PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

. Duž AB. 7. B. 5.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. i 8. 4. C su vrhovi trougla. zadaci 1. 3. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. Tačke A. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. zadatak. AC su kraci trugla. 63. 2. BC. 6.

Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla . . individualni Nastavne metode rada: m.Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . razgovora.Šta je obim? .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Njegovanje matematičke radoznalosti.Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Analiza rada na času . logičko mišljenje i zaključivanje .Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . demonstriranja. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . opažanje. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. 3. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. 5. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. 128cm i 159cm. 5. 3. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Izračunaj dužinu osnovice. a krak 43cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. 2. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. .. a krak 39cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. 138cm i 145cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 2. 4. 4. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm.

razvijati promatranje. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. demonstracije. Obrazovni: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .znanja primijeniti u zadacima riječima. m. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati smisao za rad po određenom planu. krede u boji .Pregled domaće zadaće . otkrivanje novih svojstava. razgovora. .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.

ZAVRŠNI DIO ČASA. . Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz udžbenika.

otkrivanje novih svojstava. demonstracije.razvijati smisao za rad po određenom planu. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . razgovora. m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . individualni Nastavne metode rada: m.razvijati promatranje. Obrazovni: .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. . krede u boji .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m. . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.znanja primijeniti u zadacima riječima.Jedinica i nula u dijeljenju.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. krede u boji . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Obrazovni: . razgovora. demonstracije. .razvijati promatranje. otkrivanje novih svojstava.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . . m. .znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.

Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. . Zadaća iz radne sveske.

usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.razvijati promatranje. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. razgovora.razvijati smisao za rad po određenom planu. Obrazovni: .znanja primijeniti u zadacima riječima. individualni Nastavne metode rada: m. .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Glavni dio časa: . otkrivanje novih svojstava. krede u boji . m. demonstracije. m. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .

.Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

časa: 12. mišljenja . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br.ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . sreća .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . opažanja. kada i s kim dijele radost i sreću. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . to bismo lahko postigli . Razgovarati o iskustvima učenika kako . Ali mi želimo biti sretniji od drugih . Glavni dio časa: Igrokaz . Nastavne metode rada: razgovor. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .Božić.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .-izvođenje zaključaka. a to je uvijek teško . radost .razumijevanje . radne i estetske sposobnosti i navika . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima.. ČASA . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . individualni. ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih .razvijanje sposobnosti posmatranja.Kurban-bajram.razvijanje kulturne. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.razumijevanje pojmova: tolerancija .

Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja. Odgovaranje na pitanja.Donošenje zaključaka i ponavljanje.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.časa: 13.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.Međutim.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. .metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.razgovor.

Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti. .metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.nesebičnosti.razgovor. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.Donošenje zaključaka.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .

brzina recitovanja.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .razvijanje mašte i radoznalosti .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. individualni Nastavne metode rada: m.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.. emotivnih reakcija na pjesmu.Jedan učenik čita zabilješke o piscu.kako bi odavao utisak bogatsva.tih.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. .razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . m.a ostali pažljivo prate.čarobni.uočavanje pjesničkih slika . Slijedi detaljna analiza djela. demonstracije.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .(zanosno.blago..razvijanje percepcije.izražavanje doživljaja.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. razgovora. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.. m. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu.ritmičnost Odgojni: .srebrenih.veseo.jasnoće i ljepote.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . kreativno i apstraktno misljenje .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. opažanje. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.) epiteti ili . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .razvijanje sposobnosti za pomatranje.

...... Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova..Bio je pjesnik i prevodilac ruskog. EPITET POREĐENJE .Najviše stihova ima treća strofa.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.. ljude i predmete..1899.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj . Pjesma ima 8 strofa.godine...jasnoće i ljepote...Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika ... STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.kako bi odavao utisak bogatsva.... Osnovno osjećanje u pjesmi je.. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma...Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? . Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem. češkog i njemačkog jezika...a najmanje peta i šesta.a umro je 1977.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .razvijanje radoznalosti .Najpoznatije su Telegrafske basne. razvijanje urednosti . koji je napisao Gustav Krklec.muzička kultura. razgovora.ilustracije. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. demonstracije. .ponoviti naučeno o godišnjim dobima . Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. emotivnih reakcija na pjesmu.razvijanje mašte . Odgojni: izražavanje doživljaja. m. krede u boji.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .strofa.doživljavanje i razumijevanje pjesme. samostalnog rada.ponoviti pojmove stih. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.likovna kultura. individualni Nastavne metode rada: m.razvijanje percepcije. m.usvojiti znanja o epitetima. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ .plakat zime. m. . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .Pamte ga kao duhovitog čovjeka.Autor je više zbirki dječijih pjesama.slog .

Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. jasnije. Ocjenjivanje učenika. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.stih slogova.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.Ugodno vam je.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. strofa stihova.Otvorite oči . Produbljivanje doživljaja pjesme. . potpunije svojstvo onoga što ona znači. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.slog.Zapamtite taj osjećaj.Ponavljamo o epitetu.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.Učenici čitaju pjesmu.čitanje naglas. Pronalazimo primjere. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Epitet je stilsko izražajno sredstvo. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.„Zima“. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.odlomak . Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Ponoviti pojmove:strofa. Vježbanje čitanja.stih. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Nastavni list.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

Završni dio časa: Predaja zadaćnica. kojih se moramo pridržavati pri pisanju. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora.razvijanje sposobnosti slupšanja. Nastavne metode rada: m. demonstracije.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . m. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. dajem detaljna uputstva. individualni. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. uočavanja. zadaćnice. Zadaća.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . upornosti .osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . .razvijanje mašte i radoznalosti . Učenici pišu ja ih obilazim.razvijanje urednosti i tačnosti. razvijanje radnih navika .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. samostalnog rada. i tehnička priprema za rad. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .njegovanje osjetljivosti za ljepotu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

izgleda.. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mašte . .Irma je pročitala . .mjesto i vrijeme radnje.izvlačenje pouke Odgojni: .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . Dječije ruke 8. .grupni Nastavne metode rada: m. krede u boji.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.izražavanje doživljaja. razgovora.uočavanje glavnih događaja u tekstu. pročita? (Korelacija sa matematikom). . . m. a napisao ju je Mato Lovrak. Dogovor 5. . Pomoć . . Ljuban i Pero 9.razvijanje urednosti i tačnosti.uočavanje toka radnje. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.razvijanje percepcije . Najveća kuća 2. individualni. Glavni dio časa: stranica.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . stranica.razvijane ljubavi prema drugovima.ilustracije. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .nastavni listovi. Vlak u snijegu 7.razvijanje radnih navika . Troje mladih s Jabukovca 3.razvijanje mišljenja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. m. samostalnog rada. . emotivnih reakcija na priču. demonstracije.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Zadruga Ljubanovac 4. Izlet u grad 6. m.

a njihov zadatak je da lIjepo . .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.Pošto svaki roman ima puno stranica. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.grupa III . pa tako i „ Vlak u snijegu “. Rečenice ću dati ja .nepravilno povezivanje slova.grupa V .ukratko. vođu grupe i potreban materijal na stolu.Neki od vas su i napisali ovu lektiru.Kratak razgovor o nazivima grupa. Slijedi izvještaj grupa. Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak.. VII . Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. uz moju pomoć ako zatreba. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.grupa IV . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. I .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana.. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.grupa - II .grupa - Slijedi samostalan rad učenika.grupa VI . Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. kao što smo to navikli sa pričama.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . Obilazim i usmjeravam učenike. pročitali ste ih. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili.

Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Pisao je mnogo za djecu. i Vlak u snijegu. Po zanimanju bio je učitelj. Draga Sporedni likovi: učitelj. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. republika Hrvatska. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. debeli kum. djeca. Pero. grad. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. kondukter .

bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .razvijanje radnih navika .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. emotivnih reakcija na priču. . m. krede u boji. .Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. izgleda. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Zadruga Ljubanovac 13.nastavni listovi.mjesto i vrijeme radnje.izvlačenje pouke Odgojni: .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .razvijane ljubavi prema drugovima. Pomoć .grupni Nastavne metode rada: m. . . Dječije ruke 17. Izlet u grad 15.uočavanje glavnih događaja u tekstu. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijanje urednosti i tačnosti.razvijanje percepcije . . m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.ilustracije.uočavanje toka radnje. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.Prepisivanje zapisa sa table. samostalnog rada. . Ljuban i Pero 18.razvijanje mašte . m. . . individualni. Najveća kuća 11.izražavanje doživljaja.razvijanje mišljenja. Vlak u snijegu 16. razgovora. Troje mladih s Jabukovca 12. Dogovor 14. . .. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . demonstracije.

. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . selo .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .

Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. objašnjenje i demonstracija.foliju. Glavni dio: .repe.kao npr.a korijenove žilice su najtanje. Naučiti šta je korijen. naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. Korijeni mogu biti različitih oblika . tulipan. Korijen može biti spremište rezervne hrane.Čitamo o ulozi korijena. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.individualni Razgovor.Glavni korijen je najdeblji.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.kod mrkve..dijelove i ulogu korijena.. Učenici otvaraju svoje udžbenike str. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .npr.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.korijen šljeza.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Pokazati učenicima g. uočavanja. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.17.bočni je malo tanji .cvekle. zaključivanja. pamćenja i logičkog razmišljanja. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.Biljke sijemo pomoću sjemenki . učenik čita tekst ostali prate. Osnovna nastavna sredstva. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .To su obično krompir.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.

Radna sveska str. Dijelovi korijena su ___________________. Oblici korijena su r_________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. Korijen u______________ biljku za tlo. .12 uraditi za zadaću.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. v____________. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. ____________________ i ___________________.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. r_____________ i ž_______________.

Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . demonstracije. velike grane. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. Hrast – stablo ima debelu koru. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.biljka također i diše. zelena biljka. Listovi se razvijaju na stablu. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.usvajanje znanja o građi biljaka. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. U listu nastaje šećer i hranljive materije.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . upornosti .njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . List je mjesto odvijanja fotosinteze. enciklopedije. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. grafofolija. savitljivu zelenu koru.iz iz lisnih pupoljaka.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: .Preko lista. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . lišće. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.rastući prema svjetlosti. .Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. iz kojeg se razvija novi izdanak.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. razgovora.razvijanje urednosti i tačnosti.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. staništu i prilagođenosti staništu. cvjetove i plodove. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.razvijanje samostalnosti u radu. ilustracije.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. Svaki list se sastoji od plojke.pljosnati su i obično zelene boje.rukavca(lisne osnove) i drške. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.Osim tjemenog pupoljka.o važnosti biljaka za život ljudi . njihovo je stablo zeljasto. interesovanja za prirodne nauke . razvijanje radnih navika . List može biti različitog oblika i veličine. individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. lišće mu u jesen opada.od listova do korijena.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.

. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku..

pamćenja. List se sastoji od: plojke. najplodnije tlo.jajasti (nana. drška I osnova. drške I osnove.razvijanje radnih. razvijanje pažnje. U proljeće će narasti novo lišće.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi.Usvajanje znanja o biljkama. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka.likovno izražavanje Funkcionalni: .moralnih i kulturnih navika . individualni.razvijanje mišljenja. posmatranja. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Uočava različite vrste listova. bor.Bubrežasti (ljubičica.Igličasti (orhideja. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.razvijanje interesovanja za učenjem novog . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. smrča. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . U njemu se stvara hrana za biljku. nerva. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. nervi. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. . dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: metoda razgovora. ilustracije. logičkog zaključivanja. mišljenja . Najava cilja sata. vrstama listova. a kod nekih ne. jela…) . Od opalog lišća se stvara humus. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). kopriva) . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. posebno ljubavi prema biljkama .

list.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.usvajanje znanja o građi biljaka.žiličast.razvijanje samostalnosti u radu. . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. individualni.od listova do korijena. .o važnosti biljaka za život ljudi.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. krede u boji . ilustracije.vretenast i repast. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. enciklopedije.sjemenka. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. takmičarskog duha.. Korijen raste vrhom naniže.Označi dijelove korjena 2. Nastavni listići.razvijanje ljubavi prema prirodi.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.Šta je izdanak? 2.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. III grupa-Izdanak 1. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.razvijanje urednosti i tačnosti. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. Nakon što su ponovili ističem cilj sata. Korijen svojim žilicama . Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). demonstracije. .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. zelena biljka.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. pričvršćuje biljku za tlo.Imenuj vrste korjena 3.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . 4. stablo. samostalnosti. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1.O pričvršćuje biljku za podlogu. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . njihovom izgledu i građi radom u grupama.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . . grupni Nastavne metode rada: m. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. grafofolija.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. Glavni korijen. na kojima su dlačice.rastući prema svjetlosti. Po svom obliku korijen može biti:granat. upornosti . interesovanja za prirodne nauke. cvijet. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. plod . Funkcionalni: . . Odgojni: . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. a posebno prema biljkama. razgovora.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke..dalje od svjetlosti.njegovanje radoznalosti. razvijanje radnih navika.Šta je pupoljak? 3.

pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. iz kojeg se razvija novi izdanak. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Prezentiranje grupa.Poslije klijanja sjemenke. Završni dio časa: Rad u radnom listu. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. Hrast. iz nje se razvija nova biljka. paradajz.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. savitljivu zelenu koru. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . bor. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. ruža. jabuka godinama listaju.Osim tjemenog pupoljka.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. IV grupa.tjemeni pupoljak. Neke bilke kao što su grah. njihovo je stablo zeljasto.

pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. kao npr. Ali. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa.. koji se naglo širi. DASKASTI KORIJENOVI . cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. tada je naročito zadebljao. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. peršun. a potom sužava. šećerna repa. po pravilu. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. tj da imaju oblik korijena repe. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. u mrkve. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. razvijaju u zemlji. korijen može da preuzme i druge funkcije. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu.

samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. grupni. Odeđujemo karakter. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. pregrađujući ispod stabla čitave komore. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju .tempo i dinamiku. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. CD. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . muzičkog pamćenja. objašnjenje. igre jezikom). razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). igra Muzička linija. rad s tekstom. glasovnih mogućnosti.( zapsujem na tabli) 3. Glavni dio: . individualni Razgovor.“ Dajte nam ljubavi“.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. koji vire iznad zemlje. 4.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. 2. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. u paru. demonstracija. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. usvojiti pravila za horsko pjevanje.

Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu.

Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.neka šušne listopad. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti.mrdajte prstzima . . a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. razgovora.razvijanje mišljenja. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . pamćenja. m. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . individualni.Pročitati tekst ove pjesme . Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.m.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. Odgojni: .pjesmu. . demonstracije. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.razvijanje muzičkog ukusa.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.. Hajde da postignemo u razredu tišinu.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe .. . školi i društvenoj sredini.neka kapne kap . grupni Nastavne metode rada: m. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina.neka lupne štap . samostalnog rada. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.CD.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .kasetofon. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. logičkog zaključivanja .podsticanje radoznalosti .Šta se čuje . Zdravo maleni. m. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . Ilustrovanje doživljaja kompozicije. .Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.

.da ponove osnovne boje.. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.tople. individualni. Glavni dio časa: . .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora.da znaju koje su to boje suprotne. . sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. estetskih navika. mišljenja .razvijanje kulturnih.Samostalan rad učenika . pamćenja. duhovno bogate i oplemenjuju. . m. razgovora.da ponove naučeno o bojama .sticanje navike za samostalan rad.razvijanje ljubavi prema praznicima . .poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . doživljavanja. blokovi.razvijanje percepcije. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.Ako čistoj boji dodajemo crnu.Crtež. sposobnosti predočavanja boje .hladne.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.uočavanje i razumijevanje kontrasta.stavranje likovnih sadržaja spontano. Funkcionalni: . samostalnog rada. . Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.razvijanje mašte.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . m.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). Nastavne metode rada: m.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije.. .Učenici rade ja ih obilazim. radnih.tople i hladne boje Odgojni: . tcrne zagasitija a sive mutnija. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.To su intenzivne boje.Slikarska paleta ima još jedno značenje .kistovi. dajem dodatna uputstva.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.Proslava Nove godine .

kalcijumom. bjelančevinama . . razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. i sređivanje radnog prostora. a neke nedovoljno. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. Funkcionalni: . . individualni.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. lutke. razgovora. .Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.. . ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. kartoni riječi. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. kvarenje zuba. grupni Nastavne metode rada: m. slike. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. .izražavanje doživljaja. neotpornost organizma na mnoge viruse. banane. grafo-folija.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. anemičnost. . Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.Učenici rade. mineralima. a neki naprosto jedu previše..upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Završni dio časa: Vršimo analizu radova.razvijanje ljubavi prema radu. ostale namirnice... Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Sakupljanje pribora za rad.razvijanje spretnosti i snalažljivosti.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. povišen krvni pritisak. soli i masnoće. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. namirnice.) ..razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. piramida. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše..redovna ishrana kao uslov za zdravlje.higijena je pola zdravlja. .

Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.onda je zdrav i čitav organizam.bude sretan i gradi bolji bolji život.kad su oni zdravi. Da bismo bili zdravi. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.radi.plivanjem. Kad je čovjek zdrav.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.da se pravilno razvijamo.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.hodu i radu. Samo onaj ko je zdrav može da uči. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.jutarnjom gimnastikom.on bolje i uspješnije radi. a koje treba izbjegavati.pretjeran zamor tijela.pušenje i drogu. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.alkohola i droge. . Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Da bismo zaštitili naša pluća.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.

uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . trčanje sa skokovima. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.jednom zatim drugom nogom. noge sastavljene i opružene.Ležati na leđima. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.pa objema rukama istovremeno. Kružiti laktovima. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.ruke i noge stoje okomito na tlo. 8. m.Stav uspravni.. . Bočno kruženje jednom.trčanje uz zamahe kukova. samostalnog rada. ajednu nogu ispružiti nazad .dlanovi na potiljku.Kleknuti četveronoške.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.grudi spustiti što niže .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. . 5. razgovora.Stav uspravno. 3. Ruke u laktovima saviti . Odraziti se rukama i pljesnuti 6.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. 4.rukama uprijeti o tlo. 9. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima.koljena sastaviti . demonstracije.razvoj takmičarskog duha učenika. 7. 10.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . m. 2. Trčanje oko prostora za vježbanje.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline.Kleknuti uspravno. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. .ruke iznad glave. drugom. . Noge provući kroz sastavljene ruke . .raskoračni. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.Otklon lijevo ili desno.Čučnuti. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.Kleknuti četvoronoške.razvijanje navike za zdrav način života.ruke odručno zgrčene . šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. dodavanje i hvatanje različitim načinima.Stav uspravni. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.lopte. Poskokom promijeniti nogu.Stav uspravni i podbočiti se. grupni Nastavne metode rada: m.

Završni dio časa Odmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • šutiranje. • slobodno šutiranje sa osam metara. • kako se izvodi šut. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. . Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje.odbrana šuta. • dodavanje lopte.

individualni. . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. zavičaj . -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . upornosti . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Dijelim nastavne listiće.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. razvijanje radnih navika Funkcionalni: .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu.izražavanje doživljaja.metoda grafičkih radova. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. Obilazim učenike i pratim njihov rad. razgovora.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. tekst metoda.razvijanje urednosti i tačnosti.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Učenici prelaze na samostalan rad . emotivnih reakcija .ponavljanje znanja o domovini. Analiziramo zadatke.

Razred:V Redni broj časa: 1.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2..Analiza rada na času .demonstracije.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Rad na sljedećim zadacima: 1. .DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Završni dio: . 3.metoda samostalnog rada.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.

crtanje pravog ugla Odgojni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . logičko mišljenje i zaključivanje . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.uočavanje pravog ugla.razvijanje sposobnosti za pomatranje. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR . krede u boji. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. crtanje i obilježavanje uglova .njegovanje matematičke radoznalosti.Rad na zadacima: 1. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . opažanje. razgovora.razvijanje volje i istrajnosti uradu .DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . m.Domaća zadaća – radna sveska .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. 3. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. m. individualni Nastavne metode rada: m.da učenici shvate pojam ugla.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: .

demonstracije.metoda samostalnog rada.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.Analiza rada na času 2. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.Rad na sljedećim zadacima: 1. .

Završni dio časa: .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.Rad na sljedećim zadacima: 1. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . demonstracije.. Računaj pismeno: 84 568 .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.24 879 = 70 254 . m. razgovora. 3. individualni.32 999 = 36 589 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .12 365 = 58 746 .Analiza rada na času .Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. m.

grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli. .metoda samostalnog rada.demonstracije.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Završni dio: Analiza rada na času.Rad na sljedećim zadacima: 1.Radi na dva načina .Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. Glavni dio sata: .PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.

m. Funkcionalni: . individualni. samostalnog rada. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. m.razvijanje mišljenja. navodimo primjere. kako ih dijelimo.pažnje i zaključivanja. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Ponavljamo šta su imenice. Odgojni: . Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . rad u paru.da ponove šta su to imenice. upornosti. Nastavne metode rada: m. . demonstracije. razgovora. m.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Ponavljamo rodove i broj imanica.razvijanje urednosti i tačnosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. rada na tekstu. kako ih dijelimo.kartoni riječi.

glas.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . m. Prepisivanje riječi. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. -razvijanje sposobnosti za pomatranje.grafo folija. individualni. opažanje .razvijanje mišljenja.razvijanje percepcije. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.slovo Odgojni: .da ponove pojmove. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.grafoskop.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . samostalnog rada. Nastavne metode rada: m. demonstracije. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće.riječ. upornosti .(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. m. razgovora.razvijanje urednosti i tačnosti. (U rečenici pronađi imenice. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. m. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.slog. rečenica.pažnje i zaključivanja.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. krede u boji. . .

rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. upornosti i istrajnosti u radu . Vera. aleja šetati. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. . Ja kažem riječ. Rosa miriše. vjetar. demonstracije. m.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . samostalnog rada.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: .pregledati i analizirati domaću zadaću . ruka.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. Minela voli lale. Ramo. Sanela. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: .Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. usne. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Obrazovni: . izdvajanje bitnih pojedinosti. raketa. Ja volim svog tatu. m. individualni. uočavanje. Lejla jeMerimina sestra.razvijanje radnih navika. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. Uma je mala. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. krede u boji. Merima.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . razgovora. m.isticanje cilja časa . grupni Nastavne metode rada: m. škola. smokve. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3.razvijanje sposobnosti za pomatranje.

individualni.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . Nastavne metode rada: m.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Razvijanje sposobnosti slušanja.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . povezivanja nastavnih sadržaja . m. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. demonstracije. m. razgovora.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Razvijanje radnih navika. samostalnosti i savjesnosti u radu . m.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . samostalnog rada. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . U sljedećem tekstu pronađi: imenice. staklo.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . brojeve i glagole.Zajednički rad Završni dio časa: . vuna. Odredi vrstu.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. zamjenice. . pridjeve. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. sadašnjem i budućem vremenu. klasje.Analiza rada na času 1.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji.Uvodni dio časa: . pisma. Moje misli odlutaše. napolju. jezera. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. dok vjetar ljulja grane bagremova . suncokret. Ja maštam. janjead. Briješće. rod i broj imenica: kamenje. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. . Učiteljica je ponudila temu. IMENICA VRSTA ROD BROJ .

osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . individualni.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . stajaće vode. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. razgovora. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. more) . Nastavne metode rada: m.

bršljan. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode.pažnje i zaključivanja. Naverdi spratove listopadne šume: 2. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. Nastavne metode rada: m. bakterije) 16. 10. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . kupina. Nabroj stajaće i tekuće vode. barske školjke. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. m. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. DA NE 6. djetlić. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. m.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. rad u paru.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. m. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11.kartoni riječi. upornosti. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kako ih dijelimo. Koje ribe žive u barama? 15. životinjski plankton. biljni plankton. Smrekov potkornjak. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13.razvijanje mišljenja. Funkcionalni: .2009. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. individualni. demonstracije. Odgojni: . uginule rode. 1. ribe. . Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. . Razred: V Datum:16. krstokljun. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 3. 4. samostalnog rada.12.razvijanje urednosti i tačnosti. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora.da ponove šta su to imenice. rada na tekstu. razgovora. Kako dijelimo kopnene vode? 9.

kako ih dijelimo. opažanje. krede u boji. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. pribor za crtanje.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. m.Njegovanje matematičke radoznalosti. demonstriranja. navodimo primjere.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . razgovora.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: .Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. (U rečenici pronađi imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.Šta je obim? . Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . logičko mišljenje i zaključivanje . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. individualni Nastavne metode rada: m. Prepisivanje riječi.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Ponavljamo rodove i broj imanica. Ponavljamo šta su imenice.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: .

Analiza rada na času - .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. b=24cm i c=32cm. a kraci 13 cm. .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. .. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful