PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

3. B. 63. i 8. 5. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. BC. Tačke A. Duž AB. 6. 4. zadatak. AC su kraci trugla. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. zadaci 1. 2. 7. C su vrhovi trougla. .TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI.

Šta je obim? .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62. razgovora.Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla . opažanje.Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: . individualni Nastavne metode rada: m.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . m. logičko mišljenje i zaključivanje .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću . . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Njegovanje matematičke radoznalosti.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . demonstriranja.Analiza rada na času .

3. 5.. 4. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. a krak 43cm. 138cm i 145cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. 128cm i 159cm. 2. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. .Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 4. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 3. Izračunaj dužinu osnovice. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. 5. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. a krak 39cm. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 2. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm.

razgovora.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Obrazovni: . otkrivanje novih svojstava.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. individualni Nastavne metode rada: m. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .Pregled domaće zadaće . m.razvijati smisao za rad po određenom planu. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . krede u boji . m.razvijati promatranje.znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . demonstracije.

Zadaća iz udžbenika. .ZAVRŠNI DIO ČASA. Ponoviti sadržaje sa časa.

Obrazovni: . individualni Nastavne metode rada: m. krede u boji . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. demonstracije.Jedinica i nula u dijeljenju. . otkrivanje novih svojstava.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .znanja primijeniti u zadacima riječima. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . razgovora. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati promatranje. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati smisao za rad po određenom planu.

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.razvijati promatranje. m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . otkrivanje novih svojstava. demonstracije. . razgovora.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. . Obrazovni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.znanja primijeniti u zadacima riječima.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. krede u boji .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. . m.

Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. . Zadaća iz radne sveske.

samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati promatranje. . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Glavni dio časa: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. Obrazovni: . . otkrivanje novih svojstava.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. razgovora.razvijati smisao za rad po određenom planu.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .znanja primijeniti u zadacima riječima. demonstracije. krede u boji .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. individualni Nastavne metode rada: m. m.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

razumijevanje .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . individualni.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . mišljenja .razvijanje kulturne. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . Glavni dio časa: Igrokaz . Nastavne metode rada: razgovor.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija ..Kurban-bajram. kada i s kim dijele radost i sreću.ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje sposobnosti posmatranja. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. ČASA . radost .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . Razgovarati o iskustvima učenika kako . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . opažanja. a to je uvijek teško . sreća . časa: 12. Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . to bismo lahko postigli . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br.-izvođenje zaključaka.Božić. radne i estetske sposobnosti i navika . Ali mi želimo biti sretniji od drugih .razumijevanje pojmova: tolerancija .

Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. . Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja. Odgovaranje na pitanja.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.razgovor.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.časa: 13.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.Međutim.Donošenje zaključaka i ponavljanje.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.

Donošenje zaključaka.razgovor.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.nesebičnosti.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga . . Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.

a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. rada na tekstu. m. Slijedi detaljna analiza djela. emotivnih reakcija na pjesmu.čarobni. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. razgovora. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.jasnoće i ljepote.razvijanje sposobnosti za pomatranje.srebrenih.razvijanje mašte i radoznalosti ..brzina recitovanja. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje percepcije.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .. kreativno i apstraktno misljenje .blago.kako bi odavao utisak bogatsva. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .izražavanje doživljaja.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. individualni Nastavne metode rada: m.tih.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. opažanje.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. . Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi..PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57..) epiteti ili . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.ritmičnost Odgojni: .uočavanje pjesničkih slika .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .(zanosno. demonstracije. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.veseo. m. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .a ostali pažljivo prate.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu . a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.

.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? .godine. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma..jasnoće i ljepote.Najviše stihova ima treća strofa.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta........ Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .a umro je 1977.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova...kako bi odavao utisak bogatsva.....- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu. Osnovno osjećanje u pjesmi je. Pjesma ima 8 strofa. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika ..Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.1899.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.. ljude i predmete. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu. češkog i njemačkog jezika... EPITET POREĐENJE ..a najmanje peta i šesta.. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem...Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.

m.ponoviti pojmove stih.razvijanje radoznalosti . koji je napisao Gustav Krklec.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ .razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .Autor je više zbirki dječijih pjesama. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . . Odgojni: izražavanje doživljaja. razgovora. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje percepcije.razvijanje mašte . emotivnih reakcija na pjesmu.usvojiti znanja o epitetima.Najpoznatije su Telegrafske basne. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. m. samostalnog rada. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće.strofa. krede u boji. razvijanje urednosti . demonstracije.doživljavanje i razumijevanje pjesme.Pamte ga kao duhovitog čovjeka.plakat zime.ilustracije.slog .muzička kultura. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .likovna kultura.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. m. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. individualni Nastavne metode rada: m. .

stih.Učenici čitaju pjesmu.čitanje naglas. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.stih slogova.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. .Ponavljamo o epitetu.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. strofa stihova.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.Ugodno vam je.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Produbljivanje doživljaja pjesme. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ .Otvorite oči . Vježbanje čitanja. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati. Pronalazimo primjere. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. Ponoviti pojmove:strofa. Nastavni list. jasnije.Zapamtite taj osjećaj.odlomak . potpunije svojstvo onoga što ona znači. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše. Ocjenjivanje učenika. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.„Zima“. Epitet je stilsko izražajno sredstvo. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.slog. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

Nastavne metode rada: m. samostalnog rada.njegovanje osjetljivosti za ljepotu.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. kojih se moramo pridržavati pri pisanju.bogaćenje rječnika Funkcionalni: . zadaćnice. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . m. dajem detaljna uputstva. uočavanja. individualni. razvijanje radnih navika . m. .razvijanje mašte i radoznalosti .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . razgovora.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . Zadaća. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Učenici pišu ja ih obilazim. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje urednosti i tačnosti. upornosti . Završni dio časa: Predaja zadaćnica. i tehnička priprema za rad.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63.razvijanje sposobnosti slupšanja. demonstracije. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. . Glavni dio časa: stranica. pročita? (Korelacija sa matematikom).izvlačenje pouke Odgojni: . . Dogovor 5. Zadruga Ljubanovac 4. Najveća kuća 2.izražavanje doživljaja. stranica.grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje mašte . Ljuban i Pero 9.razvijanje radnih navika .razvijanje urednosti i tačnosti. .nastavni listovi.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Dječije ruke 8.ilustracije.razvijanje mišljenja. Pomoć .Irma je pročitala . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . .uočavanje toka radnje. izgleda.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .mjesto i vrijeme radnje. m.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . m. .razvijane ljubavi prema drugovima. m. razgovora.razvijanje percepcije . .uočavanje glavnih događaja u tekstu. krede u boji. individualni. Vlak u snijegu 7. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. samostalnog rada. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . a napisao ju je Mato Lovrak. .. demonstracije. emotivnih reakcija na priču. Izlet u grad 6. Troje mladih s Jabukovca 3. .

Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.. uz moju pomoć ako zatreba. Rečenice ću dati ja .nepravilno povezivanje slova.grupa - Slijedi samostalan rad učenika.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. pa tako i „ Vlak u snijegu “. pročitali ste ih.. .Kratak razgovor o nazivima grupa.grupa - II .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. Slijedi izvještaj grupa. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .ukratko. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. I .grupa V . a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. VII . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. vođu grupe i potreban materijal na stolu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.grupa VI . kao što smo to navikli sa pričama.grupa IV . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak.grupa III .Neki od vas su i napisali ovu lektiru.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.Pošto svaki roman ima puno stranica. Obilazim i usmjeravam učenike. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. a njihov zadatak je da lIjepo .

Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. Pisao je mnogo za djecu. debeli kum. Draga Sporedni likovi: učitelj. Pero. kondukter . djeca. grad.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. i Vlak u snijegu. Po zanimanju bio je učitelj. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. republika Hrvatska. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo.

Dječije ruke 17. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . samostalnog rada. razgovora. emotivnih reakcija na priču. m. izgleda. Pomoć . Najveća kuća 11. . krede u boji.uočavanje glavnih događaja u tekstu.. .mjesto i vrijeme radnje. Vlak u snijegu 16. m.ilustracije.izražavanje doživljaja. Zadruga Ljubanovac 13.Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. . .razvijanje mišljenja.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .razvijanje mašte . . .izvlačenje pouke Odgojni: . m. .razvijanje urednosti i tačnosti.grupni Nastavne metode rada: m. demonstracije. Dogovor 14.razvijanje percepcije .uočavanje toka radnje.Prepisivanje zapisa sa table.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.nastavni listovi.razvijanje radnih navika . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. individualni. . . . Izlet u grad 15. Troje mladih s Jabukovca 12. Ljuban i Pero 18. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijane ljubavi prema drugovima.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .

grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: . selo .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak ..

Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima. Osnovna nastavna sredstva.individualni Razgovor..Biljke sijemo pomoću sjemenki . naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja.a korijenove žilice su najtanje.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.Pokazati učenicima g.korijen šljeza. pamćenja i logičkog razmišljanja. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. uočavanja. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.kao npr.Čitamo o ulozi korijena..17.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. Naučiti šta je korijen.foliju.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.dijelove i ulogu korijena.cvekle. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. objašnjenje i demonstracija. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. učenik čita tekst ostali prate. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. tulipan.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. Glavni dio: . Učenici otvaraju svoje udžbenike str. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. Korijeni mogu biti različitih oblika .bočni je malo tanji .koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.kod mrkve.To su obično krompir.. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi. Korijen može biti spremište rezervne hrane.Glavni korijen je najdeblji.repe. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Uočiti i imenovati različite oblike korijena. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . zaključivanja.npr.

Radna sveska str. r_____________ i ž_______________. Dijelovi korijena su ___________________.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. Oblici korijena su r_________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. v____________. . Korijen u______________ biljku za tlo.12 uraditi za zadaću. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. ____________________ i ___________________.

Nastavne metode rada: m. grafofolija. razgovora. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. iz kojeg se razvija novi izdanak. zelena biljka.rastući prema svjetlosti. Svaki list se sastoji od plojke. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. lišće.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.iz iz lisnih pupoljaka.usvajanje znanja o građi biljaka.razvijanje samostalnosti u radu.rukavca(lisne osnove) i drške. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.razvijanje urednosti i tačnosti.od listova do korijena. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. razvijanje radnih navika . ZELJASTE BILJKE imaju tanku.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.o važnosti biljaka za život ljudi . Listovi se razvijaju na stablu. njihovo je stablo zeljasto.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. savitljivu zelenu koru. List može biti različitog oblika i veličine. staništu i prilagođenosti staništu.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . . individualni.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. List je mjesto odvijanja fotosinteze.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. velike grane.pljosnati su i obično zelene boje. ilustracije. cvjetove i plodove.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . U listu nastaje šećer i hranljive materije. Hrast – stablo ima debelu koru. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstracije.biljka također i diše. lišće mu u jesen opada. interesovanja za prirodne nauke .Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. enciklopedije. upornosti .Osim tjemenog pupoljka.Preko lista.

Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. .

logičkog zaključivanja. kopriva) .razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi.razvijanje mišljenja. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. posmatranja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.likovno izražavanje Funkcionalni: . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. razvijanje pažnje. mišljenja . pamćenja. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. individualni. Nastavne metode rada: metoda razgovora. Nastavna jedinica:LIST BILJKE.moralnih i kulturnih navika . Najava cilja sata. List se sastoji od: plojke. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. nervi. posebno ljubavi prema biljkama . smrča. Od opalog lišća se stvara humus. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . drške I osnove. nerva. a kod nekih ne. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Bubrežasti (ljubičica. bor.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). Uočava različite vrste listova. U njemu se stvara hrana za biljku.jajasti (nana.Usvajanje znanja o biljkama.razvijanje interesovanja za učenjem novog . ilustracije. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. drška I osnova. U proljeće će narasti novo lišće. najplodnije tlo.Igličasti (orhideja. . vrstama listova. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada.razvijanje radnih. jela…) .

grupni Nastavne metode rada: m. Korijen raste vrhom naniže. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. interesovanja za prirodne nauke. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. upornosti .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .Imenuj vrste korjena 3. . a posebno prema biljkama. 4.žiličast.sjemenka.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1.razvijanje samostalnosti u radu. demonstracije.o važnosti biljaka za život ljudi. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. Glavni korijen. razvijanje radnih navika. Po svom obliku korijen može biti:granat.njegovanje radoznalosti.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.vretenast i repast.rastući prema svjetlosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. zelena biljka. . cvijet. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.dalje od svjetlosti.od listova do korijena.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen. enciklopedije.Označi dijelove korjena 2. takmičarskog duha. na kojima su dlačice.usvajanje znanja o građi biljaka. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.razvijanje ljubavi prema prirodi.razvijanje urednosti i tačnosti..Šta je pupoljak? 3. plod . . njihovom izgledu i građi radom u grupama.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. pričvršćuje biljku za tlo.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. list. stablo. III grupa-Izdanak 1. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. Nastavni listići. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa. .Šta je izdanak? 2. grafofolija. samostalnosti. Odgojni: .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Korijen svojim žilicama . razgovora.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Funkcionalni: .Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. ilustracije. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem.. krede u boji . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. individualni. .O pričvršćuje biljku za podlogu.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta.

bor. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. paradajz. iz nje se razvija nova biljka. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. jabuka godinama listaju.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.tjemeni pupoljak. iz kojeg se razvija novi izdanak. njihovo je stablo zeljasto. Završni dio časa: Rad u radnom listu. savitljivu zelenu koru.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. ruža.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Osim tjemenog pupoljka. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.Poslije klijanja sjemenke. Prezentiranje grupa. Hrast. Neke bilke kao što su grah. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. IV grupa.

U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. kao npr. po pravilu. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti.. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. šećerna repa.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. razvijaju u zemlji. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. tj da imaju oblik korijena repe. a potom sužava. tada je naročito zadebljao. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. korijen može da preuzme i druge funkcije. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. DASKASTI KORIJENOVI . Ali. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. peršun. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. koji se naglo širi. u mrkve. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima.

savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). individualni Razgovor. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Glavni dio: . Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA.tempo i dinamiku. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. rad s tekstom. 4. objašnjenje. igre jezikom). Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . koji vire iznad zemlje. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. glasovnih mogućnosti.“ Dajte nam ljubavi“. 2. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. demonstracija. usvojiti pravila za horsko pjevanje. CD.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru.( zapsujem na tabli) 3. Odeđujemo karakter.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. pregrađujući ispod stabla čitave komore. grupni. muzičkog pamćenja. igra Muzička linija. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . u paru.

Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu.

Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. samostalnog rada. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.m.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu. . ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. . individualni.Pročitati tekst ove pjesme . .neka kapne kap . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.CD. Hajde da postignemo u razredu tišinu. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . .razvijanje mišljenja. Zdravo maleni. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. pamćenja. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.neka lupne štap .razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. razgovora.razvijanje muzičkog ukusa. demonstracije. Ilustrovanje doživljaja kompozicije.pjesmu. školi i društvenoj sredini.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . grupni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici.mrdajte prstzima .Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . m.Šta se čuje .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .kasetofon. logičkog zaključivanja .. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.podsticanje radoznalosti . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .neka šušne listopad. Odgojni: . . m.

Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.da ponove naučeno o bojama . Nastavne metode rada: m.razvijanje kulturnih. pamćenja.Crtež.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Samostalan rad učenika . demonstracije.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . sposobnosti predočavanja boje . m.. . .da znaju koje su to boje suprotne. m. samostalnog rada.hladne. individualni. estetskih navika. Glavni dio časa: .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću. mišljenja .To su intenzivne boje. duhovno bogate i oplemenjuju.razvijanje percepcije. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).razvijanje mašte. tcrne zagasitija a sive mutnija.tople i hladne boje Odgojni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Funkcionalni: . razgovora.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. doživljavanja. radnih.da ponove osnovne boje.tople. blokovi. dajem dodatna uputstva. .Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.kistovi. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Učenici rade ja ih obilazim. .Slikarska paleta ima još jedno značenje .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .razvijanje ljubavi prema praznicima . Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .sticanje navike za samostalan rad.uočavanje i razumijevanje kontrasta..Proslava Nove godine .stavranje likovnih sadržaja spontano. . .Ako čistoj boji dodajemo crnu. .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. individualni.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima.razvijanje ljubavi prema radu. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. Funkcionalni: . Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . ostale namirnice.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. . Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. lutke.izražavanje doživljaja. Završni dio časa: Vršimo analizu radova. grupni Nastavne metode rada: m. povišen krvni pritisak.. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu.. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. namirnice.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: .redovna ishrana kao uslov za zdravlje.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. i sređivanje radnog prostora.. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi.. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. slike. bjelančevinama . . Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. kvarenje zuba. a neki naprosto jedu previše. . anemičnost. .Učenici rade.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. . neotpornost organizma na mnoge viruse.. soli i masnoće. razgovora. banane. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. mineralima.. piramida. kartoni riječi.higijena je pola zdravlja. Sakupljanje pribora za rad. kalcijumom. grafo-folija.) . a neke nedovoljno. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.

.kad su oni zdravi.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.bude sretan i gradi bolji bolji život.onda je zdrav i čitav organizam.pušenje i drogu. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.on bolje i uspješnije radi. Da bismo bili zdravi. Kad je čovjek zdrav.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.hodu i radu. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.alkohola i droge.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.da se pravilno razvijamo. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Da bismo zaštitili naša pluća. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.plivanjem.pretjeran zamor tijela.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. a koje treba izbjegavati.jutarnjom gimnastikom.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Samo onaj ko je zdrav može da uči.radi. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.

Poskokom promijeniti nogu.Čučnuti.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Stav uspravni.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.Stav uspravni. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.Ležati na leđima. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.trčanje uz zamahe kukova. dodavanje i hvatanje različitim načinima. m. razgovora.ruke iznad glave.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.ruke i noge stoje okomito na tlo.dlanovi na potiljku.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.Otklon lijevo ili desno.Kleknuti četveronoške. 10. samostalnog rada. 3.Stav uspravno. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. Ruke u laktovima saviti . 5. Kružiti laktovima. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna..sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.pa objema rukama istovremeno. 7.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .rukama uprijeti o tlo. 8. demonstracije. ajednu nogu ispružiti nazad .razvoj takmičarskog duha učenika. Trčanje oko prostora za vježbanje.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.Kleknuti četvoronoške. grupni Nastavne metode rada: m.Kleknuti uspravno.Stav uspravni i podbočiti se. m.koljena sastaviti . . Odraziti se rukama i pljesnuti 6.jednom zatim drugom nogom.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. drugom.raskoračni.grudi spustiti što niže . šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.lopte. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. . sa zadacima ( na moj znak) stoj!. 9.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1. 4.razvijanje navike za zdrav način života. 2. . Noge provući kroz sastavljene ruke . Bočno kruženje jednom. noge sastavljene i opružene. . trčanje sa skokovima.ruke odručno zgrčene .

• sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. . Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se izvodi šut. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte.odbrana šuta. Završni dio časa Odmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • dodavanje lopte. • šutiranje. • slobodno šutiranje sa osam metara. • kako se igrači smiju kretati na terenu.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu.

razvijanje radnih navika Funkcionalni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . razgovora.metoda grafičkih radova. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. tekst metoda.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Dijelim nastavne listiće. zavičaj . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. upornosti . -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . emotivnih reakcija . Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Obilazim učenike i pratim njihov rad.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. Analiziramo zadatke.razvijanje urednosti i tačnosti.ponavljanje znanja o domovini. Učenici prelaze na samostalan rad .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. individualni.izražavanje doživljaja. . Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni.

DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora. 3. Završni dio: .Analiza rada na času .Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.Rad na sljedećim zadacima: 1.metoda samostalnog rada.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja. .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2..demonstracije. Razred:V Redni broj časa: 1.

razgovora. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstracije. logičko mišljenje i zaključivanje .DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. opažanje.Domaća zadaća – radna sveska .njegovanje matematičke radoznalosti. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. crtanje i obilježavanje uglova .da učenici shvate pojam ugla. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. m. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . individualni Nastavne metode rada: m. 3.Rad na zadacima: 1.razvijanje volje i istrajnosti uradu . utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .razvijanje sposobnosti za pomatranje.uočavanje pravog ugla.crtanje pravog ugla Odgojni: . m. krede u boji.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.

.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.demonstracije. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Rad na sljedećim zadacima: 1.Analiza rada na času 2.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.

Nastavne metode rada: m. m. individualni.Rad na sljedećim zadacima: 1.12 365 = 58 746 . m.. 3. Računaj pismeno: 84 568 .Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. demonstracije. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .Analiza rada na času . razgovora.32 999 = 36 589 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.24 879 = 70 254 . Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Završni dio časa: .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.

Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.demonstracije.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Glavni dio sata: .Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Radi na dva načina .Rad na sljedećim zadacima: 1. Završni dio: Analiza rada na času. .PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.

da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. kako ih dijelimo.da ponove šta su to imenice. Ponavljamo rodove i broj imanica. upornosti. navodimo primjere. rad u paru. . kako ih dijelimo. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1.pažnje i zaključivanja. m. m. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. Funkcionalni: . individualni. rada na tekstu. m.kartoni riječi. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Odgojni: . razgovora. Nastavne metode rada: m. Ponavljamo šta su imenice. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. samostalnog rada.razvijanje mišljenja.razvijanje urednosti i tačnosti.

slovo Odgojni: . m. . Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.razvijanje urednosti i tačnosti. Nastavne metode rada: m. individualni.razvijanje mišljenja. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.grafo folija.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .glas.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. m. m. krede u boji.slog. razgovora. (U rečenici pronađi imenice. samostalnog rada.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .pažnje i zaključivanja. demonstracije.riječ.grafoskop. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Prepisivanje riječi.da ponove pojmove. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. upornosti . .da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . rečenica. opažanje .razvijanje percepcije. -razvijanje sposobnosti za pomatranje. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.

ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . usne. Merima. Lejla jeMerimina sestra.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi.isticanje cilja časa . smokve. samostalnog rada. Rosa miriše. grupni Nastavne metode rada: m. Ja volim svog tatu. Uma je mala. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. aleja šetati. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. Ja kažem riječ.razvijanje sposobnosti za pomatranje. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: .pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . škola. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . Vera. m.razvijanje radnih navika. uočavanje. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske.pregledati i analizirati domaću zadaću . a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. . Ramo. raketa. individualni.Obrazovni: . razgovora. Sanela.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . ruka. Minela voli lale. vjetar. demonstracije. krede u boji. m. izdvajanje bitnih pojedinosti. upornosti i istrajnosti u radu . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. m. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.

Razvijanje radnih navika. povezivanja nastavnih sadržaja .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA .Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. samostalnosti i savjesnosti u radu .Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . demonstracije. samostalnog rada. m.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: . m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m. razgovora. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.Razvijanje sposobnosti slušanja. m. individualni.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .

Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. dok vjetar ljulja grane bagremova . janjead. Ja maštam. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. vuna.Analiza rada na času 1. Odredi vrstu. brojeve i glagole. zamjenice. klasje.Zajednički rad Završni dio časa: . napolju. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. Briješće. . IMENICA VRSTA ROD BROJ . Učiteljica je ponudila temu.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . U sljedećem tekstu pronađi: imenice. . pridjeve. suncokret. staklo.Uvodni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. rod i broj imenica: kamenje. pisma. Moje misli odlutaše. jezera.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. sadašnjem i budućem vremenu.

individualni. more) . stajaće vode.provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. . razgovora.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.

1. Naverdi spratove listopadne šume: 2. demonstracije. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11.12.razvijanje urednosti i tačnosti. uginule rode. djetlić. bršljan. bakterije) 16. Smrekov potkornjak. m. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. . DA NE 6. barske školjke. ribe. Funkcionalni: .2009.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. životinjski plankton. . upornosti. Koje ribe žive u barama? 15. kako ih dijelimo.da ponove šta su to imenice. rada na tekstu. samostalnog rada.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. 10. biljni plankton. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 3.razvijanje mišljenja. krstokljun. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Razred: V Datum:16. Da li su bare bogate živim svijetom? 14.pažnje i zaključivanja. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. Kako dijelimo kopnene vode? 9. m. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. m. 4.kartoni riječi. razgovora. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. Nabroj stajaće i tekuće vode. rad u paru. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. kupina. individualni. Odgojni: .

Njegovanje matematičke radoznalosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Razvijanje sposobnosti za pomatranje.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. logičko mišljenje i zaključivanje . Ponavljamo rodove i broj imanica. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. (U rečenici pronađi imenice. pribor za crtanje. demonstriranja.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . navodimo primjere.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . krede u boji. kako ih dijelimo.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . razgovora.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . m. Ponavljamo šta su imenice. individualni Nastavne metode rada: m. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6.Šta je obim? . Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Prepisivanje riječi. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. opažanje. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.

Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. a kraci 13 cm. .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. b=24cm i c=32cm.Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. ..Analiza rada na času - .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful