You are on page 1of 62

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj asa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad uenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Uoavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje, logiko miljenje i zakljuivanje - Njegovanje matematike radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadraja- novo sa gradivom prolog asa ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - Pregled domae zadae. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja asa Glavni dio asa:

- Nacrtali smo jedan trougao izmjeriti duinu njegovih stranica - Mjerenjem uoiti da su stranice rezliite duine - Trougao ije su sve tri stranice razliite duine nazivamo raznostranini trougao.

Trougao koji ima dvije stranice jednake duine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treu stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake duine nazivamo jednakostraninim trouglovima. Zavrni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na asu - Domaa zadaa
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj asa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uoavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rjeavanje matematilih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opaanja, miljenja - razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja - njegovanje matematike radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Pregled i analiza domae zadae Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ASA

Glavni dio asa: Isticanje cilja asa

A B ta vidimo na slici? ta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUI. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. Du AB; BC; AC su kraci trugla. Take A; B; C su vrhovi trougla.

krak osnovica b c

krak

b a

Slijedi rad na zadacima u udbeniku str. 63. zadaci 1. 2. 3. 4. Zavrni dio asa: Ponavljanje Zadaa: udbenik str 63. 5. 6. 7. i 8. zadatak.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE


Razred: V Redni broj asa: 62.

Nastavna jedinica: Sistematizacija preenog gradiva Tip asa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad uenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izraunavanje obima trougla - Automatizam u rjeavanju zadataka Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Samostalnost i elja za dovoenjem zadatka do kraja Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje, logiko miljenje i zakljuivanje - Njegovanje matematike radoznalosti, ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Pregled domae zadae. - ta je obim? - Ponoviti formule za izraunavanje obima trougla - Isticanje cilja asa Glavni dio asa: - Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiu - Samostalan rad uenika Zavrni dio asa: - Analiza rada na asu

- Domaa zadaa
KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izraunaj obim jednakostraninog trougla ija je duina jedne stranice 12 cm. 2. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Duina jednog kraka je 25 cm. Izraunaj duinu osnovice. 3. Koliki je obim raznostraninog trougla ije su duine stranica 245cm, 128cm i 159cm. 4. Izraunaj obim jednakokrakog trougla ija je osnovica duga 29cm, a krak 39cm. 5. Obim raznostraninog trougla je 76cm. Duine dviju stranica su 24cm i 14cm. Izraunaj duinu tree stranice tog trougla. grupa A

KONTROLNI RAD

grupa B

Prezim i ime_____________________________________ 1. Izraunaj obim jednakokrakog trougla ija je osnovica duga 32cm, a krak 43cm. Obim jednakostraninog trougla je 57cm. Izraunaj duinu jedne njegove stranice.

2.

3. Koliki je obim raznostraninog trougla ije su duine stranica 247cm, 138cm i 145cm. 4. Izraunaj obim jednakostraninog trougla ija je stranica duga 16cm. Obim raznostraninog trougla je 84cm. Duine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izraunaj duinu tree stranice tog trougla.

5.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE


Razred: Redni broj asa:64. Nastavna jedinica: Mnoenje je skraeno sabiranje.Osobine mnoenja Tip asa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji
- ponoviti mnoenje brojeva u prvoj hiljadi; - znanja primijeniti u zadacima rijeima.

Obrazovni:

- usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom ivotu i tekstualnim Odgojni:


- razvijati savjesnost i samostalnost u radu - razvijati smisao za rad po odreenom planu. - razvijati sposobnost suptilnog zakljuivanja to treba iskoristiti za

zadacima

Funkcionalni: - razvijati pamenje i stvaralako i logiko razmiljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - Pregled domae zadae

ZAVRNI DIO ASA. Ponoviti sadraje sa asa. Zadaa iz udbenika.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE


Razred:V Redni broj asa:65. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraeno odiuzimanje.Jedinica i nula u dijeljenju. Tip asa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji
- ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi; - znanja primijeniti u zadacima rijeima.

Obrazovni:

- usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom ivotu i tekstualnim Odgojni:


- razvijati savjesnost i samostalnost u radu - razvijati smisao za rad po odreenom planu. - razvijati sposobnost suptilnog zakljuivanja to treba iskoristiti za

zadacima

Funkcionalni: - razvijati pamenje i stvaralako i logiko razmiljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa:

Ponoviti sadraje sa asA Zadaa iz radnog lista.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE


Razred:V Redni broj asa:66. Nastavna jedinica:Mnoenje broja dekadnom jedinicom i viekratnikom dekadne jedinice. Tip asa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji
- ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi; - znanja primijeniti u zadacima rijeima.

Obrazovni:

- usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom ivotu i tekstualnim Odgojni:


- razvijati savjesnost i samostalnost u radu - razvijati smisao za rad po odreenom planu. - razvijati sposobnost suptilnog zakljuivanja to treba iskoristiti za

zadacima

Funkcionalni: - razvijati pamenje i stvaralako i logiko razmiljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Pregledati i analizirati domau zadau.

Zavrni dio asa: Ponoviti sadraje sa asa. Zadaa iz radne sveske.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE


Razred:V Redni broj asa:67. Nastavna jedinica:Mnoenje broja dekadnom jedinicom i viekratnikom dekadne jedinice. Tip asa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji
- ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi; - znanja primijeniti u zadacima rijeima.

Obrazovni:

- usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom ivotu i tekstualnim Odgojni:


- razvijati savjesnost i samostalnost u radu - razvijati smisao za rad po odreenom planu. - razvijati sposobnost suptilnog zakljuivanja to treba iskoristiti za

zadacima

Funkcionalni: - razvijati pamenje i stvaralako i logiko razmiljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu

ARTIKULACIJA

ASA

Uvodni dio asa:


Pregledati I analizirati domaiu zadau.

Glavni dio asa:

Zavrni dio asa:


Ponoviti nastavne sadraje sa asa I zadati domau zadau.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. asa: 12.

Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram,Kurban-bajram,Boi, tradicija i obiaji Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna ,ilustracije Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - usvajanje znanja o vanosti meusobnog razumijevanja i tolerancije - razumijevanje pojmova: tolerancija , radost i srea te navikavanje da drugima pomaemo , da im pomaemo i u dobru i u zlu Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu - razvijanje svijesti o vanosti potovanja starijih , razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opaanja, miljenja - razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Razgovor o izreci: Kad bismo htjeli biti samo sretni , to bismo lahko postigli . Ali mi elimo biti sretniji od drugih , a to je uvijek teko , jer smatramo druge sretnijim nego to jesu Najava cilja sata: danas emo govoriti o tome kada , kako i da li uope dijelimo radost i sreu sa drugima. Glavni dio asa: Igrokaz ,,TOLERANCIJA Razgovor o pojmovima: tolerancija ,razumijevanje , srea , radost . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se ini da su zbog raspoloenja srene i zadovoljne * se svaaju ,tuku i plau *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju neto od svog druga Razgovarati o onome to se vidi i da naslutiti iz ilustracija . Razgovarati o iskustvima uenika kako , kada i s kim dijele radost i sreu. TA VAS RADUJE ? TA VAS INI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOETE UITI SRETNIM? ZATO TREBA POTOVATI SVE LJUDE? itati tekstove koji govore o prijateljstvu .-izvoenje zakljuaka. Zavrni dio asa : crtanje na temu :Vjerski praznici. ASA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.asa: 13. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip asa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja,razgovor,metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni,individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad,fotografije Ciljevi asa: obrazovni: -da uenici naue koje su opasnosti od mina -da uenici naue gdje se nalaze minska polja i kako su oznaena -sticanje sistematinih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponaanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamenja,panje i logikog zakljuivanja

ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Ponavljanje nauenog sadraja.ta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obino nalaze mine?Kako moemo izbjei nailaenje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?ta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponaati? Koga trebate pozvati? Glavni dio asa: Posmatranje fotografija.ta prikazuju ove fotografije?ta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su oznaena?Pogledajmo ta pie na tim trakama. Sva mjesta na kojima ima mina nisu oznaena.Meutim,moemo izbjei opasnost tako to se neemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije iao. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina,svih moguih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili tekog ranjavanja. Odgovaranje na pitanja. ta su minska polja?Kako izbjei opasnost?Koliko neodgovorno ponaanje moe doprinijeti poveanju broja nesrea? Zavrni dio asa: itanje odgovora na pitanja i analiza.Donoenje zakljuaka i ponavljanje.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj asa:13. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebinost Tip asa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja,razgovor,metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni,individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi asa: obrazovni: -da uenici naue da su iskrenost i nesebinost vrijedne vrline koje krase ovjeka, -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponaanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina linosti:iskrenosti,nesebinosti,potenja -razvijanje navika moralnog ponaanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamenja,panje i logikog zakljuivanja

ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Razgovor o dobrim i loim osobinama.Koje ljudske osobine cijenite?Zato? Koji su likovi iz knjiga ,filmova ostavili najjai dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjeate i rado ih spominjete?ta vam je uistinu vano da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio asa: Razgovarat emo o iskrenosti i nesebinosti.ta oznaavamo tim rijeima?ta one znae? Uenici proizvoljno definiu iskrenost i nesebinost,a zatim itamo neke definicije date u novinama.Kako zovemo ljude koji lau?Zato ljudi uvijek ne govore istinu?ta moe biti razlog neiskrenosti? ta znai biti sebian?ta moemo rei o takvim ljudima?Zato je vano uvaavati tue potrebe i elje?Zato treba pomagati drugima? Napii kratak sastav o svom ponaanju u kojem je do izraaja dola tvoja iskrenost i nesebinost? Uenici samostalno rade. Zavrni dio asa: itanje i analiza uraenog.Donoenje zakljuaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum : asa:57.

Razred: V

Redni broj

Nastavna jedinica: IKT: Bijeli grad Gustav Krklec Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. rada na tekstu, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - doivljavanje i razumijevanje knjievno-umjetnikog teksta - uoavanje rimovanja u pjesmi proiriti znanje o rimovanju - uoavanje pjesnikih slika - proirivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadrajem pjesme,brzina recitovanja,ritminost Odgojni: - izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija na pjesmu, - razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: - razvijanje mate i radoznalosti - razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje, kreativno i apstraktno misljenje - razvijanje percepcije, logikog miljenja i rasuivanja
ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - Razgovaramo o godinjim dobima s posebnim osvrtom na zimu - Uenici e rei po jednu reenicu o zimi obogatiti reenicu opisnim pridjevima - Isticanje cilja asa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas emo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec..Jedan uenik ita zabiljeke o piscu,a ostali paljivo prate. itam izraajno pjesmu kako bi uenici stekli osnovne predstave o sadraju i njenoom karakteru. Slijedi mala psiholoka pauza i globalna analiza.O kome se govori u pjesmi? ta mislite ko se kome obraa u pjesmi?Koja je ovo vrsta knjievnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s itankom . itamo pjesmu po strofama lijepo i izraajno. Slijedi detaljna analiza djela. Koliko pjesma ima strofa?Proitajmo prvu strofu.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najvie,a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnika slika karakteristina za ovu prvu strofu? itamo sadraj iz itanke Razgovaramo. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje odreenog efekta.Neka od stilskih sredstava su:epitet obino ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio ivopisniji,kako bi odavao utisak bogatsva,jasnoe i ljepote. Poreenje je stilsko sredstvo kojim se postie efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.Pronai rijei koje se rimuju i podvui ih. Pokuat emo pronai stilska sredstva u prvoj strofi.(zanosno,veseo,tih,blago,arobni,srebrenih....) epiteti ili - Paljivo sluajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi - Slijedi psiholoka pauza nekoliko trenutaka , a zatim globalna analiza: Kakvo osjeanje (raspoloenje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vae osjeanje izraeno? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opti utisak za pjesmu? - Izdvajanje i analiza znaenja manje poznatih rijei

U pjesmama pjesnici slikaju prirodu, ljude i predmete. Pjesnik Gustav Krklec svoje doivljaje prirode slika srcem, on nekom arobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i ivim tonovima. Kome se pjesnik obraa u prvoj strofi? ta misli kad kae uspori hod? Zbog ega ga zove blie? ta eli da mu pokae? Odreivanje pjesnikih slika

- Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? - Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Zavrni dio asa: Prepisivanje zapisa sa table. Domaa zadaa:ilustrovati sadraj teksta i prepisati irilicom cijelu pjesmicu. Interpretacija knjievnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec

Gustav Krklec je roen kraj Karlovca u Hrvatskoj ,1899.godine,a umro je 1977.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog, ekog i njemakog jezika. Vrsta knjievnog teksta:poezija-lirska pjesma. Pjesma ima 8 strofa.Najvie stihova ima trea strofa,a najmanje peta i esta. Osnovno osjeanje u pjesmi je.......................... Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje odreenog efekta.Neka od stilskih sredstava su: Epitet obino ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio ivopisniji,kako bi odavao utisak bogatsva,jasnoe i ljepote. Poreenje je stilsko sredstvo kojim se postie efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.

STILSKA SREDSTVA
Vjebati lijepo recitovanje.

EPITET

POREENJE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa: 58.

Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: Bijeli grad , Gustav Krklec Tip asa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,plakat zime,cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina,muzika kultura,likovna kultura,tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - doivljavanje i razumijevanje pjesme, - ponoviti pojmove stih,strofa,slog - ponoviti naueno o godinjim dobima - usvojiti znanja o epitetima; Odgojni: izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija na pjesmu, razvijanje urednosti , razvijanje pozitivnih osobina linosti , razvijanje brinosti razvijanje ljubavi prema prirodi

Funkcionalni: - razvijanje mate - razvijanje radoznalosti - razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno miljenje - razvijanje percepcije, logikog miljenja i rasuivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Pregled i analiza zadae. Razgovor o tekstu koji smo itali na prolom satu. Glavni dio asa: ASA

Isticanje cilja asa: Danas emo itati pjesmu , koji je napisao Gustav Krklec.
Gustav Krklec je u mlaim danima pisao za starije itaoce a u starosti za mlae.Autor je vie zbirki djeijih pjesama.Najpoznatije su Telegrafske basne.Pamte ga kao duhovitog ovjeka.

Uenici itaju pjesmu.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udbenika. Pa ponovno itanje pjesme u cjelini.Ponavljamo o epitetu. Epitet je stilsko izraajno sredstvo, to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepe, jasnije, potpunije svojstvo onoga to ona znai. Pronalazimo primjere. Psiholoka pauza: Zamirite i zamislite tu sliku.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.Ugodno vam je.Zapamtite taj osjeaj.Otvorite oi .ta ste vidjeli?Kako ste se osjeali? itamo pjesmu Bijele ptice i uporeujemo je sa pjesmom Bijeli grad. Produbljivanje doivljaja pjesme. Ponovno itanje pjesme u cjelini. Uenici iznose ta su doivjeli itajui pjesmu. Ponoviti pojmove:strofa.stih,slog, te utvrditi koliko pjesmica ima strofa, strofa stihova,stih slogova. Vjebanje itanja- itanje naglas. Nastavni list.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idui as analiza uraenog. Zavrni dio asa: Prepisivanje zapisa sa table. Muziki zapis: etiri godinja doba - odlomak - Zima. Ilustrovanje jedne pjesnike slike po izboru uenika. Ocjenjivanje uenika. Zadaa: Nauiti pjesmicu lijepo i izraajno itati.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodinja provjera znanja - GRAMATIKA Tip asa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti nauene sadraje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatikih sadraja u prvom polugoditu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija uenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrivanje steenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tanost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvoenje zakljuaka - prilagoavanje uenika zadacima i nainu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Pregled i analiza domae zadae Usmeno ponoviti sadraje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja asa ASA

Glavni dio asa: - Podijeliti nastavne listie - Samostalan rad uenika Zavrni dio asa: - Analiza rada na asu - Domaa zadaa

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni reenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kre, Trebevi, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup rijei: U sobi je djevojica itala knjigu. Iza kue je bila stara, oronula upa. 4. Dopuni reenice odgovarajuom linom zamjenicom: a) _________ itam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domai zadatak. c) _________ idete danas u kolu. 5. Dopuni reenice odgovarajuim glagolskim oblicima u sadanjosti: a) Oni _____________ svaki dan svjee kolae. pei b) Mi _____________ dobro. uiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
04=1 57=2 8 14 = 3 15 16 = 4 17 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Prianje na osnovu datih tematskih rijei Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Osposobljavanje uenika za samostalno prianje na osnovu datih tematskih rijei - Pravilan redoslijed dogaaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija uenika Funkcionalni: - Razvijanje mate i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti sluanja, opaanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje dogaaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na kolske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poeljno ponaanje? Do ega dovodi nedolino ponaanje? - Isticanje cilja asa Glavni dio asa: - Tematske rijei su one rijei koje kazuju o emu se govori u prii. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o emu se govori u prii. Djeca, dvorite, kola, nastavnici, autobus, voza, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni djeak, traenje, pronalazak, povratak. - Globalno uoavamo radnju - Jedna rije moe biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili vie reenica - Slijede prvi pokuaji - Linostima u prii moemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za tree lice. - Prianje prie u cjelosti. - Unoenje elemenata mate Zavrni dio asa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaa: Napisati , sastaviti priu, vodei rauna o svemu o emu smo danas pria

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa: 63.

Nastavna jedinica: PISANA VJEBA:Prianje na osnovu datih tematskih rijei Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zadanice, grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - samostalno prianje na osnovu datih tematskih rijei - osposobljavanje uenika za slobodno izraavanje potpunim reenicama - uoavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog dogaaja - osposobljavanje uenika za sluzenje knjievnim jezikom Odgojni: - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , razvijanje radnih navika - njegovanje osjetljivosti za ljepotu, razvijanje pozitivnih osobina linosti - bogaenje rjenika Funkcionalni: - razvijanje mate i radoznalosti - razvijanje sposobnosti slupanja, uoavanja, sinteze i zakljuivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Pregled i analiza domae zadae Prezentirati tematske rijei na grafoskopu Ispriati priu u cjelini Isticanje cilja asa i zapisivanje naslova vjebe ASA

Glavni dio asa: Podjela zadanica, i tehnika priprema za rad. Kratko se podsjeamo na pravopisna pravila, kojih se moramo pridravati pri pisanju. Uenici piu ja ih obilazim, dajem detaljna uputstva.

Zavrni dio asa: Predaja zadanica. Zadaa.

Zapis na tabli: Kultura izraavanja Vjeba pismenog izraavanja kolsko zvono Prianje na osnovu datih rijei

VRIJEME

KOLA

ZIMA

KASNITI IZNENADA UIONICA

NASTAVNICA AS OSMIJEH

OPROSTITI UI

PAS

UENJE RADOST KRAJ

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa:65.

Nastavna jedinica: LEKTIRA: Vlak u snijegu , Mato Lovrak Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,,nastavni listovi, Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - doivljavanje i razumijevanje knjievno-umjetnikog teksta - uoavanje toka radnje, - uoavanje glavnih dogaaja u tekstu, - mjesto i vrijeme radnje, - uoavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina, izgleda, - izvlaenje pouke Odgojni: - izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija na priu, - razvijane ljubavi prema drugovima, - razvijanje urednosti i tanosti, - razvijanje radnih navika - razvijanje pozitivnih osobina linosti Funkcionalni: - razvijanje mate - razvijanje miljenja, - razvijanje percepcije , - bogaenje rjenika ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: Zadatak: U knjizi Vlak u snijegu ima . stranica.Irma je proitala . proita? (Korelacija sa matematikom). Glavni dio asa: stranica.Koliko joj je stranica ostalo da ASA

Isticanje cilja asa: Danas emo razgovarati o knjizi koja se zove Vlak u snijegu , a napisao ju je Mato Lovrak.Ja mislim da je red da najprije kaemo neto o piscu koji napisao ovu knjigu. (Uenik)
Koja je vrsta knjievnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Najvea kua 2. Troje mladih s Jabukovca 3. Zadruga Ljubanovac 4. Dogovor 5. Izlet u grad 6. Vlak u snijegu 7. Djeije ruke 8. Ljuban i Pero 9. Pomo

Poto svaki roman ima puno stranica, pa tako i Vlak u snijegu , mi ne moemo proitati sada cijelu knjigu , kao to smo to navikli sa priama,ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana, proitali ste ih, a danas emo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman.Neki od vas su i napisali ovu lektiru, pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su neto propustili, ali i da dopune nas ukoliko budu uradili neto to mi ne budemo na ovom asu. Uenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak, vou grupe i potreban materijal na stolu. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odluuju ta e voa grupe da napie na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji e se koristiti pri izvjetaju grupa.Kratak razgovor o nazivima grupa. I - grupa -

II - grupa III - grupa IV - grupa V - grupa VI - grupa (U ovoj grupi su uenici koji imaju problema sa pisanjem, bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: isputanje slova,nepravilno povezivanje slova,... Reenice u dati ja , a njihov zadatak je da lIjepo , krasnopisom prepiu te reenice pisanim slovima.) Od ponuenih aplikacija rijei uenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po neto kau.

VII - grupa -

Slijedi samostalan rad uenika, a u pozadini se uje muzika : Djeca su vojska najjaa. Obilazim i usmjeravam uenike. Slijedi izvjetaj grupa. Jedan uenik prepria roman Vlak u snijegu - ukratko, uz moju pomo ako zatreba. Zavrni dio asa: Prepisivanje zapisa sa table. Ocijeniti uenike koji su se istakli aktivnou na asu. Zadaa: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.

Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU, Mato Lovrak Mato Lovrak je roen kod Bjelovara, republika Hrvatska. Po zanimanju bio je uitelj. Pisao je mnogo za djecu. Najpoznatiji romani su: Druba Pere Kvrice, i Vlak u snijegu. Vrsta knjievnog djela: roman Mjesto radnje: selo, grad, voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban, Pero, Draga Sporedni likovi: uitelj, djeca, debeli kum, kondukter

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj asa:66.

Nastavna jedinica: LEKTIRA: Vlak u snijegu , Mato Lovrak Tip asa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,,nastavni listovi, Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - doivljavanje i razumijevanje knjievno-umjetnikog teksta - uoavanje toka radnje, - uoavanje glavnih dogaaja u tekstu, - mjesto i vrijeme radnje, - uoavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina, izgleda, - izvlaenje pouke Odgojni: - izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija na priu, - razvijane ljubavi prema drugovima, - razvijanje urednosti i tanosti, - razvijanje radnih navika - razvijanje pozitivnih osobina linosti Funkcionalni: - razvijanje mate - razvijanje miljenja, - razvijanje percepcije , - bogaenje rjenika ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: - Pregledati i analizirati domau zadau Glavni dio asa: ASA

Isticanje cilja asa:


Koja je vrsta knjievnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. Najvea kua 11. Troje mladih s Jabukovca 12. Zadruga Ljubanovac 13. Dogovor 14. Izlet u grad 15. Vlak u snijegu 16. Djeije ruke 17. Ljuban i Pero 18. Pomo - Prepriavanje sadraja: jedan dogaaj-jedan uenik Zavrni dio asa: - Prepisivanje zapisa sa table. - Ocijeniti uenike koji su se istakli aktivnou na asu.

- Zadaa: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.

Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU

Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta knjievnog djela: Djeiji roman Mjesto radnje: vlak , selo , grad i kola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio prie: Najdinaminiji dio prie: Poruka ili pouka prie: Prepriaj i ilustriraj priu:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE

Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI:

V 29. Priroda Korijen-graa i funkcija ponavljanje Grupni ,individualni Razgovor, objanjenje i demonstracija, Osnovna nastavna sredstva,grafo folija i nastavni listi Upoznati uenike sa dijelovima, oblicima i ulogom korijena

Odgojni: Obrazovni:

Razvoj interesa za biljke i njihovo ouvanje. uvanje biljnog svijeta u okruenju. Lijepo i uredno crtanje i pisanje. Nauiti ta je korijen,dijelove i ulogu korijena, nauiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja, uoavanja, zakljuivanja, pamenja i logikog razmiljanja. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena
TOK NASTAVNOG SATA

Funkcionalni:
Uvodni dio:

Ponoviti sa uenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Koliko dijelova ima biljka?ta ini nadzemni dio?ta ini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas emo nauiti o korijenu kao dijelu biljke , kao i o njegovoj grai i funkciji i samoj ulozi. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. Uenici otvaraju svoje udbenike str.17. ta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.Paljivo posmatrati ilustraciju u udbniku i uoiti i imenovati dijelove korijena.Glavni korijen je najdeblji,boni je malo tanji ,a korijenove ilice su najtanje.itamo o ulozi korijena. Korijen moe biti spremite rezervne hrane,kao npr.kod mrkve,cvekle,repe.Takvo slui kao hrana ivotinjma i ovjeku.Korijen nekih biljaka je i ljekovit,npr.korijen ljeza. Korijeni mogu biti razliitih oblika .Uoiti i imenovati razliite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa uenicima.Biljke sijemo pomou sjemenki ,ali postoje i biljke koje se razmnoavaju diobom korijena.To su obino krompir, tulipan.... Nauimo vie o korijenu biljke uz grafo foliju.Pokazati uenicima g.foliju, uenik ita tekst ostali prate.

Glavni dio:

Zavrni dio:

Kratak osvrt na as.Dopuniti nastavni listi i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. Radna sveska str.12 uraditi za zadau.

Korijen graa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Dijelovi korijena su ___________________, ____________________ i ___________________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. Korijen u______________ biljku za tlo. Oblici korijena su r_________, v____________, r_____________ i _______________. Lake razmnoavanje biljaka vri se ____________ korijena.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj asa: 32.
Nastavna jedinica:List -graa i uloga Tip asa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, demonstracije, ilustracije, usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zelena biljka, grafofolija, enciklopedije, krede u boji Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - da uenici uoe raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta - usvajanje znanja o grai biljaka, ulozi i znaaju pojedinih biljnih organa - usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiu na biljni svijet Odgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama,o vanosti biljaka za ivot ljudi - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , razvijanje radnih navika - razvijanje samostalnosti u radu, interesovanja za prirodne nauke - uoavanje znaaja biljnog svijeta za ivot ljudi Funkcionalni: - razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja uenika - osposobljavanje uenika za stvaralaku primjenu steenih znanja - njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Uporeujemo biljke hrast i kaktus uoavamo razlike u izgledu , stanitu i prilagoenosti stanitu. Hrast stablo ima debelu koru, velike grane, lie, cvjetove i plodove; lie mu u jesen opada, hrast dugo ivi i do 1 000 godina viegodinja biljka Posmatranje biljke- LJUBIICA Po emo se ona razlikuje od drugih biljaka (trenja)? Po emu je slina sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke diu? Glavni dio sata: Isticanje cilja asa: Danas emo govoriti o listu, grai lista i ulozi Ponoviti o stablu. Stablo moe biti zeljasto i drvenasto. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom,od listova do korijena.STABLO je biljni organ koji se razvija obino iznad tla,rastui prema svjetlosti.zajedno sa listovima stablo ini izdanak.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak, iz kojeg se razvija novi izdanak.Osim tjemenog pupoljka,na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi lisni i cvijetni pupoljci.Na povrini stabla razvijen je zatitni omota koji se naziva kora. ZELJASTE BILJKE imaju tanku, savitljivu zelenu koru, njihovo je stablo zeljasto. DRVENASTO STABLO vrste i debele kore imaju drvee i ibovi. List moe biti razliitog oblika i veliine. Preko lista bilke diu i isperavaju viak vode. U listu nastaje eer i hranljive materije. Listovi se razvijaju na stablu,iz iz lisnih pupoljaka,pljosnati su i obino zelene boje. Svaki list se sastoji od plojke,rukavca(lisne osnove) i drke.Listovi mogu imati vrlo razliit oblik. Osnovna uloga lista u ivotu biljke je tvorba hrane. List je mjesto odvijanja fotosinteze.Preko lista,biljka takoer i die,preko lista se vri i isparavanje vode iz biljke.

Zavrni dio asa: Kratko ponavljanje nauenog na asu.. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Sakupi i presuj listove razliitih biljaka i naini zbirku. Kada se osue zalijepi ih u herbar. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj asa: 33. Nastavna jedinica:LIST BILJKE, GRAA I FUNKCIJA Tip asa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: metoda razgovora, ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, ilustracije, oigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Usvajanje znanja o biljkama, vrstama listova, dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: - razvijanje interesovanja za uenjem novog - razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi, posebno ljubavi prema biljkama - razvijanje radnih,moralnih i kulturnih navika - likovno izraavanje Funkcionalni: - razvijanje miljenja, pamenja, logikog zakljuivanja, posmatranja, razvijanje panje, miljenja - njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomou ega biljka die ? (listova). Najava cilja sata. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uoavamo dijelove lista: lisna plojka, nervi, drka I osnova. Kod nekih biljaka lie u jesen opada, a kod nekih ne. Uoava razliite vrste listova. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. U njemu se stvara hrana za biljku. List se sastoji od: plojke, nerva, drke I osnove. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) - jajasti (nana, kopriva) - Igliasti (orhideja, bor, smra, jela) - Bubreasti (ljubiica, lokvanj) Kod listopadnog drvea lie u jesen opada jer u jesen nema dovoljno suneve svetlosti da bi proizvelo hranu. U proljee e narasti novo lie. Od opalog lia se stvara humus, najplodnije tlo. ZAVRNI DIO SATA: Zapis u sveske.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj asa: 34.
Nastavna jedinica: Graa biljke Tip asa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, demonstracije, ilustracije, usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zelena biljka, grafofolija, enciklopedije, krede u boji , Nastavni listii; Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - da uenici uoe raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta; - usvajanje znanja o grai biljaka, ulozi i znaaju pojedinih biljnih organa; - usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiu na biljni svijet; Odgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodi, a posebno prema biljkama,o vanosti biljaka za ivot ljudi; - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , razvijanje radnih navika; - razvijanje samostalnosti u radu, interesovanja za prirodne nauke; - uoavanje znaaja biljnog svijeta za ivot ljudi; Funkcionalni: - razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja uenika - osposobljavanje uenika za stvaralaku primjenu steenih znanja - njegovanje radoznalosti, samostalnosti, takmiarskog duha; ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. Od ega je biljka graena? Biljka je graena od biljnih organa. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.Koja je uloga korjena i sada nauili? ta ini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. Neke uenike koji su se istakli aktivnou ocjenjujem, Nakon to su ponovili istiem cilj sata. Isticanje cilja asa: Danas emo ponoviti o biljkama, njihovom izgledu i grai radom u grupama. Glavni dio asa: I grupa Graa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1.Oznai dijelove korjena 2.Imenuj vrste korjena 3.Objasni ulogu korjena Biljka je graena od biljnih organa: korijen, stablo, list, cvijet, plod ,sjemenka. Korijen svojim ilicama , na kojima su dlaice, privruje biljku za tlo. Pomou njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.O privruje biljku za podlogu. Po svom obliku korijen moe biti:granat,iliast,vretenast i repast. Glavni korijen,bono korijenje i korijenove ilice zajedno ine KORIJENOV SISTEM. Korijenov sistem moe biti manje ili vie razgranat kod raznih biljaka. Korijen raste vrhom nanie,dalje od svjetlosti. III grupa-Izdanak 1.ta je izdanak? 2.ta je pupoljak? 3.Date rijei pravilno rasporediti u grafikon... 4.Nactaj udnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. Stablo moe biti zeljasto i drvenasto. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom,od listova do korijena.STABLO je biljni organ koji se razvija obino iznad tla,rastui prema svjetlosti.zajedno sa listovima stablo ini izdanak.Na vrhu stabla nalazi se

koje vrste korjena smo do

tjemeni pupoljak, iz kojeg se razvija novi izdanak.Osim tjemenog pupoljka,na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi lisni i cvijetni pupoljci.Na povrini stabla razvijen je zatitni omota koji se naziva kora. ZELJASTE BILJKE imaju tanku, savitljivu zelenu koru, njihovo je stablo zeljasto. DRVENASTO STABLO vrste i debele kore imaju drvee i ibovi.

IV grupa- Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnoavaju. Da bi se biljka razvila iz sjemenke, ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Poslije klijanja sjemenke, iz nje se razvija nova biljka. Neke bilke kao to su grah, paradajz, penica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodinje biljke. Hrast, bor, rua, jabuka godinama listaju, cvjetaju i daju plodove i zovu se viegodinje biljke. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. Prezentiranje grupa. Zavrni dio asa: Rad u radnom listu. Zadaa:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove

KORIJEN BILJKE
KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenia klice. Osim funkcije privrivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama, korijen moe da preuzme i druge funkcije. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i grae. Korijen kod nekih biljaka slui za smjetaj rezervne hrane. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu, a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bonim korijenima. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen slui kao rezervoar hrane, tada je naroito zadebljao. Ta se pojava vidi kod eerne repe. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu, koji se naglo iri, a potom suava. Za sve korijene koji imaju takav oblik kae se da su repasti, tj da imaju oblik korijena repe. Korijeni nekih biljaka koji slue za smjetaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik, kao npr. u mrkve. U prirodi ivi veliki broj vrsta argarepa, perun, eerna repa, cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu

VAZDUNI KORIJEN
Korijeni se, po pravilu, razvijaju u zemlji. Ali, ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu, pa im je zato i dato ime vazduni korijeni..

DASKASTI KORIJENOVI

Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka, koji vire iznad zemlje, pregraujui ispod stabla itave komore.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzika kultura Pjevanje i sviranje, Dajte nam ljubavi,Hana i Dinko izmi Obrada Frontalni, grupni, u paru, individualni Razgovor, demonstracija, objanjenje, rad s tekstom, igra Muzika linija, CD, Orffov instrumentarij Nauiti lijepo i izraajno pjevati

Odgojni: Obrazovni:

Razvoj samopouzdanja u pjevaju, navikavanje da potuje i cijeni miljenja drugih, savjesno obavljaje muzikih zadataka Upoznati sadraj i melodiju pjesme, usvojiti pravila za horsko pjevanje, razumjeti muzike oznake i potovati ih pri pjevanju, nauiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha,nauiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjeaja za ritam i mjeru, muzikog pamenja, glasovnih mogunosti, interesa za bavljenje muzikom

Funkcionalni:
Uvodni dio:

TOK NASTAVNOG SATA

Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije sluanu kompoziciju (Uz jutarnju etnju). Kroz igru uraditi vjebe za postavu glasa ( disanje, igre jezikom). Najaviti prvo sluanje pjesme: 1 Nakon prvog sluanja pjesme porazgovarati o sadraju . 2. Uz drugo sluanje uenici prate notni zapis i uoavaju muzike oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. Odeujemo karakter,tempo i dinamiku.( zapsujem na tabli) 3. Pri terem sluanju pridruuju se i uenici te usklauju svoje pjevanje . Uz naredna sluanja nastojati da uenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. 4. Kad je usvjen sadraj i melodija uenici e preme alji uzeti Orffove instrumente, samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu.

Glavni dio:

Zavrni dio:

Dok prepisuju zapis sa table sluaju i pjevaju pjesmu. Domaa zadaa: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzike oznake koje su zastupljene u pjesmi.

Zapis na tabli:

Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko izmi Introdukcija je mali muziki uvod prije izvoenja glavne melodije. Karakter: veseo Dinamika: Tempo:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIKE KULTURE

Datum:

Razred: V

Redni broj asa: 17.

Nastavna jedinica: Sluanje muzike :Molimo za finu tiinu


Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada,m. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,CD,kasetofon, ilustracije Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe - razvijanje sposobnosti primanja i doivljavanja muzikih djela, - upoznavanje osnovnih pojmova muzike pismenosti, Odgojni: - razvijanje muzikog ukusa, - razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici, koli i drutvenoj sredini, njegovanje zajednikog muziciranja Funkcionalni: - razvijanje i njegovanje djeije muzike kreativnosti, - osposobljavanje uenika za stvaralaku primjenu steenih znanja - razvijanje miljenja, pamenja, logikog zakljuivanja - podsticanje radoznalosti - osposobljavanje uenika za koritenje razliitih izvora znanja ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Prisjetimo se kompozicija koje smo sluali ove godine. Zdravo maleni. ta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio asa: Istiem cilj asa.Danas emo sluati kompoziciju Molimo za finu tiinu Sluamo kompoziciju. Razgovor sa uenicima o karakteru kompozicije ta zanai andante (umjereno lagani tempo) vrsti muzike opii rijeima svoj doivljaj .Proitati tekst ove pjesme . Razgovarati o raspoloenju koje osjeaju dok sluate Ponovno sluanje kompozicije. Pri ponovnom sluanju kompozicije polagano pjevuiti.pjesmu. Kako tiina u ovoj pjesmi moe biti fina? Kakva je to manjke fina tiina. Hajde da postignemo u razredu tiinu. - mrdajte prstzima - - neka kapne kap - - neka une listopad- neka lupne tap - ta se uje , a ta ne uje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadraju.Svaki dio ima izraenu i malo drugaiju melodiju. Kakva je razlika izmeu pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu, a ko drugu? Ponovno sluanji i izvoenje pjesme u razredu. Zavrni dio asa: Ponavljanje nauenog. Ilustrovanje doivljaja kompozicije.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj asa: 17. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, blokovi,kistovi,akvarel Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - da ponove naueno o bojama - uvoenje uenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izraavanja - stavranje likovnih sadraja spontano, - uoavanje i razumijevanje kontrasta, - da znaju koje su to boje suprotne, - da ponove osnovne boje,tople i hladne boje Odgojni: - razvijanje ljubavi prema praznicima - potivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti - da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdiu, duhovno bogate i oplemenjuju, - razvijanje svijesti i navika za odravanje higijene radnog prostora, - razvijanje kulturnih, radnih, estetskih navika, - sticanje navike za samostalan rad, Funkcionalni: - razvijanje percepcije, doivljavanja, pamenja, miljenja - razvijanje mate, sposobnosti predoavanja boje - razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije, doivljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio asa: Vrimo tehniku pripremu za rad ( utvrujemo da li svi uenici imaju potreban pribor i materijal). Razgovor o praznicima koji su proli i koji nas oekuju.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo meunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naueno o bojama:Koje su boje osnovne,tople,hladne... Svaka boja ima svoju snagu i jasnou.To su intenzivne boje.Ako istoj boji dodajemo crnu, sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija, tcrne zagasitija a sive mutnija.Mi znamo da je paleta ploa na kojoj se mijeaju boje za slikanje.Slikarska paleta ima jo jedno znaenje .Ona oznaava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. Glavni dio asa: - Crte- Proslava Nove godine - Samostalan rad uenika - Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata - Uenici rade ja ih obilazim, dajem dodatna uputstva.

- Uenici rade, ja ih obilazim i dajem dodatna objanjenja. Zavrni dio asa: Vrimo analizu radova. : Analiza uspjenosti i odabir najuspjenijih radova. Sakupljanje pribora za rad, i sreivanje radnog prostora.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Datum:

Razred:V

Redni broj asa: 31.

Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:, grafo-folija, piramida, kartoni rijei, slike, lutke, namirnice, banane, ostale namirnice; Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - ponaviti i proiriti ve steeno znanje o ishrani, - vanost raznovrsne ishrane bogate vitaminima, mineralima, bjelanevinama , kalcijumom,... - redovna ishrana kao uslov za zdravlje, - higijena je pola zdravlja; - upoznati uenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba odreenih koliina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: - razvijanje ljubavi prema radu, - izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija i takmiarskog duha, razvijanje preciznosti i tanosti pri radu, - razvijanje spretnosti i snalaljivosti; Funkcionalni: - razvijanje miljenja i pamenja uenika, razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog miljenja, - razvijanje i njegovanje radoznalosti uenika; ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: ASA

as poinjemo sa lutkarskom predstavom Ko je zdraviji?


Razgovor o predstavi: O emu su razgovarali nai likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? ta znai to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najvie? A koliko puta dnevno trebamo jesti? ta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zato?

Glavni dio asa: Isticanje cilja asa Danas emo ponoviti i proiriti vae znanje o ishrani u porazgovarati o tome ta se deava ako neke namirnice uzmamo previe, a neke nedovoljno. Ponoviti o vanosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izloene na klupi. Zato je vano da djeca piju puno mlijeka? Koje preraevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je znaaj voa i povra u ishrani? Koje voe i povre imamao na stolu? Djeca imenuju voe i povre. Ko nas titi od prehlada? Koje itarice najvie koristimo u ishrani? Kakav je znaaj mesa i jaja u ishrani? Koje preraevine imamo od mesa? Zato nije dobro jesti puno slatkia? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unoenja odreene hrane koja e im pomoi da ostanu dugo zdravi.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome to mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. Neki ljudi jedu hranu sa previe eera, soli i masnoe, a neki naprosto jedu previe.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem odreenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes, povien krvni pritisak, kvarenje zuba, aneminost, neotpornost organizma na mnoge viruse...)

Svaki organ u tijelu ima odreenu ulogu i,kad su oni zdravi,onda je zdrav i itav organizam. Kad je ovjek zdrav,on bolje i uspjenije radi,raspoloen je i osjea se korisnim lanom drutva. Veoma je vano zatititi svoje organe od povreda i bolesti. Uzroci razliitih bolesti su: nehigijena,pretjeran zamor tijela,slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i koritenje vode zagaene razliitim uzrocima bolesti. Za ovjeka je naroito tetno koritenje duhana,alkohola i droge. Samo onaj ko je zdrav moe da ui,radi,bude sretan i gradi bolji bolji ivot.Zato s pravom moemo rei da je zdravlje najvee bogatstvo. Da bismo bili zdravi,moramo uvati svoje tijelo i biti uvijek paljivi u igri,hodu i radu. Da bismo zatitili naa plua,treba izbjegavati prostorije gdje je zaguljivo i provjetravati ih. Kad god je to mogue treba boraviti u umi,na livadi i svuda gdje ima mnogo istog zraka. Da bi nae srce bilo jako i zdravo treba ga jaati raznim sportovima,plivanjem,jutarnjom gimnastikom. Nepravilno sjedenje moe iskriviti kimu i zato uvijek trba voditi rauna da pravilno sjedimo,da se pravilno razvijamo,bez iskrivljenih lea i oputenih ramena.

Zavrni dio asa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najvie uzimati, a koje treba izbjegavati. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja

Ne uzimati alkohol,puenje i drogu. Dati uenicima jelovnik zdrave ishrane.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA


Datum: Razred: V Redni broj asa: 33. Nastavna jedinica: Igre rukomet voenje lopte razliitim nainima, dodavanje i hvatanje razliitim nainima, ut s tla osnovnim nainom Tip asa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,lopte,strunjae Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - razvijanje osjeaja za kretanje u prostoru, - razvoj i bogaenje kretne umjenosti i koordinacije, - osposobljavanje uenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u sloenije cjeline, - sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: - razvijanje navike za zdrav nain ivota, - razvoj takmiarskog duha uenika, kreativnosti i inicijative Funkcionalni: - uticati na razvijanje snalaljivosti u prostoru, ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Postrojavanje i prebrojavanje.Tranje sa zadacima:tranje sa zamasima ruku naizmjenino, tranje sa skokovima,tranje uz zamahe kukova. Tranje oko prostora za vjebanje, sa zadacima ( na moj znak) stoj!, uni! tri! hodaj!

Pripremni dio asa: 1.Stav uspravni, noge sastavljene i opruene. Bono kruenje jednom, drugom,pa objema rukama istovremeno. 2.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predruenju. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. 3.Kleknuti uspravno,koljena sastaviti ,ruke ispruiti iznad glavemalo ire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. 4.Kleknuti etveronoke,ruke i noge stoje okomito na tlo. Ruke u laktovima saviti ,grudi spustiti to nie ,a zatim pomjeriti ramena naprijed gor,nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. 5.Kleknuti etvoronoke. Odraziti se rukama i pljesnuti 6.Stav uspravni i podboiti se. Podii savijeno koljeno visoko opruiti nogu i polako je sputati na pod. 7.Leati na leima.,ruke sastaviti ispred trupa sa ukrtenim prstima. Noge provui kroz sastavljene ruke ,jednom zatim drugom nogom. 8.Stav uspravni,raskorani,ruke odruno zgrene ,dlanovi na potiljku. Kruiti laktovima. 9.unuti,rukama uprijeti o tlo, ajednu nogu ispruiti nazad . Poskokom promijeniti nogu. 10.Stav uspravno,ruke iznad glave.Otklon lijevo ili desno.

Glavni dio asa:


Isticanje cilja asa Objanjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre koliko igraa je u jednom timu, sa koliko metara se izvodi kazneni udarac, kako se igrai smiju kretati na terenu, kako se izvodi ut, dodavanje lopte. Uenici izvode sljedee radnje po grupama: dodavanje lopte, utiranje,odbrana uta, slobodno utiranje sa osam metara. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvjebavaju pomenute radnje. Zavrni dio asa Odmaranje uz muziku.Nainiti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUTVA

Razred: V

Redni broj asa: 17.

Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip asa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, tekst metoda,metoda grafikih radova,metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, nastavni listi Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - ponavljanje znanja o domovini, Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji; -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru nae domovine i zaviaja Odgojni: - razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu, zaviaj - izraavanje doivljaja, emotivnih reakcija - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , razvijanje radnih navika Funkcionalni: - razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja uenika - osposobljavanje uenika za stvaralaku primjenu steenih znanja ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: PONAVLJAMO ve usvojeno gradivo. Glavni dio asa: Istiem cilj sata:Danas emo provjeriti ta smo do sada nauili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima nae domovine. Dijelim nastavne listie. Analiziramo zadatke. Uenici prelaze na samostalan rad . Obilazim uenike i pratim njihov rad. Zavrni dio asa: Predaja nastavnih listia.

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Razred:V Redni broj asa: 1.

Nastavna cjelina:Tablica mnoenja i dijeljenja Tip sata: vjeba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvjebati i proiriti znanje vezano za tablicu mnoenja i dijeljenja

Metode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafika metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: - Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu mnoenja i dijeljenja. - Rad na sljedeim zadacima: 1. Raunaj: 45+89= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 6 81 : 9 = 2.Izraunaj proizvod brojeva 8 i 9. 3..Proizvod brojeva 6 i 7 uveaj za kolinik brojeva 56 i 7. Zavrni dio: - Analiza rada na asu

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V

Redni broj asa: 2.

Nastavna jedinica: Ugao Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - da uenici shvate pojam ugla, crtanje i obiljeavanje uglova - uoavanje pravog ugla- crtanje pravog ugla Odgojni: - razvijanje volje i istrajnosti uradu - preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje, logiko miljenje i zakljuivanje - njegovanje matematike radoznalosti, ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Razgovor: ta je ugao? ta je vrh ugla? ta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po elji I obiljeiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja asa Glavni dio asa: - Rad na zadacima: 1. Imenuj sljedee uglove:

To su uglovi: 2. 3. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR - posebno obratiti panju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke, utvrditi da li uenici imaju potekoe u rjeaavanju zadataka

Zavrni dio: - Domaa zadaa radna sveska

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVA

Razred:V

Redni broj asa: 3.

Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vjeba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su uenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva, te otklonuti nejasnoe Metode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafika metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: - Isticanje cilja asa Glavni dio sata: - Rad na sljedeim zadacima: 1. Raunaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 =

Raunsj pismeno: 689 655= 587 185 = 520 245 = 991 589 = - Za svaki primjer dati objanjenje i upute za rad Zavrni dio: - Analiza rada na asu

2.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE DOPUNSKA NASTAVA Razred: V 4 Redni broj asa: 4.

Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva veih od 10 000 Tip asa: vjeba Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Cilj i zadaci asa: Osposobljavanje uenika za samostalno oduzimanje brojeva veih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje uenika za dalje napredovanje ASA

ARTIKULACIJA Uvodni dio asa: - Isticanje cilja asa Glavni dio asa: - Rad na sljedeim zadacima: 1. Raunaj pismeno: 84 568 - 24 879 = 70 254 - 12 365 = 58 746 - 32 999 = 36 589 - 12 457 = Raunaj pismeno: 88 647 48 965 = 98 021 25 585 = 54 937 17 698 = 31 001 18 987 =

2.

3..Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. Zavrni dio asa: - Analiza rada na asu

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj asa:5. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva veih od 10 000 Tip sata:utvrivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su uenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafika metoda Nastavna sredstva i pomagala:udbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli. Glavni dio sata: - Rad na sljedeim zadacima: 1.Raunaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.Raunaj pismeno: 945 368 421 585= 941 584 134 764 = 765 020 227 506 = 598 365 145 774 = 3.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Radi na dva naina . Zavrni dio: Analiza rada na asu.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI-DOPUNSKA


Redni brij asa: 1. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika Imenice i glagoli Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru; Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu; Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,kartoni rijei; Cilj i zadaci asa Obrazovni: - da ponove ta su to imenice, kako ih dijelimo; - da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se piu vlastite i zajednike imenice; Odgojni: - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti; Funkcionalni: - razvijanje miljenja,panje i zakljuivanja; ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio asa: Pokazujem grafofoliju. Ponavljamo ta su imenice, kako ih dijelimo, navodimo primjere. Ponavljamo rodove i broj imanica. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni rijei: JE NEIRA LIE SAKUPLJALA

(paljivo proitaj rijei i pravilno sastavi reenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIE. (U reenici pronai imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone rijei sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Prepisivanje rijei. Zavrni dio: Analiza uraenog i ispravak nainjenih greaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA


Razred:V Redni broj asa: 2. Nastavna jedinica: irilica-itanje Tip asa: vjeba Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,grafo folija,grafoskop,aplikacije slova Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - uvjeba pisanjagrafike strukture velikih i malih pisanih slova irilice - da znaju da itaju reenice ispisane pomou ovih slova irilice - da ponove pojmove, reenica,rije,slog,glas,slovo Odgojni: - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti , - razvijanje pozitivnih osobina linosti Funkcionalni: - razvijanje miljenja,panje i zakljuivanja, -razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje - razvijanje percepcije, logikog miljenja i rasuivanja ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio asa:


Pregled i analiza domae zadae. Putem slovarice ponavljamo nauena pisana slova irilice. Najavljujem cilj asa i piem naslov na tabli.

Glavni dio asa:


Uoavanje pozicije glasa u strukturi rijei. Ja kaem rije, a uenici odrede poziciju glasa u strukturi rijei. Uenici govore rijei koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na poetku, na kraju rijei Ispisivanje slova na tabli i u sveske.Pronalaenje ovih slova na razrednoj slovarici . Sastavljamo rjei koristei slova koja smo nauili: Lela, Sanela, kola, Merima, Vera, vjetar, ruka, usne, smokve, aleja etati, Ramo, raketa, Uma Slijedi itanje reenica u kojima e rijei sadravati ova slova. Minela voli lale. Rosa mirie. Ja volim svog tatu. . Lejla jeMerimina sestra. Uma je mala. Zavrni dio asa: itanje reenica napisanih pisanim slovima irilice.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V

Redni broj asa: 3.

Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci asa: - Obrazovni: - pisanje velikog poetnog slova u jednolanim i vielanim geografskim imenima - primjena steenog znanja u praksi Odgojni: - razvijanje radnih navika, upornosti i istrajnosti u radu - pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti za pomatranje, uoavanje, izdvajanje bitnih pojedinosti, analize i zakljuivanja ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - pregledati i analizirati domau zadau - ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednolanim i vielanim geografskim imenima - isticanje cilja asa

Glavni dio asa:

Vjeba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad uenika

Zavrni dio asa: - Analiza vjebe

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V

Redni broj asa:4.

Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice,glagoli i pridjevi Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listii Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Provjeriti stepen usvojenosti gramatikih sadraja - Proiriti znanje vezano za vrste rijei-prepoznavanje na tekstu Odgojni: - Razvijanje radnih navika, samostalnosti i savjesnosti u radu - Istrjnost u radu i dovoenje zadatka do kraja Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti sluanja, povezivanja nastavnih sadraja - Uoptavanje sadraja te izvoenje zakljuaka ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio asa: - Razgovor ponavljanje: ta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? - ta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prolom, sadanjem i buduem vremenu. - ta su pridjevi? Kakvi mogu biti? - Isticanje cilja asa Glavni dio asa:

Zadatke prezentirati na grafo-foliji.

- Zajedniki rad Zavrni dio asa: - Analiza rada na asu

1.

U sljedeem tekstu pronai: imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve i glagole. Moje misli odlutae. Uiteljica je ponudila temu. Ja matam. Zamiljam kako odlijeem kroz prozor i tamo, napolju, dok vjetar ljulja grane bagremova , posmatram pomicanje svjetlosti nad granama, blagu igru lia i jednu kapljicu kie.

IMENICE

ZAMJENICE

PRIDJEVI

BROJEVI

GLAGOLI

2.

Odredi vrstu, rod i broj imenica: kamenje, suncokret, Brijee, pisma, staklo, klasje, jezera, janjead, vuna. IMENICA VRSTA ROD BROJ

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V

Redni broj asa:1.

Nastavna jedinica: ivotne zajednice Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, nastavni listi Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - provjera usvojenog znanja oivotnim zajednicama voda (tekuice, stajae vode, more) - da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: - razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja uenika - osposobljavanje uenika za stvaralaku primjenu steenih znanja ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio asa


Najavljujem cilj asa.

Zadatke prezentirati na grafo-foliji. Glavni dio asa Proitam pojedinano pitanja uz objanjenje a zatim slijedi zajednika analiza i davanje odgovora. Zavrni dio asa: Podsjeanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 1. ivi svijet u prirodi je rasporeen po spratovima. Naverdi spratove listopadne ume: 2. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih uma. 3. Nabroj neke ivotinje koje ive u prizemnom sloju listopadnih uma. 4. Sloj drvea u listopadnoj umi ine: 5. U spratu grmlja zimzelenih uma rastu malina, kupina, brljan. DA NE 6. Najee drvee u spratu drvea zimzelenih uma su: 7. Smrekov potkornjak, djetli, krstokljun, sovuljaga su ivotinje koje ive u spratu 8. Kako dijelimo kopnene vode? 9. Nabroj stajae i tekue vode. 10. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje ive u tekuicama? 11. Nabroj ribe koje ive u tekuicama 12. Nabroj organizme koji ive uz obalu tekuica 13. Da li su bare bogate ivim svijetom? 14. Koje ribe ive u barama? 15. Napravi lanac ishrane u stajaim vodama od ponuenog (rode, ivotinjski plankton, barske koljke, biljni plankton, ribe, uginule rode, bakterije) 16. ta je to plankton?

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI-DOPUNSKA


Redni brij asa: 4. Razred: V Datum:16.12.2009. Nastavna jedinica: Gramatika Tip asa:vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru; Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu; Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,kartoni rijei; Cilj i zadaci asa Obrazovni: - da ponove ta su to imenice, kako ih dijelimo; - da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se piu vlastite i zajednike imenice; Odgojni: - razvijanje urednosti i tanosti, upornosti; Funkcionalni: - razvijanje miljenja,panje i zakljuivanja;

ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: Pokazujem grafofoliju. Ponavljamo ta su imenice, kako ih dijelimo, navodimo primjere. Ponavljamo rodove i broj imanica. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni rijei: JE NEIRA LIE SAKUPLJALA (paljivo proitaj rijei i pravilno sastavi reenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIE. (U reenici pronai imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone rijei sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Prepisivanje rijei. Zavrni dio: Analiza uraenog i ispravak nainjenih greaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA


Razred: V Redni broj asa: 6.

Nastavna jedinica: Obima trougla Tip asa: vjebanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad uenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci asa: Obrazovni: - Da uvjebaju izraunavanje obima trougla do stepena automatizacije - Uoavanje i razlikovanje formula za izraunavanje Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Povezivanje nauenih nastavnih sadraja Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opaanje, logiko miljenje i zakljuivanje - Njegovanje matematike radoznalosti, ARTIKULACIJA ASA Uvodni dio asa: - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - ta je obim?

- Ponoviti formule za izraunavanje obima trougla - Isticanje cilja asa Glavni dio asa: - Izraunaj obim jednakostraninog trougla ako je duina njegove stranice 26 cm. - Izraunaj obim jednakokrakog trougla ija je osnovica duga 9 cm, a kraci 13 cm. - Izraunaj obim raznostraninog trrougla ako je a=19cm, b=24cm i c=32cm. - Obim jednakostraninog trougla je 18 cm. Kolika je duina jedne stranice tog trougla? Zavrni dio: - Analiza rada na asu
-

You might also like