PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. 4. 5. AC su kraci trugla. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. B. Duž AB. zadaci 1. Tačke A. zadatak. 63. 7. . krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. BC. i 8. 3. C su vrhovi trougla. 6. 2.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI.

individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62. Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću . logičko mišljenje i zaključivanje .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razgovora.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Njegovanje matematičke radoznalosti. . demonstriranja. opažanje. m.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Analiza rada na času .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Šta je obim? . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .

. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. 3. Izračunaj dužinu osnovice. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 138cm i 145cm. 5. 5. 4. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. a krak 43cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 2. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 4. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. . Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. 2. a krak 39cm. 3. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. 128cm i 159cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm.

demonstracije. krede u boji . . razgovora.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64. otkrivanje novih svojstava.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati promatranje.Pregled domaće zadaće .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati smisao za rad po određenom planu. Obrazovni: .znanja primijeniti u zadacima riječima. individualni Nastavne metode rada: m. . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.

Zadaća iz udžbenika. . Ponoviti sadržaje sa časa.ZAVRŠNI DIO ČASA.

razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. razgovora. .Jedinica i nula u dijeljenju.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . m. demonstracije. krede u boji . Obrazovni: .razvijati promatranje. otkrivanje novih svojstava. individualni Nastavne metode rada: m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.znanja primijeniti u zadacima riječima. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati smisao za rad po određenom planu. m. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. individualni Nastavne metode rada: m. m. m. razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66.razvijati smisao za rad po određenom planu. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati promatranje. demonstracije.znanja primijeniti u zadacima riječima. Obrazovni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . otkrivanje novih svojstava. krede u boji . . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. .

individualni Nastavne metode rada: m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. otkrivanje novih svojstava. . . m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima. razgovora. m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati promatranje. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Glavni dio časa: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Obrazovni: . demonstracije.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . a to je uvijek teško . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razumijevanje pojmova: tolerancija .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija .Kurban-bajram.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . Razgovarati o iskustvima učenika kako . radne i estetske sposobnosti i navika . to bismo lahko postigli . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . časa: 12. Ali mi želimo biti sretniji od drugih . radost . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. kada i s kim dijele radost i sreću. opažanja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. mišljenja .razumijevanje . Glavni dio časa: Igrokaz ..tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.razvijanje sposobnosti posmatranja. individualni.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .Božić.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih .-izvođenje zaključaka. sreća . ČASA .razvijanje kulturne.ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: razgovor.

Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Odgovaranje na pitanja.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. . Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.Donošenje zaključaka i ponavljanje.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.razgovor.časa: 13.Međutim. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.

metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.Donošenje zaključaka.razgovor. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.nesebičnosti. .Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga . -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.

. .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.kako bi odavao utisak bogatsva.brzina recitovanja.srebrenih. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . m. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.a ostali pažljivo prate.) epiteti ili .jasnoće i ljepote. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.blago. Slijedi detaljna analiza djela.razvijanje mašte i radoznalosti .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.tih. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .čarobni.ritmičnost Odgojni: .izražavanje doživljaja.uočavanje pjesničkih slika .a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.razvijanje sposobnosti za pomatranje.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu . demonstracije. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. m. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.veseo. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka ..(zanosno. razgovora..PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje percepcije. rada na tekstu.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. emotivnih reakcija na pjesmu.. opažanje.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima . kreativno i apstraktno misljenje . individualni Nastavne metode rada: m.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .

Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom..... Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.jasnoće i ljepote. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .... Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .godine.. češkog i njemačkog jezika.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? ....Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.a najmanje peta i šesta.. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova...a umro je 1977..Najviše stihova ima treća strofa. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.. ljude i predmete.. EPITET POREĐENJE . Osnovno osjećanje u pjesmi je. Pjesma ima 8 strofa.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.kako bi odavao utisak bogatsva. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima........1899.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.

plakat zime.strofa. krede u boji.usvojiti znanja o epitetima. m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. razgovora.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Pamte ga kao duhovitog čovjeka.doživljavanje i razumijevanje pjesme. m.razvijanje radoznalosti . Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.Autor je više zbirki dječijih pjesama.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. razvijanje urednosti .slog .razvijanje percepcije.ilustracije.Najpoznatije su Telegrafske basne.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. .ponoviti pojmove stih. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . individualni Nastavne metode rada: m. Odgojni: izražavanje doživljaja.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . koji je napisao Gustav Krklec. emotivnih reakcija na pjesmu. samostalnog rada.likovna kultura.muzička kultura. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . demonstracije. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . .razvijanje mašte . Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.

Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.čitanje naglas. Epitet je stilsko izražajno sredstvo. jasnije. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.Zapamtite taj osjećaj. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Ocjenjivanje učenika.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. Nastavni list. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.odlomak .stih.Učenici čitaju pjesmu.Ugodno vam je. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ .Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. Produbljivanje doživljaja pjesme.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.slog. . strofa stihova.„Zima“. Ponoviti pojmove:strofa. Pronalazimo primjere.Otvorite oči .Ponavljamo o epitetu. Vježbanje čitanja. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika.stih slogova. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . Zadaća. razgovora. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. samostalnog rada. uočavanja.razvijanje sposobnosti slupšanja.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi .razvijanje mašte i radoznalosti . dajem detaljna uputstva. Učenici pišu ja ih obilazim. zadaćnice. m. individualni. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. razvijanje radnih navika .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.bogaćenje rječnika Funkcionalni: .razvijanje urednosti i tačnosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63.njegovanje osjetljivosti za ljepotu. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. kojih se moramo pridržavati pri pisanju. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . demonstracije. i tehnička priprema za rad. Završni dio časa: Predaja zadaćnica. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . upornosti . Nastavne metode rada: m. m. .

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

razvijanje mašte .razvijanje percepcije .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . . . Najveća kuća 2.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.razvijanje radnih navika .ilustracije.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . m. pročita? (Korelacija sa matematikom).PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. m. . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Dogovor 5.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . izgleda..uočavanje glavnih događaja u tekstu. a napisao ju je Mato Lovrak. Vlak u snijegu 7. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. . krede u boji. Zadruga Ljubanovac 4.grupni Nastavne metode rada: m.mjesto i vrijeme radnje. . emotivnih reakcija na priču. Troje mladih s Jabukovca 3. samostalnog rada.nastavni listovi. Glavni dio časa: stranica. .Irma je pročitala . individualni. Dječije ruke 8. Pomoć .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .izražavanje doživljaja. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije. m. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.izvlačenje pouke Odgojni: .razvijanje urednosti i tačnosti.razvijane ljubavi prema drugovima. . razgovora.uočavanje toka radnje.razvijanje mišljenja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Izlet u grad 6. Ljuban i Pero 9. stranica. .

) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. Rečenice ću dati ja . bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. Obilazim i usmjeravam učenike.grupa VI . . krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. kao što smo to navikli sa pričama. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. vođu grupe i potreban materijal na stolu. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. Slijedi izvještaj grupa. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . a njihov zadatak je da lIjepo . uz moju pomoć ako zatreba. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.grupa V . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.grupa - II . Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.Pošto svaki roman ima puno stranica. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.ukratko.Kratak razgovor o nazivima grupa.. pročitali ste ih.nepravilno povezivanje slova.grupa III .Neki od vas su i napisali ovu lektiru.. VII .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. I . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak.grupa IV . pa tako i „ Vlak u snijegu “.

kondukter . Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. Pero. debeli kum. Pisao je mnogo za djecu.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. grad. djeca. i Vlak u snijegu. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Po zanimanju bio je učitelj. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. Draga Sporedni likovi: učitelj. republika Hrvatska.

mjesto i vrijeme radnje. . m. Zadruga Ljubanovac 13. m.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .uočavanje glavnih događaja u tekstu. Najveća kuća 11.ilustracije. . izgleda. . Izlet u grad 15. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . . razgovora. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.izražavanje doživljaja.grupni Nastavne metode rada: m..razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . demonstracije. m.razvijanje mišljenja. . Troje mladih s Jabukovca 12. . .uočavanje toka radnje. krede u boji. Dogovor 14.Prepisivanje zapisa sa table.razvijanje percepcije . samostalnog rada.razvijanje mašte .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: .razvijane ljubavi prema drugovima.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.razvijanje radnih navika .razvijanje urednosti i tačnosti. Pomoć . .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . individualni.izvlačenje pouke Odgojni: . Ljuban i Pero 18. . Vlak u snijegu 16. .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.nastavni listovi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. emotivnih reakcija na priču. . Dječije ruke 17.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .

grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: . selo .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak ..

. objašnjenje i demonstracija. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.17.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.repe.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. tulipan.To su obično krompir. Naučiti šta je korijen. uočavanja.Korijen nekih biljaka je i ljekovit. Učenici otvaraju svoje udžbenike str. naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke . Lijepo i uredno crtanje i pisanje.Pokazati učenicima g. zaključivanja. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.npr.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.dijelove i ulogu korijena.bočni je malo tanji .korijen šljeza.kod mrkve. Korijen može biti spremište rezervne hrane..kao npr. Osnovna nastavna sredstva. Korijeni mogu biti različitih oblika . učenik čita tekst ostali prate. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Biljke sijemo pomoću sjemenki .Glavni korijen je najdeblji.individualni Razgovor.foliju. pamćenja i logičkog razmišljanja. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.cvekle. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.a korijenove žilice su najtanje..Čitamo o ulozi korijena. Glavni dio: .

r_____________ i ž_______________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. v____________. Korijen u______________ biljku za tlo. Dijelovi korijena su ___________________. Radna sveska str. ____________________ i ___________________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. Oblici korijena su r_________. . Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table.12 uraditi za zadaću.

lišće mu u jesen opada. Hrast – stablo ima debelu koru. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Svaki list se sastoji od plojke. razvijanje radnih navika .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . U listu nastaje šećer i hranljive materije.usvajanje znanja o građi biljaka. Nastavne metode rada: m. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. cvjetove i plodove. upornosti . interesovanja za prirodne nauke . zelena biljka.biljka također i diše. razgovora. demonstracije.od listova do korijena. .o važnosti biljaka za život ljudi .Preko lista.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. List može biti različitog oblika i veličine. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .rukavca(lisne osnove) i drške.rastući prema svjetlosti. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. savitljivu zelenu koru.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . ilustracije.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . njihovo je stablo zeljasto. Listovi se razvijaju na stablu. individualni. velike grane. iz kojeg se razvija novi izdanak. lišće.iz iz lisnih pupoljaka.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. List je mjesto odvijanja fotosinteze.pljosnati su i obično zelene boje. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . grafofolija.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .razvijanje samostalnosti u radu. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .Osim tjemenog pupoljka. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke.razvijanje urednosti i tačnosti. enciklopedije.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. staništu i prilagođenosti staništu. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.

Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. . Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. Kada se osuše zalijepi ih u herbar..Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.

nerva.likovno izražavanje Funkcionalni: . List se sastoji od: plojke. smrča. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku.jajasti (nana.Igličasti (orhideja. razvijanje pažnje. drške I osnove. pamćenja.razvijanje interesovanja za učenjem novog .razvijanje mišljenja.Usvajanje znanja o biljkama. jela…) . očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Bubrežasti (ljubičica.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.razvijanje radnih. a kod nekih ne. U proljeće će narasti novo lišće. vrstama listova. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . najplodnije tlo.moralnih i kulturnih navika . Od opalog lišća se stvara humus. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . logičkog zaključivanja. Najava cilja sata. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. kopriva) . ilustracije.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. bor.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. nervi. U njemu se stvara hrana za biljku. . drška I osnova. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. posmatranja. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. individualni. Nastavne metode rada: metoda razgovora. Uočava različite vrste listova. mišljenja . posebno ljubavi prema biljkama . Nastavna jedinica:LIST BILJKE. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Korijen svojim žilicama . Funkcionalni: . list. Korijen raste vrhom naniže.O pričvršćuje biljku za podlogu. ilustracije. razvijanje radnih navika.od listova do korijena. individualni. krede u boji .Šta je izdanak? 2. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.dalje od svjetlosti. njihovom izgledu i građi radom u grupama.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. upornosti .Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do .bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. takmičarskog duha. samostalnosti. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. Glavni korijen. grafofolija.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.razvijanje samostalnosti u radu.Označi dijelove korjena 2. grupni Nastavne metode rada: m. Stablo može biti zeljasto i drvenasto..osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. III grupa-Izdanak 1. enciklopedije. .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. . . .razvijanje urednosti i tačnosti. .o važnosti biljaka za život ljudi.njegovanje radoznalosti. Nastavni listići.sjemenka. pričvršćuje biljku za tlo.vretenast i repast.rastući prema svjetlosti. demonstracije. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa. zelena biljka. Po svom obliku korijen može biti:granat.Imenuj vrste korjena 3. razgovora.Šta je pupoljak? 3. plod .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. interesovanja za prirodne nauke.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. 4. cvijet.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa.razvijanje ljubavi prema prirodi. a posebno prema biljkama. Odgojni: .žiličast. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima. na kojima su dlačice. stablo. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.usvajanje znanja o građi biljaka.

tjemeni pupoljak.Poslije klijanja sjemenke. paradajz. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. jabuka godinama listaju. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. ruža. bor.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. njihovo je stablo zeljasto. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. IV grupa. Neke bilke kao što su grah.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. Prezentiranje grupa. iz kojeg se razvija novi izdanak. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . ona prethodno mora nabubriti i proklijati. Hrast.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. savitljivu zelenu koru.Osim tjemenog pupoljka. Završni dio časa: Rad u radnom listu.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. iz nje se razvija nova biljka. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke.

Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. po pravilu. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se.. šećerna repa. DASKASTI KORIJENOVI . ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. a potom sužava. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Ali. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. tada je naročito zadebljao. koji se naglo širi. korijen može da preuzme i druge funkcije. razvijaju u zemlji.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. peršun. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. u mrkve. kao npr. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. tj da imaju oblik korijena repe.

“ Dajte nam ljubavi“. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. koji vire iznad zemlje. Glavni dio: . Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. pregrađujući ispod stabla čitave komore. demonstracija. 2.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. glasovnih mogućnosti. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . u paru. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. usvojiti pravila za horsko pjevanje.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . 4. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). igre jezikom).( zapsujem na tabli) 3. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Odeđujemo karakter.tempo i dinamiku. individualni Razgovor. objašnjenje. grupni. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. rad s tekstom. muzičkog pamćenja. igra Muzička linija. CD.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.

demonstracije. m.pjesmu. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.Šta se čuje .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela.kasetofon.Pročitati tekst ove pjesme .razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.neka šušne listopad.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.CD.podsticanje radoznalosti .neka kapne kap . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .m. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. Hajde da postignemo u razredu tišinu. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. .razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ..neka lupne štap . Ilustrovanje doživljaja kompozicije. . školi i društvenoj sredini.mrdajte prstzima . ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . . individualni.. m. Zdravo maleni. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . razgovora.razvijanje mišljenja.razvijanje muzičkog ukusa. . Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Odgojni: . a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu. grupni Nastavne metode rada: m. pamćenja. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . samostalnog rada. logičkog zaključivanja .

. Nastavne metode rada: m.uočavanje i razumijevanje kontrasta. Funkcionalni: .Učenici rade ja ih obilazim. mišljenja .da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. pamćenja.kistovi.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. samostalnog rada.. estetskih navika. .hladne. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.da znaju koje su to boje suprotne. m.razvijanje kulturnih.Samostalan rad učenika .da ponove naučeno o bojama . duhovno bogate i oplemenjuju.. .razvijanje mašte.To su intenzivne boje.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. dajem dodatna uputstva. . Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.Slikarska paleta ima još jedno značenje . .akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Crtež.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. Glavni dio časa: . .uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .tople. sposobnosti predočavanja boje . .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. razgovora. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.Proslava Nove godine .Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.tople i hladne boje Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. radnih. doživljavanja.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).razvijanje ljubavi prema praznicima . m.da ponove osnovne boje.stavranje likovnih sadržaja spontano. demonstracije. tcrne zagasitija a sive mutnija.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . individualni.Ako čistoj boji dodajemo crnu.sticanje navike za samostalan rad. blokovi.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.razvijanje percepcije.

Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. Funkcionalni: . ostale namirnice. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. i sređivanje radnog prostora.redovna ishrana kao uslov za zdravlje.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . slike. kvarenje zuba. a neki naprosto jedu previše.razvijanje ljubavi prema radu.. grafo-folija.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. .Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. piramida. a neke nedovoljno. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni... . soli i masnoće. kartoni riječi. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. grupni Nastavne metode rada: m. individualni. emotivnih reakcija i takmičarskog duha.. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima.Učenici rade. . banane. neotpornost organizma na mnoge viruse. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . bjelančevinama . . . razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu.izražavanje doživljaja. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. kalcijumom. povišen krvni pritisak. anemičnost. razgovora. Završni dio časa: Vršimo analizu radova. lutke... Sakupljanje pribora za rad. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.) . . . ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja.higijena je pola zdravlja. namirnice. mineralima.

Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.radi.jutarnjom gimnastikom. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.on bolje i uspješnije radi. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo. Samo onaj ko je zdrav može da uči.bude sretan i gradi bolji bolji život. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana. Da bismo zaštitili naša pluća.pušenje i drogu.da se pravilno razvijamo. . Da bismo bili zdravi.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.onda je zdrav i čitav organizam.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.alkohola i droge.pretjeran zamor tijela. Kad je čovjek zdrav. a koje treba izbjegavati.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.hodu i radu.plivanjem.kad su oni zdravi.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.

razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. .lopte.Stav uspravni.Čučnuti. drugom. Kružiti laktovima.ruke i noge stoje okomito na tlo. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .Kleknuti četveronoške..sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . trčanje sa skokovima.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor.Stav uspravno. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. 7. 4. . čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.Kleknuti uspravno.grudi spustiti što niže .koljena sastaviti .ruke iznad glave.raskoračni.ruke odručno zgrčene .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. Noge provući kroz sastavljene ruke . Poskokom promijeniti nogu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . samostalnog rada. dodavanje i hvatanje različitim načinima. 3. 8.dlanovi na potiljku. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. m. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. Ruke u laktovima saviti .razvoj takmičarskog duha učenika.razvijanje navike za zdrav način života. 9.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. 5. .strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. m. grupni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.jednom zatim drugom nogom.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. razgovora. 10. ajednu nogu ispružiti nazad .Stav uspravni. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. Trčanje oko prostora za vježbanje.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.Kleknuti četvoronoške.Otklon lijevo ili desno.Ležati na leđima. .ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.pa objema rukama istovremeno. 2. Bočno kruženje jednom. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Stav uspravni i podbočiti se.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.trčanje uz zamahe kukova. noge sastavljene i opružene.rukama uprijeti o tlo.

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. • šutiranje. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. . • dodavanje lopte.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se izvodi šut. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • slobodno šutiranje sa osam metara.odbrana šuta.

Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. zavičaj .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji.metoda grafičkih radova. Obilazim učenike i pratim njihov rad. Dijelim nastavne listiće. razgovora. Učenici prelaze na samostalan rad .razvijanje urednosti i tačnosti.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: .ponavljanje znanja o domovini. tekst metoda. razvijanje radnih navika Funkcionalni: .izražavanje doživljaja.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. individualni. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. upornosti . Nastavne metode rada: m. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. emotivnih reakcija . Analiziramo zadatke.

DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.demonstracije. .Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.. 3.Rad na sljedećim zadacima: 1. Razred:V Redni broj časa: 1. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja. Završni dio: .Analiza rada na času .metoda samostalnog rada.

crtanje pravog ugla Odgojni: .Rad na zadacima: 1.Domaća zadaća – radna sveska . Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . logičko mišljenje i zaključivanje .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. razgovora.razvijanje sposobnosti za pomatranje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . opažanje. m. 3. demonstracije. krede u boji.razvijanje volje i istrajnosti uradu . Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.da učenici shvate pojam ugla. individualni Nastavne metode rada: m.uočavanje pravog ugla.njegovanje matematičke radoznalosti. m. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . crtanje i obilježavanje uglova . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. . Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .Analiza rada na času 2.demonstracije. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.metoda samostalnog rada.

Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. razgovora. m. Računaj pismeno: 84 568 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . individualni.Analiza rada na času .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.12 365 = 58 746 . 3. Završni dio časa: .Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavne metode rada: m.32 999 = 36 589 .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.24 879 = 70 254 . m.. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.metoda samostalnog rada. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.Rad na sljedećim zadacima: 1.demonstracije. Završni dio: Analiza rada na času.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Glavni dio sata: .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Radi na dva načina . .

.pažnje i zaključivanja. kako ih dijelimo. Ponavljamo rodove i broj imanica. kako ih dijelimo. Funkcionalni: . Ponavljamo šta su imenice.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.da ponove šta su to imenice. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . upornosti. Nastavne metode rada: m. individualni.razvijanje mišljenja. samostalnog rada. Odgojni: . razgovora. m. navodimo primjere. rad u paru. rada na tekstu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. m. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Cilj i zadaci časa Obrazovni: .razvijanje urednosti i tačnosti. demonstracije.kartoni riječi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1.

slovo Odgojni: .riječ. m. m. individualni. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. razgovora.pažnje i zaključivanja.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.grafoskop. rečenica. m. .slog.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . Prepisivanje riječi. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.da ponove pojmove. (U rečenici pronađi imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. krede u boji.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . Nastavne metode rada: m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće.grafo folija. samostalnog rada. demonstracije.razvijanje urednosti i tačnosti. opažanje . -razvijanje sposobnosti za pomatranje. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. upornosti . .glas.razvijanje percepcije.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje mišljenja.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .

smokve. upornosti i istrajnosti u radu . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . aleja šetati. vjetar. m. Rosa miriše. ruka. krede u boji. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . Minela voli lale. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. grupni Nastavne metode rada: m. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . razgovora.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . uočavanje. Ja volim svog tatu.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova.razvijanje radnih navika. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. Uma je mala. Merima. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. samostalnog rada. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. izdvajanje bitnih pojedinosti. Lejla jeMerimina sestra.razvijanje sposobnosti za pomatranje. škola. m. m. raketa. Vera. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi.isticanje cilja časa . Sanela.Obrazovni: . demonstracije.pregledati i analizirati domaću zadaću .primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . usne. individualni.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. Ramo. Ja kažem riječ.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima .

rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razvijanje radnih navika.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. samostalnosti i savjesnosti u radu .Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . razgovora. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . samostalnog rada. m. povezivanja nastavnih sadržaja .glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.Razvijanje sposobnosti slušanja. m. demonstracije. m.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . individualni.

Odredi vrstu.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. Briješće. Moje misli odlutaše. . suncokret. janjead.Uvodni dio časa: . IMENICA VRSTA ROD BROJ . zamjenice. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. pisma. vuna.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . dok vjetar ljulja grane bagremova . Učiteljica je ponudila temu.Zajednički rad Završni dio časa: . pridjeve. klasje. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. rod i broj imenica: kamenje. staklo.Analiza rada na času 1. napolju. brojeve i glagole. jezera. Ja maštam.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. sadašnjem i budućem vremenu.

razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. . individualni.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m. more) . stajaće vode. razgovora.

samostalnog rada. Odgojni: . Kako dijelimo kopnene vode? 9. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. krstokljun. Razred: V Datum:16.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. 3. demonstracije. Koje ribe žive u barama? 15.pažnje i zaključivanja. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. Nastavne metode rada: m. DA NE 6. barske školjke. Nabroj stajaće i tekuće vode. djetlić. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. kako ih dijelimo.2009. biljni plankton. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. 1. Naverdi spratove listopadne šume: 2. m. Funkcionalni: . upornosti. rad u paru. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. rada na tekstu.12. razgovora. m. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. m. bršljan. životinjski plankton. ribe. individualni. bakterije) 16. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . kupina.razvijanje urednosti i tačnosti. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13.razvijanje mišljenja. Smrekov potkornjak. 4.da ponove šta su to imenice. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina.kartoni riječi. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. . Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. 10. uginule rode.

opažanje.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . (U rečenici pronađi imenice. individualni Nastavne metode rada: m. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstriranja. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. razgovora. m.Šta je obim? . Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. logičko mišljenje i zaključivanje . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Prepisivanje riječi.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Ponavljamo šta su imenice. krede u boji. pribor za crtanje.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Ponavljamo rodove i broj imanica. navodimo primjere.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. kako ih dijelimo.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .Njegovanje matematičke radoznalosti.

Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . b=24cm i c=32cm. . .. a kraci 13 cm.Analiza rada na času - .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. . Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful