PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

B. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. Tačke A. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. 4. . 2. BC.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. Duž AB. 5. zadaci 1. 7. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 6. 63. 3. C su vrhovi trougla. i 8. zadatak. AC su kraci trugla.

demonstriranja.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . m. individualni Nastavne metode rada: m. opažanje.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće. razgovora.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Analiza rada na času .Njegovanje matematičke radoznalosti. Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Šta je obim? . logičko mišljenje i zaključivanje .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .

4..Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. a krak 43cm. 128cm i 159cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. 5. Izračunaj dužinu osnovice. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 2. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. a krak 39cm. 5. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 3. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. 4. . 138cm i 145cm. 2. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 3.

individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu. demonstracije. .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . m.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Obrazovni: . otkrivanje novih svojstava.razvijati promatranje.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.Pregled domaće zadaće . .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.

Zadaća iz udžbenika.ZAVRŠNI DIO ČASA. . Ponoviti sadržaje sa časa.

razvijati promatranje. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . razgovora.Jedinica i nula u dijeljenju.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. . Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . Obrazovni: . krede u boji . demonstracije. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati smisao za rad po određenom planu. otkrivanje novih svojstava. m. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . individualni Nastavne metode rada: m. .razvijati promatranje. m. Obrazovni: . m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . demonstracije. razgovora. otkrivanje novih svojstava.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. krede u boji .

Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz radne sveske. .

otkrivanje novih svojstava.razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. Glavni dio časa: . razgovora. demonstracije. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. individualni Nastavne metode rada: m.znanja primijeniti u zadacima riječima. m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . krede u boji .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Obrazovni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. .razvijati promatranje. m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br.ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . kada i s kim dijele radost i sreću. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . radost . a to je uvijek teško . Ali mi želimo biti sretniji od drugih ..Kurban-bajram. Glavni dio časa: Igrokaz .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .razvijanje sposobnosti posmatranja. Nastavne metode rada: razgovor. opažanja. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna .razumijevanje pojmova: tolerancija . ČASA . individualni. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija .-izvođenje zaključaka. časa: 12.razumijevanje . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. mišljenja .Božić.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . sreća .tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .razvijanje kulturne.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . radne i estetske sposobnosti i navika . to bismo lahko postigli . Razgovarati o iskustvima učenika kako .

Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.časa: 13. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.Donošenje zaključaka i ponavljanje.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja. .možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. Odgovaranje na pitanja.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.razgovor.Međutim.

razgovor.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.nesebičnosti. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. .Donošenje zaključaka.

razvijanje percepcije.. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.razvijanje mašte i radoznalosti . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.jasnoće i ljepote..razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. . demonstracije. m.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom . emotivnih reakcija na pjesmu. m..srebrenih.) epiteti ili .Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.a ostali pažljivo prate.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu ..brzina recitovanja.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. opažanje. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.(zanosno. rada na tekstu. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.tih.veseo.uočavanje pjesničkih slika .Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.čarobni.ritmičnost Odgojni: .kako bi odavao utisak bogatsva. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. individualni Nastavne metode rada: m. razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.blago.izražavanje doživljaja.razvijanje sposobnosti za pomatranje. kreativno i apstraktno misljenje .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi . Slijedi detaljna analiza djela. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .jasnoće i ljepote. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.1899. Pjesma ima 8 strofa.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom..Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.. ljude i predmete.... STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje...- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu...a umro je 1977. EPITET POREĐENJE ...a najmanje peta i šesta. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem....Najviše stihova ima treća strofa. češkog i njemačkog jezika...Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table...kako bi odavao utisak bogatsva.godine... Osnovno osjećanje u pjesmi je.... Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji... Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? .

m. razgovora.razvijanje mašte .razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .slog .usvojiti znanja o epitetima. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. m. .doživljavanje i razumijevanje pjesme.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje radoznalosti .plakat zime. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. samostalnog rada.ilustracije. razvijanje urednosti .ponoviti pojmove stih. demonstracije. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .Pamte ga kao duhovitog čovjeka.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .razvijanje percepcije.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. m. . Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.Autor je više zbirki dječijih pjesama. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .Najpoznatije su Telegrafske basne. koji je napisao Gustav Krklec. Odgojni: izražavanje doživljaja.likovna kultura. emotivnih reakcija na pjesmu. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . krede u boji.strofa. individualni Nastavne metode rada: m.muzička kultura.

Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Produbljivanje doživljaja pjesme. jasnije.čitanje naglas. Ponoviti pojmove:strofa.stih.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.Ugodno vam je. .Otvorite oči .stih slogova.„Zima“. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.Učenici čitaju pjesmu. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. Ocjenjivanje učenika. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Ponavljamo o epitetu. Pronalazimo primjere.odlomak . Vježbanje čitanja. strofa stihova.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.slog. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. potpunije svojstvo onoga što ona znači.Zapamtite taj osjećaj. Epitet je stilsko izražajno sredstvo. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Nastavni list.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

samostalnog rada. zadaćnice.razvijanje sposobnosti slupšanja. Zadaća. razvijanje radnih navika . . uočavanja.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja .osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. Završni dio časa: Predaja zadaćnica.razvijanje mašte i radoznalosti . m. kojih se moramo pridržavati pri pisanju.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . Nastavne metode rada: m. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. upornosti . grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . m. dajem detaljna uputstva.bogaćenje rječnika Funkcionalni: .njegovanje osjetljivosti za ljepotu. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . Učenici pišu ja ih obilazim. razgovora.razvijanje urednosti i tačnosti. i tehnička priprema za rad. individualni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

ilustracije. Pomoć . pročita? (Korelacija sa matematikom).nastavni listovi. Zadruga Ljubanovac 4.razvijanje radnih navika . . a napisao ju je Mato Lovrak. m. . . . krede u boji. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . .mjesto i vrijeme radnje.razvijanje mišljenja. m. demonstracije. izgleda. samostalnog rada. emotivnih reakcija na priču. Dječije ruke 8. individualni. .razvijanje percepcije . .razvijanje urednosti i tačnosti.. . Dogovor 5. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. razgovora.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.razvijanje mašte . Glavni dio časa: stranica. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. stranica. Troje mladih s Jabukovca 3. Ljuban i Pero 9. .Irma je pročitala . (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .uočavanje glavnih događaja u tekstu.razvijane ljubavi prema drugovima.izražavanje doživljaja. Najveća kuća 2.uočavanje toka radnje.grupni Nastavne metode rada: m. m. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Izlet u grad 6.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65.izvlačenje pouke Odgojni: .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Vlak u snijegu 7.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .

ukratko.grupa V . I .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. a njihov zadatak je da lIjepo . Obilazim i usmjeravam učenike. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. pa tako i „ Vlak u snijegu “.grupa VI .Pošto svaki roman ima puno stranica.grupa III . Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.nepravilno povezivanje slova. VII . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.grupa - II .grupa IV .Kratak razgovor o nazivima grupa. pročitali ste ih. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. . a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.Neki od vas su i napisali ovu lektiru. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.. uz moju pomoć ako zatreba. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana..grupa - Slijedi samostalan rad učenika. Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. vođu grupe i potreban materijal na stolu. Slijedi izvještaj grupa. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. kao što smo to navikli sa pričama.. Rečenice ću dati ja .) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.

djeca. debeli kum. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Po zanimanju bio je učitelj. Pisao je mnogo za djecu. kondukter . voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. Draga Sporedni likovi: učitelj. grad. i Vlak u snijegu. republika Hrvatska. Pero.

izražavanje doživljaja. .nastavni listovi. Zadruga Ljubanovac 13.mjesto i vrijeme radnje.uočavanje glavnih događaja u tekstu. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . krede u boji. m.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .izvlačenje pouke Odgojni: . .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.. Ljuban i Pero 18. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. . Pomoć . Troje mladih s Jabukovca 12. . .razvijanje percepcije .grupni Nastavne metode rada: m. emotivnih reakcija na priču.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .razvijanje urednosti i tačnosti.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. individualni. .Prepisivanje zapisa sa table.razvijanje mišljenja. Dogovor 14.uočavanje toka radnje.razvijane ljubavi prema drugovima. samostalnog rada. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .ilustracije. . Izlet u grad 15. . . demonstracije.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.razvijanje mašte . Najveća kuća 11.razvijanje radnih navika . Dječije ruke 17.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. . . m. razgovora. m. izgleda. Vlak u snijegu 16.

. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . selo . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.

Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .. tulipan. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. Korijeni mogu biti različitih oblika .To su obično krompir.Pokazati učenicima g. uočavanja.repe.npr.Biljke sijemo pomoću sjemenki . pamćenja i logičkog razmišljanja.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.individualni Razgovor.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29..foliju. Glavni dio: .ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.dijelove i ulogu korijena. zaključivanja. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.bočni je malo tanji . učenik čita tekst ostali prate. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . Naučiti šta je korijen. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.Glavni korijen je najdeblji.Čitamo o ulozi korijena. Korijen može biti spremište rezervne hrane.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.cvekle. naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja.kod mrkve.17.a korijenove žilice su najtanje. objašnjenje i demonstracija. Osnovna nastavna sredstva.kao npr.korijen šljeza.

v____________. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. ____________________ i ___________________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.12 uraditi za zadaću.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Oblici korijena su r_________. r_____________ i ž_______________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. . Dijelovi korijena su ___________________. Korijen u______________ biljku za tlo. Radna sveska str.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table.

pljosnati su i obično zelene boje. staništu i prilagođenosti staništu.rukavca(lisne osnove) i drške. Listovi se razvijaju na stablu. lišće. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . individualni.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. Nastavne metode rada: m. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.iz iz lisnih pupoljaka. Svaki list se sastoji od plojke.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.Osim tjemenog pupoljka. razvijanje radnih navika . cvjetove i plodove.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. enciklopedije. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.rastući prema svjetlosti. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.biljka također i diše.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: .Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. ilustracije. grafofolija. U listu nastaje šećer i hranljive materije. savitljivu zelenu koru. zelena biljka. lišće mu u jesen opada.razvijanje urednosti i tačnosti. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. List je mjesto odvijanja fotosinteze. demonstracije. Hrast – stablo ima debelu koru.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. interesovanja za prirodne nauke .razvijanje samostalnosti u radu.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. velike grane.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. iz kojeg se razvija novi izdanak.o važnosti biljaka za život ljudi . upornosti .zajedno sa listovima stablo čini izdanak.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . List može biti različitog oblika i veličine.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Listovi mogu imati vrlo različit oblik.usvajanje znanja o građi biljaka. njihovo je stablo zeljasto. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. . razgovora.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: .Preko lista.od listova do korijena.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

Kada se osuše zalijepi ih u herbar..Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. . Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku.

dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. ilustracije. logičkog zaključivanja. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. posmatranja. U proljeće će narasti novo lišće. U njemu se stvara hrana za biljku. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.Usvajanje znanja o biljkama. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razvijanje pažnje. jela…) . mišljenja . Najava cilja sata.likovno izražavanje Funkcionalni: .njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). pamćenja. vrstama listova. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. bor. kopriva) .jajasti (nana. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka.moralnih i kulturnih navika . Nastavne metode rada: metoda razgovora. nerva. . Uočava različite vrste listova.razvijanje interesovanja za učenjem novog . smrča. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. drške I osnove. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. Od opalog lišća se stvara humus. a kod nekih ne. nervi.Igličasti (orhideja.razvijanje mišljenja.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. drška I osnova. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. posebno ljubavi prema biljkama .razvijanje radnih. List se sastoji od: plojke. najplodnije tlo. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . individualni.Bubrežasti (ljubičica.

ilustracije.. .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet.sjemenka. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. Glavni korijen.O pričvršćuje biljku za podlogu. Nastavni listići. upornosti ..Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. plod . .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. Korijen raste vrhom naniže.njegovanje radoznalosti. zelena biljka. III grupa-Izdanak 1. cvijet. na kojima su dlačice. grafofolija.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. .o važnosti biljaka za život ljudi. interesovanja za prirodne nauke. stablo. 4.vretenast i repast.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Funkcionalni: . Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.rastući prema svjetlosti. Po svom obliku korijen može biti:granat.Označi dijelove korjena 2.razvijanje samostalnosti u radu. a posebno prema biljkama.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. Odgojni: . . razvijanje radnih navika. Korijen svojim žilicama . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. . krede u boji .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34.žiličast. samostalnosti.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .Šta je pupoljak? 3.Šta je izdanak? 2.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.dalje od svjetlosti. takmičarskog duha. enciklopedije.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. pričvršćuje biljku za tlo. njihovom izgledu i građi radom u grupama. razgovora. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.od listova do korijena.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.razvijanje ljubavi prema prirodi. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .usvajanje znanja o građi biljaka. list. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.Imenuj vrste korjena 3.razvijanje urednosti i tačnosti. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. individualni. grupni Nastavne metode rada: m. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.

ruža. paradajz.tjemeni pupoljak. iz nje se razvija nova biljka.Osim tjemenog pupoljka.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. iz kojeg se razvija novi izdanak. jabuka godinama listaju. bor.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. Prezentiranje grupa. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. Završni dio časa: Rad u radnom listu. Neke bilke kao što su grah. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. njihovo je stablo zeljasto. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. Da bi se biljka razvila iz sjemenke.Poslije klijanja sjemenke. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. Hrast. savitljivu zelenu koru. IV grupa.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove.

Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. koji se naglo širi. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. korijen može da preuzme i druge funkcije. razvijaju u zemlji.. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. Ali. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. tj da imaju oblik korijena repe. kao npr. peršun. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. a potom sužava. DASKASTI KORIJENOVI . U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. po pravilu. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. u mrkve. tada je naročito zadebljao. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. šećerna repa. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu.

tempo i dinamiku.“ Dajte nam ljubavi“. objašnjenje. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . pregrađujući ispod stabla čitave komore. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . grupni. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. demonstracija. rad s tekstom. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. igre jezikom). koji vire iznad zemlje. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. 2. glasovnih mogućnosti.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. Glavni dio: . u paru. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. muzičkog pamćenja. individualni Razgovor. usvojiti pravila za horsko pjevanje. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. 4. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. Odeđujemo karakter. CD.( zapsujem na tabli) 3. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). igra Muzička linija.

Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.

neka šušne listopad. demonstracije.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. . Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.kasetofon.m. samostalnog rada. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj .razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. m.neka lupne štap .CD.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . . školi i društvenoj sredini. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.. individualni.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.pjesmu.neka kapne kap . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . m.podsticanje radoznalosti .. . Hajde da postignemo u razredu tišinu.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. Zdravo maleni. Ilustrovanje doživljaja kompozicije.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici.mrdajte prstzima .osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.Pročitati tekst ove pjesme . logičkog zaključivanja .razvijanje muzičkog ukusa.Šta se čuje . . . Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. pamćenja.razvijanje mišljenja. Odgojni: . razgovora. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. grupni Nastavne metode rada: m. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.

To su intenzivne boje. demonstracije. duhovno bogate i oplemenjuju.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.Samostalan rad učenika ..akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .hladne. sposobnosti predočavanja boje .uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .da ponove naučeno o bojama .razvijanje ljubavi prema praznicima .razvijanje kulturnih. m. ..Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.tople. blokovi. estetskih navika. doživljavanja.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.razvijanje mašte. mišljenja . Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije.razvijanje percepcije.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . . samostalnog rada.uočavanje i razumijevanje kontrasta.da znaju koje su to boje suprotne. . . Glavni dio časa: .Ako čistoj boji dodajemo crnu. individualni.stavranje likovnih sadržaja spontano. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.Crtež. dajem dodatna uputstva.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. razgovora.tople i hladne boje Odgojni: . Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . radnih.Proslava Nove godine .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. Funkcionalni: . Nastavne metode rada: m.sticanje navike za samostalan rad. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). m. . sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.Slikarska paleta ima još jedno značenje . tcrne zagasitija a sive mutnija.Učenici rade ja ih obilazim.kistovi.da ponove osnovne boje. pamćenja. .

Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.razvijanje ljubavi prema radu. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. .izražavanje doživljaja. ostale namirnice. lutke.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. anemičnost.Učenici rade. kalcijumom. .razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. grafo-folija. i sređivanje radnog prostora. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Završni dio časa: Vršimo analizu radova.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani.. kartoni riječi. mineralima. Sakupljanje pribora za rad.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. .. individualni. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. soli i masnoće. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.) . namirnice. . piramida. banane. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.razvijanje spretnosti i snalažljivosti.higijena je pola zdravlja. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. grupni Nastavne metode rada: m. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. povišen krvni pritisak.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. Funkcionalni: . emotivnih reakcija i takmičarskog duha.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. .važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. neotpornost organizma na mnoge viruse. bjelančevinama .. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. kvarenje zuba. slike. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. razgovora... a neki naprosto jedu previše. a neke nedovoljno.. . .

da se pravilno razvijamo. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.jutarnjom gimnastikom. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.on bolje i uspješnije radi. .plivanjem.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.hodu i radu. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.pretjeran zamor tijela.kad su oni zdravi. Da bismo bili zdravi.alkohola i droge. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. a koje treba izbjegavati.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.bude sretan i gradi bolji bolji život.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.onda je zdrav i čitav organizam. Kad je čovjek zdrav.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.pušenje i drogu. Da bismo zaštitili naša pluća.radi. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. Samo onaj ko je zdrav može da uči.

ruke odručno zgrčene .lopte.Stav uspravni. m.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor.grudi spustiti što niže . 4.Kleknuti uspravno.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.rukama uprijeti o tlo. 7. . šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . Kružiti laktovima. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .jednom zatim drugom nogom. ajednu nogu ispružiti nazad . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.Ležati na leđima.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Ruke u laktovima saviti . m. 9.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. samostalnog rada. trčanje sa skokovima.Stav uspravni. Bočno kruženje jednom. 2.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. dodavanje i hvatanje različitim načinima.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. .ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .razvijanje navike za zdrav način života.Stav uspravni i podbočiti se. 8. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. 3. 10.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. Noge provući kroz sastavljene ruke . Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. razgovora.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. Poskokom promijeniti nogu.Kleknuti četvoronoške.raskoračni.koljena sastaviti .ruke i noge stoje okomito na tlo.Otklon lijevo ili desno. grupni Nastavne metode rada: m.razvoj takmičarskog duha učenika.Stav uspravno.Kleknuti četveronoške. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. 5.pa objema rukama istovremeno. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.trčanje uz zamahe kukova. Trčanje oko prostora za vježbanje.dlanovi na potiljku.. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.Čučnuti. .ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. drugom.ruke iznad glave. noge sastavljene i opružene. .

Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se igrači smiju kretati na terenu.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. • kako se izvodi šut. • šutiranje. • dodavanje lopte.odbrana šuta. • slobodno šutiranje sa osam metara. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. .Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu.

Učenici prelaze na samostalan rad . Analiziramo zadatke. zavičaj . tekst metoda. razgovora.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. individualni.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . upornosti . Nastavne metode rada: m. Obilazim učenike i pratim njihov rad. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . emotivnih reakcija .razvijanje urednosti i tačnosti. . razvijanje radnih navika Funkcionalni: .izražavanje doživljaja. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji.ponavljanje znanja o domovini.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Dijelim nastavne listiće.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo.metoda grafičkih radova.

Završni dio: . . Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.Analiza rada na času . 3.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . Razred:V Redni broj časa: 1. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.metoda samostalnog rada.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE..

Domaća zadaća – radna sveska . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. 3.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. opažanje.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR . pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2.razvijanje volje i istrajnosti uradu . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . m. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje . Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. individualni Nastavne metode rada: m.crtanje pravog ugla Odgojni: .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.da učenici shvate pojam ugla. m.razvijanje sposobnosti za pomatranje. razgovora.njegovanje matematičke radoznalosti. krede u boji. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .uočavanje pravog ugla.Rad na zadacima: 1. crtanje i obilježavanje uglova . demonstracije.

Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.metoda samostalnog rada. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva. .Analiza rada na času 2.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .Rad na sljedećim zadacima: 1. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.demonstracije.

Rad na sljedećim zadacima: 1.24 879 = 70 254 . Završni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .32 999 = 36 589 . razgovora. demonstracije. m. 3.Analiza rada na času .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.12 365 = 58 746 . samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ..12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. Nastavne metode rada: m. individualni.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. Računaj pismeno: 84 568 . m. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.

Radi na dva načina .PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.metoda samostalnog rada.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.demonstracije. .Rad na sljedećim zadacima: 1.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Glavni dio sata: . Završni dio: Analiza rada na času.

upornosti. rada na tekstu. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. individualni. razgovora. Odgojni: . m. demonstracije.da ponove šta su to imenice.kartoni riječi. samostalnog rada. navodimo primjere. kako ih dijelimo. Ponavljamo šta su imenice. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice.razvijanje urednosti i tačnosti. m. Nastavne metode rada: m. kako ih dijelimo.pažnje i zaključivanja. Cilj i zadaci časa Obrazovni: .razvijanje mišljenja. . rad u paru. m. Funkcionalni: . Ponavljamo rodove i broj imanica.

razvijanje percepcije. . Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.razvijanje mišljenja. -razvijanje sposobnosti za pomatranje.slovo Odgojni: . razgovora. opažanje . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. rečenica. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. .pažnje i zaključivanja. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. m.slog.da ponove pojmove. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. upornosti . demonstracije.grafo folija. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.glas.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Nastavne metode rada: m.riječ. m.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .grafoskop.razvijanje urednosti i tačnosti. samostalnog rada. m. (U rečenici pronađi imenice. individualni. Prepisivanje riječi. krede u boji. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .

m. Minela voli lale.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Lejla jeMerimina sestra. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. škola. Rosa miriše. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. individualni. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. Vera. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . razgovora. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. Ja kažem riječ. usne.razvijanje sposobnosti za pomatranje.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. Sanela. izdvajanje bitnih pojedinosti. vjetar.pregledati i analizirati domaću zadaću .razvijanje radnih navika. aleja šetati. krede u boji. m. ruka.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. raketa. Ja volim svog tatu. Uma je mala. demonstracije. grupni Nastavne metode rada: m. upornosti i istrajnosti u radu . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.isticanje cilja časa .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . m. Ramo. . smokve. Merima.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . uočavanje. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi.Obrazovni: . analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . samostalnog rada.

m.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . samostalnosti i savjesnosti u radu . m.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . individualni.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . demonstracije. m.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.Razvijanje radnih navika.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Razvijanje sposobnosti slušanja. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razgovora.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m. povezivanja nastavnih sadržaja . samostalnog rada. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.

posmatram pomicanje svjetlosti nad granama.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. jezera. Ja maštam. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. sadašnjem i budućem vremenu. pridjeve. janjead.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . staklo. .Analiza rada na času 1.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. Odredi vrstu. Moje misli odlutaše.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . brojeve i glagole. rod i broj imenica: kamenje. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. Briješće.Uvodni dio časa: . napolju. suncokret. . zamjenice.Zajednički rad Završni dio časa: . klasje. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. pisma. vuna. IMENICA VRSTA ROD BROJ . Učiteljica je ponudila temu. dok vjetar ljulja grane bagremova .

more) .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. stajaće vode. individualni.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . Nastavne metode rada: m. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa.

krstokljun. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Razred: V Datum:16. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode.12. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. kupina.2009. ribe. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . m. kako ih dijelimo.pažnje i zaključivanja. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. samostalnog rada.kartoni riječi. Odgojni: . 3. Funkcionalni: .Zadatke prezentirati na grafo-foliji.da ponove šta su to imenice. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. bakterije) 16. djetlić. m. demonstracije. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. Nabroj stajaće i tekuće vode.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. DA NE 6. barske školjke. Kako dijelimo kopnene vode? 9. životinjski plankton.razvijanje urednosti i tačnosti. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. razgovora. rada na tekstu. rad u paru. m. bršljan. 10. . Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4.razvijanje mišljenja. Koje ribe žive u barama? 15. Nastavne metode rada: m. biljni plankton. individualni. uginule rode. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 1. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. . 4. upornosti. Naverdi spratove listopadne šume: 2. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Smrekov potkornjak.

pribor za crtanje.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . individualni Nastavne metode rada: m. kako ih dijelimo. Prepisivanje riječi. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. logičko mišljenje i zaključivanje . (U rečenici pronađi imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . navodimo primjere. krede u boji. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Ponavljamo rodove i broj imanica. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Šta je obim? . m.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. demonstriranja. opažanje. razgovora.Njegovanje matematičke radoznalosti.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . Ponavljamo šta su imenice.

Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: ..Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. b=24cm i c=32cm. . .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. .Analiza rada na času - . a kraci 13 cm.