PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

C su vrhovi trougla. 2. AC su kraci trugla. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. B. zadatak. 7. BC.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. . IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 3. 6. 63. zadaci 1. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. 4. i 8. Tačke A. 5. Duž AB.

samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstriranja.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Njegovanje matematičke radoznalosti.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . m.Samostalan rad učenika Završni dio časa: . logičko mišljenje i zaključivanje .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Analiza rada na času . razgovora. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. opažanje. .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni. individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Šta je obim? .

Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. 4. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. a krak 39cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. 4. Dužina jednog kraka je 25 cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Izračunaj dužinu osnovice. . 5. 2. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. 138cm i 145cm. 128cm i 159cm. 3. 2. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 5. a krak 43cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla.. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. 3.

znanja primijeniti u zadacima riječima.Pregled domaće zadaće . demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . razgovora. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati smisao za rad po određenom planu. individualni Nastavne metode rada: m. .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . krede u boji . m. otkrivanje novih svojstava. m. Obrazovni: .razvijati promatranje. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. .ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .

Zadaća iz udžbenika. . Ponoviti sadržaje sa časa.ZAVRŠNI DIO ČASA.

ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Obrazovni: . m. .razvijati promatranje. individualni Nastavne metode rada: m.znanja primijeniti u zadacima riječima. m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. otkrivanje novih svojstava. razgovora.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . demonstracije. krede u boji .razvijati smisao za rad po određenom planu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65.Jedinica i nula u dijeljenju.

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Obrazovni: . individualni Nastavne metode rada: m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . krede u boji . m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati promatranje. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66.znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati smisao za rad po određenom planu. . otkrivanje novih svojstava. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.

Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. .

. krede u boji . individualni Nastavne metode rada: m. m. Glavni dio časa: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. otkrivanje novih svojstava.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Obrazovni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.znanja primijeniti u zadacima riječima. . m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. demonstracije.razvijati smisao za rad po određenom planu. razgovora. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati promatranje.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . mišljenja .tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .. časa: 12.razvijanje kulturne. radne i estetske sposobnosti i navika . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .Božić. Nastavne metode rada: razgovor.-izvođenje zaključaka. sreća .Kurban-bajram. kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . a to je uvijek teško . opažanja. individualni. kada i s kim dijele radost i sreću. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. to bismo lahko postigli . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . Ali mi želimo biti sretniji od drugih .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija .razumijevanje pojmova: tolerancija . ČASA .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . radost .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br.razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razvijanje sposobnosti posmatranja. Glavni dio časa: Igrokaz . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razumijevanje . Razgovarati o iskustvima učenika kako .

Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.razgovor.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.časa: 13.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.Donošenje zaključaka i ponavljanje. Odgovaranje na pitanja.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao. .individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.Međutim.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.

Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.nesebičnosti.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti. . Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.Donošenje zaključaka.razgovor.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.

a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.veseo.razvijanje sposobnosti za pomatranje. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.izražavanje doživljaja. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .(zanosno.razvijanje percepcije. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . kreativno i apstraktno misljenje .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.tih.brzina recitovanja. opažanje.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima ..ritmičnost Odgojni: .blago.uočavanje pjesničkih slika .uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . emotivnih reakcija na pjesmu... Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .a ostali pažljivo prate. m.srebrenih.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .razvijanje mašte i radoznalosti . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.jasnoće i ljepote.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. rada na tekstu.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. m.kako bi odavao utisak bogatsva. individualni Nastavne metode rada: m.čarobni.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. razgovora.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . Slijedi detaljna analiza djela.) epiteti ili .

kako bi odavao utisak bogatsva.. ljude i predmete.jasnoće i ljepote.. Pjesma ima 8 strofa. češkog i njemačkog jezika. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem...Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.....Bio je pjesnik i prevodilac ruskog..Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu....Najviše stihova ima treća strofa. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje... Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta...1899. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj ..a najmanje peta i šesta. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.godine.. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? . Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.. EPITET POREĐENJE .. Osnovno osjećanje u pjesmi je..a umro je 1977...

razvijanje mašte .slog . demonstracije.plakat zime. m. krede u boji.Autor je više zbirki dječijih pjesama. individualni Nastavne metode rada: m. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. .tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razvijanje urednosti . . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . samostalnog rada.strofa.razvijanje percepcije.likovna kultura. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće.ilustracije. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .Pamte ga kao duhovitog čovjeka. emotivnih reakcija na pjesmu.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . koji je napisao Gustav Krklec.doživljavanje i razumijevanje pjesme.ponoviti pojmove stih. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . Odgojni: izražavanje doživljaja. m.razvijanje radoznalosti . Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .usvojiti znanja o epitetima. razgovora.muzička kultura.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.Najpoznatije su Telegrafske basne.

Ocjenjivanje učenika. Produbljivanje doživljaja pjesme.Ponavljamo o epitetu. Ponoviti pojmove:strofa.stih slogova.Otvorite oči . Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Vježbanje čitanja.stih. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati. . Pronalazimo primjere. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.odlomak . strofa stihova.Zapamtite taj osjećaj. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.Ugodno vam je.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.„Zima“.čitanje naglas.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog.slog.Učenici čitaju pjesmu. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu. Epitet je stilsko izražajno sredstvo. Nastavni list. jasnije.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. zadaćnice. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje urednosti i tačnosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. Učenici pišu ja ih obilazim. upornosti . grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . uočavanja. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . razvijanje radnih navika .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . samostalnog rada. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . individualni.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . kojih se moramo pridržavati pri pisanju. Završni dio časa: Predaja zadaćnica. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . i tehnička priprema za rad.razvijanje sposobnosti slupšanja. Zadaća. dajem detaljna uputstva. Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . demonstracije. razgovora. m.razvijanje mašte i radoznalosti .njegovanje osjetljivosti za ljepotu.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

stranica.razvijanje mišljenja. . Dogovor 5. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Zadruga Ljubanovac 4. demonstracije. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.uočavanje toka radnje.razvijanje percepcije .mjesto i vrijeme radnje.razvijane ljubavi prema drugovima.Irma je pročitala .ilustracije. Najveća kuća 2. Troje mladih s Jabukovca 3. razgovora.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. izgleda.razvijanje urednosti i tačnosti. . Glavni dio časa: stranica. Pomoć .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . m. . emotivnih reakcija na priču.razvijanje mašte . Dječije ruke 8. samostalnog rada. Ljuban i Pero 9. m.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . .uočavanje glavnih događaja u tekstu. pročita? (Korelacija sa matematikom).nastavni listovi.izvlačenje pouke Odgojni: .razvijanje radnih navika .izražavanje doživljaja. . Izlet u grad 6. . . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.grupni Nastavne metode rada: m. krede u boji. . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . m. Vlak u snijegu 7. a napisao ju je Mato Lovrak. . individualni.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: ..bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65.

Rečenice ću dati ja . VII .) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.Neki od vas su i napisali ovu lektiru. I . . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak.grupa III . kao što smo to navikli sa pričama. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.grupa VI . bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.Kratak razgovor o nazivima grupa.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. Slijedi izvještaj grupa.. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili.grupa IV .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. vođu grupe i potreban materijal na stolu.ukratko. a njihov zadatak je da lIjepo . Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.Pošto svaki roman ima puno stranica. pa tako i „ Vlak u snijegu “. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.. Obilazim i usmjeravam učenike.grupa - II . Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. pročitali ste ih. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman..nepravilno povezivanje slova. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. uz moju pomoć ako zatreba. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.grupa V .

Po zanimanju bio je učitelj. debeli kum. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. Pero. republika Hrvatska. kondukter . grad. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Pisao je mnogo za djecu. Draga Sporedni likovi: učitelj. i Vlak u snijegu. djeca.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU.

Najveća kuća 11.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.razvijanje radnih navika . Zadruga Ljubanovac 13..uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.nastavni listovi. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Troje mladih s Jabukovca 12.Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . demonstracije.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.Prepisivanje zapisa sa table. samostalnog rada. . Pomoć . . . emotivnih reakcija na priču. m.izražavanje doživljaja.razvijanje urednosti i tačnosti.izvlačenje pouke Odgojni: . razgovora.razvijane ljubavi prema drugovima. Vlak u snijegu 16. . . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . . .grupni Nastavne metode rada: m.uočavanje glavnih događaja u tekstu. Dogovor 14. m. izgleda. Dječije ruke 17. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .uočavanje toka radnje. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Izlet u grad 15. m. individualni. . . .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . krede u boji. .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.ilustracije.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .razvijanje percepcije . Ljuban i Pero 18.mjesto i vrijeme radnje.razvijanje mašte .razvijanje mišljenja.

Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: ..Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo .

Glavni korijen je najdeblji.kao npr. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Korijen može biti spremište rezervne hrane.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.repe.17. Korijeni mogu biti različitih oblika . zaključivanja. uočavanja.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.korijen šljeza.a korijenove žilice su najtanje.bočni je malo tanji . naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja. Naučiti šta je korijen.. objašnjenje i demonstracija.cvekle.npr. pamćenja i logičkog razmišljanja.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.To su obično krompir.Biljke sijemo pomoću sjemenki . Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . Glavni dio: .dijelove i ulogu korijena.kod mrkve.Čitamo o ulozi korijena.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.individualni Razgovor.foliju.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.Pokazati učenicima g. tulipan. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. učenik čita tekst ostali prate. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. Osnovna nastavna sredstva. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.

Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. . Korijen u______________ biljku za tlo. Dijelovi korijena su ___________________. ____________________ i ___________________.12 uraditi za zadaću. v____________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. r_____________ i ž_______________. Radna sveska str. Oblici korijena su r_________.

Listovi mogu imati vrlo različit oblik.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. grafofolija. interesovanja za prirodne nauke .rukavca(lisne osnove) i drške. savitljivu zelenu koru. List je mjesto odvijanja fotosinteze. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ilustracije. individualni. staništu i prilagođenosti staništu. enciklopedije.usvajanje znanja o građi biljaka.rastući prema svjetlosti. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: .Osim tjemenog pupoljka.o važnosti biljaka za život ljudi .razvijanje samostalnosti u radu. .razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.pljosnati su i obično zelene boje.razvijanje urednosti i tačnosti.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . U listu nastaje šećer i hranljive materije. Hrast – stablo ima debelu koru.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . Nastavne metode rada: m. razvijanje radnih navika . Svaki list se sastoji od plojke. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. upornosti . List može biti različitog oblika i veličine.biljka također i diše.iz iz lisnih pupoljaka. zelena biljka. demonstracije.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.Preko lista.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. velike grane. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. lišće. razgovora.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. lišće mu u jesen opada. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. iz kojeg se razvija novi izdanak. cvjetove i plodove. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.od listova do korijena.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . Listovi se razvijaju na stablu. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. njihovo je stablo zeljasto.

Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. . Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku.. Kada se osuše zalijepi ih u herbar.

likovno izražavanje Funkcionalni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Bubrežasti (ljubičica. mišljenja . lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. vrstama listova.moralnih i kulturnih navika . nerva. kopriva) .jajasti (nana. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. logičkog zaključivanja. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. Od opalog lišća se stvara humus.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). pamćenja. bor. a kod nekih ne. U njemu se stvara hrana za biljku.razvijanje mišljenja. List se sastoji od: plojke. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. najplodnije tlo. jela…) . posmatranja. ilustracije. nervi. drška I osnova. individualni. Nastavne metode rada: metoda razgovora. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . smrča. razvijanje pažnje.Usvajanje znanja o biljkama. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . Najava cilja sata. posebno ljubavi prema biljkama . Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. Uočava različite vrste listova.Igličasti (orhideja. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.razvijanje radnih. U proljeće će narasti novo lišće. drške I osnove.razvijanje interesovanja za učenjem novog .

.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon.rastući prema svjetlosti. zelena biljka. . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. njihovom izgledu i građi radom u grupama. grupni Nastavne metode rada: m. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. takmičarskog duha.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. III grupa-Izdanak 1. Odgojni: . enciklopedije. Nastavni listići. stablo..Šta je pupoljak? 3. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.od listova do korijena.njegovanje radoznalosti. cvijet. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. interesovanja za prirodne nauke.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. razvijanje radnih navika.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. pričvršćuje biljku za tlo. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa.dalje od svjetlosti. ilustracije. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. samostalnosti.Šta je izdanak? 2.vretenast i repast.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. krede u boji . grafofolija. . na kojima su dlačice. Funkcionalni: .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.sjemenka.razvijanje ljubavi prema prirodi. list. individualni. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa. demonstracije. a posebno prema biljkama. upornosti .Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.Označi dijelove korjena 2. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Korijen svojim žilicama . razgovora. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. Po svom obliku korijen može biti:granat.razvijanje urednosti i tačnosti.usvajanje znanja o građi biljaka.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do .žiličast.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .Imenuj vrste korjena 3. Korijen raste vrhom naniže. plod .razvijanje samostalnosti u radu.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.o važnosti biljaka za život ljudi.O pričvršćuje biljku za podlogu.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Glavni korijen. .. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). 4.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .

ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Neke bilke kao što su grah. Završni dio časa: Rad u radnom listu. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Osim tjemenog pupoljka. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . njihovo je stablo zeljasto. bor. iz kojeg se razvija novi izdanak.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. jabuka godinama listaju. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. Prezentiranje grupa. iz nje se razvija nova biljka. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. Hrast. IV grupa.tjemeni pupoljak. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. savitljivu zelenu koru.Poslije klijanja sjemenke.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. paradajz. ruža.

Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. šećerna repa. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. koji se naglo širi. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. Ali.. peršun. tada je naročito zadebljao. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. razvijaju u zemlji. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. tj da imaju oblik korijena repe. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. a potom sužava. u mrkve. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. korijen može da preuzme i druge funkcije. kao npr. DASKASTI KORIJENOVI . Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. po pravilu. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti.

Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . koji vire iznad zemlje. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. pregrađujući ispod stabla čitave komore.“ Dajte nam ljubavi“. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. igra Muzička linija. objašnjenje. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. usvojiti pravila za horsko pjevanje. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). muzičkog pamćenja. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. CD. Glavni dio: . demonstracija.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. u paru.tempo i dinamiku. 2.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. individualni Razgovor. igre jezikom). PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje .( zapsujem na tabli) 3. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. rad s tekstom. grupni. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. glasovnih mogućnosti. 4. Odeđujemo karakter.

Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: .

prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. školi i društvenoj sredini.razvijanje mišljenja. . Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. demonstracije.CD. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . m.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. Hajde da postignemo u razredu tišinu. .razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .neka šušne listopad. grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje muzičkog ukusa. samostalnog rada.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela.mrdajte prstzima . Zdravo maleni. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Odgojni: .upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. .Šta se čuje . individualni.Pročitati tekst ove pjesme .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .podsticanje radoznalosti .neka kapne kap .pjesmu. pamćenja.. m. . Ilustrovanje doživljaja kompozicije. logičkog zaključivanja . Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina.kasetofon. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. razgovora. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.neka lupne štap . Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.m. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.. .

individualni. Nastavne metode rada: m.Crtež.razvijanje mašte. .. Glavni dio časa: . demonstracije.razvijanje kulturnih.stavranje likovnih sadržaja spontano. doživljavanja.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .hladne. .Ako čistoj boji dodajemo crnu. pamćenja.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. . razgovora.kistovi. tcrne zagasitija a sive mutnija.Samostalan rad učenika . sposobnosti predočavanja boje .da ponove osnovne boje.Slikarska paleta ima još jedno značenje .Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. . .uočavanje i razumijevanje kontrasta. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti .tople. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.sticanje navike za samostalan rad. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. duhovno bogate i oplemenjuju.To su intenzivne boje.razvijanje ljubavi prema praznicima . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). estetskih navika.da ponove naučeno o bojama .Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. samostalnog rada. . m.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. Funkcionalni: .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. m.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .da znaju koje su to boje suprotne. dajem dodatna uputstva. . radnih.Proslava Nove godine . mišljenja .razvijanje percepcije. blokovi. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.Učenici rade ja ih obilazim.tople i hladne boje Odgojni: .

emotivnih reakcija i takmičarskog duha.. kalcijumom.razvijanje spretnosti i snalažljivosti.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. lutke. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. grafo-folija.. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. . razgovora.. Funkcionalni: . ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. individualni.. . : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.higijena je pola zdravlja.) . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi prema radu.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. banane. a neke nedovoljno. neotpornost organizma na mnoge viruse.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . piramida. ostale namirnice. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. a neki naprosto jedu previše. povišen krvni pritisak. anemičnost.Učenici rade. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi.izražavanje doživljaja. . namirnice. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. soli i masnoće. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. grupni Nastavne metode rada: m. mineralima.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. . kartoni riječi..ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani.. . Sakupljanje pribora za rad. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. slike. i sređivanje radnog prostora. . Završni dio časa: Vršimo analizu radova. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. bjelančevinama . razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. . kvarenje zuba.

Kad je čovjek zdrav. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Da bismo zaštitili naša pluća.alkohola i droge.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. a koje treba izbjegavati.da se pravilno razvijamo. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.radi.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.kad su oni zdravi.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. .bude sretan i gradi bolji bolji život. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.onda je zdrav i čitav organizam.on bolje i uspješnije radi.pušenje i drogu. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Da bismo bili zdravi.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.pretjeran zamor tijela.plivanjem.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih. Samo onaj ko je zdrav može da uči.jutarnjom gimnastikom.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.hodu i radu.

Kleknuti četvoronoške. 5. Trčanje oko prostora za vježbanje. 3.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . drugom.raskoračni. trčanje sa skokovima.dlanovi na potiljku.trčanje uz zamahe kukova. 2.rukama uprijeti o tlo.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. 4. .Stav uspravni. Ruke u laktovima saviti .pa objema rukama istovremeno. Kružiti laktovima.Kleknuti uspravno. razgovora.Stav uspravno.Kleknuti četveronoške.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. . Noge provući kroz sastavljene ruke .koljena sastaviti . Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.razvijanje navike za zdrav način života.razvoj takmičarskog duha učenika..grudi spustiti što niže .strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . 8.Stav uspravni i podbočiti se.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. grupni Nastavne metode rada: m.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju. demonstracije. .Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.Stav uspravni.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . Poskokom promijeniti nogu. m.lopte.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. .ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. . 10. noge sastavljene i opružene. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.Ležati na leđima. samostalnog rada. m. Odraziti se rukama i pljesnuti 6.ruke iznad glave. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima.jednom zatim drugom nogom.ruke odručno zgrčene . sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Čučnuti. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.ruke i noge stoje okomito na tlo. 9.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. dodavanje i hvatanje različitim načinima.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. Bočno kruženje jednom. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. 7. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. ajednu nogu ispružiti nazad .Otklon lijevo ili desno.

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • slobodno šutiranje sa osam metara. • dodavanje lopte. • kako se izvodi šut. • kako se igrači smiju kretati na terenu. Završni dio časa Odmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • šutiranje. .odbrana šuta. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac.

ponavljanje znanja o domovini.metoda grafičkih radova. .metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . tekst metoda. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje urednosti i tačnosti. Obilazim učenike i pratim njihov rad. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Nastavne metode rada: m. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . zavičaj . razvijanje radnih navika Funkcionalni: .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. Analiziramo zadatke. upornosti . razgovora.izražavanje doživljaja. emotivnih reakcija . Dijelim nastavne listiće. individualni. Učenici prelaze na samostalan rad .

Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.metoda samostalnog rada. Razred:V Redni broj časa: 1. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja. 3.Rad na sljedećim zadacima: 1.. . Završni dio: .Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.demonstracije.Analiza rada na času .Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.

uočavanje pravog ugla. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . opažanje. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.da učenici shvate pojam ugla. crtanje i obilježavanje uglova . m. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .crtanje pravog ugla Odgojni: .razvijanje sposobnosti za pomatranje. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. razgovora. demonstracije.njegovanje matematičke radoznalosti. logičko mišljenje i zaključivanje .Domaća zadaća – radna sveska .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . 3.razvijanje volje i istrajnosti uradu . individualni Nastavne metode rada: m.Rad na zadacima: 1. m.

DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .metoda samostalnog rada.demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. .Analiza rada na času 2.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .

individualni. demonstracije. Nastavne metode rada: m.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.12 365 = 58 746 . Završni dio časa: . samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. razgovora.Rad na sljedećim zadacima: 1..Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .32 999 = 36 589 . 3. m. Računaj pismeno: 84 568 .Analiza rada na času . m. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.24 879 = 70 254 .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.

Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. .Radi na dva načina .Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Glavni dio sata: .demonstracije.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.metoda samostalnog rada.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3. Završni dio: Analiza rada na času.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.

upornosti.razvijanje mišljenja. m. .da ponove šta su to imenice. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kako ih dijelimo.pažnje i zaključivanja. individualni. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . rada na tekstu. razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. kako ih dijelimo. Funkcionalni: . Ponavljamo šta su imenice. m. Ponavljamo rodove i broj imanica. rad u paru. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Odgojni: . demonstracije. Nastavne metode rada: m.kartoni riječi. m. samostalnog rada.razvijanje urednosti i tačnosti. navodimo primjere.

logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće.riječ. Prepisivanje riječi. rečenica.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.pažnje i zaključivanja. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. . razgovora. upornosti .razvijanje mišljenja.slog.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.grafo folija. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. demonstracije. opažanje .razvijanje percepcije. individualni.slovo Odgojni: . samostalnog rada. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. (U rečenici pronađi imenice.da ponove pojmove. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . -razvijanje sposobnosti za pomatranje. m. krede u boji.glas. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2.grafoskop.razvijanje urednosti i tačnosti. m.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . Nastavne metode rada: m. m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

aleja šetati. Lejla jeMerimina sestra. samostalnog rada. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora.isticanje cilja časa . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. m. Ja volim svog tatu. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. Sanela. individualni.Obrazovni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. škola. demonstracije. Ramo. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. grupni Nastavne metode rada: m.pregledati i analizirati domaću zadaću . Ja kažem riječ. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. krede u boji.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Merima. izdvajanje bitnih pojedinosti. uočavanje.razvijanje radnih navika. Minela voli lale. vjetar. Vera. m. usne. Rosa miriše. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. upornosti i istrajnosti u radu .Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. Uma je mala.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: .primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . raketa.razvijanje sposobnosti za pomatranje. smokve. m. ruka.

m. samostalnog rada. individualni. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. samostalnosti i savjesnosti u radu . povezivanja nastavnih sadržaja . Nastavne metode rada: m.Razvijanje radnih navika. razgovora.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .Razvijanje sposobnosti slušanja. m.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstracije.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA .

IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. sadašnjem i budućem vremenu.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše.Uvodni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. suncokret.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. janjead. brojeve i glagole. pridjeve. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. Odredi vrstu. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. Učiteljica je ponudila temu. jezera. klasje.Zajednički rad Završni dio časa: .Analiza rada na času 1. rod i broj imenica: kamenje. pisma. dok vjetar ljulja grane bagremova . Briješće. napolju. staklo. Moje misli odlutaše. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. IMENICA VRSTA ROD BROJ .Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . zamjenice. Ja maštam. . . vuna.

provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora. individualni.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . . more) .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. stajaće vode. Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.

Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. 3.12.da ponove šta su to imenice. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. biljni plankton. . kupina. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5.razvijanje mišljenja. uginule rode. bakterije) 16. Razred: V Datum:16. DA NE 6. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. rad u paru. m. krstokljun.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. individualni. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Odgojni: . Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. životinjski plankton. Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. 4. Funkcionalni: . Smrekov potkornjak. Kako dijelimo kopnene vode? 9. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma.Zadatke prezentirati na grafo-foliji.razvijanje urednosti i tačnosti. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. samostalnog rada. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. Koje ribe žive u barama? 15. ribe. bršljan.2009. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Nabroj stajaće i tekuće vode. barske školjke. rada na tekstu. djetlić. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4.kartoni riječi. upornosti. 1. razgovora. kako ih dijelimo. . m. demonstracije. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8.pažnje i zaključivanja. 10. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Naverdi spratove listopadne šume: 2. m.

demonstriranja. navodimo primjere. Ponavljamo rodove i broj imanica. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . (U rečenici pronađi imenice. Prepisivanje riječi. pribor za crtanje. individualni Nastavne metode rada: m. logičko mišljenje i zaključivanje .Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Ponavljamo šta su imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.Šta je obim? .ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike .Njegovanje matematičke radoznalosti. m.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. razgovora. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. opažanje. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . krede u boji.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . kako ih dijelimo.

. .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Analiza rada na času - .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: ..Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. . b=24cm i c=32cm.Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . a kraci 13 cm.Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful