P. 1
Pripreme Za 5 Razred

Pripreme Za 5 Razred

|Views: 9,693|Likes:
Published by fatanecko

More info:

Published by: fatanecko on Jan 31, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/25/2015

pdf

text

original

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 5. BC. 63. 4. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. Tačke A. i 8. B.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. Duž AB. zadaci 1. AC su kraci trugla. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. 2. zadatak. C su vrhovi trougla. 3. . 6. 7.

. opažanje. m. demonstriranja. razgovora. individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Analiza rada na času .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . logičko mišljenje i zaključivanje .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Njegovanje matematičke radoznalosti.Šta je obim? .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.

Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. 138cm i 145cm. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. 2. 128cm i 159cm. a krak 39cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. 5. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. . 4. Dužina jednog kraka je 25 cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm.. 5. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. 4. Izračunaj dužinu osnovice. a krak 43cm. 2. 3. 3. Obim raznostraničnog trougla je 76cm.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . demonstracije.razvijati smisao za rad po određenom planu. m.Pregled domaće zadaće .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati promatranje. otkrivanje novih svojstava. .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Obrazovni: . .ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.znanja primijeniti u zadacima riječima. individualni Nastavne metode rada: m. m.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. razgovora. krede u boji . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

ZAVRŠNI DIO ČASA. . Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz udžbenika.

znanja primijeniti u zadacima riječima.Jedinica i nula u dijeljenju.razvijati promatranje. individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. Obrazovni: .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. m.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. krede u boji .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. otkrivanje novih svojstava.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. .razvijati smisao za rad po određenom planu. demonstracije. razgovora.

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. krede u boji . m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . individualni Nastavne metode rada: m. razgovora. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .znanja primijeniti u zadacima riječima. Obrazovni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . otkrivanje novih svojstava.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66.razvijati promatranje. m. . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.razvijati smisao za rad po određenom planu. . .

.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz radne sveske.

razgovora. Glavni dio časa: . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati promatranje. Obrazovni: . . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. individualni Nastavne metode rada: m. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. m. . otkrivanje novih svojstava.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati smisao za rad po određenom planu. m. demonstracije.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

ČASA . opažanja.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . Glavni dio časa: Igrokaz . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna .razumijevanje pojmova: tolerancija . Nastavne metode rada: razgovor.razvijanje sposobnosti posmatranja. to bismo lahko postigli . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. sreća . radne i estetske sposobnosti i navika .-izvođenje zaključaka. kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. Ali mi želimo biti sretniji od drugih . jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . a to je uvijek teško . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju .Božić. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . individualni.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu .razumijevanje . kada i s kim dijele radost i sreću.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . Razgovarati o iskustvima učenika kako .razvijanje kulturne.Kurban-bajram..ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . radost .tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. mišljenja . časa: 12.

Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.časa: 13.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Odgovaranje na pitanja.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.razgovor.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.Međutim.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao. . Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Donošenje zaključaka i ponavljanje.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.

Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.razgovor.Donošenje zaključaka.nesebičnosti.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. .

blago.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .razvijanje mašte i radoznalosti . rada na tekstu. Slijedi detaljna analiza djela..) epiteti ili ..doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . m.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. emotivnih reakcija na pjesmu.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .srebrenih..ritmičnost Odgojni: .Jedan učenik čita zabilješke o piscu. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. opažanje. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.razvijanje sposobnosti za pomatranje.jasnoće i ljepote.a ostali pažljivo prate. razgovora.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. .tih.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. m.Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .brzina recitovanja.izražavanje doživljaja.razvijanje percepcije.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .kako bi odavao utisak bogatsva. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.. kreativno i apstraktno misljenje .uočavanje pjesničkih slika .(zanosno. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .veseo. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.čarobni. demonstracije. individualni Nastavne metode rada: m.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.

..Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom....1899.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem. ljude i predmete. Pjesma ima 8 strofa. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.....jasnoće i ljepote... on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima...... Osnovno osjećanje u pjesmi je.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? ...a umro je 1977. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma..- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.Najviše stihova ima treća strofa.kako bi odavao utisak bogatsva...a najmanje peta i šesta.. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj . Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika . Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu. češkog i njemačkog jezika.. EPITET POREĐENJE .godine... Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.

emotivnih reakcija na pjesmu.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . m.razvijanje mašte . Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . . krede u boji.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. demonstracije.muzička kultura. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.Pamte ga kao duhovitog čovjeka.ilustracije.usvojiti znanja o epitetima.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. razvijanje urednosti .razvijanje percepcije.likovna kultura.slog . Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ .razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .plakat zime.Autor je više zbirki dječijih pjesama. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .doživljavanje i razumijevanje pjesme.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . samostalnog rada.Najpoznatije su Telegrafske basne.razvijanje radoznalosti . .ponoviti pojmove stih. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. koji je napisao Gustav Krklec. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. individualni Nastavne metode rada: m. Odgojni: izražavanje doživljaja. m.strofa. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. razgovora.

odlomak .„Zima“. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.stih slogova.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Nastavni list.Zapamtite taj osjećaj.Učenici čitaju pjesmu.stih. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Ocjenjivanje učenika. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu. Pronalazimo primjere. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati. Vježbanje čitanja. strofa stihova. .čitanje naglas.slog. jasnije.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.Otvorite oči . Ponoviti pojmove:strofa. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Ponavljamo o epitetu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Ugodno vam je. Produbljivanje doživljaja pjesme. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. Zadaća. samostalnog rada. demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . Završni dio časa: Predaja zadaćnica. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . kojih se moramo pridržavati pri pisanju.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . upornosti . razgovora.razvijanje mašte i radoznalosti . m. .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . Učenici pišu ja ih obilazim. individualni.razvijanje urednosti i tačnosti. zadaćnice. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razvijanje radnih navika .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . m. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . dajem detaljna uputstva. uočavanja.njegovanje osjetljivosti za ljepotu. i tehnička priprema za rad. Nastavne metode rada: m.razvijanje sposobnosti slupšanja.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

Ljuban i Pero 9. demonstracije.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . .ilustracije.razvijanje radnih navika . samostalnog rada. Dogovor 5. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. emotivnih reakcija na priču. Zadruga Ljubanovac 4. stranica. Pomoć .grupni Nastavne metode rada: m.uočavanje glavnih događaja u tekstu. Izlet u grad 6. .. . m.izražavanje doživljaja. Najveća kuća 2.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.izvlačenje pouke Odgojni: .Irma je pročitala . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. individualni. Glavni dio časa: stranica.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. m. m. Vlak u snijegu 7. .razvijanje mišljenja.razvijanje mašte .nastavni listovi.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . . Dječije ruke 8. izgleda.mjesto i vrijeme radnje. .razvijanje urednosti i tačnosti.uočavanje toka radnje.razvijane ljubavi prema drugovima. Troje mladih s Jabukovca 3. pročita? (Korelacija sa matematikom). razgovora.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji.razvijanje percepcije .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . a napisao ju je Mato Lovrak. . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ .

Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. kao što smo to navikli sa pričama.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.grupa IV .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa... a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman.grupa III . Slijedi izvještaj grupa. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.grupa - II .grupa VI . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.Neki od vas su i napisali ovu lektiru. Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. Obilazim i usmjeravam učenike. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .grupa V . . VII . I .grupa - Slijedi samostalan rad učenika. pročitali ste ih. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. pa tako i „ Vlak u snijegu “.Pošto svaki roman ima puno stranica. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .ukratko. Rečenice ću dati ja . a njihov zadatak je da lIjepo .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem..Kratak razgovor o nazivima grupa. vođu grupe i potreban materijal na stolu.nepravilno povezivanje slova. uz moju pomoć ako zatreba.

Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Pero. debeli kum. Pisao je mnogo za djecu.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. grad. kondukter . djeca. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. i Vlak u snijegu. Po zanimanju bio je učitelj. republika Hrvatska. Draga Sporedni likovi: učitelj. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice.

Dječije ruke 17. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijanje radnih navika .razvijanje mašte .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . m.izražavanje doživljaja. krede u boji. .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. razgovora. .Prepisivanje zapisa sa table. . emotivnih reakcija na priču. .razvijanje percepcije .grupni Nastavne metode rada: m.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. Najveća kuća 11.razvijanje mišljenja. .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.uočavanje glavnih događaja u tekstu. .nastavni listovi. . Izlet u grad 15. izgleda.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. Ljuban i Pero 18.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Zadruga Ljubanovac 13. Pomoć . samostalnog rada. Vlak u snijegu 16. m. demonstracije.ilustracije. . .razvijane ljubavi prema drugovima.razvijanje urednosti i tačnosti.izvlačenje pouke Odgojni: . . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Dogovor 14. m. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Troje mladih s Jabukovca 12.mjesto i vrijeme radnje.uočavanje toka radnje. individualni..

Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo .. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .

To su obično krompir.cvekle. tulipan.Glavni korijen je najdeblji.korijen šljeza.. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.bočni je malo tanji . Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.npr.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.kao npr. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .repe.17.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. Naučiti šta je korijen.individualni Razgovor.foliju.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.Pokazati učenicima g. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .Uočiti i imenovati različite oblike korijena. Glavni dio: .Čitamo o ulozi korijena.dijelove i ulogu korijena. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.a korijenove žilice su najtanje.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. Korijen može biti spremište rezervne hrane.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. Osnovna nastavna sredstva. Korijeni mogu biti različitih oblika . Učenici otvaraju svoje udžbenike str.. zaključivanja. učenik čita tekst ostali prate. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.kod mrkve. pamćenja i logičkog razmišljanja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. uočavanja. objašnjenje i demonstracija..Korijen nekih biljaka je i ljekovit.Biljke sijemo pomoću sjemenki .

Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.12 uraditi za zadaću. Oblici korijena su r_________. Dijelovi korijena su ___________________. v____________. ____________________ i ___________________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. r_____________ i ž_______________. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Radna sveska str. Korijen u______________ biljku za tlo.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. .

velike grane.Preko lista. . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .iz iz lisnih pupoljaka.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . iz kojeg se razvija novi izdanak. List može biti različitog oblika i veličine.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. lišće mu u jesen opada.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. Nastavne metode rada: m. grafofolija. interesovanja za prirodne nauke .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Svaki list se sastoji od plojke.biljka također i diše. savitljivu zelenu koru. zelena biljka.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. upornosti .LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. List je mjesto odvijanja fotosinteze. Listovi se razvijaju na stablu.od listova do korijena.razvijanje samostalnosti u radu.Osim tjemenog pupoljka. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.pljosnati su i obično zelene boje.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. razgovora.usvajanje znanja o građi biljaka.Listovi mogu imati vrlo različit oblik.rastući prema svjetlosti.razvijanje urednosti i tačnosti. cvjetove i plodove. demonstracije.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. enciklopedije.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.rukavca(lisne osnove) i drške.o važnosti biljaka za život ljudi .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . staništu i prilagođenosti staništu.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. lišće.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. njihovo je stablo zeljasto. U listu nastaje šećer i hranljive materije. razvijanje radnih navika . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Hrast – stablo ima debelu koru. individualni.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. ilustracije.

Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. . Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke..Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.

GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. U proljeće će narasti novo lišće. Uočava različite vrste listova. bor. individualni.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. nervi.razvijanje radnih.Usvajanje znanja o biljkama. posmatranja. nerva.jajasti (nana. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka.likovno izražavanje Funkcionalni: . razvijanje pažnje. kopriva) . vrstama listova. Najava cilja sata. pamćenja.razvijanje mišljenja. Od opalog lišća se stvara humus. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . U njemu se stvara hrana za biljku.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. mišljenja . Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. logičkog zaključivanja. ilustracije.razvijanje interesovanja za učenjem novog . najplodnije tlo. List se sastoji od: plojke.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. . Nastavne metode rada: metoda razgovora. drške I osnove.Igličasti (orhideja. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.moralnih i kulturnih navika . posebno ljubavi prema biljkama . drška I osnova.Bubrežasti (ljubičica. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. smrča. a kod nekih ne. jela…) .

bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. . na kojima su dlačice.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.Imenuj vrste korjena 3.žiličast. Korijen raste vrhom naniže.Označi dijelove korjena 2. enciklopedije. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe).razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Odgojni: . demonstracije. Funkcionalni: . samostalnosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34..rastući prema svjetlosti.Šta je izdanak? 2. grupni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. . takmičarskog duha. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. Glavni korijen.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. grafofolija. Nakon što su ponovili ističem cilj sata. . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. a posebno prema biljkama. . III grupa-Izdanak 1. Korijen svojim žilicama .razvijanje ljubavi prema prirodi. 4. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. interesovanja za prirodne nauke.sjemenka. krede u boji .razvijanje samostalnosti u radu. Nastavni listići. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. pričvršćuje biljku za tlo.razvijanje urednosti i tačnosti.O pričvršćuje biljku za podlogu.Šta je pupoljak? 3. list.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka..Date riječi pravilno rasporediti u grafikon.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. ilustracije. razgovora. njihovom izgledu i građi radom u grupama. razvijanje radnih navika.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. Po svom obliku korijen može biti:granat.o važnosti biljaka za život ljudi. individualni.dalje od svjetlosti. stablo.usvajanje znanja o građi biljaka. . plod . cvijet. upornosti .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet.od listova do korijena. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. zelena biljka.vretenast i repast.njegovanje radoznalosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.

DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. iz nje se razvija nova biljka.tjemeni pupoljak. savitljivu zelenu koru. iz kojeg se razvija novi izdanak. ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. IV grupa. jabuka godinama listaju.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.Osim tjemenog pupoljka.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . ruža. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. Završni dio časa: Rad u radnom listu.Poslije klijanja sjemenke. Neke bilke kao što su grah. bor. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. Prezentiranje grupa. Hrast. paradajz. njihovo je stablo zeljasto.

tj da imaju oblik korijena repe. tada je naročito zadebljao. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. a potom sužava. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. peršun. DASKASTI KORIJENOVI . Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. razvijaju u zemlji. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. šećerna repa. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice.. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. kao npr. po pravilu. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. Ali. koji se naglo širi. u mrkve. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. korijen može da preuzme i druge funkcije. Ta se pojava vidi kod šećerne repe.

Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni.“ Dajte nam ljubavi“. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. demonstracija. u paru. rad s tekstom. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. grupni. glasovnih mogućnosti. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. usvojiti pravila za horsko pjevanje. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. 4. igra Muzička linija. CD.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. Odeđujemo karakter. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). 2. igre jezikom). Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. Glavni dio: . individualni Razgovor. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . muzičkog pamćenja.tempo i dinamiku. pregrađujući ispod stabla čitave komore. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. objašnjenje. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. koji vire iznad zemlje.( zapsujem na tabli) 3.

Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi.

prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. .pjesmu. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.neka lupne štap . Zdravo maleni. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . Odgojni: .. školi i društvenoj sredini. individualni.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. grupni Nastavne metode rada: m. Hajde da postignemo u razredu tišinu. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa..kasetofon. samostalnog rada. . .m.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti.neka kapne kap . a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. m. pamćenja. m. . Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.Šta se čuje . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstracije.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. Ilustrovanje doživljaja kompozicije. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .podsticanje radoznalosti .Pročitati tekst ove pjesme .razvijanje muzičkog ukusa.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .razvijanje mišljenja. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.mrdajte prstzima . a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.neka šušne listopad. logičkog zaključivanja .razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. razgovora.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. .CD.

estetskih navika.stavranje likovnih sadržaja spontano. . sposobnosti predočavanja boje .To su intenzivne boje.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. Glavni dio časa: . samostalnog rada..razvijanje percepcije.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .Učenici rade ja ih obilazim. m.da znaju koje su to boje suprotne. Nastavne metode rada: m.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .da ponove osnovne boje.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.Slikarska paleta ima još jedno značenje .. dajem dodatna uputstva.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti .Proslava Nove godine .tople i hladne boje Odgojni: . sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.da ponove naučeno o bojama . demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.uočavanje i razumijevanje kontrasta. duhovno bogate i oplemenjuju. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). pamćenja.Samostalan rad učenika .hladne. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. mišljenja .kistovi.razvijanje kulturnih. razgovora. Funkcionalni: .sticanje navike za samostalan rad.razvijanje ljubavi prema praznicima . tcrne zagasitija a sive mutnija. individualni. radnih.Ako čistoj boji dodajemo crnu. doživljavanja.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. m. .da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .Crtež. .tople. .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije.razvijanje mašte.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. blokovi. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću. .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

soli i masnoće. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. kalcijumom. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera. piramida.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. .redovna ishrana kao uslov za zdravlje. . emotivnih reakcija i takmičarskog duha. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. anemičnost. kvarenje zuba. . Sakupljanje pribora za rad.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:.razvijanje ljubavi prema radu. neotpornost organizma na mnoge viruse. namirnice. razgovora.razvijanje spretnosti i snalažljivosti..razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. lutke.) .higijena je pola zdravlja.izražavanje doživljaja. grafo-folija. grupni Nastavne metode rada: m. banane. i sređivanje radnog prostora. ostale namirnice..upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. Završni dio časa: Vršimo analizu radova. a neki naprosto jedu previše.. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. bjelančevinama . . mineralima. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. slike. individualni. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. .. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi.. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. a neke nedovoljno. povišen krvni pritisak.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.Učenici rade. . .razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. kartoni riječi..Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. Funkcionalni: .

Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. . Samo onaj ko je zdrav može da uči. a koje treba izbjegavati. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima. Da bismo bili zdravi.da se pravilno razvijamo.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri. Kad je čovjek zdrav. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.hodu i radu. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.plivanjem.alkohola i droge.on bolje i uspješnije radi.jutarnjom gimnastikom.radi.bude sretan i gradi bolji bolji život.pretjeran zamor tijela. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.onda je zdrav i čitav organizam.pušenje i drogu.kad su oni zdravi. Da bismo zaštitili naša pluća. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.

grupni Nastavne metode rada: m.Stav uspravno. 4.Kleknuti četvoronoške.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .Kleknuti uspravno. razgovora.razvijanje navike za zdrav način života.. 3.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.razvoj takmičarskog duha učenika. m. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. noge sastavljene i opružene. . Odraziti se rukama i pljesnuti 6. . 5. dodavanje i hvatanje različitim načinima. 8.raskoračni.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju. Kružiti laktovima.Stav uspravni.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. Ruke u laktovima saviti . . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Poskokom promijeniti nogu.Kleknuti četveronoške. drugom.Otklon lijevo ili desno. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.trčanje uz zamahe kukova.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. 7. 9.Ležati na leđima.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline.lopte.dlanovi na potiljku.koljena sastaviti .Stav uspravni. Trčanje oko prostora za vježbanje. 10. Bočno kruženje jednom. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. 2.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.Stav uspravni i podbočiti se. . m.Čučnuti.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .jednom zatim drugom nogom. . Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. Noge provući kroz sastavljene ruke .ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .ruke iznad glave.pa objema rukama istovremeno. trčanje sa skokovima.rukama uprijeti o tlo. samostalnog rada.grudi spustiti što niže .ruke i noge stoje okomito na tlo. demonstracije. sa zadacima ( na moj znak) stoj!. ajednu nogu ispružiti nazad .ruke odručno zgrčene . čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.

• šutiranje. • dodavanje lopte. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se izvodi šut.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • kako se igrači smiju kretati na terenu.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. . • slobodno šutiranje sa osam metara.odbrana šuta.

-ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: .izražavanje doživljaja. upornosti .metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. individualni.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Dijelim nastavne listiće. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Obilazim učenike i pratim njihov rad. razvijanje radnih navika Funkcionalni: .metoda grafičkih radova. Analiziramo zadatke. Učenici prelaze na samostalan rad . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića.razvijanje urednosti i tačnosti. zavičaj . emotivnih reakcija . razgovora. tekst metoda.ponavljanje znanja o domovini.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17.

demonstracije.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. Završni dio: . Razred:V Redni broj časa: 1.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Analiza rada na času . 3. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.Rad na sljedećim zadacima: 1.metoda samostalnog rada. .

samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . logičko mišljenje i zaključivanje . pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . 3. m.crtanje pravog ugla Odgojni: . razgovora.da učenici shvate pojam ugla. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .razvijanje sposobnosti za pomatranje. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. crtanje i obilježavanje uglova .uočavanje pravog ugla. krede u boji.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. m.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.Rad na zadacima: 1. opažanje.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: .Domaća zadaća – radna sveska . Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. individualni Nastavne metode rada: m.njegovanje matematičke radoznalosti.razvijanje volje i istrajnosti uradu .

Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Analiza rada na času 2.Rad na sljedećim zadacima: 1. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .demonstracije.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.metoda samostalnog rada.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . .

Analiza rada na času . individualni..PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavne metode rada: m.12 365 = 58 746 . 3.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . razgovora. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.32 999 = 36 589 . m.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. m. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. Računaj pismeno: 84 568 . Završni dio časa: .24 879 = 70 254 .

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Radi na dva načina . Glavni dio sata: .metoda samostalnog rada. .demonstracije.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.Rad na sljedećim zadacima: 1.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Završni dio: Analiza rada na času.

pažnje i zaključivanja. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. navodimo primjere. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.razvijanje urednosti i tačnosti. individualni.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ponavljamo šta su imenice. m. kako ih dijelimo. m. Ponavljamo rodove i broj imanica.da ponove šta su to imenice. Nastavne metode rada: m. Funkcionalni: . razgovora.kartoni riječi. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . samostalnog rada. kako ih dijelimo. upornosti.razvijanje mišljenja. rad u paru. Odgojni: . Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . demonstracije. . m.

krede u boji. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće.riječ. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.glas.slog.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . -razvijanje sposobnosti za pomatranje.slovo Odgojni: . . Prepisivanje riječi.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . demonstracije. opažanje .razvijanje urednosti i tačnosti. upornosti .uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . razgovora.razvijanje mišljenja. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. samostalnog rada. m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. m.grafoskop. individualni. rečenica. m. . (U rečenici pronađi imenice.da ponove pojmove.grafo folija. Nastavne metode rada: m. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.pažnje i zaključivanja. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.razvijanje percepcije.

m. Sanela. m.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. individualni. Ramo. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. ruka. krede u boji. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. uočavanje.razvijanje radnih navika. aleja šetati. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku.Obrazovni: . izdvajanje bitnih pojedinosti. razgovora. usne. Ja kažem riječ.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . upornosti i istrajnosti u radu . m. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . Lejla jeMerimina sestra. Merima. škola.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima .Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. demonstracije. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. grupni Nastavne metode rada: m.pregledati i analizirati domaću zadaću . Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. raketa. vjetar. Minela voli lale.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . Vera. Ja volim svog tatu.razvijanje sposobnosti za pomatranje. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . smokve.isticanje cilja časa . samostalnog rada. . Uma je mala. Rosa miriše.

povezivanja nastavnih sadržaja . m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razvijanje radnih navika.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . individualni. m. demonstracije.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. Nastavne metode rada: m.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Razvijanje sposobnosti slušanja.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. samostalnosti i savjesnosti u radu . samostalnog rada. m. razgovora.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA .

Odredi vrstu.Analiza rada na času 1. Moje misli odlutaše. brojeve i glagole. Ja maštam. rod i broj imenica: kamenje. . napolju.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji.Zajednički rad Završni dio časa: . dok vjetar ljulja grane bagremova . posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. IMENICA VRSTA ROD BROJ . . U sljedećem tekstu pronađi: imenice. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. janjead.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. jezera. pisma. staklo. klasje.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . Učiteljica je ponudila temu. suncokret. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. zamjenice. vuna. Briješće.Uvodni dio časa: . sadašnjem i budućem vremenu. pridjeve.

. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m. stajaće vode. individualni. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . razgovora. more) .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .

Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode.kartoni riječi. djetlić.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. razgovora. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. m. rada na tekstu. samostalnog rada. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Smrekov potkornjak.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. individualni. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja.razvijanje mišljenja. kupina. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11.2009. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Kako dijelimo kopnene vode? 9. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. 4. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. m. Nabroj stajaće i tekuće vode. Funkcionalni: . ribe. životinjski plankton. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. 3. kako ih dijelimo. 1. bršljan. uginule rode. Odgojni: . upornosti. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. 10.12.razvijanje urednosti i tačnosti. barske školjke. krstokljun.pažnje i zaključivanja. demonstracije.da ponove šta su to imenice. bakterije) 16. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. m. . Naverdi spratove listopadne šume: 2. Razred: V Datum:16. Nastavne metode rada: m. biljni plankton. Koje ribe žive u barama? 15. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. rad u paru. . DA NE 6.

kako ih dijelimo.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . navodimo primjere.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. opažanje.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Ponavljamo rodove i broj imanica. individualni Nastavne metode rada: m. Ponavljamo šta su imenice.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. (U rečenici pronađi imenice. m. Prepisivanje riječi.Šta je obim? . logičko mišljenje i zaključivanje . demonstriranja. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . pribor za crtanje.Njegovanje matematičke radoznalosti.

..Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm.Analiza rada na času - . a kraci 13 cm.Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. b=24cm i c=32cm.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->