PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

3. B. 7. i 8. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. . BC. 5. C su vrhovi trougla. 63.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. Tačke A. zadatak. 6. Duž AB. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. zadaci 1. 4. 2. AC su kraci trugla.

Analiza rada na času . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstriranja.Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. opažanje. m.Šta je obim? . .Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: . logičko mišljenje i zaključivanje .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Njegovanje matematičke radoznalosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće. razgovora. individualni Nastavne metode rada: m.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .

Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 4. Izračunaj dužinu osnovice. 2. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. 128cm i 159cm. 3. 5. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm.. 138cm i 145cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. . 3. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. 4. a krak 43cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 2. 5. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Dužina jednog kraka je 25 cm. a krak 39cm. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm.

demonstracije.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m. krede u boji .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . razgovora. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. Obrazovni: . .znanja primijeniti u zadacima riječima. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati promatranje. m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . otkrivanje novih svojstava.razvijati smisao za rad po određenom planu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.Pregled domaće zadaće .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . individualni Nastavne metode rada: m.

Zadaća iz udžbenika.ZAVRŠNI DIO ČASA. . Ponoviti sadržaje sa časa.

ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. individualni Nastavne metode rada: m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . demonstracije. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji . .razvijati smisao za rad po određenom planu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65.razvijati promatranje.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . m. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. m.znanja primijeniti u zadacima riječima.Jedinica i nula u dijeljenju.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Obrazovni: .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . razgovora. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . otkrivanje novih svojstava.

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. . . m. razgovora.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.znanja primijeniti u zadacima riječima. .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m. Obrazovni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji . individualni Nastavne metode rada: m. demonstracije. otkrivanje novih svojstava.razvijati promatranje.

. Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

razvijati savjesnost i samostalnost u radu . individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . m. otkrivanje novih svojstava. krede u boji . demonstracije.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Glavni dio časa: .razvijati smisao za rad po određenom planu.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. razgovora. m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .znanja primijeniti u zadacima riječima. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . .razvijati promatranje. Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. časa: 12.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . ČASA .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: Igrokaz . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .Božić. a to je uvijek teško .razvijanje kulturne.razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. Ali mi želimo biti sretniji od drugih . Nastavne metode rada: razgovor. radost . mišljenja .. kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .razumijevanje . opažanja.razvijanje sposobnosti posmatranja. sreća .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . individualni. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.Kurban-bajram. Razgovarati o iskustvima učenika kako .-izvođenje zaključaka. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. to bismo lahko postigli . kada i s kim dijele radost i sreću.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu .razumijevanje pojmova: tolerancija . radne i estetske sposobnosti i navika .

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. .Donošenje zaključaka i ponavljanje. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.časa: 13.Međutim.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Odgovaranje na pitanja.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.razgovor.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.

individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga . . Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.nesebičnosti.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.razgovor.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.Donošenje zaključaka.a zatim čitamo neke definicije date u novinama. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.

veseo. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mašte i radoznalosti . Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. individualni Nastavne metode rada: m. Slijedi detaljna analiza djela. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu. kreativno i apstraktno misljenje .O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57..a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.uočavanje pjesničkih slika . m.jasnoće i ljepote.izražavanje doživljaja.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.tih.ritmičnost Odgojni: . m.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.razvijanje sposobnosti za pomatranje.a ostali pažljivo prate.blago.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . opažanje.kako bi odavao utisak bogatsva.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. rada na tekstu..(zanosno. emotivnih reakcija na pjesmu. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.razvijanje percepcije.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . demonstracije. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora.srebrenih..Jedan učenik čita zabilješke o piscu.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.čarobni.brzina recitovanja.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .) epiteti ili . ..

..Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Osnovno osjećanje u pjesmi je.godine....kako bi odavao utisak bogatsva..Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.. Pjesma ima 8 strofa...a najmanje peta i šesta. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? .. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj . on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima... ljude i predmete.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog... Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem.... Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika ....1899. češkog i njemačkog jezika.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu..jasnoće i ljepote. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova... Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. EPITET POREĐENJE .Najviše stihova ima treća strofa... STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.a umro je 1977.

m.muzička kultura.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina.razvijanje radoznalosti .Pamte ga kao duhovitog čovjeka.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . krede u boji.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .likovna kultura. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .razvijanje percepcije. samostalnog rada.Autor je više zbirki dječijih pjesama.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.usvojiti znanja o epitetima.slog .doživljavanje i razumijevanje pjesme. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. razgovora. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . m. razvijanje urednosti .razvijanje mašte . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . Odgojni: izražavanje doživljaja. .ilustracije. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. demonstracije. koji je napisao Gustav Krklec. .plakat zime.Najpoznatije su Telegrafske basne. individualni Nastavne metode rada: m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .ponoviti pojmove stih.strofa. emotivnih reakcija na pjesmu. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ .

Ponoviti pojmove:strofa. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. Produbljivanje doživljaja pjesme.Zapamtite taj osjećaj.Ponavljamo o epitetu.stih.čitanje naglas. Vježbanje čitanja.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.Ugodno vam je.Otvorite oči . jasnije. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.stih slogova.„Zima“.odlomak . Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.Učenici čitaju pjesmu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.slog. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. . Ocjenjivanje učenika. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ .Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Nastavni list. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. strofa stihova. Pronalazimo primjere.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

razgovora. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.njegovanje osjetljivosti za ljepotu.razvijanje urednosti i tačnosti. uočavanja. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. razvijanje radnih navika .razvijanje mašte i radoznalosti . kojih se moramo pridržavati pri pisanju. Zadaća.razvijanje sposobnosti slupšanja. m. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . i tehnička priprema za rad.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . samostalnog rada.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . demonstracije. Završni dio časa: Predaja zadaćnica. Učenici pišu ja ih obilazim. m. . razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . individualni. dajem detaljna uputstva. zadaćnice. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. upornosti .

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

krede u boji..razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . Izlet u grad 6. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Zadruga Ljubanovac 4. Vlak u snijegu 7. razgovora.uočavanje glavnih događaja u tekstu. m. Troje mladih s Jabukovca 3.grupni Nastavne metode rada: m.mjesto i vrijeme radnje. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mišljenja. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Dječije ruke 8. izgleda.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. . Pomoć . demonstracije.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ .uočavanje toka radnje.izražavanje doživljaja.razvijanje mašte . Glavni dio časa: stranica.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . a napisao ju je Mato Lovrak. pročita? (Korelacija sa matematikom).PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. Dogovor 5.razvijanje percepcije .razvijanje radnih navika . . Ljuban i Pero 9. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijane ljubavi prema drugovima. . .nastavni listovi.ilustracije.Irma je pročitala . emotivnih reakcija na priču. . . . . Najveća kuća 2. stranica. m.izvlačenje pouke Odgojni: .razvijanje urednosti i tačnosti. individualni. samostalnog rada.

kao što smo to navikli sa pričama.. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.grupa VI . Slijedi izvještaj grupa. pa tako i „ Vlak u snijegu “.Neki od vas su i napisali ovu lektiru. VII . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.grupa III . Rečenice ću dati ja . bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana.Kratak razgovor o nazivima grupa. pročitali ste ih. Obilazim i usmjeravam učenike.nepravilno povezivanje slova.grupa V . a njihov zadatak je da lIjepo .ukratko. I . a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman.. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.grupa - II . uz moju pomoć ako zatreba.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.Pošto svaki roman ima puno stranica.. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.grupa IV . Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. vođu grupe i potreban materijal na stolu. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. .

i Vlak u snijegu. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. debeli kum. grad. Pisao je mnogo za djecu.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. djeca. kondukter . Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. Pero. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. republika Hrvatska. Draga Sporedni likovi: učitelj. Po zanimanju bio je učitelj.

. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . Zadruga Ljubanovac 13. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . samostalnog rada.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . Pomoć . . . Izlet u grad 15.razvijanje mišljenja. m. .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . individualni. krede u boji. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora.izražavanje doživljaja. . .grupni Nastavne metode rada: m.nastavni listovi. Dogovor 14. Troje mladih s Jabukovca 12.uočavanje glavnih događaja u tekstu.razvijanje mašte . Vlak u snijegu 16. . izgleda. .razvijanje radnih navika .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.mjesto i vrijeme radnje.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. Ljuban i Pero 18.razvijanje percepcije .izvlačenje pouke Odgojni: . m. Najveća kuća 11.. Dječije ruke 17. m. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .ilustracije. .razvijane ljubavi prema drugovima.uočavanje toka radnje. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijanje urednosti i tačnosti.Prepisivanje zapisa sa table.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. demonstracije. emotivnih reakcija na priču.

. grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo . Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak .

naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi. zaključivanja.cvekle. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.kao npr. Korijen može biti spremište rezervne hrane.kod mrkve..17.korijen šljeza. uočavanja.npr.dijelove i ulogu korijena.Glavni korijen je najdeblji.To su obično krompir. tulipan..PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.Pokazati učenicima g.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.a korijenove žilice su najtanje.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena..individualni Razgovor. učenik čita tekst ostali prate.Biljke sijemo pomoću sjemenki .foliju. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke . pamćenja i logičkog razmišljanja.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. Korijeni mogu biti različitih oblika . Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. Lijepo i uredno crtanje i pisanje. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .Čitamo o ulozi korijena. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. Osnovna nastavna sredstva.bočni je malo tanji . Učenici otvaraju svoje udžbenike str. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. objašnjenje i demonstracija.repe. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima. Naučiti šta je korijen. Glavni dio: .

Korijen u______________ biljku za tlo.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. v____________. Radna sveska str. ____________________ i ___________________. Dijelovi korijena su ___________________. r_____________ i ž_______________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. . Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. Oblici korijena su r_________.12 uraditi za zadaću.Završni dio: Kratak osvrt na čas.

rukavca(lisne osnove) i drške.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .usvajanje znanja o građi biljaka.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.od listova do korijena. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .iz iz lisnih pupoljaka.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. U listu nastaje šećer i hranljive materije.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.Preko lista. grafofolija. individualni. iz kojeg se razvija novi izdanak. upornosti . Nastavne metode rada: m.razvijanje samostalnosti u radu.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .rastući prema svjetlosti.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .zajedno sa listovima stablo čini izdanak. . DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.Listovi mogu imati vrlo različit oblik.biljka također i diše. List može biti različitog oblika i veličine. razgovora. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.Osim tjemenog pupoljka.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. lišće.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak.o važnosti biljaka za život ljudi . demonstracije.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. Svaki list se sastoji od plojke.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.pljosnati su i obično zelene boje. enciklopedije.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . Hrast – stablo ima debelu koru. interesovanja za prirodne nauke . savitljivu zelenu koru. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.razvijanje urednosti i tačnosti. cvjetove i plodove. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. njihovo je stablo zeljasto. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. Listovi se razvijaju na stablu. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. zelena biljka. List je mjesto odvijanja fotosinteze. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. razvijanje radnih navika . velike grane. ilustracije. lišće mu u jesen opada. staništu i prilagođenosti staništu. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.

Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.. . Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.

U proljeće će narasti novo lišće.razvijanje interesovanja za učenjem novog . mišljenja . drška I osnova. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. . smrča.Usvajanje znanja o biljkama.likovno izražavanje Funkcionalni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. Uočava različite vrste listova. ilustracije.jajasti (nana. jela…) . kopriva) . dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . pamćenja. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. List se sastoji od: plojke. najplodnije tlo. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.Bubrežasti (ljubičica. Nastavne metode rada: metoda razgovora. U njemu se stvara hrana za biljku. nervi.razvijanje radnih.razvijanje mišljenja.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. a kod nekih ne. Najava cilja sata. posmatranja. drške I osnove. bor. logičkog zaključivanja. nerva. individualni. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica:LIST BILJKE. posebno ljubavi prema biljkama .Igličasti (orhideja. vrstama listova. Od opalog lišća se stvara humus. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. razvijanje pažnje. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu.moralnih i kulturnih navika . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku.

o važnosti biljaka za život ljudi. takmičarskog duha. Odgojni: .Imenuj vrste korjena 3. samostalnosti. Glavni korijen.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika ..Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. zelena biljka. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. grafofolija.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. upornosti . stablo. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.žiličast.sjemenka.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen. Korijen svojim žilicama . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Označi dijelove korjena 2. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. .vretenast i repast.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. pričvršćuje biljku za tlo.od listova do korijena. razgovora. na kojima su dlačice. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke.rastući prema svjetlosti. cvijet. enciklopedije.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. razvijanje radnih navika.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. .zajedno sa listovima stablo čini izdanak. demonstracije. Korijen raste vrhom naniže. III grupa-Izdanak 1. plod .Šta je izdanak? 2. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. 4.dalje od svjetlosti.Šta je pupoljak? 3. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. a posebno prema biljkama.njegovanje radoznalosti. . Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. interesovanja za prirodne nauke. Funkcionalni: . ilustracije.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do .bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Nastavni listići. .razvijanje samostalnosti u radu.usvajanje znanja o građi biljaka. Po svom obliku korijen može biti:granat. njihovom izgledu i građi radom u grupama. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). individualni.razvijanje ljubavi prema prirodi. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.. krede u boji . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje urednosti i tačnosti.O pričvršćuje biljku za podlogu. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . list. . grupni Nastavne metode rada: m.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.

Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. iz nje se razvija nova biljka. Prezentiranje grupa. IV grupa. jabuka godinama listaju. ruža.Osim tjemenog pupoljka.tjemeni pupoljak. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Neke bilke kao što su grah. bor. iz kojeg se razvija novi izdanak. savitljivu zelenu koru.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. njihovo je stablo zeljasto.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. Završni dio časa: Rad u radnom listu. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. paradajz.Poslije klijanja sjemenke. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . Hrast.

pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. peršun. koji se naglo širi. DASKASTI KORIJENOVI . Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. u mrkve. tada je naročito zadebljao. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. korijen može da preuzme i druge funkcije. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. šećerna repa. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. razvijaju u zemlji. Ali. tj da imaju oblik korijena repe.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. kao npr. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. po pravilu. a potom sužava. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa.

grupni. glasovnih mogućnosti. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. usvojiti pravila za horsko pjevanje. demonstracija.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. CD. muzičkog pamćenja. u paru. individualni Razgovor. 2. igra Muzička linija.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. pregrađujući ispod stabla čitave komore. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje .tempo i dinamiku. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.“ Dajte nam ljubavi“. igre jezikom). 4. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. koji vire iznad zemlje. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. Odeđujemo karakter. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente.( zapsujem na tabli) 3. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. rad s tekstom. Glavni dio: . objašnjenje.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka.

Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: .Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.

Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.pjesmu. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.neka lupne štap .neka šušne listopad. pamćenja.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe .kasetofon. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. demonstracije. grupni Nastavne metode rada: m. . Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . m.mrdajte prstzima ..CD. samostalnog rada. . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.Pročitati tekst ove pjesme . .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.razvijanje muzičkog ukusa. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Ilustrovanje doživljaja kompozicije.podsticanje radoznalosti . logičkog zaključivanja . . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. m. Hajde da postignemo u razredu tišinu. razgovora.neka kapne kap . Odgojni: .razvijanje mišljenja. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.. Zdravo maleni.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.Šta se čuje . Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. školi i društvenoj sredini. . Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. individualni.m.

. Glavni dio časa: .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije.razvijanje mašte.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja . Funkcionalni: . .razvijanje percepcije.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.da ponove naučeno o bojama . samostalnog rada.Slikarska paleta ima još jedno značenje . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).da znaju koje su to boje suprotne. m.uočavanje i razumijevanje kontrasta.Samostalan rad učenika . .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .tople.stavranje likovnih sadržaja spontano.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora. doživljavanja. estetskih navika. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. individualni.kistovi.da ponove osnovne boje.To su intenzivne boje.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: ..Učenici rade ja ih obilazim. blokovi.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . . m. mišljenja . tcrne zagasitija a sive mutnija.sticanje navike za samostalan rad. demonstracije.. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Ako čistoj boji dodajemo crnu. Nastavne metode rada: m. dajem dodatna uputstva.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne. pamćenja.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. .hladne.Proslava Nove godine .razvijanje ljubavi prema praznicima .tople i hladne boje Odgojni: . Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. duhovno bogate i oplemenjuju.razvijanje kulturnih. sposobnosti predočavanja boje . .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. .Crtež. radnih.

. kvarenje zuba. anemičnost.razvijanje ljubavi prema radu. .. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja..razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. ostale namirnice.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. Završni dio časa: Vršimo analizu radova. i sređivanje radnog prostora.razvijanje spretnosti i snalažljivosti..ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. kartoni riječi. banane. povišen krvni pritisak. . Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera. Funkcionalni: . slike. lutke. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. razgovora. kalcijumom. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. a neke nedovoljno. individualni. . mineralima.higijena je pola zdravlja. neotpornost organizma na mnoge viruse. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. . soli i masnoće.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom..upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: .. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. piramida. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.izražavanje doživljaja. grafo-folija.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima.Učenici rade. a neki naprosto jedu previše. grupni Nastavne metode rada: m. namirnice. . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. . bjelančevinama .) .razvijanje mišljenja i pamćenja učenika.. Sakupljanje pribora za rad. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja.

na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima. Da bismo bili zdravi. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana. Kad je čovjek zdrav.hodu i radu.bude sretan i gradi bolji bolji život. Samo onaj ko je zdrav može da uči.da se pravilno razvijamo.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.pušenje i drogu.onda je zdrav i čitav organizam.pretjeran zamor tijela.plivanjem.alkohola i droge.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.on bolje i uspješnije radi. Da bismo zaštitili naša pluća.kad su oni zdravi. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.jutarnjom gimnastikom. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.radi.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i. .moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. a koje treba izbjegavati.

4. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .. noge sastavljene i opružene. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. grupni Nastavne metode rada: m. . .Čučnuti.razvoj takmičarskog duha učenika. dodavanje i hvatanje različitim načinima.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.dlanovi na potiljku.Stav uspravni.pa objema rukama istovremeno.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor.ruke i noge stoje okomito na tlo.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline.Stav uspravno. 3.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.Kleknuti četveronoške.rukama uprijeti o tlo. 8. 7. razgovora.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.jednom zatim drugom nogom.raskoračni. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Stav uspravni.Kleknuti uspravno. ajednu nogu ispružiti nazad .uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. trčanje sa skokovima.trčanje uz zamahe kukova. . Bočno kruženje jednom.Stav uspravni i podbočiti se. 2.Kleknuti četvoronoške.lopte. .razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. Kružiti laktovima.razvijanje navike za zdrav način života. Trčanje oko prostora za vježbanje. Ruke u laktovima saviti . Poskokom promijeniti nogu.ruke odručno zgrčene . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. . Noge provući kroz sastavljene ruke . m.Otklon lijevo ili desno.ruke iznad glave.grudi spustiti što niže . demonstracije.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.koljena sastaviti . 10.Ležati na leđima. 9. samostalnog rada. 5.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. m. drugom.

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • kako se izvodi šut.odbrana šuta. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. • slobodno šutiranje sa osam metara.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • dodavanje lopte. • šutiranje. . Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte.

individualni. razgovora. tekst metoda. .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . upornosti . Nastavne metode rada: m. emotivnih reakcija . razvijanje radnih navika Funkcionalni: . Obilazim učenike i pratim njihov rad.izražavanje doživljaja.ponavljanje znanja o domovini. Učenici prelaze na samostalan rad .metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje urednosti i tačnosti. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. Dijelim nastavne listiće. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Analiziramo zadatke.metoda grafičkih radova. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. zavičaj .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu.

Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.Analiza rada na času . .Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. Razred:V Redni broj časa: 1.Rad na sljedećim zadacima: 1. Završni dio: .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.metoda samostalnog rada. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora. 3.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2..DOPUNSKA NASTAVA Datum:.demonstracije.

logičko mišljenje i zaključivanje .preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . 3.uočavanje pravog ugla. m.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. krede u boji. m. individualni Nastavne metode rada: m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje sposobnosti za pomatranje. opažanje.crtanje pravog ugla Odgojni: . demonstracije.razvijanje volje i istrajnosti uradu . razgovora. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.da učenici shvate pojam ugla.njegovanje matematičke radoznalosti. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2.Domaća zadaća – radna sveska . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .Rad na zadacima: 1. crtanje i obilježavanje uglova .

Analiza rada na času 2.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .demonstracije.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.metoda samostalnog rada.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. .

Analiza rada na času . Nastavne metode rada: m. m. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.12 365 = 58 746 . 3. Završni dio časa: .32 999 = 36 589 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.24 879 = 70 254 .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. Računaj pismeno: 84 568 . razgovora. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . demonstracije..Rad na sljedećim zadacima: 1. m.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. individualni.

Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Radi na dva načina .Rad na sljedećim zadacima: 1. .Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Završni dio: Analiza rada na času.demonstracije. Glavni dio sata: .

upornosti. Ponavljamo šta su imenice. samostalnog rada. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. m.kartoni riječi. demonstracije. rada na tekstu. kako ih dijelimo. navodimo primjere. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. Cilj i zadaci časa Obrazovni: .razvijanje mišljenja. razgovora.razvijanje urednosti i tačnosti. Odgojni: . kako ih dijelimo. m. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA .pažnje i zaključivanja. .da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m.da ponove šta su to imenice. Ponavljamo rodove i broj imanica. rad u paru. Funkcionalni: . m.

.da ponove pojmove.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. opažanje . . Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. krede u boji.grafoskop.slovo Odgojni: .riječ.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . (U rečenici pronađi imenice.grafo folija.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . -razvijanje sposobnosti za pomatranje. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. razgovora. individualni. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.slog. demonstracije.razvijanje mišljenja.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .razvijanje urednosti i tačnosti.glas. m.pažnje i zaključivanja. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje percepcije. upornosti . Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. m. m. Prepisivanje riječi. samostalnog rada. rečenica. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. Nastavne metode rada: m.

Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. uočavanje. m. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Uma je mala. aleja šetati. smokve. razgovora. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . demonstracije.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima .razvijanje radnih navika. upornosti i istrajnosti u radu . Minela voli lale.Obrazovni: . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. vjetar. Vera. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske.isticanje cilja časa . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi.razvijanje sposobnosti za pomatranje. Sanela. Lejla jeMerimina sestra.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Rosa miriše. ruka. grupni Nastavne metode rada: m. m. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. škola. raketa. Ramo. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . m. individualni. samostalnog rada. . izdvajanje bitnih pojedinosti.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .pregledati i analizirati domaću zadaću . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji. Ja kažem riječ. usne. Ja volim svog tatu. Merima.

razgovora.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. Nastavne metode rada: m. individualni. demonstracije. m.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . m.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . samostalnosti i savjesnosti u radu . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razvijanje radnih navika.Razvijanje sposobnosti slušanja. samostalnog rada. povezivanja nastavnih sadržaja . m.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .

pisma. Učiteljica je ponudila temu.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . zamjenice. napolju. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama.Uvodni dio časa: . brojeve i glagole. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. Moje misli odlutaše. Ja maštam. janjead. pridjeve. staklo. Odredi vrstu. IMENICA VRSTA ROD BROJ .Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. . klasje. Briješće.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. rod i broj imenica: kamenje. sadašnjem i budućem vremenu. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. .Zajednički rad Završni dio časa: .Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. dok vjetar ljulja grane bagremova . suncokret.Analiza rada na času 1. jezera. vuna.

razgovora.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. stajaće vode. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . individualni.provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. more) . Nastavne metode rada: m. .

m. demonstracije. Odgojni: . m. rad u paru. 1. Nastavne metode rada: m. kako ih dijelimo. upornosti. barske školjke. uginule rode. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. ribe. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma.Zadatke prezentirati na grafo-foliji.2009. djetlić. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. Funkcionalni: . Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. individualni. .pažnje i zaključivanja. DA NE 6. krstokljun. Kako dijelimo kopnene vode? 9. 3. životinjski plankton. . 4. biljni plankton. Razred: V Datum:16.12. rada na tekstu. kupina.razvijanje urednosti i tačnosti. Koje ribe žive u barama? 15. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Nabroj stajaće i tekuće vode. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. m. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. Smrekov potkornjak. razgovora. 10. samostalnog rada. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove šta su to imenice. Naverdi spratove listopadne šume: 2. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice.kartoni riječi. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. bakterije) 16.razvijanje mišljenja. bršljan. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja.

Ponavljamo rodove i broj imanica.Šta je obim? . razgovora.Njegovanje matematičke radoznalosti. individualni Nastavne metode rada: m. Ponavljamo šta su imenice.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . navodimo primjere. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . m. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. demonstriranja. opažanje. kako ih dijelimo. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. (U rečenici pronađi imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. krede u boji. pribor za crtanje.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. logičko mišljenje i zaključivanje . Prepisivanje riječi.

.. b=24cm i c=32cm.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Analiza rada na času - . a kraci 13 cm.Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful