novog skolskog sistema. jer. Tradicionalno i savremeno se ne moze mehanicki razdvajati u vaspitno-obrazovnom procesu. Savremeni skolski sistem mora da objedini tri funkcije: obrazovanje kao neposredna proizvodna snaga drustva. Savremeni skolski sistemi sve vise dozivljavaju promjene i u horizontali. Obrazovanje je do sada imalo prvenstveno funkciju povezivanja generacija. PEDAGOGIJA. 61 . Prozetost i kauzaliteti. danas se skolski sistem toliko siri i zadire u sve pore obrazovanja i vaspitanja. Nove tendencije neminovno zahtijevaju promjene u nacinu skolovanja i organizaciju skolskog sistema. Srecom kombinacijom tradicionalnih iskustava i novih saznanja Cma Gora mora traziti odgovore za reformu skolskog sistema. Sve jasnija karakteristika savremenog skolskog sistema jeste okrenutost buducnosti. zivota i okoline u toku citavog zivota. Danas je ono sve vise u funkciji napretka i buducnosti. po mjeri dijalektike. Savremeno skolsko obrazovanje se sve vise priblizava razvojnim i drugim potrebama sredine i potrebama rada. unapredenje sebe. namece skolskom sistemu da svoje tradicionalno krute granice ukloni i da se integrisu u drustveno-dinamicki zivot. zadataka. Dosadasnji skolski sistemi su se bavili veoma suzenim zadacima iIi su odvajali skole za rad i skole za zivot. naucno idejne usmjerenosti i organizacione povezanosti. Jedinstvenost skolskog sistema se odnosi na jedinstvo ciljeva. Promjene i skolski sistem u Crnoj Gori Naucno-tehnoloska revolucija stvara uslove za punu afirmaciju klasnooslobodilacke funkcije skole i skolskog sistema. jer vecina stanovnistva zavrsava svoje redovne skole. UslovljavajuCi skolovanje svih i dozivotno. a manje po vertikali (karijeri). prenosenje iskustva i znanja prethodnih generacija. svaka pedagoska inovacija mora biti utemeljena na teorijskim istrazivanjima i provjeri kroz iskustvo i praksu. osposobljavanja za kreaciju.

nastalo kasnije od osnovnog i srednjeg obrazovanja. posto otvara mogucnosti za sve. zajednickog obrazovanja smanjuju se i osnovne drustvene nejednakosti koje su podsticale selekciju. univerzitetsko obrazovanje. 2/03. ima tradiciju od svega 28 godina. u XIII i XIV vijeku. Povezanost dijelova sistema je odlika skolstva u svim zemljama koje su pod uticajem naucno-tehnoloske revolucije. uvodenjem privatnih skola u skolski sistem Crne Gore otvara se pitanje naplate skolarina. Pragu. da se u skladu sa svojim osobenostima i mogucnostima razvoja krece kroz skolski sistem. prvi u lancu. Struktura skolskog sistema u Crnoj Gori Nastanak odredenih skolskih sistema u Crnoj Gori je karakteristican i po tome. Izjednacavanjem porodicnih uslova za zivot djece solidarnom i drugom intervencijom drustva. Gracu. Rimu. Becu. . Skolsko obrazovanje u poslijeosnovnim nivoima treba da ima stalno zavrsni i produzeni karakter. predskolsko vaspitanje. Londonu. adaptivnost i laka promjenljivost skolskog sistema omogucice neophodne i ceste promjene sto je znacajno za odrzavanje kontinuiteta i tempa promjena u skladu sa razvojem naucno-tehnoloske revolucije. Jeni. Skolski sistem buducnosti svojom organizacijom i pristupacnoscu sve vise gubi odlike selektivnosti. Mobilnost polaznika u sistemu se ogleda u tome da se lako prilagodava grupnim i individualnim karakteristikama vaspitanika. Pesti. Stepenost. a ne hijerarhijski pristup. ce biti koheziona veza cijelog sistema. Bolonji. Prvi univerziteti na evropskom kontinentu se javljaju u XII vijeku. Upsali. 62 PEDAGOGIJA. sto je. U paraleli sa zemljama zapadne Evrope to su ogrornna zakasnjenja. Produzenjem osnovnog i obaveznog obrazovanja. takode se smanjuje razlog za selekciju.Kao karakteristika se cesto navodi i potreba da obrazovanje iz rada i uz rad bude odmah poslije zasnivanja prvog radnog odnosa. postojala siroka mreza visokoskolskog obrazovanja u Parizu. tj. Elasticnost. da bi. Stepenast princip podstice svakoga da stalno uci i da se ne iskljucuje iz sistema dozivotnog obrazovanja. a vrh piramide skolskog sistema u Crnoj Gori. Istina. Danasnji skolski sistem u Crnoj Gori cini sest nivoa: a) predskolsko vaspitanje b) osnovno vaspitanje i obrazovanje c) srednje obrazovanje d) univerzitetsko (vise i visoko) obrazovanje e) postdiplomske studije f) doktorat nauka.

Savremena pedagoska nauka predskolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje tretira kao jedinstvenu dionicu skolskog sistema.Svaki od navedenih osnovnih nivoa obrazovanja se dalje diferencira na po dvije iIi tri uske cjeline. uz odredene provjere naucenog. 10 godina kasnije (1903) godine. Argumenti da se otvori prvo djecje zabaviste na Cetinju su. da se sprijeci lutanje ulicama. rukotvorine od papira. krajem adolescencije. Sofija Petrovna. uz slogan "Ontogeneza je rekapitulacija filogeneze". gimnasticke igre. Preciznije -.2/03. pjevanje. Na kraju godine. je bio jako sadrzajan. crtanje. jedna bitna odrednica: predskolsko obrazovanje je fakultativno. i bez sumnje. je oznacio kao "djecju garderobu". Predskolsko vaspitanje Rano djetinjstvo je vrlo znacajan period za sveukupni razvoj covjeka. pojedinacnim osvrtom. Rad sa djecom. Djeci siromasnih roditelja kupovana su i odijela. Man i saradnici tvrde da se 50% opste mentalne sposobnosti djeteta razvije do 4 godine zivota. tokom februara 1903. namjestenu i platu za dvije vaspitacice obezbijedila je Milica Nikolajevna. van roditeljskog doma. Kucu sa bastom. izvodenje dijaloga i malih scena. Razlikuje ih. na svaki od segmenata skolskog sistema u Crnoj Gori. predvidene su izlozbe djecjih radova za roditelje i gradanstvo. nacelnica Zenskog instituta na Cetinju. uz visoki autoritet vaspitacica. godine. dakle. ucenje prica i recitovanje stihova. nas ugledni pedagog dr Pero Simlesa. Na pocetku rada ove "male skole" upis je trazilo 179-oro djece. odlagale vaspitni uticaj na djecu. cemu se nije moglo udovoljiti.bazicno obrazovanje. a osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno. Kapacitet je bio ogranicen na 90 mjesta. Otkrica savrernene psihologije to nedvosmisleno potvrduju. uz porast stanovnistva u varosima. djeci od 4-7 godina. doduse. Takvu vrstu usluga u predskolskim ustanovama. rad u basti. 63 . Prvi pomen 0 otvaranju ovakve ustanove datira iz januara 1983. dok su djeca sluzbenika boravila u zabavistu. doslo do veceg zaposlenja u privredi i drzavnim sluzbama. I. keel' kneza Nikole. Cak i kada su poceli sa radom djecja zabavista motiv za njihovo otvaranje je zbrinjavanje (cuvanje) djece dok su im rodite1ji na poslu. godine. u Djetski sad (zabaviste) upisuje se 48 muske i zenske djece. Potrebu da otvori takvu ustanovu Crna Gora je ispoljila tek kada je. razvojnu putanju i perspektive crnogorskog vaspitano-obrazovnog sistema. zenska djeca su ucila sivenje i pletenje. i tako. djecji razvitak je puka kopija njegovih roditelja. uz manju mjesecnu nadoknadu. zelim da osvijetlim genezu. a ostatak do 100%. PEDAGOGIJA. oko 60% do 7 godine zivota. Programski sadrzaji su ostvarivani kroz igre. Medutim. Ovakay program je bio utemeljen na iskustvima prosvijecenih zemalja. inicijativu za otvaranje djecjeg zabavista daje. Natavisticke i bihevioristicke teorije su zanemarile ovaj uzrast. uz velike simpatije i podrsku stanovnistva. U daljem tekstu.

a to hoce. koja su van tog obuhvata. psihologa i socijalnih radnika. godine. onda je evidentan upadljiv zastoj. pedagoga. U Niksicu. pricaonice. vee na samom startu skclovanja. a 7. au nekim opstinama. Uspon u razvoju predskolski ustanova u Crnoj Gori se biljezi nakon Drugog svjetskog rata. Ratovi su omjeli nameru da se takve ustanove otvore u Peci i Dakovici. a dodatni programi kroz igraonice. u evropske integracije. skole i drustvene sredine da se ovakvi debalansi amortizuju. onda je. usvoje 600-1000 rijeci. ako zeli. Vaspitno-zabavne usluge pruza oko 500 vaspitaca i 120 medicinskih sestara. Upadljiv hendikep crnogorskog predskolskog vaspitanja je i mali obuhvat djece ovog uzrasta. po osnovu ulaznih imputa. je zabaviste otvoreno 1911. pripremu za skolu. kako bi predskolsko vaspitanje postalo cvrst oslonac osnovnoj skoli. dramske vjezbaonice. dok djeca. i dostignutim stepenom predskolskog vaspitanja u susjednim i razvijenim zemljama u okruzenju i svijetu. sto je vee praksa na prestiznim univerzitetima. pak. s jedne strane. Nuzno je. 2/03. s druge strane. . igralista. Ako se savremeni nivo predskolskog vaspitanja u Crnoj Gori uporedi sa predratnim prilikama. Dakle. uporedi sa naraslim potrebama u ovom segmentu skolskog sistema. Ako se temelji mlade licnosti ucvrste na nivou predskolskog i 64 PEDAGOGIJA. Nuzna je tijesna saradnja izmedu porodice.000m2 dvorisnog prostora. au Podgorici 1913. ucenje stranog jezika. mora podici obuhvat djece na ovom uzrastu. podici na cetvorogodisnji nivo. Drustveno organizovanim predskolskim vaspitanjem u Crnoj Gori je obuhvaceno 8.500 do tri godina (jaslice). vrsi se snazna diferencijacija. Istrazivanja pokazuju da djeca koja produ jaslice i vrtic ulaze u osnovnu skolu sa leksickim fondom od 5-6000 rijeci. dvogodisnje studije vaspitaca na Filozofskom fakultetu u Niksicu.750 djece. Mrezu predskolskih ustanova danas cini 21 organizacija u svim opstinama u Crnoj Gori. likovna ateljea. Crna Gora. trend ubrzanog razvitka predskolskih ustanova u Crnoj Gori. Predskolske ustanove u Crnoj Gori raspolazu sa 72 objekta. do polaska u osnovnu skolu. U razvijenim zemljama svijeta taj procenat obuhvata djece predskolskim vaspitanjem se krece od 80-95%. Taj obuhvat varira izmedu 18-20% populacije na nivou drzave. ostvaren veliki napredak. u okviru kojih ima 30. Ako se. njegova kljucna karika. kroz putujuci djecji vrtic. takode. van svake sumnje. Poceli su sa radom i neki privatni djecji vrtici.. muzicke radionice. Timski djeluju i ekipe pedijatara. cjelodnevni i petodnevni boravak).veliki podstrek da se slicne ustanove otvaraju i u drugim gradovima Crne Gore.200 od tri godine (vrtici). cak i ispod 10%. izmedu I i II svjetskog rata. Cjeloviti programi se ostvaruju u djeejim vrticima kao (poludnevni. od cega 1.

godine. imaju snage i dara. fizickom razvoju (notorika. da skida olovna slova iz Njegoseve stamparije i pretace ih u puscana zrna. surovi ratovi sa Orner pasom 1852. socijalnih i vaspitackih kadrova je prvi uslov da se dijete razvija. i pored neprestane borbe zbog opakih susjeda. likovne..osnovnog vaspitanja i obrazovanja onda ce efektu ejelokupnog vaspitno-obrazovnog proeesa biti jaci i pouzdani. vremena i primjene stecenih znanja). i uveo psihologiju i astronomiju u nastavni plan. Vidoviti i genijalni vladika Rade prosvjecivanje ernogorskog naroda stavlja u drzavne prioritete.. uci i socijalizuje prirodno. i za najveca umjetnicka i filozofska dostignuca. Za rad sa djeeom na ovom uzrastu treba mnogo ljubavi. Ulagao je trud. medutim. razvoju komunikaeija i stvaralastva (kroz govore. Otvaranjem skola. cula. Moguce traume i patoloski oziljci iz djetinjstva. Prvi svjetovni vladar Crne Gore knjaz Danilo Petrovic je zelio da siri skolsku mrezu nakon Njegosa. godine i nabavkom stamparije postavio dva medasa u razvitku ernogorske prosvjete i kulture. Mudri Njegos je u slavu prosvjete ispjevao i stih "od prosvjete na svijetu srece bolje nije". jer je "prosvjestenije svijet. slobodno i kreativno. umjesto da unapreduje prosvjetu i kulturu svoga naroda. Pored otvaranja novih osnovnih skola. muzicke i plesne igre). kociti planirane reforme obrazovanja u Crnoj Gori. ostavljaju duboke tragove. 1856. znanja i truda. logicko-matematickih elemenata. Sinhronizovan i osmisljen rad zdravstvenih. a ne prosvjestenije tma". higijena). koji su nedavno usvojeni u Crnoj Gori. ako se ne ostvari. Tvorae i strateg moderne ernogorske drzave. stampanjem udzbenika i osnivanjem kulturnih ustanova. Osnovna skola u Crnoj Gori Petar II Petrovic Njegos pise ruskom konzulu Jeremiji Gagicu da zeli da otvori nekoliko svjetovnih skola. U njegovo vrijeme Stevan Petranovic je podigao osnovnu skolu na petogodisnji nivo. godine. Knjaz i kralj Nikola I Petrovic je tokom svoje duge vladavine poklanjao izuzetnu brigu razvoju prosvjete u Crnoj Gori. i da otvori visoke skole u Crnoj Gori.. On je otvaranjem prve svjetovne skole 1833/34. Novi propisi. vee ljudi koji. On je s neopisivnom ceznjom trazio PEDAGOGIJA. Sansa da se otvaraju privatni vrtici ce prosiriti njihovu mrezu u Crnoj Gori. prostora. a cesto i teze posljedice. otvaraju perspektivu snaznijem razvoju ovog segmenta skolskog sistema. dramske. koja ce. 65 . kulturnih i diplomatskih institueija i ustanova. zdravlje. Programska struktura savremenog predskolskog vaspitanja pociva na formativnom aspektu (stavovi. su ga primorali. je snazno razvio sistern prosvjetnih. socio-emoeionalnom i duhovnom razvoju (upoznavanje materijalnog i zivog svijeta. iako bezuspjesno.2/03. i 1853. na cjelokupni zivot covjeka. sposobnosti i vjestine licnosti). Nikola I Petrovic. on je osnivac i jednog broja srednjih skola. on je pokazao svijetu da Crnogorci nijesu "pleme divljaka i glavosjeca". sto je krajnja potreba.

zavrsetkom oslobodilackih ratova (1876-78).podrsku za duhovni preporod svoga naroda. za srecnim narodima. Zanimljivo je osvmuti se na nastavne planove i programe osnovnih skola u doba knjaza Nikole. crkveno pevanje. pod snaznim uticajem ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica. Na njegovu inicijativu je. godine. 0 njegovom doprinosu u razvitku srednjeg obrazovanja govori se u narednom poglavlju. cak. krasnopis i crtanje (6). 1885. ali je kasnije. bez sigumosti kojom se koraca putevima kulture i progresa. zemljopis i istorija (7). kada je ona postala samostalna. Iako vladar sa apsolutnim ovlascenjima. da bi unapredio rad skola. 2/03. a dvije na Cetinju i u unutrasnjosti. Na uciteljskoj skupstini 1881. poznavanje prirode (5). Ovakva pedagoska poetika talentovanog vladara davala je snazan podstrek skoli i obrazovanju. a broj daka. godine obuhvata: nauka hriscanstva (8). knjaz Nikola u prvi plan istice svoju prosvjetnu politiku. U vrijeme njegove vladavine broj skola se povecao 13 puta. godine je uputio odredene prigovore na rad ucitelja. racun. neki glavari su uticali na knjaza Nikolu da smanji broj skola. srpski jezik. Veliku pomoc u takvoj teznji knjazu Nikoli je pruzio Nicifor Ducic. 1903. 1863. vi koji se s nadom i smjeloscu upustiste u plodnu borbu potrazivanja lijepog. glavne skole sa cetiri razreda". povesnica (istorija). 27 puta. Kaze: "Otvorene su 42 osnovne skole po cijeloj drzavi. gdje sa tri razreda. Podaci 0 razvoju obrazovanja u Cmoj Gori za vrijeme knjaza i kralja Nikole su impozantni. odlucno saopstio: "Ne. osnovana prva srednja skola u Cmoj Gori . koji zaostaje na prosvjetnom polju. 66 PEDAGOGIJA. postavio inspektore i prosvjetne organe. zemljopis. a necu dati da se nijedna ne zatvori". On je. gazdinstvo. Budite zdravo radise misli. u kome ga obavjestava 0 mjerama koje preduzima u svojoj drzavi. gdje sa dva. Nastavni plan i program iz 1870.40). u svetu zadaell obradivanja mladih dusa". girnnastika (2). Autor ovog plana je Milan Kostic. knjaz Nikola ih nazi va divnom cetom "predstavnika mladih srca koja cete vasim primerom oduseviti da kucaju za dobro. otvoricu jos toliko skola. ugledni prosvjetni radnik i arhimandrit. racun i geometrijski oblici (16). sacuvali za sebe. . i vee. crkveno-slovenski jezik. razumio znacaj i zadatke prosvjete i da se skola ne moze razvijati bez stvaralacke slobode. ja i moj naslednik zahvalni smo sadasnjem uciteljskom kadru koji tako savjesno gaji mlade izdanke nase otadzbine". godine. Nastavni plan i program iz 1884. godine. 1872. U pismu ruskom ministru Gorcakovu. On je. knjaz Nikola pise uciteljima: "Crna Gora. skolski nadzomik. kako bi privilegiju da se skoluju. U jednoj fazi razvoja cmogorske drzave. promijenio svoj odnos prema uciteljima. godine sadrzi nastavne predmete: nauka vjera. srpski jezik (sa slovenskim citanjem .Cetinjska bogoslovija. Na Skupstini ucitelja u Podgorici. pjevanje crkveno (4). cast i velicinu domovine. knjaz Nikola je. Kako se vidi dat je fond nastavnih casova i integralno srodne nastavne discipline.

1950. 2. Priliv ucenika je izrazen u Podgorici. zemljopis. IV-24. a potiskujc cmogorska nacionalna istorija. pjevanje. III-24. istorija. geometrija. bez sirih objasnjenja. a razvijcni svijet realizujc konccpciju osnovne skole 3+3+3 ciklusa (devetogodisnje ·trajanje). pjevanje crkveno i svjetovno. Nedavno je na Zlatici otvorena nova osnovna skola "Dr Dragisa Ivanovic" koja je sarno djelimicno ublazila taj problem. crtanje. Skolske 1998/99. racun sa geometrijom. Hrvata i Slovenaca. pisanje. Ocigledno su postojali konkretni razlozii knjaza Nikole i njegovih ministara prosvjete da dode do takve promjene. gimnastika i djecje igre. poznavanje i njegovanje covjecjeg tijela. vee napustenog cksperimentalnog modela. a od 1895. crtanjc. nakon Drugog svjetskog rata. god inc pocela je realizacija takvog model a i u Cmoj Gori u9 osnovnih skola (po 3 u regionu) u eksperimentalnoj nastavi. u cilju razvitka istorijskog misljenja nasih ucenika. Postojece stanje u osnovnoj skoli Cme Gore trazi krupne promjene. pjevanjc. godine. Nakon tri godine.Zanimljiv je nastavni plan iz 1895.60m po uceniku. racun.muski i zenski. istorija Srba. Il20.680m ucionickog prostora. 52m po uceniku. U meduratnom periodu. Mora se obezbijediti krajnje ozPEDAGOGIJA. godine. nastavni predmeti su rasporedeni na: srpski jezik. dobija naziv srpska istorija. Prcvaziden je rnode14+4 (razredne i prcdmetne nastave). srpsko-hrvatsko-slovenacki jezik. i 223. Nju pohada preko 80. zemljopis. fiskultura. je prestao taj rad. u Cmoj Gori radi 373 skole i izucavaju se nastavni predmeti: nauka 0 vjeri i moralu. Pedagoska nauka jc afirmisala novu koncepciju osnovnog obrazovanja. godine. zbog neadekvatne evaluacije (vrednovanja) tog eksperimenta. Opstu i nacionalnu istoriju treba izucavati u ravnotezi i prozetosti. prije svega. zemljopis. 1930. sto je ispod pedagoskih standarda. 67 .2/03. naglaseno. ako istorija srpskog naroda. izucava istorija bez nacionalnog predznaka. kojoj nedostaje skolski prostor. obnovice se procedura. pocetna stvama nastava. U nastavnim planovima i programima za osnovnu skolu 1948. Interesantno je da se od 1870. krasnopis. Osnovne skole u Cmoj Gori raspolazu sa 4. rucni rad . nazalost.realizuje kroz nastavne programe i udzbenike. do 1895. lijepo pisanje. srpska istorija. 1953. poznavanje prirode.225. srpski jezik. rucni rad. slovenski jezik. uz neznatne modifikacije. poznavanje prirode. Savremenu osnovnoskolsku mrezu u Cmoj Gori karakterise siroka razudenost sa 167 maticnih (osmorazrednih) i 518 podrucnih (cetvororazrednih) odjeljenja. Ceste promjene su unapredivale koncepciju osnovne skole. godine cija je struktura: hriscanska nauka. Slican nastavni plan i program donijet je 1908. Broj casova po razredima: 1-18.765m skolskog 2 2 2 prostora. iscezava atribut nacionalne istorije. ali se ona. bez mitova i legendi.000 osnovaca i obavezna je za sve polaznike od 2 7-15 godina. do 1914/15. U "Knjizi promjena" koje predvidaju da reforma osnovne skole u Cmoj Gori pocne 1994. rucni rad i kucarstvo u zenskim osnovnim skolama. gimnastika i vojnicko vjezbanje. Dakle.

smjestenih u internatu. Uz katihizis i crkvenu istoriju staroga zavjeta izucavani su srpski. vee 1869. da bi se njen rad nastavio 1869. godine. a zatim prestala sa radom 1876. Za 30 godina staza u prosvjeti penzija je bila u visini plate. otvorena jos jedna srednja skola . a zatim 6 godina. a obnovila svoj rad. III. gotovo. plan nudi znanja iz prirodnih. opsirni zemljopis. sveopsta povjesnica. Kako je poljoprivreda hila. racun. kao Bogoslovija. 68 PEDAGOGIJA. Podignuta je na petorazredni nivo 1926.Djevojacki institut. energije. Prvi njen ustav su napisali prota Rujevski i Milan Kostic. Za takve promjene trebaju novi skolski objekti. Institut je skolovao 24-30 djevojaka. Uz crkvenu nastavu. godine. VI i VIII razredu. godine koji ima 17 nastavnih predmeta. Srednjoskolsko obrazovanje u Crnoj Gori Prva srednja skola. jedina privredna grana u Crnoj Gori. ruske carice. Vlada je svrsenim ucenicima davala mali miraz. Nastavni plan je cesto mijenjan uz adaptacije na evropska iskustva.2/03. obrazovne (informaticke) tehnologije. IV i VII razredu. zbog oskudice poljoprivrednih strucnjaka. u Crnoj Gori je bila Bogoslovija. ruski i slovenski jezik. godine. sredstava i vremena. Njeni svrseni ucenici su obavljali uciteljske duznosti. vojne vjezbe i neki drugi predmeti. osposobljeni nastavnici za nove uloge.biljno i studiozno pracenje toga procesa. engleske). godine. odnosno 29 casova u II. kratka istorija sveopstih knjizevnosti (francuske. dijetetika. umjetnickih i pedagoskih nauka. u 8 razreda. V. Za to treba dosta znanja. Zapazen je rad nacelnice Djevojackog instituta Sofije Petrovne. Radila je sarno jednu skolsku godinu. godine zbog oslobodilackih ratova. Potreba za svestenicima i uciteljima uticala je da se nastavi njen rad 1887. Prvo je traja1a 4. 1875. metodika (drugih predmeta). uz blagoslov knjaza Nikole. u sopstvenoj reziji. drustvenih. nakon Bogoslovije. 1893. Uz rasterecenje programa i didakticke inovacije treba motivisati sve cinioce vaspitanja da se. 1920. Karakteristican je nastavni plan iz 1907/08. koja je. otvorena "Knjazevska crnogorska poljoprivredna skola". Na Cetinju je. otvorena 1863. sveto pismo. godine se otvara Poljoprivredna skola u Danilovgradu. ekonomija. na predlog Nicifora Ducica. Uocljiva je duhovno-svjetovna korelacija nastavnih disciplina. godine u Podgorici. Ova institucija je imala ogromni znacaj za skolovanje i emancipaciju zenske djece u Cmoj Gori. antropologija sa fiziologijom. pod pokrovite1jstvom Marije A1eksandrovne. Bili su propisani uslovi za rektore i nastavnike. godine sa novim imenom Bogoslovsko-uciteljska skola. Bogoslovsko-uciteljska skola je prestala sa radom uoci I svjetskog rata. uciteljski metod sa pedagogijskim uputstvima. . godine. sa po 28 casova u I. izgradi nova osnovna skola kompatibilna evropskom dosegu. njemacke. Kasnije je. Drzava polaze ispit zrelosti pred izazovima koje nudi sistem obrazovanja kao kljucna poluga drustvenog procesa. uz pomoc Rusije. Nastavni plan Bogoslovije je imao 25 nastavnih predmeta. fizika. a sestorazredni 1933.

obavezni za sve ucenike. srpski. 7. Kotorska gimnazija 1811. gimnastike i vojnog vjezbanja i pjevanja i muzike. Njen nastavni plan eini 15. psihologija. geografija i istorija.hemija. Izucava se: nauka 0 vjeri. osnovanaje 1903. postala petogodisnja Pomorsko-trgovacka akademija. a Kotorska gimnazija je. otvorena je na Cetinju. pravila i uputstva za njen rad. zakoni. filozofska propedevetika. Na podrucju Boje Kotorske.U Perastu su. fizika . Niksicke 1913. prestaje sa radom. pohada 24. crtanje. latinski jezik. uce se prirodoslovlje. Podgoricke 1907. italijanski. u Kotoru. godine Domacickoradnicka skola. Ona je. crtanje prostorucno i kaligrafija. nastavlja rad Gimnazija na srpskohrvatskomjeziku. U okviru gimnazije u Pljevljima. Donose se novi propisi: uredbe. Skolske 1923/24. Kotorsku gimnaziju. grcki i njemacki. XVII i XVIII vijeku. krasnopis. ali 1814. godine otvorena samostalna uciteljska skola u Danilovgradu. vremenom. Dolaskom za ministra prosvjete i crkvenih djela Jovana Pavlovica 1885. Nastavni plan ove gimnazije sadrzi. izuzev pjevanja i muzike. iako je njen nastavni plan dosta obiman. daleke 1285. Tek je 1919. pjevanje i muzika. PEDAGOGIJA. po modernim evropskim standardima. matematika. godine. U to doba Boka nije pripadala Crnoj Gori. godine. ali cesto vezanih po dva. nastavna predmeta. Do balkanskih ratova potreba za uciteljskim kadrom je obezbjedivala Bogoslovsko-uciteljska skola na Cetinju. godine. 2/03. matematika. nijesu uticale na uspjeh. prirodopis. a djelila se na visu i nizu gimnaziju. Prva drzavna skola u Boki je osnovana 1850. logika. uz postovanje pedagoskih dostignuca toga vremena. da bi. srpski jezik i knjizevnost. ocjene iz crtanja. 69 . januara 1865. Prva drzavna gimnazija u ondasnjoj Cmoj Gori. godine kao jednogodisnja. godine znacajno se modernizuje rad Cetinjske gimnazije. 17 nastavnih predmeta. u meduratnom periodu osposobila oko 600 porucnika i 750 kapetana. Ocigledno je da je Cetinjska gimnazija radila. pominje se pocetak rada gimnazije. Austrije i Francuske. radile privatne pomorske skole. kao najstarije srednje skole na prostoru danasnje Crne Gore. godine. najstarija skola te vrste u vrijeme Mletacke republike. fizika. 1880. skolske 1865/66. gimnastika i vojno vjezbanje. crtanje geometrijsko. maticna za osnivanje drugih gimnazija u Cmoj Gori: Pljevaljske 1901. predsjednika opstine Budva. Ona je imala osam razreda. godine postaje drzavna. grcki jezik. staroslovenski jezik i knjizevnost. krasnopisa. u Kotoru. vjeronauku. od kojih pet jezika: latinski. a skolske 1940/41. geometrija.595 ucenika. Zaslugom Stjepana Mitrova Ljubise. godine. 1896. Uz geografiju . sa dubrovackom i zadarskom. preko dvogodisnje. Beranske 1913. skolske 1875/76. svakako. Pecke 1913. Pomorska akademija u Kotoru je. vee u XVI. fizika. trogodisnje. Iako su svi predmeti. ruski jezik.istoriju. godine. godine radilo je 26 strucnih skola sa 1462 ucenika i 120 nastavnika.

kao efikasan i provjeren model savremene skole. Danas u Crnoj Gori radi 38 srednjih skola. i pridaje poseban znacaj strucnom obrazovanju nastavnika. fakultativne. Nakon II svjetskog rata dolazi do nagle ekspanzije srednjoskolskog obrazovanja sa mnogim reformama i organizacionim ustrojstvom u skladu sa drustvenim promjenama. U teznji da se modernizuje. izborne. Holandiji. regulativu za pocetak reforme obrazovanja. Vlada Crne Gore je usvojila sva potrebna dokumenta: zakone. do 600 ucenika.000 ucenika.Doko Pejovic navodi da je u Crnoj Gori. U predlogu promjena istice se opredjeljenje da se otvaraju girnnazije 01'stega tipa. Uvodi se evropska matura i elementi gradanskog vaspitanja. radilo 12 gimnazija. Treba imati na umu da u rnnogim evropskim zemljama osnovna skola traje 9 godina. a pohadaju je ucenici od 15-19 godina. prebrodi krizu obrazovanja i primijeni evropske standarde U ovoj oblasti. Grckoj. Skotska i Spanija imaju dvogodisnje. Skolske 1929/30. fleksibilnosti. koncepcije i modeli promjena. uz proizvodnju i u sopstvenoj reziji. Sloveniji. osnovno. strategije. a kod nas i nasih susjeda. Srednje strucne skole treba usmjeriti na saradnju sa proizvodnom sferom. Na tim osnovama definisu se i novi nastavni planovi i programi za predskolsko. dopunske. a Italija petogodisnje gimnazije. izuzev Italije i Crne Gore. Njemackoj. Radi osam punih gimnazija i 12 odjeljenja u okviru skolskih centara. Finskoj. godine. 1919. po 6 casova. osnove programa. specijalno. .2/03. Svedskoj. U Podgorici i Niksicu rade i girnnazijska specijalisticka usmjerenja. imaju po pet dnevnih casova u girnnazijama. 70 PEDAGOGIJA. U Crnoj Gori sadasnja gimnazija traje 4 godine.284 daka. Data je mogucnost i za otvaranje privatnih skola. Sve zemlje Evrope. godine. 24 ucenika u odjeljenju je optimalan broj. Crna Gora je pokrenula skolske procese preobrazaja vaspitno-obrazovnog sistema. treba postepeno. Pedagoska nauka poznaje. Portugalu. parovima i individualno. Toliko treba da ima i odjeljenja u modernoj skoli: 24x24. od cega 689 ucenica. depolitizacije i transparentnosti kvaliteta obrazovanja. u gimnazijama je ucilo 5. Gimnazije sa cetvorogodisnjim trajanjem postoje u Austriji. Za rad u grupama. sa naglasenom lepezom fakultativnih i izbornih predmeta. sa oko 28. Francuskoj. oprezno i uz punu odgovornost uvoditi u skolsku praksu. sto je imperativ didaktike. To ce ubrzati prohodnost radne snage u Evropu. U "Knjizi za promjene" data su polazista. Predlaze se osnivanje Centra za opste i Centra za strucno obrazovanje. varijantu 24+24+24. u svih 21 opstini. U domenu pracenja. dok trogodisnje rade u Danskoj. utemeljene na principima demokraticnosti. slobodnih aktivnosti. vrednovanja (evaluacije) projektuje se kompetentnost i odgovornost. srednje i obrazovanje odraslih. Sve te inovacije. Engleskoj. dodatne nastave. Norveskoj. Ogranicava se broj ucenika na 30 u odjeljenju. Svaki nastavnik treba da drzi po 24 casa redovne.

emocionalnim. U organizacionom pogledu specijalno vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u vise razlicitih oblika: 1) u redovnim skolama u redovnim odjeljenjima. i ova reforma obrazovanja ima krupna ogranicenja. Timovi strucnjaka vrse kategorizaciju i evidentiraju djecu ometenu u razvitku. 5) u specijalnim domovima i drugim slicnim institucijama. U novije vrijeme javlja se shvatanje da izolacija ove djece u specijalne skole izdvaja ih iz svakodnevnog drustvenog konteksta u koji kasnije treba da se ukljuce. obrazovne tehnologije. mentalnim. dok ce.2/03. Bez novih skolskih objekata. 3) u specijalnim odjeljenjima u okviru redovnih skola. u primjeni pedagoskih standarda imati ozbiljnih teskoca. Za taj vaspitno-obrazovni rad je neophodno obezbijediti specijalni vaspitni tretman. 71 . Upotrebljavaju se posebne metode. 4) u specijalnim zavodima. osposobljavanje za rad i ukljucivanje u raznovrsne oblike zivota. nasa drustvena zajednica obezbjeduje djeci ometenoj u razvitku. na posebno organizovan nacin. 2) sa poremedajima govora (logopedija) 3) sa ostecenjima sluha (logopedija) 4) sa ostecenim vidom (tiflopedija) 5) tjelesno invalidna djeca (somatopedija) 6) djeca visestruko ometena u razvitku. i sa posebnim skolovanim kadrovima. govomim. Vaspitno-obrazovni rad se organizuje u zavisnosti od stepena i kategorije ometenosti: 1) djeca ometena u mentalnom razvitku (psihopedija). 2) u specijalnim vaspitno-obrazovnim skolama za predskolsko. Specijalno vaspitanje je neophodno obezbijediti djeci sa tjelesnim. kvalitetnih kadrova i naucnih provjera. tehnike i sredstva. 7) za vaspitno zapustenu djecu (etopedija). predskolsko. Specijalno vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori U savremenim sistemima vaspitanja i obrazovanja. vidnim i drugim smetnjama.Cma Gora je prihvatila normativna iskustva Evrope i prilagodila ih svojim prilikama. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. pa je sve zastupljenija teza da je za odredene kategorije lakse ometenosti specijalni vaspitno-obrazovni rad bolje organizovati u redovnim skolama. osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje. PEDAGOGIJA. slusnim.

Taj proces je bio usporen. sa izvjesnim prekidima. godine. najcesce najboljih na studijama. Zagreba. metoda. Da Ii je takav odnos prema Crnoj Gori bio dobronameran ili tendiciozan nije tesko zakljuciti. Sarajeva. duhovni. Univerzitet erne Gore Ook je Evropa imala siroku mrezu uglednih univerziteta. naravno. Crna Goraje svoj univerzitet osnovala. Crnogorci su se skolovali. Specijlani domovi su posebne vrste ustanova za djecu i mlade ometene u razvoju i najcesce se osnivaju uz odgovarajuce specijalne skole. kao stara evropska drzava. tek 1974. Od njih se razlikuju u pogledu ciljeva. preko 7 vjekova. U oblasti specijalnog vaspitanja rade kadrovi sa visokom specijalnom pedagoskom (defektoloskom) spremom. trebala i postojali su za to svi razlozi. . c) u sjedistu regiona treba da se oformi pedagosko-psiholosko savjetovaliste u koje ce se upucivati ovakva djeca ne ispitivanje i tretman. Skole za specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuju na istim principima kao i standardne skole. ne mali broj. imao svoj uspon i preporod. Ako je 72 PEDAGOGIJA. u razvijenim sredinama. u bivsoj drzavi. na nacin. i u mnogim evropskim metropolama. nakon II svjetskog rata. univerzitetski obrazovanih ljudi. Organizovane su po razredno-casovnom i predmetnom sistemu. Crna Gora je. kako je taj proces tekao u XX vijeku. po odredenom rasporedu. ostane da trajno radi i zivi u tim sredinama. Naravno. najbolje je ako u skoli ima vise specijalnih pedagoga. radi u vise skola u gradu. nije bilo dovoljno podrske oko osnivanja crnogorskog univerziteta. za odredenu vrstu ometenosti i da djeca iz okolnih skola dolaze na tretman. iii na podrucju opstine. Iako je drustveno-ekonomski.2/03. To je bitno uticalo na sporiji razvoj Crne Gore u odnosu na druge jugoslovenske republike. Ljubljane i Skoplja. nudene univerzitetske usluge Beograda. koji se obrazuju na posebnom fakultetu. ne znaci da Crna Gora nije imala. sadrzaja. takode. b) svaka skola treba da ima po jednog specijalnog pedagoga. kulturni i umjetnicki zivot Crne Gore.U redovnim osnovnim skolama specijalno vaspitanje i obrazovanje se organizuje na vise nacina: a) specijalni pedagog. kao alternativa. oblika i sredstava rada. To. a Crnoj Gori su. Ta situacija je bitno uticala da se ogranicava broj studenata iz Crne Gore (iako je zed za obrazovanjem crnogorska tradicija) i da jedan broj njih. da se ravnopravno razvija i emancipuje. Socijalna patologija je prisutna u svim ljudskim drustvima i svaka drzava je prati i sanira na svojoj teritoriji u skladu sa svojim mogucnostima. Mogu biti namjenjeni i za djecu koja nijesu u stanju da prate proces nastave. nastala prije hiljadu godina. FHRJ i SFRJ. i do tada.

ogrornni hendikep. po Dzonu Djuiju i Elen Kej. I dok je taj vijek. Zagonetno je da su osujecene inicijative. naucnih i umjetnickih. 1997. godine. u rnnogo cemu. 1972. njena surova istorija je to grubo remetila i ometala. Zato korijeni crnogorskog univerziteta nijesu ujedno i njegovi uzroci. na Prevlaci. Krajini. koji je. od 29. Crna Gora je. osnuje u Baru. cak i maloj. Poljoprivredni i Institut za bioloska i medicinska istrazivanja. Skadru. Po rijecima prvog rektora. Bijelom Polju i Pljevljima.2/03.univerzitet kuca sveznanja. Crna Gora je. prepisivani rukopisi i stvarana knjizevna produkcija. da 1889. 1996.. na svecanoj sjednici skupstine univerziteta. Moraci. "mali jugoslovenski univerzitet". godine prerastao u Biotehnicki institut. uz odredene otpore i surnnje. aprila 1974. dr Mircete Durovica. pod cijim se krovom krce nepregledna bespuca do novih istina. Ekonomski. Kasnije se otvara. od Boke do Bojane. Crna Gora je. cime se. otvorila svoj univerzitet. da 1901. za proucavanje istorije crnogorskog naroda. crnogorskog suverena knjaza Nikole. godine. "crnogorsko drustvo je osjetilo potrebu za snaznim naucno-obrazovnim sredistem. u Baru. a "Ljetopis popa Dukljanina" ("najznacajnije knjizevno-istoriografsko djelo naseg srednjovjekovlja") u XII vijeku. lako pouzdani temelji i prvi korijeni da se Crna Gora ravnomjerno i kontinuirano razvija u prosvjeti i kulturi. uz naznaceno obrazlozenje. Vaspitno-obrazovno i opste-kulturno naslede Crne Gore ima hiljadogodisnju tradiciju. Cak je bilo intervencija na ruskom dvoru da se ne odobri pomoc Crnoj Gori za otvaranje visokoskolskih ustanova. godine. Pravni i Tehnicki fakultet u Titogradu. godine. osnovan 1960. trebalo da bude "vijek pedagogije" (citaj vaspitanja) i "vijek djeteta". iako su medusobno povezani. Institut za bioloska i medicinska istrazivanja u Titogradu i Institut za biologiju mora u Kotoru. jedino mogu tumaciti rnnogi cudni obrti i blokade u njenoj istoriji. onda je. otvori Veliku skolu na Cetinju. Pravni fakultet na Cetinju. Pedagoska akademija iz Niksica i Visa pomorska skola iz Kotora. sposobnim da se ukljuci u maticu progresivne privredne i drustvene transformacije i da postane snazan pokretac ukupnog drustveno-ekonomskog preproda Crne Gore". konacno. Ona je u XX vijeku cetiri puta mijenjala svoj politicki polozaj. i 1908. godine. PEDAGOGIJA. tek u cetvrtom kvartalu proteklog (XX) vijeka. nepostojanje takve institucije u jednoj drzavi. U XlII i XIV vijeku podizu se pravoslavni manastiri i crkve: u Kotoru. dobila svoj univerzitet. Njega su osnovali udruzenjem: Istorijski. Vranjini. godine. je otvoreno 12 benediktanskih manastira. Drugi po redu je Poljoprivredni institut. koji je osnovan 1948. 73 . godine na Cetinju. "Miroslavljevo jevandelje" je nastalo oko 1190. Od IX do XIX vijeka na zetskom (crnogorskom primorju). zemlja paradoksa i kontrasta. Podgorici. Jedan od utemeljivaca nauke i Univerziteta u Crnoj Gori je Istorijski institut. u kojima su radile skole.

Niksic. Najstariji crnogorski fakultet je ekonomski. Pravni fakultet je osnovan 1972. ideje i dostignuca. zbog tempa naucnih i umjetnickih dostignuca. nego u Niksicu. ciji je elektro odsjek. modernim obrazovnim tehnologijama (laboratorije. godine. 1959. To je "dzinovski silos" u kome su uskladistena znanja i vjerovanja. . U svom. a univerzitetske jedinice. koje su ga jacale i prilagodavale vremenu. Ovaj "alat" i "telmologija". Knjiga je utociste i silnih i nemocnih. osnovan 1960. godine. od one. Fakultet likovnih umjetnosti 1990. 1980. kojoj pripada i crnogorski Univerzitet. prolazio kroz sve etape i mijene.Prve vise skole u Crnoj Gori su: Visa pedagoska na Cetinju. Reforma Univerziteta Crne Gore je. Masinski.000 knjiga. kompas za ulazak u tajne prirode. kao Nastavnicki fakultet). Novi zakon 0 univerzitetu treba temeljiti na principima Bolonjske deklaracije. iako potisnuti modernim komunikacijama. u drzavnoj i privatnoj sredini (Podgorica. Univerzitetska biblioteka raspolaze sa 20. godine. njenih univerzitetskih jedinica. covjeka. Filozofski (osnovan 1977. relativno kratkom postojanju. da su filoloske nauke u Podgorici (glavni grad Crne Gore). Gradevinski fakultet 1980. godine. nije adekvatno izvrsen razmjestaj. Fakultet dramskih umjetnosti 1997. 1978. Prirodno matematicki fakultet 1980. prerastao u Elektrotehnicki fakultet. nego u Podgorici. kosmosa. Kotor). civilizacije i dostignuca. sto je obaveza svih clanica Rektorske konferencije Evrope. i zdravih i bolesnih. Slijedi osnivanje: Tehnickog fakulteta (tri odsjeka) 1962. sa oko 300 doktora nauka i 150 magistara. od cega Filozofski fakultet sa 200. otvaranjem vise univerziteta u Crnoj Gori. koji objedinjava 14 fakulteta. krajnje neophodna. i bogatih i siromasnih. Iako je Crna Gora teritorijalno mali prostor.000 knjiga. kao i drugim brojnim strucnim kadrovima koji garantiraju njenu bolju buducnost. Otvaranje crnogorskog Univerziteta je jedan od najkrupnijih dogadaja u cjelokupnoj istoriji Crne Gore. Fakultet za pomorstvo 1981. a i njegova zaostajanja za dometima evropskih i vanevropskih univerziteta. godine. Kako se vidi Crna Gora raspolaze sa razvijenim i razudenim univerzitetom. Treba otvoriti naucne i pedago- 74 PEDAGOGIJA. Bilo je prirodnije da je Metalursko-tehnicki fakultet (Zeljezara) u Niksicu. Cetinje. Internet). Fakultet za turizam 1999.2/03. vjekovi. Visa pomorska u Kotoru. Crnogorski Univerzitet raspolaze znacajnom imovinom. Drzavni arhiv Crne Gore) na Cetinju. kabineti. ostaju siguran oslonac i putokaz u lavirinte skrivenog. 4 instituta i 1 visu skolu. godine. Te "rokade" je moguce uciniti donosenjem novog zakona 0 univerzitetu Crne Gore (koji se priprema). civilizacije i kulture. kada su se s mukom zametale klice skolstva i nauke na njenim prostorima. 1978. biblioteke. 1947. Muzicka akademija 1980.000. uz neizbjezne teskoce i krize. Univerzitet Crne Gore je. i Visa fizioterapeutska u Herceg Novom. Metalurski 1978. sa oko 300. Medicinski fakultet 1996. domacih i stranih autora. da su katedre knjizevnosti i istorije (Centralna biblioteka.

u procesu ostvarenje. slozen postupak. otvara nade da se savlada njena kriza i ude u sigumiji zivot. Strategije vaspitno-obrazovnog sistema u Crnoj Gori U namjeri da se skolski sistem u Crnoj Gori razvija u smjeru savremenih reforrnskih tendencija. mora se promijeniti tradicionalna svijest 0 odnosima u porodici. bez ucesca nastavnika. Ako je tacna prognoza Edgara Fora "da ce se bitke za prestiz u XXI vijeku voditi u ucionici. bez kompleksa. Promjene koje se ocekuju. kompleksna. i pratili. Svijet se globalizuje. Mora se uloziti sve sto je neophodno za modernizaciju Univerziteta Crne Gore. a ne u fabrici". U sudaru tradicionalnog i modernog tesko je ustanoviti granice. Vaspitanje i priprema za rad i zivot naseg potomstva na pocetku treceg milenijuma.ske procese na Univerzitetu kako bi savladali njegovu tromost i neaktuelnost. uz neophodnu odgovornost i studenata i profesora. kolektiv. onda skolski sistem u Crnoj Gori treba prilagoditi tom zadatku. bez atomizacije fakulteta. dominantno se ostvaruju cetiri kljucne strategije: PEDAGOGIJA. organi drzave. kroz sve svoje kapacitete. perspektivu. a prednosti lako uocile. za ishode univerzitetskih studija. evaluaciji) znanja. kako bi se. 2/03. da se prebrode dalji sunovrati. koje je u trancizionom ruhu. Crna Gora je projektovala takve izlaze i ako ih prihvati. s pravom traze sigurnost. njena primjena. posebno u drustvenim naukama. uz oslonce na crnogorsku istoriju. porodica. uz postovanje naucnih i pedagoskih standarda i procesa. mitovima i legendama. moralu. ruse vrijednosni sistemi. jezik. specificnosti postovale. Fakultetima treba dati punu naucno-edukativnu slobodu. uz oprez i postupnost. uz visok stepen licne odgovornosti za svakog pojedinca. bolji zivot. neizvjesna djelatnost. Kvalitetno obrazovanje je jedan. Kompjuterizacija ocjenjivanja. uciniti ih efikasnijim. je znacajna i objektivna pedagoska promjena. zbivanja u razvijenom svijetu. mnogo su efikasniji. treba da prihvati svaki gradanin. izlasku iz socijalne. a mladi ljudi. Taj univerzalni stav je kljucni postulat u svim promjenama i reformama vaspitno-obrazovnog sistema. nastaju ekonomske i moralne krize. sa vecom autonomijom. Inovacije u dokimologiji (vrednovanju. van svake sumnje. treba primjenjivati. kulturu i prosvjetnu tradiciju Crne Gore. 75 . drustvene. U Crnoj Gori. je vrlo slozena. ali je. proslosti i sadasnjosti. Treba skratiti trajanje studija. obrazovne i kulturne krize. kako se to eini u SAD i nekim drugim zemljama. i u mnogo cemu. vjestina i umjeca studenata. Manji univerziteti. na radu. kroz njegovu programsku strukturu. od najvaznijih. ako ne i jedini put. posebno na tehnickim fakultetima.

omogucilo projektovanje ekoloske obrazovne strategije. da bi se u potpunosti.1. poljoprivrednoj. koji mrze sve sto u svom imenu ima rec racunar. Gradane treba ekoloski vaspitavati da bi se razvio prirodan i kvalitetan nacin zivota ljudi. U srednjim skolama se izucavaju i posebne ekoloske discipline. uvodenje informatike u skolski sistem (informaticka pismenost). higijeni. Savremena nastava jezika u prvi plan istice komunikaciju kao novi cilj i populamo sredstvo u globalizaciji svijeta. . 3. dvorista i prirodnih rekvizita. 4. osposobljeni za koriscenje racunara u svakodnevnom zivotu. Treba usvojiti potpuno novi pristup informatickoj pismenosti i nastavi informatike. Teskoce u realizaciji strategije kvalitetnog izucavanja stranih jezika su izrazene u nedostatku odgovarajucih nastavnickih kadrova. rudarskoj. kao ekoloskoj drzavi. 3. turisticko-ugostiteljskoj i u opsteobrazovnim srednjim skolama izucavaju se savremene ekoloske zakonitosti i 76 PEDAGOGIJA. biologiji. Zato je u Cmoj Gori na Filozofskom fakultetu u Niksicu otvorena Katedra za italijanski i engleski jezik. igracaka. postali gradani svijeta u pravom smislu te rijeci. U Crnoj Gori. U medicinskoj. specijalizacija i kracih i duzih staziranja i boravaka u inostranstvu) sa institucijama zemalja ciji se maticni jezici izucavaju u Crnoj Gori. 1. 2. boravku na vazduhu. francuski i italijanski. a ne kao do sada. iz skola izlazili ucenici. njemacki. osobe istraumirane beskrajnom teorijom. ali i ostalih klasicnih predmeta. hemijsko-tehnoloskoj. Ljudi koji bi koriscenjem globalnih racunarskih mreza i informacija. a narocito prirodi. 2/03. U filoloskoj gimnaziji se izucavaju klasicni i zivi jezici. uredivanju dvorista. 2. gdje se djeca uce redu. Motivacija za ponudu Interneta mora se oznaciti na svim nivoima skolovanja i kod cjelokupne populacije ucenika i studenata. U osnovnoj skoli ekoloski sadrzaji se nalaze u svim nastavnim podrucjima. Na taj nacin se ostvaruju brojni kontakti (putem seminara. Uvodenje naznacenih strategija u skolski sistem Crne Gore obezbjeduje njegovu kompatibilnost sa evropskim i svjetskim obrazovnim projektima. treba razviti sistem permanentnog ekoloskog obrazovanja svih kategorija gradana. kratkorocnim i operativnim ciljevima i zadacima. obrazovanje za kvalitet. ekolosko vaspitanje i obrazovanje. Treba definisati ekoloske norme i standarde. jer bi u tom slucaju. Potreba za svestranijom komunikacijom u savremenom svijetu uticala je da se u Crnoj Gori opredijelimo za obrazovnu strategiju koja ce obezbijediti kvalitetno izucavanje stranih jezika. Cma Gora je zakonski iskazala potrebu za izucavanje pet sledecih stranih jezika: engleski. hemiji i fizici. Da bi te strategije uspjele neophodno je precizirati konkretne modele drustvenih i skolskih promjena sa jasno postavljenim dugorocnim. ruski. Stani jezici se uce od predskolskog do univerzitetskog nivoa. Ekolosko vaspitanje pocinje u djecjim vrticima. kvalitetno izucavanje stranih jezika. koje se na njima nalaze.

ali je neophodno takve forme djelovanja siriti i na sve druge gradane Crne Gore. srednjeg. uslovio je i trazio zasnivanje cjelovitog i prostranog. U savremenim uslovima imamo situaciju. I kultura i umjetnost su opstedrustveno dobro. Da bi doslo do zasnivanja mocnog i snaznog skolskog sistema. Gradevinskom. Skolski sistem u Crnoj Gori daje siroke mogucnosti ucenicima i studentima da se ekoloski obrazuju. koji zele i treba da formiraju svestranu licnost.moderno ekolosko gradivo. vrlo moderni konceptiobrazovno-vaspitnog sistema ostvaruju uz izuzetne teskoce. Pedagosld standardi §kolskih sistema Konstituisanje skolskog sistema mozemo pratiti sa pozicija promjena koje se desavaju u tzv. drustveno aktivno i stvaralacko bice. Direktno i indirektno. bitno je ko gradi skolski sistern i sta od njega trazi. pa zbog toga uticu. kao i na brojnim naucnim institutima. Sve determinante su u uzrocno-posljedicnoj vezi sa skolom i skolskim sistemom. ili da se uspore PEDAGOGIJA. protivurjecnosti i napore. 4. Tradicija. manje ili vise. neophodno je razvijati trziste rada. na koncepciju i strukturu savremenih obrazovno-vaspitnih sistema. u domenu kvaliteta i trzisne utakmice. 2/03. je determinisao proces konstituisanja i savremenog mijenjanja skolskog sistema. Stepen naucno-tehnoloskog razvoja i uopste razvoj sredstava za proizvodnju.ukoliko se radi 0 pozitivnim tradicijama. takode. pocev od predskolskog. preko osnovnog. Pomorskom. Determinantama koje ga uslovljavaju. da se u mnogim. igra odredenu ulogu u stvaranju skolskog sistema. narocito manjim zemljama. 1. takode. ona je stvarala povoljnu klimu da se postojece stanje prosiri . Nuzno je organizovati redovno obrazovanje ucenika i studenata svih uzrasta i nivoa. 4. Ambicije pedagoskih reformatora nijesu dovoljan uslov da bi se konstituisao sirok i razvijen skolski sistem odredene drzave. Dakle. Ekonomska razvijenost zemlje je svakako osnovna determinanta koja je dovela do nejednakog ritma u osnivanju i stvaranju savremenih skolskih sistema. 2. Crna Gora je utvrdila strategiju kvaliteta i udarno podrucje te strategije je obrazovanje za kvalitet. Drustveno-politicko uredenje i promjene u drzavnoj organizaciji su neophodne za odvijanje procesa konstituisanja skolskog sistema. do diplomskog obrazovanja. vrlo snaznog skolskog sistema. Fakultetske programe prozima tematika ekologije i ona se posebno obraduje na Prirodno-matematickom fakultetu. 77 . sa radnom snagom koja ulaze znacajna sredstva u stvaranju tog sistema. Permanentno obrazovanje kadrova za kvalitet je osnovna pretpostavka primjene medunarodnih standarda za kvalitet roba i usluga. Nivo kulturno-umjetnickog razvoja. 5.

mentalni i kultumi fenomeni u Crnoj Gori. cije su kljucne poluge u modemom skolskom sistemu. zabluda.2/03. moze skoditi i usporiti tranzicione procese i prikljucak razvijenom svijetu. Siguran kompas za prihvatanje promjena u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore je njihova eksperimentalna provjera. koji limitira pedagoske procese. Od razvijenosti pedagoske nauke zavisi. mira i saradnje u XXI vijeku. ako se putem njegovih tradicija. sto. na bazi relevantnih pedagoskih istrazivanja. ukoliko se ne stvori potrebna infrastruktura. imaju svoje specificno znaeenje i boju. koja prati reforme vaspitno-obrazovnog sistema. a koji nudi neslucene sanse. Ta sansa je bez alternative. socio-psiholoski. Ekonomski. ako se zanemari. pogresnih varijanti. . zele sacuvati pozicije odredenih socijalnih grupa koje usporavaju reforme i progreso 6. nevjestog kopiranja iskustava drugih zemalja. pri dubljim preobrazajima njene strukture. Skolski sistem je kljucna karika i katalizator promjena i adaptacije Crne Gore na zahtjeve vremena da se modemizuje i demokratski integrise u zajednicu drzava i naroda koji streme vrijednostima boljeg zivota. Ne smijemo biti optimisti bez pokrica. 78 PEDAGOGIJA. da covjecanstvo stvori takav svijet. u zasnivanju sistema biti mnogo lutanja. i postupno uvodenje inovacija. preporod crnogorskog drustva. da li ce. Razvijenost pedagoske i drugih nauka bitno uticu na brzinu i pravce konstituisanja ili reformisanja skole i skolskog sistema. Slozene i dugorocno perspektivne projekte razvitka Crne Gore nuzno je utemeljiti na modernom vaspitno-obrazovnom sistemu.promjene. koji postuje pedagoska dostignuca razvijenog svijeta. Ekonomska moe Crne Gore i donatorska podrska svijeta su preduslov. politicki. Ocekuje se u narednih deset godina. Skolske reforme u Cmoj Gori imaju svoj specifican put i redosljed.