Maternji Jezik I Književnost

CRNA GORA MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA ZAVOD ZA KOLSTVO
Predmetni program
CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST

I, II, III i IV razred opte gimnazije
Podgorica, 2011.
Zavod za kolstvo Predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST I, II, III i IV razred opte gimnazije Izdava: Urednik: Lektura: Tehnika priprema: Dizajn korica tampa: Tira: Podgorica, 2011.
Predmetni program MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST za optu gimnaziju izradila je Komisija u sljedeem sastavu: mr Boena Jelui, predednica Dajana evaljevi, lanica Zuvdija Hodi, lan Zoja Bojani, lanica mr Duanka Popovi, lanica Zora Rudovi, lanica Dragana ubari, lanica Dijana Kuzmanovi, lanica
Crnogorski jezik i knjievnost
Zavod za kolstvo Pavle Goranovi Jelena uanj Nevena abrilo Danijela ilas Pobjeda Podgorica 1200
Predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST za optu gimnaziju nazivu predmeta prilagodila je Komisija u sljedeem sastavu: prof. dr Milenko Perovi, predednik Lida Vukmanovi Taba, lanica Aleksandar oguri, lan dr Duanka Popovi, lanica Dijana Lakovi, lanica Zuvdija Hodi, lan Dragana Dmitrovi, lanica dr Adnan irgi, konsultant Jelena uanj, konsultantkinja Aleksandar Radoman, konsultant
Savjet za opte obrazovanje je na 14. ednici drugog saziva, odranoj 24. 12. 2010. godine, donio predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST za I, II, III i IV razred opte gimnazije.
Zavod za kolstvo
SADRAJ:
1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA ......................................................................................................................................................5 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA.......................................................................................................................................5 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA....................................................................................................................................7 4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ....................................................................................................8 I razred ...............................................................................................................................................................................................10 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................10 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................22 II razred ..............................................................................................................................................................................................41 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................41 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................51 III razred .............................................................................................................................................................................................62 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................62 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................69 IV razred.............................................................................................................................................................................................78 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................78 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................85 5. DIDAKTIKE PREPORUKE .................................................................................................................................................................95 6. KORELACIJA MEU PREDMETIMA ...................................................................................................................................................98 7. STANDARDI ZNANJA ..........................................................................................................................................................................98 8. NAINI PROVJERE ZNANJA I STRUNE OSPOSOBLJENOSTI....................................................................................................105 9. RESURSI ZA REALIZACIJU...............................................................................................................................................................107 10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA I STRUNIH SARADNIKA/SARADNICA.......................................109
3
Zavod za kolstvo
Zavod za kolstvo
1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA

a) Poloaj, priroda i namjena predmetnoga programa Crnogorski jezik i knjievnost je obavezni etvorogodinji nastavni predmet u gimnaziji i polae se na maturskom ispitu. To je najvaniji opteobrazovni predmet u osnovnoj i srednjoj koli zato to razvija ukupne intelektualne i psihoemotivne sposobnosti. Vjetine koje se razvijaju u okviru ovoga predmeta potrebne su i u svim ostalim predmetima, otud njegov poseban znaaj u kurikulumu uopte. Predmet se sastoji od dviju podjednako vanih disciplina: nastave jezika i nastave knjievnosti. U okviru tih dviju oblasti razvija se kultura usmenog i pismenog izraavanja. Jezik je vana oblast za prouavanje zbog jedinstvenosti svoje uloge da zagospodari svom irinom ljudske misli i djelovanja (D. Kristal). Jezik je orue za razmiljanje i samoiskazivanje, prenoenje znanja i formiranje drutvenih odnosa, za stvaranje slike svijeta, razmjenu kulturnih dostignua i razvoj linosti uopte. Kao mentalni i drutveni fenomen, on je osnova humaniteta. Budui da se zasniva na prenoenju rijei u shvatljive zamisli (koncepte), ovaj predmet kroz mnotvo koncepata koje uenik/uenica ima na raspolaganju i kroz razumijevanje njihovih odnosa doprinosi da uenik/uenica i razmilja konceptualno. Kroz nastavu Crnogorskoga jezika i knjievnosti uenik/uenica se razvija kao samostalna, slobodna, kreativna i kulturna linost, svjesna svojega linog i nacionalnog identiteta. Uenik/uenica se usmjerava da cijeni vlastitu kulturu i jezik, jezike manjina u svojem okruenju i ukupno jeziko i kulturno nasljee ovjeanstva. Uenik/uenica se osposobljava za jasno, razumljivo, pravilno i funkcionalno usmeno i pisano sporazumijevanje u razliitim okolnostima. Uenik/uenica ovladava tehnikama itanja i pisanja, kao i vjetinama potrebnim u informatikome vremenu. Nakon sluanja i itanja uenik/uenica je u stanju da na osnovu tekstova vri odabir injenica, izvodi zakljuke, nadograuje i kritiki vrednuje tekst, te da predstavlja ideje na razliite naine.
Zavod za kolstvo
Kroz nastavu knjievnosti uenik/uenica razvija racionalni i emocionalni ivot, estetska oeanja, bogati sliku svijeta, produbljuje saznanje o sebi i drugim ljudima, razvija imaginaciju. Uenici/uenice se upoznaju sa svjetskom i nacionalnom knjievnom umjetnou, stvaraju italake navike i oblikuju estetski ukus. Uenik/uenica se osposobljava da jezik i knjievnost razumije kao sistem znanja i podstie da samostalno koristi strunu literaturu i ostale izvore znanja. b) Broj asova po godinama obrazovanja Crnogorski jezik i knjievnost se u sva etiri razreda gimnazije izuava sa po 4 asa sedmino, tj. sa 140 asova godinje u I, II i III razredu i 128 asova u IV razredu, podijeljenih u 35 radnih sedmica (32 radne sedmice za lV razred). Pretpostavka je da svi nastavni planovi slijede metodologiju savremenog evropskog kolskog sistema koja se zasniva na etrdesetosatnoj radnoj neelji, odnosno osmosatnom dnevnom optereenju. Ukoliko se ta metodologija ima u vidu, oekuje se na jednoj strani da se njome postigne rastereenje uenika/uenica i nastavnika/nastavnice, a na drugoj strani da se ostvari maksimalna radna aktivnost. Slijedei ta uputstva, predmet Crnogorski jezik i knjievnost zahtijeva od uenika/uenica i nastavnika/nastavnice 140 (128) asova rada u koli i 70 (64) sati uenja kod kue. Specifinost ovoga predmeta tie se injenice da se njegovo izuavanje zasniva na itanju relativno zahtjevnoga programa lektire. No vrijeme potrebno za itanje lektire ne ulazi u predvieni koncept radne neelje i dnevnog optereenja. Ono je zasebna cjelina koja se drugaije usvaja, ne ui se u klasinom smislu, podrazumijeva i elemente zabave i uivanja u tekstu i uz to je individualno profilisana. U ovome programu nastavi jezika namijenjeno je 40% asova, a nastavi knjievnosti 60% asova. Kad je rije o oblicima nastave, asovi se nikad kruto ne dijele na teorijsku i praktinu nastavu, ve se teorija i vjebanja prepliu na svim asovima. Za svaki razred postoji dio programa koji kreira nastavnik/nastavnica u skladu s potrebama uenika/uenica s kojima radi i u saradnji s lokalnom zajednicom u kojoj se kola nalazi. Taj fond iznosi do 10% ukupnoga broja predvienih asova. to se nastave knjievnosti tie, to mogu biti djela iz crnogorske knjievnosti, knjievnosti iz okruenja ili svjetske knjievnosti, te znaajna knjievna djela nastala na podruju lokalne zajednice. U okviru nastave jezika to mogu biti jeziki sadraji u smislu prouavanja govora kraja u kojem se kola nalazi, izrade diferencijalne gramatike i stvaranja rjenika lokalnoga govora i sl. Pomenuti broj asova moe se koristiti i za produbljivanje obaveznoga dijela programa. Prilagoavanje nastave potrebama uenika/uenica i u tom smislu otvorenost programa tie se, takoe, opsega gradiva, pa se, na primjer, nastavnik/nastavnica moe opredijeliti da odreeni operativni cilj uenici/uenice savladaju radei na veem ili manjem broju djela (na primjer epskih pjesama kad je u pitanju narodna knjievnost i sl.), ili da ak uvede novo, kritiki procijenjeno djelo, na kojem je mogue dostii predviene standarde znanja.
6
Zavod za kolstvo
3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

Uenici/uenice razvijaju vjetinu izraavanja i sporazumijevanja crnogorskim jezikom, birajui formu prikladnu situaciji. Stiu sposobnost da izraze i obrazloe miljenje, da sluaju, pitaju i odgovore na ono to drugi pitaju, da razumiju znaenja neverbalnih poruka. Vjetinu izraavanja i sporazumijevanja uenici/uenice stiu na primjerima razliitih neumjetnikih i umjetnikih tekstova koje sluaju, gledaju, itaju i stvaraju (govore i piu). Uz nastavnikovo/nastavniino rukovoenje ue se da ih itaju, razumiju, razlau, analiziraju i kritiki vrednuju. Nakon toga, uenici/uenice su u stanju da sami/same stvaraju sline, usmene i pisane tekstove, razumljive i jeziki ispravne. Uenici/uenice ovladavaju sposobnou sporazumijevanja standardnim jezikom, znaju njegove principe i normu i koriste je pri sastavljanju usmenih ili pisanih tekstova. Budui da se nastava odvija na reprezentativnim umjetnikim, i neumjetnikim, tekstovima, uenici/uenice formiraju potpunu sliku fonetskih, morfolokih, sintaksikih i leksikih struktura crnogorskoga jezika. Uenik/uenica, takoe, ovladava razliitim stilskim obrascima i stie sposobnost adekvatne upotrebe funkcionalnih stilova prilikom govora i pisanja. Razvijajui vjetine komunikacije, uenik/uenica se socijalizuje, postaje svjestan/svjesna mogunosti da utie na svoju sredinu i da uestvuje u drutvenome ivotu. Time nastava jezika i knjievnosti direktno utie i na formiranje graanske svijesti uenika/uenica. Kroz nastavu knjievnosti uenici/uenice se razvijaju u slobodne, kreativne i kulturne linosti, kritikoga uma i oplemenjenoga jezika. Nastava knjievnosti osobito utie na razvoj moralnih vrijednosti, na bogatstvo misli i oeanja, na uoavanje njihovih nijansi i bogatstva. Uenikov/ueniin mentalni ivot uslonjava se i oplemenjuje mogunou imenovanja, objanjavanja i vrednovanja veoma sloenih pojava. Na odabranim primjerima iz nae i svjetske knjievnosti uenici/uenice shvataju osnovne knjievnoistorijske tokove i razvoj anrovskih oblika. U okviru knjievnoga djela uenik/uenica je u stanju da uoi i vrednuje estetske, etike i saznajne vrijednosti. U nastavi se, prema mogunostima, koriste sve vrste video-zapisa i elektronske komunikacije, s namjerom da se i na njihovim primjerima i povodom njih vjeba umijee govorenja i pisanja. Kroz nastavu knjievnosti ojaava se samosvijest uenika/uenice, njegov/njen nacionalni i evropski kulturni identitet i svijest o civilizacijskom zajednitvu s drugima.
Zavod za kolstvo
Uenici/uenice razvijaju strategije samostalnoga rada, ime se osposobljavaju za permanentno uenje. Podstiu se da uestvuju u svim oblicima vannastavnih aktivnosti i takmienja, da sarauju u novinama i asopisima, radijskim i televizijskim kuama. Talentovani uenici/uenice podstiu se da sami/same stvaraju knjievnoumjetnike tekstove. Uenici/uenice shvataju osobenost svojega jezika, uoavajui slinosti i razlike sa srodnim jezicima koje govori vie razliitih nacija, obiljeavajui lini, nacionalni i dravni identitet svake od njih. Uenici/uenice se vaspitavaju u pravcu jezike tolerancije, uvaavanja drugih jezika i jezika manjina. Uenici/uenice se osposobljavaju da koriste i tehniko-informatiku pomo prilikom prikupljanja, organizovanja i saoptavanja informacija. Uenik/uenica razumije mo medija i stie kritiki odnos prema njima.
4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

Osnovni cilj nastave Crnogorskoga jezika i knjievnosti jeste razvijanje etiri aktivnosti sporazumijevanja: sluanje (razumijevanje onoga to se slua); govor (jasan, razumljiv i pravilan); itanje (razumijevanje onoga to se ita); pisanje (shodno gramatikoj i pravopisnoj normi, a u okviru razliitih funkcionalnih stilova).
Povezivanje i fleksibilnost znanja poveava osposobljenost uenika/uenica za djelovanje u ukupnoj drutvenoj sredini. To znai da teite vie nije na prenoenju odreenih sadraja, ve na razvijanju sposobnosti i vjetina (kompetencija), navika i socijalno prihvatljivih osobina linosti. kola, prema tome, nema prevashodno informativnu, ve formativnu i socijalizacijsku funkciju. Teite obrazovnoga programa pomjera se ka ciljevima i krajnjim rezultatima obrazovanja. To podrazumijeva kvalitet, primjenjivost i trajnost steenih znanja. Uenici/uenice na kraju gimnazijskoga kolovanja treba da budu osposobljeni za valjanu komunikaciju na crnogorskome jeziku (usmenu i funkcionalnopismenu). Operativni ciljevi proizilaze iz optih ciljeva; usmjereni su na uenika/uenicu. Pokazuju to uenik/uenica treba da naui, sazna, postigne, moe da uradi. Objedinjuju sadrajne (pojmovi, principi, zakonitosti) i procesne ciljeve (razne kognitivne i komunikacijske sposobnosti i kompetencije) i slue kao osnova za definisanje standarda znanja.
8
Zavod za kolstvo
Predloene aktivnosti proizilaze iz postavljenih ciljeva i upuuju na procese i radnje putem kojih uenik/uenica ostvaruje cilj. Predstavljaju smjernice za nastavnike/nastavnice, nikako striktna uputstva. U koloni pojmovi i sadraji dati su glavni pojmovi koji upuuju na oblast predmeta koju uenici/uenice treba da savladaju. Korelacije predstavljaju uputstva i preporuke za ostvarivanje funkcionalne saradnje iz predmetnih oblasti u kojima je mogue napraviti logiku vezu i preplitanje od koristi za dostizanje postavljenih ciljeva (horizontalna korelacija). Podrazumijeva se da je za nastavu jezika i knjievnosti neobino vana i unutarpredmetna povezanost (vertikalna korelacija). Pitanje korelacija veoma je vano didaktiko pitanje jer koncept holistikog obrazovanja stie sve vie pristalica meu pedagokim strunjacima. Nastavnicima/nastavnicama je ostavljena mogunost da i sami/same upisuju ostvareni stepen povezanosti s ostalim predmetima i nastavnim sadrajima za koje smatraju da im mogu biti od vanosti u sprovoenju nastavne prakse iz crnogorskoga jezika i knjievnosti. Nastavni program podrazumijeva i meunarodno uporedive standarde znanja. Oni su osnova za praenje realizacije ciljeva nastave i provjeravanje i ocjenjivanje postignua uenika/uenica.
Zavod za kolstvo
I razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja, itanja, razumijevanja i analiziranja i stvaranja neumjetnikih tekstova prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja snimljenih razgovora i samostalnoga pripremanja slinih razgovora. Osposobljava se da: odredi temu i sagovornika/sagovornicu; izdvoji kljune podatke iz teksta; kae da li se razgovor / pregovor zavrio sporazumom ili ne; u iju je korist ili na iju tetu sporazum bio postignut; obrazloi svoje miljenje; oznai razgovor kao zvanian / nezvanian; kae koji govornik je vodio (usmjeravao) razgovor; presudi o korektnosti sagovornika/sagovornice; s uenicima/uenicama izvede slian razgovor (moe i telefonski). 1.1. Uenici/uenice: Nakon prvoga sluanja: kazuju ko je razgovarao; kazuju o emu su sagovornici/sagovornice razgovarali/razgovarale ili pregovarali/pregovarale; odgovaraju na pitanja nastavnika/nastavnice o znaajnim podacima; kazuju da li su se sagovornici/sagovornice informisali/informisale ili pogaali/pogaale; kazuju kako se pregovor zavrio (sporazumom ili ne) i utemelje svoje miljenje; kazuju zato jeste / nije dolo do sporazuma, tj. ko je odgovoran za to; utemelje svoje miljenje; zakljuuju o polaznim i konanim stavovima oba pregovaraa; razgovaraju o moguim sporovima meu ljudima (na primjer generacijski).
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
10
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Nakon drugoga sluanja: kazuju da li je razgovor zvanian ili nezvanian; kazuju kakav je odnos meu sagovornicima/sagovornicama (na primjer ravnopravan ili hijerarhijski); kazuju kakvo je emotivno stanje sagovornika/sagovornica (na primjer naklonjenost/nenaklonjenost, prijatnost/neprijatnost); kazuju koji/koja je od sagovornika/sagovornica vodio/vodila ili usmjeravao/usmjeravala razgovor; prosuuju o uviajnosti sagovornika/sagovornica, da li je njihov govor rijeima i pokretima odgovarajui i sl.; razgovaraju o uticaju emocija na stvaranje teksta; razgovaraju o ovjekovoj potrebi da ga drugi sluaju i razumiju; o razgovoru/pregovoru formiraju svoje miljenje. Pripremaju razgovor i tokom razgovora: vode rauna o gestikulaciji, mimici i o izrazu lica; uestvuju u igri uloga; dramatizuju tekst; pripremaju pitanja (usmeno/pismeno); vjebaju pregovore u manjim grupama sagovornici/sagovornice formiraju zajedniko miljenje, tj. izvjetaj o razgovorima i to predstavljaju drugovima/drugaricama u odjeljenju.
Pojmovi sadraji
Korelacija
11
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.2. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (na primjer hemija, fizika, biologija, matematika, geografija, istorija; opis procesa, postupka...) Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; usmeno i pismeno odgovori na pitanja nastavnika/nastavnice o sadraju teksta; u tekstu uoi kljune pojmove i s njima povezane vane podatke i upie ih u pripremljenu pojmovnu mapu; izradi plan izlaganja, sam/sama govorno nastupi uz pisanu pripremu; govori jasno, pravilno i razumljivo vodei rauna o intonaciji, tempu i dikciji; u govoru koristi osnovno i preneseno znaenje rijei, kao i uopteno i konkretno znaenje rijei; saoptava dogaaje i doivljaje vodei rauna o stilskom izrazu.
Aktivnosti
1.2. Nakon sluanja: piu odgovore koji sadre znaajne informacije; sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke, uoavaju i odvajaju bitne od nebitnih; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu; ponove tekst (tj. usmeno/pismeno prezentuju popunjenu pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima, razmiljanjima i sl.; sami/same dopune tekst (na primjer pripovjednim tekstovima predvide nastavak ili kraj); sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom): prije govornoga nastupa sami/same razmiljaju to bi sve mogli/mogle da kau o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju i upisuju ih u plan izlaganja, pretvarajui ga u pismenu osnovu govornoga nastupa (podetnik); tokom govornoga nastupa samostalno govore uz pomo podetnika, jasno i prirodno; nakon govornoga nastupa sluaoci/sluateljke kazuju svoje miljenje o nastupu.
Pojmovi sadraji
Korelacija
12
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.3. Razumije znaaj i namjenu zvaninih i nezvaninih tekstova i samostalno ita i pie: oglas; estitku; pozivnicu; zahvalnicu; pismo (zvanino i nezvanino). Osposobljava se da: odredi poiljaoca i primaoca, kao i emotivne i drutvene odnose meu njima; odredi namjeru poiljaoca i nain na koji se obraa primaocu; odredi tekst kao zvanian ili nezvanian; sam/sama napie slian nezvanini i zvanini tekst, pri emu potuje osnove znanja oblikovanja zvaninih i nezvaninih tekstova, primjenjuje pravopisna pravila i pie itljivo.
Aktivnosti
1.3. Nakon prvoga itanja: kazuju ko pie tekst, kome je namijenjen i u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to prepoznali/prepoznale; objanjavaju kakav je drutveni i emotivni odnos izmeu onoga kome je tekst namijenjen i onoga ko je pisao; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; saoptavaju to poiljalac oekuje od onoga ko poiljku prima, tj. zato mu alje tekst, i tekstom potvruju svoje miljenje; prosuuju da li su izrazi u tekstu primjereni ili ne i, ako treba, zamjenjuju ih. Nakon ponovnoga itanja: saoptavaju svoje miljenje o tome kako e se primalac teksta odazvati, obrazlau ga; odreuju osnovne elemente spoljne oblikovanosti zvaninih i nezvaninih tekstova; u odgovarajuim okolnostima (npr. praznici, izleti, priredbe) sami/same stvaraju sline tekstove, vodei rauna o itljivosti, lijepome i pravilnom pisanju; piu tekstove za odjeljenjske novine, bilten...; izrauju kolski oglasnik''.
Pojmovi sadraji
1.3. - oglas - estitka - zahvalnica - pismo (zvanino i nezvanino)
Korelacija
13
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.5. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize neumjetnikih tekstova (naunih i publicistikih) i sposobnost da samostalno pie tekstove (na primjer opis procesa, postupka, prostora, dogaaj, doivljaj..). Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta i obradi ih u okviru pojmovne mape; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni (ne)istinitost navedenih podataka; odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom; odredi je li tekst umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja; uoava i razumije upotrebu razliitih stilova u tekstovima razliitih vrsta;
Aktivnosti
1.5. itaju kratke neumjetnike tekstove. Nakon itanja: objanjavaju znaenje nepoznate rijei u kontekstu, pogledaju u rjenik/leksikon; tokom itanja podvlae znaajne podatke i upisuju ih u pojmovnu mapu. Nakon ponovnoga itanja: usmeno / pismeno ponove tekst (tj. prezentuju pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje o tekstu; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst; u tekstu trae zahtijevani podatak, kao i u netekstualnome dijelu (sheme, tabele, grafikoni...) i objanjavaju ih; objanjavaju razliku izmeu knjievnoumjetnikoga i naunog stila; odreuju da li je tekst umjetniki ili neumjetniki, pisan narodnim ili standardnim jezikom i utemeljuju svoje miljenje; odreuju da li je tekst objektivan ili subjektivan i formiraju svoje miljenje; subjektivni tekst pretvaraju u objektivni.
Pojmovi sadraji
Korelacija
14
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
pravilno upotrebljava principe komponovanja pismenoga sastava (jedinstvo, odabiranje, skladnost, proporcija, izrazitost, raznovrsnost); primjenjuje pravila kompozicije teksta cjeline u tekstu istie paragrafima; stilizuje napisani tekst; pie narativni i deskriptivni tekst; razlikuje naraciju od deskripcije (naraciju vezuje za prianje dogaaja, a deskripciju za opisivanje pejzaa, eksterijera, enterijera, postupka, procesa).
Aktivnosti
Sami/same piu tekstove: pripovijedaju o ivotu osobe koju su sami/same odabrali/odabrale; opisuju radni postupak / igru / sport i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; komentariu tekst / knjigu / film i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; pripovijedaju o dogaaju po sopstvenome izboru. Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli napisati i izrauju plan teskta; u razliitim izvorima trae podatke i upisuju ih u plan teksta; na osnovu plana smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta. U toku pisanja: koriste podatke iz plana teksta; vode rauna o kompoziciji teksta (cjeline u tekstu istiu paragrafima); na kraju teksta navode izvore; za krai tekst (zanimljiv muziki / sportski dogaaj) smiljaju to vie naslova i kroz razmjenu ideja i miljenja dolaze do jednoga naslova.
Pojmovi sadraji
Korelacija
15
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Nakon pisanja: proitaju tekst i ispravljaju sadrajne, gramatike i pravopisne greke; procjenjuju razumljivost teksta; prepiu tekst, pri emu vode rauna o njegovoj spoljanjoj oblikovanosti i itljivosti; svoj tekst uporeuju s radovima drugova/drugarica iz odjeljenja i procjenjuju ga.
Pojmovi sadraji
Korelacija
2. Uenik/uenica razvija sposobnost razumijevanja jezika kao sredstva komunikacije. Osposobljava se da razumije: jezik kao sistem znakova koji se ostvaruje kroz govor i pismo; znaaj jezika za komunikaciju i njegovu mo u odnosu na druge naine sporazumijevanja; funkcije jezika; prirodu, porijeklo i osobine jezika; pojam metajezik; da se jezike pojave izuavaju u dijahroniji i sinhroniji; da jezici nastaju i nestaju.
2. Uenici/uenice: objanjavaju jezik kao psiholoku, bioloku i socioloku pojavu; izabranu temu ili pojam pokuavaju da objasne, tj. prikau gestikulacijom i mimikom, a onda porede s pisanim ili izgovorenim tekstom; porede s drugim nainima sporazumijevanja.
16
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica razvija sposobnost razgovjetnoga i prirodnoga govora, postepeno usvaja jezike norme crnogorskoga jezika, kao i sposobnost prepoznavanja nestandardnih jezikih varijeteta i njihova otklanjanja u govoru i pisanju. Osposobljava se da razumije: kako se normira jezik, to je norma, a to standardizacija; razliku izmeu standardnoga i knjievnog jezika; da norma moe biti ortoepska, ortografska, morfoloka, sintaksika i leksika; da u jezikoj normi dolazi do promjena i da je norma dogovor. 3.1. Osposobljava se da: prepozna i objasni jeziko raslojavanje; prepoznaje i razumije kako nastaju: sociolekti (argon, argo, sleng, atrovaki govor); idiolekti; varijante i dijalekti; funkcionalni stilovi (nauni, razgovorni, administrativni, knjievni i publicistiki); razlikuje funkcionalne stilove vezujui ih za odreene tekstove; razumije zato se za pisanje razliitih vrsta tekstova primjenjuju razliiti stilovi; samostalno pie tekst publicistikim stilom.
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: prepoznaju dijalekatska odstupanja u usmenom i pisanom tekstu i uporeuju ih s jezikom normom; normiraju nenormirane (dijalektom pisane) tekstove; u normiranju tekstova dosljedno primjenjuju ortoepska, ortografska, morfoloka, sintaksika i leksika pravila; pronalaze zadate odrednice u rjenicima i Pravopisu.
Pojmovi sadraji
Korelacija
3.1. itaju tekstove s dijalekatskim izrazima; uoavaju i izdvajaju dijalekatska odstupanja, analiziraju, uporeuju, uoavaju razlike u odnosu na jeziku normu; koriste rjenik argona i slenga; piu lekseme za rjenik argona svoje generacije; itaju tekst pisan razgovornim stilom i umjetniki tekst, obraaju panju na tempo izgovora, intonaciju, naglaavanje rijei ili grupe rijei; vjebaju razgovorni stil, simuliraju razgovor na stanici, ljetovanju, preko telefona; upotrebljavaju sleng, a zatim normiraju; pronalaze i uporeuju tekstove pisane razliitim stilovima; komentariu stilske razlike; nalaze primjere umjetnikoga dijaloga i razgovornog stila u umjetnikome djelu. 17
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica razvija sposobnost razumijevanja istorijskoga razvoja jezika. Osposobljava se da: imenuje knjievne jezike do XIX vijeka (staroslovenski, redakcije staroslovenskog jezika s posebnim osvrtom na zetsku redakciju, i ruskoslovenski); prepozna istorijske promjene u jeziku; imenuje najstarije pisane spomenike; prati porijeklo slovenskih jezika; prepozna jeziku grupu kojoj pripada crnogorski jezik i njemu srodni jezici, razumije i objanjava savremenu jeziku situaciju. 5. Uenik/uenica razumije mjesto, ulogu i znaaj nauke o jeziku (lingvistike) i njenih disciplina (fonetika i fonologija, morfofonologija, morfologija, sintaksa, leksikologija, stilistika i semantika) za prouavanje i poznavanje jezika kao sistema, kao i predmet njihova prouavanja. 5.1. Osposobljava se da razumije artikulaciju glasa i klasifikuje glasove prema izgovoru, po mjestu tvorbe i po zvunosti.
Aktivnosti
4. Uenici/uenice: iz enciklopedija i drugih izvora pronalaze tekstove pisane nekim od starih knjievnih jezika, uoavaju grafeme, ornamentiku, inicijale (na primjer Oktoih) prepoznaju (ukoliko mogu) rijei bliske dananjim oblicima, uporeuju ih (na primjer poslanice), pronalaze slinosti i razlike.
Pojmovi sadraji
4. knjievni jezici do XIX vijeka pisani spomenici zetska redakcija staroslovenskoga jezika slovenski jezici
Korelacija
4. Istorija (istorijske prilike od IX do XIX vijeka) Likovna umjetnost Istorija civilizacija
5. nauka o jeziku i njene discipline fonetika i fonologija (glasovni sistem) morfofonologija
5.1. Uenici/uenice: artikuliu glasove i na osnovu izgovorenoga uoavaju ulogu govornih organa u proizvodnji glasa; razvrstavaju glasove po mjestu tvorbe i izgovora; razvrstavaju glasove po zvunosti.
5. Geografija (migracije) Psiholingvistika Sociolingvistika Fiziko vaspitanje (ispravno dranje tijela) Strani jezici (termini: argo, argon /francuski/, sleng /engleski/) Strani jezici (na primjer speling u engleskome jeziku) Strani jezici pravopisna pravila (od prvoga razreda, koliko je mogue, uvoditi elemente uporedne gramatike crnogorskoga i prvoga, odnosno drugog stranog jezika, radi transfera znanja)
18
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
5.2. U rijeima uoava glasovne promjene, imenuje ih i pravilno upotrebljava u govoru i pisanju (jednaenje konsonanata po zvunosti, jednaenje konsonanata po mjestu tvorbe, gubljenje konsonanata, prva, druga i trea palatalizacija, jotacija, promjena l u o, nepostojano a, umetnuto a, asimilacija i disimilacija vokala progresivna i regresivna, prijevoj vokala i pokretni vokali); uoava i razumije odstupanja od pravila kod glasovnih promjena; uoava da osim vokala slogotvorni mogu biti r, l, lj, n, m, s. 5.3. Razvija sposobnost razgovjetnog i prirodnog govora, usvaja jezike norme (standardni jezik) i primjenjuje ih u usmenoj i pisanoj komunikaciji: razumije akcenatski sistem (vrste akcenta, mjesto akcenta, izgovor akcenta, distinktivna funkcija akcenta, proklitike i enklitike, reenini akcenat); razumije pravila standardne akcentuacije; uoava razlike u akcentovanju na nivou dijalekta, jezika srodnih crnogorskome (srpski, hrvatski i bosanski jezik), kao i u stranim jezicima.
Aktivnosti
5.2. U odabranome tekstu prepoznaju rijei u kojima se izvrila glasovna promjena, objanjavaju i daju primjere. povezuju znanja sa primjerima figura dikcije i fonetskih poigravanja; rastavlja rije na slogove i uoava da slogotvorni mogu biti r, l, lj, n, s, m.
Pojmovi sadraji
Korelacija
5.3. Zapaaju akcenat reenice, akcenatske cjeline u reenici, uoavaju da su neke rijei u reenici naglaene, a neke ne (i koje), te da rije moe imati samo jedan akcenat; vjebaju jasan i prirodan govor potujui jeziku normu (pravilan akcenat i dr.); u rijei pronalaze naglaeni slog; uporeuju mjesto akcenta u standardnom jeziku i nestandardnim izrazima lokalnoga govora;
5.3. akcenatski sistem proklitike enklitike
19
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
uoavaju i izdvajaju rijei u kojima akcenat prelazi na prijedlog i neakcentovane rijei; u reenici prepoznaju nenaglaene duge slogove; zapaa silaznu i uzlaznu intonaciju u dugim slogovima; pronalaze mjesto akcenta u rijei i odreuju njegov kvalitet; uoavaju i razumiju razliku izmeu kratkosilaznoga i kratkouzlaznoga akcenta; uoavaju genitivne duine kao vaan inilac znaenja rijei i prenoenje akcenta na proklitiku, uoavaju i navode razliku izmeu akcenta u standardnome jeziku i lokalnom govoru; sluaju audio-zapise dijalekta / lokalnoga govora koje su sami/same napravili/napravile, uoavaju dijalekatska odstupanja i uporeuju ih s jezikom normom.
Pojmovi sadraji
Korelacija
20
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
6. Uenik/uenica upoznaje i primjenjuje pravopisna pravila. Osposobljava se da pravilno pie: veliko slovo (odredbeni djelovi uz strana prezimena, latinski nazivi biljaka i ivotinja, nazivi institucija, drutava, saveza, politikih partija, crkava, vjerskih zajednica, gradskih etvrti, bulevara, djelova naseljenih mjesta, praznika, opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove; imenice sunce, zemlja, mjesec); malo slovo (zajednike imenice, prisvojni pridjevi, knjievni i umjetniki pokreti, periodi u knjievnosti, nazivi pripadnika/pripadnica pokreta i pravaca, pripadnika/pripadnica religija, imena strunjaka); skraenice (s takom, bez take, latinske skraenice, skraenice vielanih naziva); ijekavske oblike rijei; koristi pravopisne prirunike; razumije i primjenjuje principe fonetskog i etimolokog pravopisa.
Aktivnosti
6. Uenici/uenice: piu po diktatu i provjeravaju tanost zapisa; ispravljaju tekstove s grekama; koriste jezike prirunike (pravopis, gramatiku, rjenik); piu tekstove s ijekavskim oblicima rijei.
Pojmovi sadraji
6. pravopisna pravila
Korelacija
21
Zavod za kolstvo
II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove; razvija sposobnost razumijevanja knjievnosti kao umjetnosti. Osposobljava se da: razumije i koristi pojmove: knjievnost, beletristika, literatura, pjesnitvo; razumije prirodu knjievnosti kao umjetnosti i njenu vezu s drugim umjetnostima; uoi razliku izmeu umjetnosti prema izraajnim sredstvima; razumije znaaj knjievnosti za individualni razvoj pojedinca i drutva (moralni, saznajni i estetski); uoava potrebu prouavanja knjievnosti s aspekta teorije, istorije i kritike; razumije da se prva prouavanja knjievnosti vezuju za Aristotela i Platona; razumije podjelu knjievnosti po postanku.
Aktivnosti
1. Uenici/uenice: sluaju snimke teksta knjievnoga djela, muzikog djela, gledaju likovno / vajarsko / arhitektonsko djelo, balet, pozorinu predstavu, film i razgovaraju o specifinostima pojedinih oblika umjetnikog izraavanja; itaju knjievnoumjetniki tekst; uoavaju i biljee sutinske odlike knjievnoumjetnikog teksta.
Pojmovi sadraji
1. knjievnost
Korelacija
1. Likovne umjetnosti Muzika umjetnost (specifinosti razliitih umjetnosti i njihove slinosti)
22
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.1. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pismeno izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje jedan krai knjievni tekst, ime dokazuju sposobnost estetskog doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie literarni tekst o svojem doivljaju knjievnoga djela, dnevnik itanja ili krai prikaz proitanoga djela.
Aktivnosti
1.1. Analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga, govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripremaju i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; biljee svoje asocijacije na osnovu knjievnoga teksta; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Pojmovi sadraji
Korelacija
23
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
2. Uenik/uenica razvija sposobnost recepcije knjievnoga djela i razumije: odnos autor djelo italac; tok stvaralakoga procesa; neophodnost prouavanja strukture djela i njegove slojevitosti (znaenje, zvuanje, ideje i predmetnosti); i koristi knjievnoteorijske pojmove (tema, motiv, fabula, kompozicija, lik, sie, naracija, narator, forme pripovijedanja, retardacija, retrospekcija, motivacija, taka gledita); pravilnu upotrebu pojmova lik, lice, linost, karakter, junak, tip; naine prikazivanja vremena, prostora i zbivanja u djelu.
Aktivnosti
2. Uenici/uenice: objanjavaju trougao autor djelo italac i prepoznaju sebe u tome odnosu; u knjievnome tekstu uoavaju sloj zvuanja, znaenja, ideja i predmetnosti; strukturne elemente djela imenuju knjievnoteorijskim pojmovima; u tekstu djela oznaavaju fabulu, motive, retardaciju, retrospekciju, epizode, digresije; sami/same dolazi do traene informacije (u rjeniku knjievnih termina, priruniku iz teorije knjievnosti, na Internetu); u paru ili manjim grupama istrauju znaenja knjievnoga teksta; prenose neumjetniki tekst (novinski lanak, na primjer) u stihove i uoavaju efekte. 2.
Pojmovi sadraji
knjievno djelo tema motiv fabula kompozicija lik sie naracija narator forme pripovijedanja retardacija retrospekcija motivacija taka gledita lice linost karakter junak tip
Korelacija
24
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica razumije da je knjievno djelo tvorevina jezika i objanjava sutinu pjesnikoga jezika, uoava:
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: u knjievnome tekstu uoavaju svojstva pjesnikoga jezika; na primjeru objanjavaju razliku izmeu pjesnikoga jezika i jezika svakodnevne upotrebe; objanjavaju osnovno i preneseno znaenje rijei na primjeru. 3.
Pojmovi sadraji
pjesniki jezik
Korelacija
3.1. Stilske figure prepoznaje kao sredstva stilskog izraza i kao odliku pjesnikoga jezika. Osposobljava se da:
osobine pjesnikoga jezika (konkretnost, emocionalnost, ritminost, punou i smisao znaenja); razliku izmeu pjesnikoga jezika i jezika svakodnevne upotrebe; da rije u knjievnome djelu dobija novi smisao, odnosno da uz osnovno ima i preneseno znaenje.
prepozna stilske figure i objasni njihovu umjetniku funkciju; shvata da se umjetnika funkcija ostvaruje izborom rijei (metafora, metonimija, personifikacija, sinegdoha, eufemizam, epitet, alegorija, simbol), povezivanjem rijei i misli (poreenje, antiteza, hiperbola, litota, gradacija, ironija, paradoks), kombinacijom rijei (inverzija, elipsa, asindeton, polisindeton) i glasovnim sklopom rijei (asonanca, aliteracija, onomatopeja, anafora, epifora, simploha, anadiploza); stilsku figuru povezuje sa stilom djela, pisca, razdoblja.
3.1. Prepoznaju, definiu i ukazuju na umjetniku funkciju stilskih figura; sami/same koriste stilske figure i procjenjuju njihovu vrijednost; pronalaze odrednice u teoriji knjievnosti i rjeniku knjievnih termina.
3.1. stilske figure (metafora, metonimija, personifikacija, sinegdoha, eufemizam, epitet, alegorija, simbol, poreenje, antiteza, hiperbola, litota, gradacija, ironija, paradoks, inverzija, elipsa, asindeton, polisindeton, asonanca, aliteracija, onomatopeja, anafora, epifora, simploha, anadiploza)
25
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3.2. Versifikaciju povezuje s poezijom i stihom. Osposobljava se da: poznaje najee stihove u naoj poeziji (narodna epski i lirski deseterac, osmerac, stih bugartice; umjetnika sedmerac, osmerac, devetarac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac, heksametar); objanjava razliku izmeu vezanog i slobodnoga stiha; poznaje vrste strofa (distih ... decima) i rime (ukrtena, parna, obgrljena; muka, enska, eija); odreuje cezuru i njen uticaj na ritam pjesme; objanjava umjetniku funkciju opkoraenja i refrena; poznaje i objanjava stalne lirske oblike (sonet). 3.3. Stil povezuje s nainom pisanja i izraavanja vezujui ga za pisca, djelo, epohu, knjievnu kolu. Razumije da je: stil nain na koji se to obavlja, da postoji u svakodnevnome ivotu, ali i u umjetnosti; nauka o stilu stilistika, te da ona prouava izraz pojedinca i pokuava da opie sredstva i postupke jezikog izraavanja.
26
Aktivnosti
3.2. Odreuju vrstu stiha (prema broju slogova) i da li je vezan ili nije; odreuju vrstu rime i njen uticaj na zvukovni sloj pjesme; uoavaju opkoraenje i refren i objanjavaju njihov uticaj na ritam; objanjavaju uticaj stiha, cezure i rime na ritam pjesme; demonstriraju principe nae versifikacije na primjerima; nalaze muziku podlogu za lirsku pjesmu po izboru.
Pojmovi sadraji
3.2. versifikacija
Korelacija
3.3. Karakteriu stil pjesme, prie i pokuavaju ga vezati za pisca ili epohu.
3.3. stil
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica razumije podjelu knjievnosti na rodove. Osposobljava se da: razumije posebnosti rodova, uoava slinosti i razlike; uoi i razumije povezanost i pripadnost djela odreenome rodu. 4.1. Razumije pojam i znaenje knjievne vrste. Osposobljava se da: razumije knjievnu vrstu kao grupu slinih djela u kojima se ponavljaju neke stalne osobine; prepozna i karakterie knjievne vrste. 4.2. Liriku kao knjievni rod vezuje za oeanje i subjektivni doivljaj onoga to je predmet pjevanja. Osposobljava se da: za liriku vezuje oeajnost, subjektivnost, neposrednost, matovitost; liriku doivi kao spoj zvuka rijei i njezina znaenja; prepozna i objasni lirske vrste.
Aktivnosti
4. Uenici/uenice: Knjievno djelo vezuju za knjievni rod i objanjavaju svoj izbor. 4.
Pojmovi sadraji
knjievni rod
Korelacija
4.1. Odreuju kojoj knjievnoj vrsti pripada djelo i injenino obrazlau; navode, na primjeru, slinosti i razlike knjievnih vrsta.
4.1. knjievna vrsta
4.2. Ostvaruju pristup lirskome djelu; prepoznaju lirski tekst i injenino potkrepljuju svoju tvrdnju; u lirskom tekstu pronalaze i ukazuju na osobine lirike; objanjavaju zvukovni sloj lirskoga djela i lirsko ja; prepoznaju lirske vrste.
4.2. lirika
27
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4.2.1. ita/slua lirsku pjesmu i doivljava i razumije je kao osnovni vid lirskog izraza. Osposobljava se da: iznese svoj doivljaj lirske pjesme; objasni strukturu lirske pjesme; uoi odlike lirske pjesme (kratkoa, nefabularnost, emocionalnost, misaonost, deskriptivnost, subjektivnost); svrstava lirske pjesme po tematskom kriterijumu (ljubavna, rodoljubiva, opisna, socijalna, misaona), formalnoistorijskome kriterijumu (himna, oda, elegija, ditiramb, epigram, epitaf, idila), odreene lirske vrste vezuje za knjievne epohe (psalam, sonet, haiku, pjesma u prozi).
Aktivnosti
4.2.1. Sluaju izraajno itanje pjesme (audio-zapis); analiziraju lirsku pjesmu i ukazuju na njenu strukturu, kompoziciju, motive; razvrstavaju lirske pjesme po tematskom, istorijskom, vremenskom kriterijumu; u pjesmi pronalaze motive na osnovu kojih odreuju vrstu.
Pojmovi sadraji
4.2.1. lirska pjesma
Korelacija
28
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4.3. ita/slua i razumije epiku kao knjievni rod koji tei objektivnome prikazivanju dogaaja, pojava i linosti. Osposobljava se da: razumije funkcije irine epskoga kazivanja; razumije i razlikuje epske vrste u stihu (ep, epska pjesma) i prozi (pripovijetka, novela, roman) i objanjava njihove karakteristike; razumije funkciju retardacije, retrospekcije, epizode, digresije, ponavljanja u strukturi epskoga djela; na primjeru epskoga djela uoava i razumije oblike kazivanja: opisivanje (portret, pejza, enterijer, eksterijer); naracija (u prvom licu, u treem licu); hronoloko i retrospektivno; monolog, dijalog, unutranji monolog i polilog.
Aktivnosti
4.3. itaju epsko djelo i navode njegove karakteristike, sluaju izraajno itanje odlomka (audio-zapis) i govore o svome doivljaju teksta; objanjavaju irinu kazivanja u epskome djelu; analiziraju epsko djelo i objanjavaju njegove strukturne elemente; prepoznaju epske vrste, navode njihove karakteristike i svoj iskaz injenino potkrepljuju primjerima; govore i itaju ono to su unijeli u dnevnike itanja i objanjavaju princip selekcije; komentariu sopstvene radove i radove drugih uenika/uenica; objanjavaju postupke likova i njihove crte, sagledavajui ih iz razliitih uglova i argumentuju svoje stavove; izlau rezultate svoje analize.
Pojmovi sadraji
4.3. epika
Korelacija
29
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4.3.1. ita/slua epsko-lirska knjievna djela. Osposobljava se da: u djelu prepozna epske i lirske elemente; razumije da postoji anrovsko ukrtanje, baladu, poemu i romansu prepoznaje kao lirsko-epske vrste; u tekstu djela oznai epsko, lirsko i dramsko.
Aktivnosti
4.3.1. Gledaju snimak pozorine predstave ili TV drame raene po motivima balade, poeme (Hasanaginica); itaju / sluaju baladu, poemu, romansu (moe audio-zapis); izlau lirski i epski plan pjesme uporeujui je s lirskom pjesmom; dramatizuju poemu, baladu; prave motivsko-tematsku i idejnu paralelu s Banovi Strahinjom i dramatizuju epsku pjesmu; pripremaju, izrauju i realizuju projektne i istraivake zadatke vezane za baladu, poemu, romansu. 4.3.2. Dati tekst povezuju s odgovarajuom vrstom i injenino obrazlau; pronalaze i tumae tekstove kraih epskih oblika.
Pojmovi sadraji
4.3.1. epsko-lirske vrste
Korelacija
4.3.2. Razumije epske tvorevine jednostavnije strukture i sadrine. Osposobljava se da: prepozna jednostavne prozne vrste (bajka, basna, legenda, anegdota, poslovica, zagonetka, saga, mit, vic, maksima, sentencija), razumije njihov sadraj, estetsku i knjievnu vrijednost.
4.3.2. jednostavni epski oblici
30
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4.3.3. Razumije da se u proznoj formi javljaju i djela koja sadre elemente i knjievnog i naunog. Osposobljava se da: prepozna ta djela (putopis, memoari, biografija, autobiografija, dnevnik, feljton, reportaa, esej, rasprava, polemika, studija, monografija); ukae na njihove osobenosti i jasno ih odvaja od pisanih za potrebe svakodnevne komunikacije (biografija, dnevnik, reportaa).
Aktivnosti
4.3.3. Obrazlau nauno-knjievne vrste na primjerima; u tekstu odjeljuju knjievne i naune injenice i komentariu simbiozu knjievnoga i naunoga.
Pojmovi sadraji
4.3.3. knjievno-naune vrste
Korelacija
31
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
5. Uenik/uenica razumije dramu kao rod ije je djelo namijenjeno prvenstveno izvoenju na pozorinoj sceni. Osposobljava se da: dramsko djelo vezuje za scenu; itanje dramskoga djela doivljava kao posredni vid komunikacije; poznaje strukturu dramskoga teksta (didaskalije, popis lica, tekst koji govore lica) i dramske radnje (ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija, rasplet); objanjava spoljanju kompoziciju drame (in, pojava, scena); poznaje dramske vrste (tragedija, komedija, drama u uem smislu), njihov istorijski razvoj i osobine; poznaje i dramske forme poput melodrame, farse, opere i operete; shvati ulogu monologa, dijaloga i replike u drami; objanjava prenoenje dramskoga djela na pozorinu scenu (dramaturg/dramaturkinja, reditelj/rediteljka, glumci/glumice, scenograf/senografkinja, scena, kostimograf/kostimografkinja, inspicijent/inspicijentkinja, majstor svijetla, afi, plakat).
Aktivnosti
5. Uenici/uenice: gledaju pozorinu pedstavu ili njen snimak i komentariu utiske; vjebaju preuzimajui ulogu reditelja/rediteljke, scenariste/scenaristkinje, glumca/glumice...; vjebaju mimiku, pokrete, gestikulaciju; piu mali scenario ili igrokaz, tj. adaptiraju dramski tekst za scenu; ralanjuju strukturu i kompoziciju dramskoga djela; prepoznaju dramske vrste i karakteriu ih; u dramskoj radnji odreuju etape; obiljeavaju u tekstu monolog, dijalog, remarke; prave razliku izmeu lika, linosti, tipa, karaktera; steena znanja o drami primjenjuju na dramskom tekstu.
Pojmovi sadraji
5. drama
Korelacija
32
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
6. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: uoi povezanost drutvenih promjena i pojave novih stilskih oblika u kulturi i umjetnosti; zapaa elemente stila odreene epohe u djelima savremene kulture i umjetnosti; razumije da knjievnost u sebi sadri duh vremena, ali i univerzalne vrijednosti: da u djelu prepozna duh vremena i njegov uticaj na poetiku djela; stvori predstavu kulturnog modela prostora na kojem je nastala odreena knjievnost; u odabranim djelima prepoznaje i objanjava poetiku epohe, opte knjievne simbole i motive.
Aktivnosti
6. Uenici/uenice: prave shematski prikaz knjievne periodizacije (pano); biljee termine knjievna epoha i stilska formacija i najvanije napomene iz rjenika knjievnih termina.
Pojmovi sadraji
6. knjievna periodizacija 6. Istorija
Korelacija
33
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
6.1. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline, objasni svojstva pjesnikoga jezika; u lirskom tekstu uoi i izdvoji najfrekventnije stilske figure, odredi cezuru, vrstu strofe, stiha i rime; kompozicionu organizaciju pjesme dovede u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika); uoi odlike strukturnih elemenata epskoga prostora, vremena i zbivanja; razlikuje termine: sadraj, fabula i sie; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije; razumije i razlikuje motiv i motivaciju; uoi razliku izmeu epike u stihu i epike u prozi; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela.
34
Aktivnosti
6.1. itaju knjievno djelo; analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe; formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju, objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika izdvajajui najfrekventnije stilske figure.
Pojmovi sadraji
Korelacija
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
6.2. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje jedan krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanom djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie literarni tekst o svojem doivljaju knjievnoga djela, dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Aktivnosti
6.2. Analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripreme i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Pojmovi sadraji
Korelacija
35
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
7. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike knjievnosti staroga vijeka. Osposobljava se da: - primijeni istorijski i teorijski pristup na religioznom tekstu, na tragediji i epu; - razumije i objasni svijet homerskoga ovjeka, mnogoboaki svijet, trojanski mit, apsurd ratovanja, in medias res, antropomorfizam, homersko pitanje; - u tekstu tragedije prepozna dramski sukob, traginu krivicu, traginog junaka, tebanski mit, katarzu, likove, strukturu djela; - u religioznom tekstu uoi stil, strukturu, alegorijska znaenja i motive.
Aktivnosti
7. Uenici/uenice: - uporeuju knjievna djela s djelima likovne i muzike umjetnosti iste epohe i prave paralelu; - u djelu pronalaze opte motive (motiv zmije, smrti, sna, zagrobnoga ivota bogova i ljudi); - opisuju odlike junaka i ukazuju na njegove karakterne crte; - u fabuli djela uoavaju digresije i epizode; - nalaze primjere humanistikoga postupanja homerskoga ovjeka; - u spjevu uoavaju tematske slojeve, kompoziciju, epsku radnju, motivsku strukturu; - u tragediji Antigona prouavaju odlike tragedije (radnju, strukturu, likove); - porede tekst Biblije s tekstom Kurana; - gledaju pozorinu predstavu (tragedija) ili snimak pozorine predstave; - gledaju filmove (crtani: Odiseja, Troja, Herkules; igrani: Troja, Jelena Trojanska; o ivotu i stradanju Isusa Hrista ili film Pod zastavom Muhameda i sl.); - piu dnevnik itanja.
Pojmovi sadraji
7. knjievnost staroga vijeka
Korelacija
7. Istorija (sumersko-vavilonska civilizacija, Heleni i Periklovo doba, semitski narodi na istorijskoj sceni, pojava hrianstva i islama) Muzika umjetnost Slikarstvo Vajarstvo Arhitektura (odgovarajue epohe)
36
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
8. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike srednjovjekovne knjievnosti. Osposobljava se da: povee drutveno-istorijske prilike sa sadrajem djela; uoi razliku izmeu stila antike i srednjovjekovne knjievnosti; uoava razliku izmeu duhovnih tekstova (hagiografije, pohvale, apokrifa) i svjetovnih tekstova (biografije); razumije ljetopis kao knjievnu vrstu; shvati znaaj Crnojevia tamparije i Oktoiha za istoriju i kulturu Crne Gore. 8.1. Uoava i razumije osnovne karakteristike narodne knjievnosti. Osposobljava se da: shvati kulturni i literarni znaaj narodne knjievnosti; razumije proces nastajanja i prenoenja usmene knjievnosti; poznaje Vukov rad na prikupljanju i objavljivanju djela usmene knjievnosti; objasni podjelu i vrste usmene knjievnosti; razumije karakteristike epske pjesme i epa; analizira odabrane tekstove uoavajui stilske osobenosti i znaenja.
Aktivnosti
8. Uenici/uenice: pronalaze biblijske motive u srednjovjekovnim tekstovima; povezuju situacije iz knjievnih djela sa svojim vremenom; sluaju srednjovjekovnu muziku; definiu topose i opta mjesta u knjievnosti srednjega vijeka; obilaze mjesta u Crnoj Gori od znaaja za srednjovjekovnu knjievnost (Obod, manastiri i crkve na Skadarskom jezeru, Savina, Medun, Dajbabe, Muzej na Cetinju, Cetinjski manastir, Huseinpaina damija...); u tekstu djela odvajaju knjievno od istorijskoga; stvaraju knjigu o epohi. 8.1. itaju narodne pjesme; uoavaju i saoptavaju odlike epskoga stila na primjerima nae epike, trae opta mjesta; uoavaju razlike u odnosu na srednjovjekovnu knjievnost; pronalaze primjere etike slinosti s antikim junacima; pronalaze biblijsku simboliku u djelima usmene knjievnosti, stvaraju knjigu o narodnoj knjievnosti. 8.
Pojmovi sadraji
srednjovjekovna knjievnost
Korelacija
8. Istorija (Vojislavljevii, Balii, Crnojevii) Muzika umjetnost (crkvena muzika, psalmodijsko pjevanje, jednoglasje i vieglasje) Likovne umjetnosti (freskoslikarstvo, arhitektura srednjega vijeka)
8.1. narodna knjievnost
8.1. Istorija
37
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
9. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike humanizma i renesanse kao knjievne epohe. Osposobljava se da: shvati renesansni duh i misao renesansnoga ovjeka; razumije petrarkizam i petrarkistiku poeziju, njene odlike i motive; prepozna sonetnu formu, uoava odlike renesansne novele, razlikuje pripovijetku, novelu i roman; poredi renesansnu s antikom tragedijom; razlikuje dramski tekst i didaskalije i u stanju je da kompoziciono razloi dramu prema trodjelnoj/petodjelnoj shemi; uoi konfliktne linije, glavnu i sporedne i o njima izvjetava; u drami uoava duh renesanse; prepozna parodiju kao knjievnu vrstu objasni uticaj italijanske renesanse na dubrovaku knjievnost i knjievnost Boke Kotorske, i osobenosti dubrovake i kotorske renesanse; prepozna literarni motiv pakla.
38
Aktivnosti
9. Uenici/uenice: itaju sonete; dramatizuju novelu; porede drutvene prilike i stanje u umjetnosti u srednjem vijeku i renesansi; kompoziciono razlau dramu; izdvajaju scene koje ilustruju renesansni ivot; pronalaze ekspirov sonet u dijalogu junaka; pronalaze parodijske elemente; govore o Servantesovoj kritici drutva; prave paralelu izmeu junaka; govore o sukobu ideala i stvarnosti; objanjavaju donkihotizam kao model ponaanja; piu linu kartu djela; stvaraju knjigu o epohi.
Pojmovi sadraji
9. humanizam i renesansa
Korelacija
9. Istorija (humanizam i renesansa) Geografija (velika otkria) Muzika umjetnost (renesansna muzika) Likovne umjetnosti (slikarstvo, vajarstvo i arhitektura renesanse) Matematika (simetrija)
Zavod za kolstvo PREDLOENA DJELA
Knjievnost staroga vijeka:
Srednjovjekovna knjievnost:
Ljetopis popa Dukljanina (Vladimir i Kosara) Roman o Aleksandru ura Crnojevi: Testament (odlomak) Jelena Bali: Odgovor svom duhovnom uitelju Nikonu
Narodna knjievnost:
Starac Milija: enidba Maksima Crnojevia, ovjek paa i Mihat obanin; Ljubavni rastanak, Via je gora od gore Vuk S. Karadi: Predgovor Srpskim narodnim pjesmama Djevojka cara nadmudrila Narodne poslovice (izbor)
Humanizam i renesansa:
Dante Aligijeri: Pakao (odlomak) Petrarka: Kanconijer (izbor) Bokao: Dekameron (novela o sokolu) ekspir: Romeo i Julija Servantes: Don Kihot (prvi dio) iko Meneti: Prvi pogled Marin Dri: Novela od Stanca Nepoznati autor: Lukrecija iliti dero Kotorski petrarkisti: ore Bizanti: Dok ugodno dane ivio sam sive Ljudevit Paskvali: Sladost u srcu, nikad
Uvod u knjievno djelo:

Ivo Andri: Aska i vuk Lesing: Laokoon Aristotel: O pjesnikoj umjetnosti Starac Milija: Banovi Strahinja Avdo Meedovi: enidba Smailagi Meha (odlomak) Artur Rembo: Samoglasnici Esad Mekuli: Vee Antun Gustav Mato: Jesenje vee Vojislav Ili: Vee enidba Milia Barjaktara N. V. Gogolj: injel A. P. ehov: Tuga Danilo Ki: Rani jadi Sreten Asanovi: Putnik D. D. Selinder: Lovac u rai G. G. Markes: Hronika najavljene smrti Aristofan: abe Euripid: Medeja Veljko Radovi: Jakov grli trnje Borhes: Borhes i ja Veljko Mandi: Snaha je doputovala Zlatna jabuka i devet paunica Jevrem Brkovi: Pismo sa Grahovca Radovan Zogovi: Pjesme Ali-Binaka (Pjesma prva) Janko onovi: Crnci i Crnogorci (prvi dio) Duan Kosti: Tamne su moje rijei Mladen Lompar: Nevrijeme u prirodi Sreten Perovi: Loven Mirko Kova: Seanje na arenu pticu Husein Bai: Tica bez neba Branko Banjevi: Banovi Strahinja (odlomak) Vito Nikoli: Oaj
Antiko pjesnitvo:
Sapfo: Himna Afroditi Anakreont: Ne bjei od mene zato... (prijevod Smerdel) Pindar: Moj narod pjeva (prijevod Smerdel) Katul: Jadni Katule (prijevod op); O svojoj ljubavi Vergilije: Smrt Cezarova (prijevod Milievi) Ovidije: Zlatom se ljubav osvaja (prijevod Milievi) Albije Tibul: Moj ivot (prijevod op)
Ep o Gilgameu Sofokle: Antigona Homer: Ilijada (VI i XVIII pjevanje) Biblija (Legenda o potopu, Psalmi Davidovi, Pjesma nad pjesmama, O sijau sjemena, Hrist o djeci, Na Maslinskoj gori) Kuran (103. El Asr i El Fatiha, Jusuf)
39
Zavod za kolstvo
KANON
Sofokle: Antigona Aristofan: abe Homer: Ilijada (VI i XVIII pjevanje) Ljetopis popa Dukljanina (Vladimir i Kosara) Petrarka: Kanconijer (izbor) ekspir: Romeo i Julija Marin Dri: Novela od Stanca Ivo Andri: Aska i vuk N. V. Gogolj: injel A. P. ehov: Tuga Esad Mekuli: Vee Antun Gustav Mato: Jesenje vee Vito Nikoli: Oaj Radovan Zogovi: Pjesme Ali-Binaka (Pjesma prva) Janko onovi: Crnci i Crnogorci (prvi dio) Danilo Ki: Rani jadi D. D. Selinder: Lovac u rai Starac Milija: enidba Maksima Crnojevia, Narodna lirska pjesma: Ljubavni rastanak Starac Milija: Banovi Strahinja enidba Milia Barjaktara
40
Zavod za kolstvo
II razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja, itanja, razumijevanja, i analiziranja, kao i stvaranja neumjetnikih tekstova, prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja snimljenih razgovora i samostalnoga pripremanja slinih razgovora. Osposobljava se da: odredi temu i sagovornika/sagovornicu; izdvoji kljune podatke iz teksta; objasni kako se razgovor zavrio; obrazloi svoje miljenje; oznai razgovor kao zvanian / nezvanian; procijeni ulogu sagovornika/sagovornica u razgovoru; presudi o korektnosti sagovornika/sagovornica; izvede slian razgovor (moe i telefonski); vodi dijalog; uvaava drugaije miljenje i sagovornika/sagovornicu; racionalno koristi vrijeme. 1.1. Uenici/uenice: nakon prvoga sluanja: odreuju temu razgovora / pregovora; kazuju da li su sagovornici/sagovornice razgovarali/razgovarale ili pregovarali/pregovarale; objanjavaju kako se razgovor zavrio i svoje miljenje argumentuju; zakljuuju o polaznim i konanim stavovima uesnika/uesnica u razgovoru / pregovoru.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
1. Istorija (paleografija)
Korelacija
41
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Nakon drugoga sluanja: odreuju je li razgovor zvanian ili nezvanian i svoje miljenje argumentuju; kazuju kakav je odnos meu sagovornicima/sagovornicama i svoje miljenje obrazloe; kau kakvo je emotivno stanje sagovornika/sagovornica, tj. emotivna atmosfera razgovora (na primjer naklonjenost / nenaklonjenost, prijatnost / neprijatnost) i formiraju svoje miljenje; prosuuju o uviajnosti sagovornika/sagovornica, da li je njihov govor rijeima i pokretima odgovarajui i sl., i formiraju svoje miljenje; razgovaraju o ovjekovoj potrebi da ga sluaju i razumiju; pripremaju i vode razgovor (o temama generacijski interesantnim: moda, muzika, zabava, film); postavljaju problem, planiraju rjeenja, odluuju o rjeenjima, iznose stavove, argumentuju (rade u grupama ili u parovima); racionalno koriste vrijeme.
Pojmovi sadraji
Korelacija
42
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.2. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to: a) naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (npr. hemija, biologija, matematika, geografija, istorija); b) novosti o aktuelnim / zanimljivim dogaajima (izvjetaj, vijest); c) radijska i TV reklama. Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni istinitost navedenih podataka, odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja (administrativni, publicistiki, nauni, knjievni); pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja; sam/sama govorno nastupi s unaprijed pripremljenom temom.
Aktivnosti
Nakon sluanja: sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu; ponove tekst (tj. usmeno / pismeno prezentuju popunjenu pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje i pokuavaju ga utemeljiti; sami/same dopune tekst novim sadrajima; nakon sluanja / gledanja reklame kau to se reklamira i to je o tome reeno; jesu li svi podaci istiniti ili ne; svoje miljenje obrazlau; predoe to naruilac reklame eli postii kod primaoca reklame i predviaju kako e se on/ona odazvati; svoje miljenje obrazlau; sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom): prije govornoga nastupa sami/same razmiljaju to bi sve mogli kazati o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju i upisuju ih u plan izlaganja, pretvarajui ga u pismenu osnovu govornoga nastupa; tokom govornoga nastupa samostalno govore uz pomo pismene osnove, jasno i prirodno; poslije govornoga nastupa sluaoci/sluateljke kazuju svoje miljenje o nastupu; uestvuju u igri uloga ili dramatizaciji; prepriavaju (priaju) dogaaj (hronoloki, retrospektivno).
Pojmovi sadraji
Korelacija
1.2.
43
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.3. Upoznaje znaaj i namjenu zvaninih i nezvaninih tekstova i samostalno ita i pie sline: molba; alba. Osposobljava se da: odredi poiljaoca i primaoca, te emotivne i drutvene odnose meu njima; odredi namjeru poiljaoca; odredi tekst kao zvanian ili nezvanian; nae kljune podatke; sam/sama napie slian nezvanian i zvanian tekst, pri emu potuje znanja o oblikovanju zvaninih i nezvaninih tekstova, primjenjuje pravopisna pravila i pie itljivo.
Aktivnosti
1.3. Nakon prvoga itanja: kau ko je autor teksta i kome je namijenjen; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to prepoznali/prepoznale; kazuju kakav je drutveni i emotivni odnos izmeu onoga kome je tekst namijenjen i onoga ko je pisao; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; kazuju to poiljalac oekuje od primaoca, tj. zato mu alje tekst, i podacima iz teksta potvruju svoje miljenje. Nakon ponovnoga itanja: prepoznaju sutinske podatke i objanjavaju ih; kazuju svoje miljenje o tome kako e se primalac molbe / albe odazvati, obrazlau ga; kazuju da li je tekst zvanian ili nezvanian i u njemu trae jezike osobine na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; odreuju osnovne elemente spoljne oblikovanosti zvaninih i nezvaninih tekstova; u odgovarajuim okolnostima sami/same stvaraju sline tekstove, vodei rauna o itljivosti, lijepome i pravilnom pisanju.
Pojmovi sadraji
1.3. molba alba
Korelacija
44
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.4. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize naunih i publicistikih tekstova i sposobnost samostalnoga pisanja slinih: biografija, CV; izvjetaj, vijest; referat; esej; rezime; zapisnik, podetnik. Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni istinitost navedenih podataka; odredi je li tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja (podetnik); odreeni tekst izloi razliitim funkcionalnim stilovima; razlikuje pisane tekstove razliitoga tipa (sadrine, stila); tekstove kritiki procijeni; izvri jeziko-stilsku analizu.
Aktivnosti
1.4. itaju kratke neumjetnike tekstove i tokom itanja podvlae znaajne podatke. Nakon ponovnoga itanja: iskazuju svoje miljenje o tekstu i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst; u tekstu trae zahtijevani podatak (i u netekstualnome dijelu); tumae netekstualne djelove (na primjer pregledne sheme, tabele, grafikone i sl.); objanjavaju razliku izmeu knjievnoumjetnikoga i administrativnoga stila; odreuju da li je tekst umjetniki ili neumjetniki, pisan narodnim ili standardnim jezikom i utemeljuju svoje miljenje; odreuju da li je tekst objektivan ili subjektivan i saoptavaju svoje miljenje; subjektivni tekst pretvaraju u objektivni; odreuju stil autora (ozbiljan, ironian, sentimentalan); itaju naune tekstove; komentariu njihovu jasnost, razumljivost i jeziku pravilnost, ispravljaju ih, ako je potrebno.
Pojmovi sadraji
1.4. biografija, CV izvjetaj, vijest referat esej rezime zapisnik, podetnik
Korelacija
45
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Sami piu tekstove, i to: pripovijedaju o ivotu osobe koju su sami/same odabrali/odabrale; piu krai esej o djelu po izboru; opisuju radni postupak; komentariu tekst, knjigu, film i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; pronalaze ili piu tekst po uzoru na nauni, a onda stilizacijom naprave od njega umjetniki. Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli/mogle napisati i izrauju plan izlaganja; u razliitim izvorima trae podatke i upisuju ih u plan izlaganja; smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta (na primjer priu o ivotu poznate osobe, opis radnoga postupka, objanjenje nastanka pojava / stanja, komentar priredbe / knjige, definisanje pojma, vijest, izvjetaj...). U toku pisanja: podatke iz plana izlaganja pretvaraju u pisani tekst; vode rauna o kompoziciji teksta; na kraju teksta navode izvore; za krai tekst (zanimljiv muziki, sportski dogaaj) smiljaju to vie naslova (na kraju biraju najduhovitiji).
Pojmovi sadraji
Korelacija
46
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Nakon pisanja: proitaju sastav, prepiu tekst vodei rauna o njegovoj spoljanjoj oblikovanosti, itljivosti i jezikoj pravilnosti; procjenjuju svoj tekst i tekstove svojih drugova/drugarica.
Pojmovi sadraji
Korelacija
2. Uenik/uenica razumije evoluciju jezika i razvoj pisma. Osposobljava se da: razumije razvoj jezika i pojam jezika konvencija; razumije da postoji jezika srodnost; razumije razvoj pisma kroz istoriju, kao i odnos jezika i pisma; prepozna karakteristike glagoljice, irilice i latinice; navede jezike srodnosti i porodice jezika; odredi mjesto crnogorskoga i njemu srodnih jezika u porodicama jezika; razumije sadanju situaciju na irem jezikom podruju; razumije i koristi izraze: bilingvizam, multilingvizam, diglosija.
2. Uenici/uenice: nabrajaju jezike, razvrstavaju ih po srodnosti, prave sheme, objanjavaju pojam konvencija; pronalaze iz enciklopedija ili drugih izvora ilustracije pisama; izgovaraju rijei koje znaju (ako znaju) iz srodnih jezika; prave sheme slovenskih jezika i komentariu ih.
2.
evolucija jezika i razvoj pisma pismo jezike pojave jezika konvencija bilingvizam, multilingvizam, diglosija
47
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
2.1. Razvija sposobnost razumijevanja istorijskoga razvoja jezika. Osposobljava se da: povee istorijski razvoj jezika do XIX vijeka s Vukovim radom, radom njegovih prethodnika i sljedbenika; povee Vukov rad sa savremenom jezikom situacijom; razumije razvoj srpskohrvatskoga jezika i jeziko razjedinjenje; razumije znaaj Bekoga i Novosadskog knjievnog dogovora; povezuje drutvene prilike s jezikom situacijom; razumije proces kodifikacije i upoznaje se s procesom standardizacije crnogorskoga jezika; razlikuje knjievni jezik i standardni jezik. 3. Uenik/uenica razumije mjesto i ulogu morfologije kao jezike discipline i predmet njezina prouavanja; razvija sposobnost razumijevanja i upotrebe pojmova morfem, morf i alomorf.
Aktivnosti
2.1. Posmatraju pisani dokumenat iz srednjega vijeka, uoavaju karakteristike pisma i teksta; argumentovano razgovaraju o sadanjoj situaciji na irem jezikom podruju; ponavljaju i povezuju znanja na tekstovima pisanim starim knjievnim jezikom, zapaaju promjene i uoavaju novine; na primjerima objanjavaju razlike izmeu knjievnoga i standardnog jezika.
Pojmovi sadraji
2.1. standardizacija kodifikacija
Korelacija
3. morfologija morfem, morf, alomorf
3. Strani jezici (vrste rijei: imenice; glagoli; pridjevi; zamjenice; brojevi; prilozi; nepromjenjljive rijei; pravopisna pravila)
48
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3.1. Prepoznaje i klasifikuje vrste rijei (promjenljive i nepromjenljive, samostalne i nesamostalne); u tekstovima prepoznaje navedene pojmove i imenuje ih odgovarajuim izrazima; uoava i pravilno ih koristi u govoru i pisanju. Osposobljava se da: poznaje gramatike kategorije; prepozna sintaksike funkcije svih vrsta rijei; razumije i koristi pojam supletivizam; uoi, objasni i primijeni dubletne oblike u promjeni imenica; prepozna i primijeni enklitike oblike u promjeni zamjenica; uoava i upotrebljava krae i due oblike u zamjeniko-pridjevskoj promjeni prisvojnih, pokaznih i upitnih zamjenica.
Aktivnosti
3.1. Uenici/uenice: u rijei oznaavaju prefikse, sufikse, spojne morfeme i nastavke za oblik; u odabranim tekstovima pronalaze i zapisuju rijei raznih funkcija i stilova, prepoznaju i klasifikuju gramatike kategorije i sintaksike funkcije i objanjavaju ih, sintetiu znanje; zapaaju specifinosti pojedinih oblika imenica po vrstama, objanjavaju, navode primjere (na primjer dvojaki oblici vuci/vukovi, genitiv mnoine olovaka itd.).
Pojmovi sadraji
3.1. prefiks, sufiks, spojni morfem, nastavak za oblik vrste rijei dubleti enklitiki oblici supletivizam
Korelacija
49
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica upoznaje i primjenjuje pravopisna pravila. a) Pravilno pie: veliko slovo (nazivi knjievnih djela, udbenika, novina, asopisa, filmova, knjiga, emisija, zakona, deklaracija, sporazuma, konferencija, kongresa, katedri na fakultetima, odsjeka, nastavnih predmeta, istorijskih dogaaja; zamjenice Vi i Va, Ti i Tvoj; titulisanje svjetovnih i duhovnih velikodostojnika); b) pravilno pie: rijei (rastavljeno i sastavljeno); pravilno rastavlja rijei na kraju reda; pravilno upotrebljava interpunkcijske znake; pravilno upotrebljava pravopisne znake; razlikuje interpunkcijske i pravopisne znake.
Aktivnosti
4. Uenici/uenice: u tekstu ispravljaju pravopisne greke; rade pravopisne vjebe; povezuju s gramatikim jedinicama (morfologijom). 4.
Pojmovi sadraji
veliko slovo rastavljeno i sastavljeno pisanje rijei podjela rijei na kraju reda interpunkcijski znaci pravopisni znaci
Korelacija
50
Zavod za kolstvo

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: objasni promjene u okviru knjievnih rodova kroz epohe i stilove od baroka zakljuno s realizmom, uporedi i razlikuje barok i klasicizam, odredi odlike prosvjetiteljstva, razlikuje klasicizam i romantizam, romatizam i realizam; uoava fenomen edova i unuka u knjievnoj istoriji.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
51
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
2. Uenik/uenica slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: analizira odreeno knjievno djelo istiui posebnosti vrste kojoj pripada; na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline; objasni svojstva pjesnikoga jezika; u lirskome tekstu uoi i izdvoji najfrekventnije stilske figure; analizira stih u poetskom tekstu; kompozicionu organizaciju pjesme dovede u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika); uoi odlike strukturnih elemenata epskoga prostora, vremena i zbivanja; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela; razvija interpretativne sposobnosti
Aktivnosti
2. Uenici/uenice: itaju knjievno djelo, analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe; formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju; objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika izdvajajui najfrekventnije stilske figure.
Pojmovi sadraji
Korelacija
52
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie komentar djela zasnovan na samostalnom uoavanju i promiljanju; napie prikaz proitanoga djela; pie dnevnik itanja.
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripremaju i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Pojmovi sadraji
Korelacija
53
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike baroka kao knjievnoistorijskoga pravca. Osposobljava se da: shvati drutveno-istorijske i okolnosti koje su uticale na pojavu baroka u kulturi i umjetnosti; prepozna barokne odlike u knjievnome djelu i u drugim umjetnostima (muzika, slikarstvo, arhitektura); barokne odlike povezuje s baroknim izrazom; prepoznaje barokne odlike u savremenom izrazu; razdvoji barokni izraz od kia; na primjeru knjievnoga teksta uoava barokni stil.
Aktivnosti
4.Uenici/uenice:
posmatraju slajdove nekoliko karakteristinih graevina baroka i uporeuju ih sa savremenim graevinama iz svoje sredine (fasade, prozori, unutranjost vjerskih objekata); donose monografije slikara baroka i posmatraju njihova djela; odlaze u muzej i posmatraju reprodukcije baroknih slikara; sluaju baroknu operu; sluaju kratke kompozicije baroknih kompozitora; u odabranome tekstu (ekspir, Servantes) pronalaze barokne elemente (hiperbolisanje oeanja, ekspresivnost izraza, nagomilavanje rijei, subjektivnost junaka, izjednaavanje svijeta mate sa stvarnou u junakovu doivljaju, detaljisanje u opisu); u djelu pronalazi odlike barokne poetike, ideju o prolaznosti svega i prototip istorijske okolnosti; obrazlau knjievni stil na osnovu likovnog/arhitektonskog djela; gledaju pozorinu predstavu raenu po nekom od datih djela; adaptiraju farsu Antuna Kojovia; govore o dobu baroka i renesanse pravei poreenje tih dviju epoha; u baroknom djelu pronalaze elemente kia.
Pojmovi sadraji
4. barok
Korelacija
4. Istorija (reformacija i protivreformacija, Buroaska revolucija) Likovne umjetnosti (barok u arhitekturi) Muzika umjetnost (muzika baroka, opera i beki klasiari) Istorija (Evropa nakon Buroaske revolucije)
54
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
5. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike klasicizma kao knjievnoistorijske formacije. Osposobljava se da: razumije razliku izmeu pravca klasicizam i pojmova klasika i klasino; razumije da je uzor klasicistima bila antika knjievnost; razumije da je u sreditu klasicizma bio stvaralac koji je smatran genijem; prepozna pojavu vjenih likova u knjievnosti. 6. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike prosvjetiteljstva kao drutvene epohe koja je donijela promjene u nauci, umjetnosti i obrazovanju. Osposobljava se da: prosvjetiteljstvo shvata kao novi odnos prema ovjeku i drutvenim odnosima; prosvjetiteljstvo razumije kao drutvenu epohu u kojoj se prepliu stilski pravci i nauka; razumije da u prosvjetiteljstvu knjievno djelo ima prvenstveno vaspitno-moralistiki karakter; prepozna i objasni verbalnu i situacionu komiku, njihovu umjetniku funkciju i nain ostvarivanja.
Aktivnosti
5. Uenici/uenice: u tekstu oznaavaju odlike klasicistikoga stila (birani jezik, jasnoa, harmonija, istinitost, oeanje mjere, kult pravila, strogoa u izrazu, antika kao uzor); komentariu djela nastala u klasicizmu (muzika, slikarstvo); porede djelo klasicizma s djelom iz antike; na tekstu objanjavaju komediografski postupak i dramaturko oblikovanje teksta. 6. Uenici/uenice: prikupljaju informacije iz enciklopedija, rjenika i pojmovnika; u tekstu uoavaju prosvjetiteljske ideje, odvajaju literarno od utilitarnoga; itaju tekstove iz Enciklopedije; razgovaraju o vrijednostima graanskoga koncepta drutva, slobodi pojedinca, odnosu prema smrtnoj kazni; komentariu ideje prosvjetiteljskoga doba i povezuju ih sa svojim vremenom; ukazuju na svevremenost prosvjetiteljskih ideja; objanjavaju osnovni smisao zakona, pravila i uredbi; porede biblijske poslanice s poslanicama Petra Prvog.
Pojmovi sadraji
5. klasicizam
Korelacija
6. prosvjetiteljstvo
6. Istorija Filozofija Prirodne nauke
55
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
7. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike romantizma, epohe koja je donijela novi stilski izraz i novi odnos prema umjetnosti. Osposobljava se da: romantizam razumije kao kulturoloki i stvaralaki fenomen; shvati uticaj romantizma na formiranje nacionalne svijesti; uoi odnos romantiarskih stvaralaca prema stvarnosti i drutvu; -uoi da romantizam poiva na mati i oeanjima i njegovanju kulta narodnoga stvaralatva; shvata pjesnikovu tenju ka savrenstvu forme i znaenja u djelu; razumije transformaciju usmenog i legendarnog u umjetniko djelo i transformisanje prototipskih elemenata i linosti; razlikuje umjetniku i istorijsku istinu; otkriva univerzalna znaenja u djelu; prepoznaje elemente komike i humora u djelu; shvati sonet kao artistiko umijee i sposobnost pjesnika/pjesnikinje da uskladi elemente stroge forme;
56
Aktivnosti
7. Uenici/uenice: raspravljaju o sukobu ideala i stvarnosti; razgovaraju o toleranciji; gledaju film Evgenije Onjegin; nakon sluanja muzikih kompozicija iz epohe romantizma saoptavaju svoj doivljaj; razlikuju metod i pravac i metod prepoznaju i u djelima drugih epoha; romantizam porede s klasicizmom i prosvjetiteljstvom; itajui tekst, uoavaju poetiku romantizma; izdvajaju i saoptavaju odlike romana u stihu; pronalaze tipine romantiarske motive i stilska izraajna sredstva; odreuju znaenjski zvukovni, idejni sloj i sloj predmetnosti u djelu; odreuju anrovsku pripadnost djela; porede djela sline sadrine; prepoznaju odlike bajronizma u tekstu; porede romantizam s prethodnim knjievnim epohama; povezuju likove s knjievnom epohom; na primjerima obrazlau odlike romantiarskoga stila;
Pojmovi sadraji
7. romantizam
Korelacija
7. Muzika i likovne umjetnosti (neoklasicizam i romantizam) Istorija (Rusija drutveno-ekonomski odnosi) Graansko vaspitanje (pojam slobode) Muzika umjetnost (solo pjesma, reforme Riharda Vagnera) Istorija (Njego kao vladar, Crna Gora u doba Petrovia) Likovna i muzika umjetnost; poezija i muzika (eufonija, melodija, ritam)
Istorija (smrt Smail-age engia na Mljetiku)
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
u tekstu koji pripada lirici razumije promjenu senzibiliteta koju donosi romantizam (weltschmerz, spleen); uradi stilsku i versifikacijsku analizu pjesama romantizma, obrazloi njihove estetske domete i idejne vrijednosti; analizira pjesmu kao dinamiku strukturu slojeva zvuanja, znaenja, prikazanih predmetnosti i ideja, i uoava fenomen opalizacije knjievnoga teksta; razumije formu poeme kao anrovske transformacije romantiarskoga spjeva.
Aktivnosti
vode biljeke u dnevniku itanja; sluaju muziku obradu Njegoeve pjesme; pronalaze i prepisuju gnome iz Njegoeva djela; objanjavaju odlike univerzalnih likova epohe romantizma (Faust, avo, motiv Cigana, Harold, Prometej...); govore o Njegoevu djelu, o njegovim anrovskim odlikama, odnosu fikcije i istorije, kolektivnom i pojedinanom junaku, sukobu motivacijskih naela koji otkriva njegov univerzalnohumanistiki karakter, te naine idejnu paralelu meu Njegoevim djelima; rade projektne zadatke primjenjujui stilske figure; gledaju snimak drame V. Ognjenovi Kanjo Macedonovi; uporeuju pripovijest i scenario.
Pojmovi sadraji
Korelacija
57
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
8. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike realizma kao knjievne pojave i kao knjievnoga metoda. Osposobljava se da: prepozna realistiki pristup obradi teme i razlikuje ga od realizma kao pravca, uoi razliite faze realizma; razlikuje kritiki i visoki realizam, objasni odlike romana kao knjievne vrste i klasifikaciju romana; izloi razvoj romana i navede njegove vrste, izvjetava o romanu kao cjelini i analizira ga prema slojevima, u djelu uoava naratoloki model prikazivanja svijeta, njegovo zasnivanje i konstituisanje u itaoevoj svijesti; objanjava naelo paralelnih romana i jedinstvo cjeline u djelu; prepoznaje komediografski postupak i dramaturka rjeenja, te tradicionalni dramaturki postupak (zamjena identiteta); uoava elemente satire i alegorije u djelu kroz piev odnos prema drutvenim problemima; razvija kritiki odnos prema drutvenodevijantnim pojavama;
58
Aktivnosti
8. Uenici/uenice: iz ivotnog okruenja pronalaze pojavnosti i povezuju ih s realistikim pojavama; gledaju realistiki prikaz predjela, predmetnosti i pejzaa na umjetnikoj slici; posmatraju reprodukciju Kurbeovih Tucaa kamena; analiziraju likovna umjetnika djela iz toga perioda pronalazei reprodukcije; biljee vane pojedinosti o djelu; piu dnevnik itanja; izdvajaju umjetnike cjeline u djelu; prave linu kartu djela; govorno nastupaju; diskutuju o uvjerljivosti (motivisanosti) likova; ostvaruju interpretativni i problemski pristup djelu; uporeuju umjetnike oblike izraavanja (film knjievno djelo); itaju odlomke i uoavaju znaaj detalja i mogua simbolika znaenja; pronalaze strukturne elemente drame, transformaciju klasine komedije u odnosu na tipine komediografske likove i dramske situacije; 8.
Pojmovi sadraji
realizam vrste romana
Korelacija
8. Istorija (kapitalizam i klasno raslojavanje) Likovne umjetnosti (Kurbe: Tucai kamena) Istorija (kapitalizam i klasno raslojavanje paralela sa savremenim problemima drutva u tranziciji) Psihologija (psihologija linosti tipologija) Istorija XlX vijeka (kapitalizam s feudalnim svojstvima) Istorija (Rusija, carizam, ruska inteligencija) Psihologija (suicid) Graanasko vaspitanje (konformizam i konvencije) Psihologija Graansko vaspitanje (svakodnevni ivot i navike) Psihologija (mase) Istorija Graansko vaspitanje (satira u borbi za bolje drutvo) Psihologija (psihika stanja i percepcija, fobije) Graansko vaspitanje (vjerska uskogrudost i praznovjerice)
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
razumije odlike realistikoga jezika i stila; uoava i tumai promjenu lirskoga postupka u odnosu na romantizam; razumije alegoriju u lirskoj formi.
Aktivnosti
navode karakteristike jezika realistikoga djela (komunikativnost, razliku jezika pripovjedaa i jezika likova dijalekti, idiolekt i sociolekt); piu satiru na savremenu temu; prave scensku postavku (po zadacima); prave knjievnu paralelu Gogolj Nui; koriste rjenik knjievnih termina, piu domai zadatak u formi manjega seminarskog rada. 9. Uenici/uenice: itaju djelo zabavne i trivijalne knjievnosti; ukazuju na elemente kia i unda u tekstu. 9.
Pojmovi sadraji
Korelacija
Likovna i muzika umjetnost (neoromantizam i impresionizam)
9. Uenik/uenica razumije da, pored ozbiljne, postoje zabavna i trivijalna knjievnost. Osposobljava se da: razumije ulogu zabavne knjievnosti (odmor i zabava); uoi i objasni njen prijem od strane iroke italake publike; uporedi je s klasinom knjievnou; razumije trivijalnu knjievnost; razumije razliku izmeu zabavne i trivijalne knjievnosti.
zabavna knjievnost
59
Zavod za kolstvo PREDLOENA DJELA

Barok Klasicizam Prosvjetiteljstvo Romantizam Realizam

Realizam bez granica (pozni modernizam)
Zabavna knjievnost
ekspir: Romeo i Julija (odlomak) Servantes: Don Kihot (odlomak) Gundili: Osman (odlomak) Krsto Ivanovi: Pozorine uspomene iz Venecije
. P. Molijer: Tartif
Petar Prvi Petrovi Njego: Poslanice, Zakonik Dositej Obradovi: ivot i prikljuenija (odlomak) J. S. Popovi: KirJanja Stjepan Zanovi: Turska pisma
Viktor Igo: Predgovor Kromvelu D. G. Bajron: Hodoae ajlda Harolda A. S. Pukin: Cigani, Evgenije Onjegin J. V. Gete: Faust (odlomak) Kralj Vilovnjak Edgar Alan Po: Gavran P. P. Njego: Gorski vijenac, Branko Radievi: Kad mlidijah umreti ura Jaki: Pono Laza Kosti: Meu javom i med snom, Santa Maria della Salute France Preern: Sonetni vijenac Ivan Maurani: Smrt Smail-age engia S. M. Ljubia: Pripovijesti crnogorske i primorske (izbor Kanjo Macedonovi, Kraa i prekraa zvona)
Onore de Balzak: Predgovor Ljudskoj komediji, ia Gorio Nikolaj Vasiljevi Gogolj: Revizor Lav Nikolajevi Tolstoj: Ana Karenjina Viktor klovski: Energija zablude (odlomci) Gi de Mopasan: Dva prijatelja Svetozar Markovi: Pevanje i miljenje (odlomci) Laza Lazarevi: Sve e to narod pozlatiti Simo Matavulj: Biljeke jednog pisca Radoje Domanovi: Voa Branislav Nui: Narodni poslanik Vojislav Ili: Sivo sumorno nebo, Tibulo; Marko Miljanov: Primjeri ojstva i junatva (izbor)
Tomas Man: Tonio Kreger Ivo Andri: Pripovijetke (Put Alije erzeleza; Pismo iz 1920. godine; Jelena, ena koje nema) Husein Bai: Tue gnijezdo amil Sijari: Bunar edo Vulevi Makarije ot ernije Gori D. Barns: Floberov papagaj (Oi Eme Bovari) edo Vukovi: Sudilite
Kristijana F. Mi deca sa stanice Zoo Justejn Gorder: Djevojka sa pomorandama Paolo Koeljo Alhemiar
60
Zavod za kolstvo
KANON
. P. Molijer: Tartif Petar Prvi Petrovi Njego: Poslanice Jovan Sterija Popovi: Kir-Janja P. P. Njego: Gorski vijenac Laza Kosti: Santa Maria della Salute Vojislav Ili: Sivo sumorno nebo Johan V. Gete: Kralj vilovnjak Aleksandar S. Pukin: Evgenije Onjegin Marko Miljanov: Primjeri ojstva i junatva S. M. Ljubia: Kanjo Macedonovi Onore de Balzak: ia Gorio N. V. Gogolj: Revizor L. N. Tolstoj: Ana Karenjina Branislav Nui: Narodni poslanik Ivo Andri: Put Alije erzeleza
61
Zavod za kolstvo
III razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja / itanja, razumijevanja i analiziranja, te stvaranja neumjetnikih tekstova, prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (istorija umjetnosti, istorija religije, sociologije...). Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; tumai netekstualne djelove teksta (sheme, grafikone); ocijeni istinitost navedenih podataka; odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika;
62
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
1.1. Uenici/uenice: nakon sluanja: sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu i prezentuju ih; iskazuju svoje miljenje o tekstu i obrazlau ga; priaju o svojim iskustvima, razmiljanjima i sl.; sami/same dopune tekst; sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom). Prije govornoga nastupa: sami/same razmiljaju to bi sve mogli/mogle kazati o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju i upisuju ih u plan izlaganja.
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
izradi plan izlaganja i sam/sama govorno nastupi; u izlaganju potuje pravilo kontinuiteta teksta; argumentuje stavove, polemie o sadrini teksta i pri tome uvaava sagovornika/sagovornicu; prepoznaje funkcionalne stilove i komentarie ih; vodi rauna o jezikoj pravilnosti i razumljivosti.
Aktivnosti
Tokom govornoga nastupa: samostalno govore uz pomo plana izlaganja i vode rauna o jasnosti i razumljivosti sopstvenoga govora. Nakon govornoga nastupa: komentariu nastupe; polemiu na odreene teme; analiziraju, navode detalje iz teksta, odgovaraju na postavljena pitanja; stavljaju se u situacije drugih; rjeavaju probleme; prosuuju o aktuelnosti i upotrebljivosti sadraja (podataka) iz odabranih tekstova. 1.2. U tekstovima uoavaju i analiziraju slinosti i razlike u odnosu na to kako se isti dogaaj (utakmica, politiki ili javni skup, nesrea, kulturni dogaaj itd.) prezentuje u razliitim vrstama medija (TV, tampa, radio, Internet); saoptavaju svoja zapaanja o interpretaciji istoga dogaaja u razliitim medijima i u okviru jednoga medija, i iznose svoju prvu reakciju / doivljaj; uoavaju injenice u tekstovima (broj, slinosti, razlike, istovjetnosti...); iz analize, na nivou grupe, u paru ili pojedinano izvode zakljuke.
Pojmovi sadraji
Korelacija
1.2. Razumije pojam i svrhu medija i osposobljava se da: prepoznaje tip poruke / informacije koji moe nai u pojedinoj vrsti medija; razlikuje vrste i anrove medijskih tekstova (informacija, vijest, reklama, politika poruka, zabavni anrovi...); uoi razliku izmeu zbivanja u empirijskom svijetu i naina kako su ta zbivanja predstavljena u medijima (ne odraavaju empirijsku stvarnost ve stvaraju medijsku stvarnost).
63
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
1.3. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize strunih i publicistikih tekstova i sposobnost samostalnoga pisanja slinih: rasprava; impresija; paralela; prikaza; komentara; intervjua. Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; tumai netekstualne djelove teksta; ocijeni istinitost navedenih podataka; odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, je li umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja; po izboru stvara publicistike tekstove; napie esej na zadatu temu (vezana za knjievno djelo ili za neku drugu sferu drutvene djelatnosti);
64
Aktivnosti
1.3. itaju neumjetnike tekstove. Nakon itanja: iskazuju svoje miljenje o tekstu i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst; odreuju da li je tekst umjetniki ili neumjetniki, pisan narodnim ili standardnim jezikom i utemeljuju svoje miljenje; odreuju da li je tekst objektivan ili subjektivan i formiraju svoje miljenje; subjektivni tekst pretvaraju u objektivni. Sami/same piu tekstove, i to: komentariu tekst / knjigu / film i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; pripovijedaju o dogaaju po sopstvenome izboru, opisuju... Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli/mogle napisati i izrauju plan pisanja; u razliitim izvorima trae podatke i upisuju ih u plan pisanja; smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta. 1.3.
Pojmovi sadraji
rasprava impresija paralela prikaz komentar intervju
Korelacija
1.3. Graansko vaspitanje (budui da postoji analiza tekstova iz dnevnih novina)
asopisi specijalizovanoga tipa (o kompjuterima, automobilima)
Graansko vaspitanje (demokratski principi, sloboda govora, tolerancija)
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
napie slian tekst (raspravu, impresiju, paralelu, prikaz); sam/sama izabere temu teksta i adekvatno je obradi koristei odgovarajui funkcionalni stil; pripremi i napie neku od vrsta publicistikoga stila (vijest, izvjetaj, komentar, intervju, reportaa).
Aktivnosti
U toku pisanja: podatke iz plana pisanja pretvaraju u pisani tekst; pri tome vode rauna o kompoziciji teksta; na kraju teksta navode izvore; za krai tekst (zanimljiv muziki, sportski dogaaj) smiljaju to vie naslova (na kraju biraju najefektniji). Nakon pisanja: proitaju tekst i prvo samostalno, a zatim skupa ispravljaju sadrajne, gramatike i pravopisne greke; svoj tekst uporeuju s radovima drugova/drugarica iz odjeljenja i procjenjuju ga. 2. Uenici/uenice: na datim primjerima objanjavaju tvorbu rijei; daju primjere (po analogiji); vjebaju pravilno pisanje, ispravljaju greke (samokorekcija). 2.
Pojmovi sadraji
Korelacija
2. Uenik/uenica razvija sposobnost razumijevanja procesa tvorbe rijei. Osposobljava se da: objasni tvorbu rijei (izvoenje prefiksacija i sufiksacija; slaganje i kombinovana tvorba rijei); objasni ulogu sufiksa, prefiksa i spojnih morfema u tvorbi rijei; na primjeru obrazloi tvorbu imenica, pridjeva, glagola i priloga i pravilno ih pie; formira porodicu rijei.
tvorba rijei osnovni principi tvorbe
65
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica osposobljava se da razumije predmet prouavanja leksikologije i imenuje njoj srodne discipline. 3.1. Osposobljava se da: koristi leksikoloke termine i leksike jedinice i uoava formalni i semantiki odnos meu leksemima; ilustruje leksiku raznovrsnost; prepozna sinonim, homonim, paronim, hiponim, antonim i upotrebljava ih; stilski ureuje tekst koristei prava, metaforika i metonimijska znaenja rijei; razumije uinak, odnosno postignuto bogatstvo znaenja; razvija jeziki senzibilitet, kulturu pismenosti; koristi razliite vrste rjenika; razumije i koristi termine lokalizam, regionalizam, dijalektizam, internacionalizam, arhaizam, varvarizam, neologizam, argonizam, vulgarizam, familijarizam, kolokvijalizam; na osnovu leksema vrednuje tip i karakter teksta; razumije znaenje termina purizam (jeziko istunstvo); razumije to su termini, a to fraze, kliei i kalkovi; stilski vrednuje upotrebu razliite leksike; prepozna i razumije ulogu najvanijih prefiksa i sufiksa porijeklom iz klasinih jezika i razlikuje njihovo znaenje; prepozna odreeni broj rijei stranoga porijekla i nae odgovarajue iz crnogorskoga jezika.
Aktivnosti
3. 3.1. Uenici/uenice: mijenjaju rijei u tekstu, ukazuju na stilske i semantike razlike; biraju rijei, stilski ureuju tekst izabranim leksemima; postiu bogatstvo znaenja; trae i objanjavaju znaenja rijei priblinih oblika tipa: laan laljiv, straan straljiv, interes interesovanje itd.; prepoznaju lekseme u tekstu, navode primjere, uoavaju njihovu stilsku vrijednost, preoblikuju ih; prepoznaju rijei po porijeklu (iz kojega su jezika), trae odgovarajuu iz crnogorskoga jezika; razgovaraju o stilskoj vrijednosti tekstova; navode termine iz razliitih nauka i zakljuuju jesmo li puristi ili ne; istrauju i zapisuju frazeoloke jedinice iz svakodnevnoga ivota; objanjavaju ih i stilski vrednuju, daju primjere za kalkove; piu tekstove koristei fraze; prepoznaju terminologiju odreene nauke ili neke druge djelatnosti na odabranim tekstovima; prave rjenike sinonima, antonima; trae pojmove u odgovarajuim rjenicima; navode primjere; prevode i prilagoavaju crnogorskome jeziku. 3.1.
Pojmovi sadraji
leksikologija
Korelacija
rjenik, lesikografija leksem leksika semantika leksiko-semantike kategorije lokalizam, regionalizam, dijalektizam, internacionalizam arhaizam, varvarizam neologizam argonizam, vulgarizam familijarizam, kolokvijalizam purizam kalk
66
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi sadraji

Korelacija
4. Uenik/uenica osposobljava se da razumije predmet prouavanja sintakse; nabraja sintaksike jedinice, pravi razliku meu njima i razumije hijerarhijski odnos. 4.1. U tekstu uoava i razumije pojmove i njihovu funkciju u jeziku. Osposobljava se da: odredi glavni i zavisni lan u sintagmemu i klasifikuje sintagmeme na imenike, pridjevske, glagolske i priloke; uoi iskaze, razumije da su to nepotpune reenice (bez predikata) i da se nadopunjavaju iz govorne situacije; razumije da je svojstvo reenice ralanjivost; da su predikat, subjekat, objekat i priloke odredbe samostalni djelovi (makar na nivou iskaza), a da su atribut i apozicija nesamostalni; razumije da se reenicom izraavaju vrijeme i nain, da ima obavjetajnu svrhu (izjavna, upitna, uzvina); razumije da je svojstvo reenice predikativnost (bezlina ili besubjekatska reenica); 4.1. Uenici/uenice: na odabranome tekstu prepoznaju tipove i konstrukcije reenica; po uzoru piu sline reenine konstrukcije; objanjavaju njihovu funkcionalnost i stilsku vrijednost; simuliraju situacije u kojima upotrebljavaju odreene konstrukcije; oblikuju, preoblikuju, uoavaju slinosti i razlike; nalaze primjere u tekstu, vjebaju pisanje, ispravljaju greke; u reenici uoavaju njene djelove, prepoznaju funkciju i znaenje.
4.
sintaksa
4.1.
reenica i reenini djelovi sintagmem kongruencija subjekta i predikata kongruencija atributa
4.1. Latinski jezik i ostali klasini jezici (sintaksa latinskog i ivih jezika koji se izuavaju)
67
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
prepoznaje i razumije znaenje i funkciju reeninih djelova (predikat, subjekat, objekat, priloke odredbe, atribut i apozicija); razumije pravilo kongruiranja predikata i subjekta u rodu i broju, kao i vielanog subjekta i predikata; razumije da se atribut kongruira s imenicom u rodu, broju i padeu; razumije kongruiranje vielanog atributa i da postoji i nekongruentni atribut.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
5. Uenik/uenica primjenjuje pravopisna pravila. Osposobljava se da: razumije i koristi termine transkripcija i transliteracija; transkribuje rijei iz stranih jezika (ivih, klasinih); rijei stranoga porijekla mijenja i prilagoava duhu crnogorskoga jezika, pravilno upotrebljava frekventne termine; pravilno pie rijei stranoga porijekla; poznaje promjenu stranih imena.
5. Uenici/uenice: pravila uoavaju na tekstu; ispravljaju svoj tekst ili tekst druga/drugarice; zapaaju promjene stranih imena i prezimena tipa an Pol Sartr, engleska enska imena, muka imena tipa Volt Dizni itd.; ispravljaju pravopisne greke u odabranim tekstovima.
5.
transkripcija transliteracija
5. Strani jezici
68
Zavod za kolstvo

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: ita i razumije knjievne tekstove epohe moderne, pravaca s poetka XX vijeka i meuratne knjievnosti; objasni izmjenu pjesnikoga senzibiliteta i tradicionalnoga pjesnikog jezika u modernoj knjievnosti u odnosu na djelo koje pripada lirici. 2. Uenik/uenica slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: analizira odreeno knjievno djelo istiui posebnosti vrste kojoj pripada; na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; 2. Uenici/uenice: itaju knjievno djelo; analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe, formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju;
69
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline; objasni svojstva pjesnikoga jezika; u lirskome tekstu uoi i izdvoji najfrekventnije stilske figure; analizira stih u poetskome tekstu, kompozicionu organizaciju pjesme dovodi u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika); uoi odlike strukturnih elemenata epskoga prostora, vremena i zbivanja; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije; uoava pjesniki senzibilitet u drami moderne i njene modernistike odlike; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela.
Aktivnosti
objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika izdvajajui najfrekventnije stilske figure.
Pojmovi sadraji
Korelacija
70
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivskotematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie komentar djela zasnovan na samostalnome uoavanju i promiljanju; napie prikaz proitanoga djela; pie dnevnik itanja.
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripreme i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Pojmovi sadraji
Korelacija
71
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica epohu moderne prepoznaje kao pojavu koja je oznaila nov i orginalan izraz. Osposobljava se da: pojam moderna shvati kao zajedniki naziv za vie pokreta i pravaca, kao to su simbolizam, impresionizam; shvati drutveni uticaj na umjetnost moderne; razumije larpurlartizam kao jedno od naela moderne i njegov doprinos savrenstvu poetskog izraza; objanjava ulogu i mjesto intelektualca u drutvu (neshvaenost) i njegov odnos prema drutvu (odbijanje graanskih normi ponaanja, odvajanje od drutva, dosada i duhovna praznina); knjievnost moderne doivi kao izazov za itaoca posmatrano u kontekstu epohe i van nje. 4.1. Razumije simbolizam i impresionizam kao pravce u okviru moderne. Osposobljava se da: razumije uticaj umjetnosti i intelektualizma na pojavu simbolizma;
Aktivnosti
4. Uenici/uenice: objanjavaju pojmove moda, moderan, moderna, modernizam; govore o modi u odijevanju, muzici, nainu ivota, razmiljanju, ivotnom stavu; povezuju poeziju moderne s kasnijim pojavama (hipi, rok, pank, rep, hevi metal...); odabranu muziku ili sliku iz epohe moderne povezuju sa sadrajima knjievnih djela; rade u grupama na tumaenju znaenjskih slojeva djela; biljee asocijacije o pjesmi, muzikom djelu, slici. 4.
Pojmovi sadraji
moderna
Korelacija
4. Istorija druge polovine XlX vijeka Likovne umjetnosti Muzika umjetnost (postimpresionizam, Debisi) Matematika i muzika (fuga i pjesnika kompozicija) Istorija (predrevolucionarna i revolucionarna Rusija) Muzika i likovna umjetnost (impresionizam)
4.1. Uenici/uenice: pismeno i usmeno izlau vlastiti doivljaj djela koje je predmet obrade; nadareni rade crte / sliku; pronalaze i klasifikuju simbole, oksimorone, metafore i sinestezije; prave poreenje pojmova moderan i savremen;
4.1.
simbolizam impresionizam nirvana onirian impresija imanentan dekadentan
4.1. Istorija (evropeizacija na naim prostorima) Muzika i likovna umjetnost (impresionizam i ekspresionizam kod nas)
72
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
shvata znaaj manifesta knjievnoga pravca i njegov uticaj na poetiku knjievnoga djela; razumije tenju k idealu ljepote i uvjerenost da se ljepota ostvaruje kroz umjetnost; objasni transformaciju simbola iz ivota u poetske simbole; pristupa djelu moderne i u njemu prepoznaje odlike simbolizma i impresionizma; prepozna oeanja i raspoloenja u poeziji moderne (pesimizam, splin, iracionalnost, razoaranje, prezir prema drutvu, odbaenost od drutva, snovienja, pejza); objanjava upotrebu simbola, sinestezije, metafore, oksimorona u djelima moderne; objanjava veze i uticaje evropske moderne na modernu junoslovenskih naroda; prepoznaje preplitanje tradicionalnih i modernih motiva u djelima moderne, i znaaj folklornih elemenata; kritiki govori o problemu slobode i konvencija, tabuima i zabranama; uoi izmjenu take gledita, spoljanje i unutranje; jeziko-stilska rjeenja posmatra u funkciji osvjetljavanja psihologije likova.
Aktivnosti
porede odnos stvaraoca moderne prema drutvu s odnosom romantiarskoga stvaraoca; ukazuju na to da biografija umjetnika/umjetnice (javno ponaanje, javni moral) i njegova/njena umjetnost nijesu uvijek u saglasju; tumae pojmove nirvana, onirian, impresija, imanentan, dekadentan, splin, dendizam, alhemija rijei, hermetizam, autopoetiki iskaz, asocijacija, eufonija; porede razliite prijevode lirskih pjesama; porede impresionistiku dramu s klasinom; sluaju muziku obradu nekih pjesama moderne i kazuju svoje doivljaje; piu esej na temu motiva mrtve drage, motiva ene u modernoj i ranijim epohama; rade istraivake zadatke; gledaju film i porede ga s djelom; piu impresionistiku kritiku o djelu iz moderne; u proznome djelu prepoznaju prototipske okolnosti i linosti; sastavljaju svoju antologiju poezije moderne; opisom prirode /enterijera u pisanoj formi prikazuju odreeno emotivno stanje.
Pojmovi sadraji
splin dendizam alhemija rijei hermetizam autopoetiki iskaz asocijacija eufonija
Korelacija
73
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
5. Uenik/uenica avangardnu knjievnost prve polovine XX vijeka povezuje s pojavom vie knjievnih pokreta i pravaca. Osposobljava se da: klasifikuje knjievne pojave XX vijeka (avangarda, kasni modernizam, postmodernizam); objasni drutveno-istorijski kontekst u kojem je nastala i trajala avangardna knjievnost; uoava kljune okolnosti u kojima su se formirale pojave u knjievnosti i ostalim umjetnostima, a rezultirale su avangardnim pokretima i pravcima; shvata avangardu kao univerzalnu vrijednost naprednih i novih ideja, i njeno odbacivanje knjievne tradicije; uoi avangardna svojstva lirike; uoava vezu avangardnoga pjesnikog izraza s tradicionalnim, neoromantiarskim i romantiarskim sadrajima; shvata uslovljenost pojave vie pravaca, kao i knjievnih programa i manifesta; razumije poetska obiljeja i programska naela ekspresionizma, nadrealizma, futurizma, dadaizma i socijalne knjievnosti;
Aktivnosti
5. Uenici/uenice: gledaju reprodukcije Pikasovih slika i drugih umjetnika i komentariu njihov prikaz stvarnosti; u jezikom izrazu pronalaze vulgarizme i neologizme i objanjavaju njihovu umjetniku funkciju; u knjievnome tekstu pronalaze elemente ekspresionizma, nadrealizma, futurizma i socijalne literature; vezuju knjievna imena za avangardne pravce; sluaju muzika ostvarenja epohe avangarde; navode najznaajnija nauna dostignua i otkria u XX stoljeu; piu izvjetaje o knjievnom djelu ili opusu autora; poznaju i tumae optepoznate reenice iz knjievnih djela; govore o uticaju istorijskih deavanja (revolucije, ratovi, reimi, ideologije) na pojavu i razvoj umjetnosti, kao i vezu umjetnosti i pomenutih deavanja; itaju manifest izabranoga pravca i pronalaze njegova naela u tekstu djela; donose na as knjievni asopis i itaju odabrani tekst;
Pojmovi sadraji
5. avangardna knjievnost poetka XX vijeka poliperspektivizam
Korelacija
5. Modernizmi u slikarstvu i muzici (futurizam, nadrealizam, dadaizam, kubizam, novoklasicizam, primitivistiki stil) Istorija Oktobarska revolucija, panski graanski rat Muzika (enberg, dodekafonija, kakofonija) Likovna umjetnost (plakati i proglasi) Graansko vaspitanje (alijenacija) Sociologija Psihologija (snovi i halucinantna stanja) Istorija (Oktobarska revolucija, kapitalizam, raslojavanje, drutvena nepravda) Muzika umjetnost (koranice, pjesme koje pokreu mase, ritam)
74
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
objanjava osobenosti poetike djela avangarde (struktura djela, model transformacije prototipske stvarnosti, pojam proznog i dramskog ciklusa); uoava stilskoizraajna sredstva (hiperbola, ironija, sarkazam, neobina poreenja, slikovite personifikacije, metafore, vulgarizme, neologizme, tautologije); razumije da su u ovom knjievnom vremenu nastala djela koja pripadaju tzv. realizmu bez granica; razrijei hermetinost moderne lirike; obrazloi smjenjivanje taaka gledita; izloi razvoj romana, posebno psiholoki roman, lirski roman, roman-parabolu, roman-hroniku; prati moderni dramski postupak; govori o nadnacionalnom i humanom u knjievnome djelu; prepoznaje osnovne arhetipove; objasni poliperspektivizam; napie esej o proitanome knjievnom djelu potujui principe esejistike forme.
Aktivnosti
obrazlau djelove na koje su ukazali u dnevniku itanja; gledaju filmove (Glembajevi, Okupacija u 26 slika, Proces, Seobe, Andaluzijski pas...) analiziraju odabrani esej; piu esej.
Pojmovi sadraji
Korelacija
Istorija (l svjetski rat, izgubljeni narataj) Muzika umjetnost (oblik fuge i kompozicija pjesme, seobe na naim prostorima) Likovna umjetnost (motivi seoba kod naih slikara) Psihologija mase Muzika (psalm) Likovna umjetnost (simbolistiko slikarstvo; arhitektura kao izraz istorije i individue) Muzika umjetnost (rukovet) Likovna umjetnost (nadrealizam) Istorija (turska i austrijska vremena u Bosni) Sociologija (duhovna degeneracija graanskoga stalea) Psihologija (frustracije i konflikti) Istorija (stanje u Hrvatskoj izmeu dva svjetska rata) Likovna umjetnost (ekspresionizam, secesija; ll svjetski rat)
75
Zavod za kolstvo
MODERNA
Hugo Fridrih: Struktura moderne lirike (odlomak) arl Bodler: Albatros, Saglasja Artur Rembo: Pijani brod Stefan Malarme: Labud Pol Verlen: Meseina, Pesnika umetnost A. P. ehov: Ujka Vanja Aleksa anti: Pretprazniko vee, Jedna suza Jovan Dui: Pesma eni, Suncokreti Milan Raki: Iskrena pesma, Jasika Vladislav Petkovi Dis: Moda spava, Nirvana Anton Gustav Mato: Utjeha kose Musa azim ati: Zaboravljeni otoci, Pejza Ivan Cankar: eirii Petar Koi: Mraajski proto Borisav Stankovi: Neista krv, Kotana
CRNOGORSKA MODERNA POEZIJA:

Mirko Banjevi: Balada vjetra, Tama Janko onovi: Krajina, Crmnica pod jesen Stefan Mitrovi: Vrh tiine, Balada o maslinki Aleksandar Leso Ivanovi: Jutra jugova, Slomljenom oknu, alba mrtvom drugu Risto Ratkovi: Pono mene, Bivi aneli
AVANGARDA
V. V. Majakovski: Oblak u pantalonama Federiko Garsija Lorka: Romansa mjesearka Franc Kafka: Proces Milo Crnjanski: Sumatra, Objanjenje Sumatre, Seobe, Serenata Ivo Andri: Na Drini uprija Isidora Sekuli: Njegou, knjiga duboke odanosti (odlomak) Augustin Tin Ujevi: Jablani, Svakidanja jadikovka Dobria Cesari: Povratak, Balada iz predgraa, Slap Miroslav Krlea: Gospoda Glembajevi Nikola Lopii: Glad i kamen (izbor) Risto Ratkovi: Zoraj (tragedija)
POZNI MODERNIZAM
Mihailo Lali: Zlo proljee Dobrica osi: Koreni Desanka Maksimovi: Traim pomilovanje amil Sijari: Bihorci Dragan Nikoli: Ulite
76
Zavod za kolstvo
KANON
arl Bodler: Albatros A. P. ehov: Ujka Vanja Aleksa anti: Jedna suza Jovan Dui: Pesma eni, Suncokreti Milan Raki: Iskrena pesma Aleksandar Leso Ivanovi: Slomljenom oknu Petar Koi: Mraajski proto Borisav Stankovi: Neista krv Milo Crnjanski: Sumatra, Seobe Ivo Andri: Na Drini uprija Miroslav Krlea: Gospoda Glembajevi Nikola Lopii: Lelek Risto Ratkovi: Bivi aneli Mihailo Lali: Zlo proljee
77
Zavod za kolstvo
IV razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja / itanja, razumijevanja i analiziranja, te stvaranja neumjetnikih tekstova, prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (na primjer vizuelne umjetnosti, pojedinac u grupi, filozofije...). Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta, uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta, ocijeni (ne)istinitost navedenih podataka, odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki, prepozna razliku izmeu stilova pisanja (administrativni, publicistiki, nauni, knjievni), sam/sama govorno nastupi (s unaprijed pripremljenom temom), uz pisanu pripremu.
78
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
1.1. Uenici/uenice: nakon sluanja: piu odgovore koji sadre znaajne informacije; sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke, uoavaju i odvajaju bitne od nebitnih; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu; iskazuju svoje miljenje i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima, razmiljanjima i sl.; sami/same dopune tekst; sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom). Prije govornoga nastupa: sami/same razmiljaju to bi sve mogli/mogle da kau o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju, pretvarajui plan u pismenu osnovu govornoga nastupa.
1.1. Strani jezici (sintaksa)
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Tokom govornoga nastupa: samostalno govore uz pomo pismene osnove, jasno i prirodno; poslije govornoga nastupa sluaoci kazuju svoje miljenje o tome.
Pojmovi sadraji
Korelacija
1.2. Razumije pojam i svrhu medija i osposobljava se da: prepoznaje i uporeuje tip poruke/informacije koji moe nai u pojedinoj vrsti medija; razlikuje jednosmjerne i interaktvne medije, uoi razliku izmeu zbivanja u empirijskom svijetu i naina predstavljanja tih zbivanja u medijima, tj. da su svi medijski tekstovi konstrukti; uoi naine na koje medijski tekstovi djeluju na recipijente, razumije na koji nain razumijevanje poruke zavisi od karakteristika recipijenta. 1.3. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize naunih i publicistikih tekstova i sposobnost samostalnoga pisanja slinih tekstova (na primjer vizuelne umjetnosti, pojedinac u grupi, filozofije...) i: dnevnika; prijave na konkurs.
1.2. Otkrivaju i objanjavaju strategije uvjeravanja u razliitim medijskim tekstovima (podsticajne tvrdnje, privlani ivotni stilovi, popularni trendovi, rasko, slavne linosti, podilaenje, lino svjedoenje ...), otkrivaju i objanjavaju razlike u recepciji kod razliitih drutvenih grupa (dob, pol, drutveni status, stepen obrazovanja, specifini interesi, etnicitet...).
1.3. itaju kratke neumjetnike tekstove. Nakon itanja: iskazuju svoje miljenje o tekstu i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst;
1.3.
dnevnik prijava na konkurs lektura korektura ureivanje
79
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni istinitost navedenih podataka; odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, je li umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; izradi plan izlaganja i sam/sama govorno nastupi (s unaprijed pripremljenom temom); poznaje i prepoznaje funkcionalne stilove; zna da pie pojedine oblike administrativnoga stila; razlikuje formalno od neformalnog obraanja u pisanju; uredi, lektorie i koriguje tekst.
Aktivnosti
opisuju netekstualne djelove (npr. pregledne sheme, tabele, grafikone i sl.); objanjavaju razliku izmeu umjetnikoga i drugih stilova. Sami/same piu tekstove: pripovijedaju o dogaaju po sopstvenome izboru; piu tekstove po uzoru i izboru (istrauju, prikupljaju grau); piu administrativne informacije (prijava na konkurs, oglas o slobodnom radnom mjestu, dnevnik). Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli/mogle napisati i izrauju plan pisanja; u razliitim izvorima trae podatke; smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta. U toku pisanja: na osnovu plana pisanja stvaraju pisani tekst; pri tome vode rauna o kompoziciji teksta; na kraju teksta navode izvore.
Pojmovi sadraji
Korelacija
80
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
Poslije pisanja: proitaju tekst i uz pomo prirunika ispravljaju jeziko-stilske greke; svoj tekst uporeuju s radovima drugova/drugarica iz odjeljenja i procjenjuju ga; analiziraju ustaljenu formu pisanja (klie); iznose svoje miljenje; vjebaju analizu, sintezu, indukciju, dedukciju, dokazivanje, zakljuivanje, generalizovanje, konkretizovanje itd.; pokuavaju da napiu tekst o kompleksnijem problemu iz drutvenog, naunog, umjetnikog ivota koristei navedene operacije; lektoriu ponuene tekstove.
Pojmovi sadraji
Korelacija
2. Uenik/uenica razumije i pravilno koristi pojam sintaksa; razumije predmet njezina prouavanja. 2.1. Razumije padene oblike i pravilno ih upotrebljava u govoru i pisanju: razumije padenu sinonimiju i primjenjuje je; razumije znaenje termina polivalentnost padea i objanjava ga; upoznaje padenu upotrebu bez prijedloga i prepoznaje neka padena znaenja;
2.
sintaksa
2.1. Uenici/uenice: na datim primjerima ili tekstu prepoznaju padene oblike, odreuju im znaenje i funkciju; za odreene oblike trae sinonime; izraavaju misao na razliite naine; na pripremljenim tekstovima prepoznaju nepravilne konstrukcije tipa: u prilog neega, svirati gitaru.
2.1. padeni sistem padena sinonimija polivalentnost padea
81
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
prepoznaje prijedloko-padene konstrukcije i neka znaenja vezujui ih za odnose rijei u reenici; pravilno koristi padee; sposoban je da samostalno koriguje tekst.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
2.2. Uoava i razumije semantiku i gramatiku kongruenciju u reenici, te razliku izmeu potpune i nepotpune kongruencije.
2.2. Piu tekstove na razliite teme vodei rauna o kongruenciji u reenicama; analiziraju primjere, daju primjere za kongruenciju. 2.3. Uenici/uenice: na tekstu prepoznaju tip reenice; preoblikuju reenice (od zavisne stvaraju vie reenica); odreuju tip reenice koju su stvorili; uoavaju informativnu i stilsku vrijednost proitanih, stvorenih reenica.
2.2. kongruencija gramatika i semantika kongruencija potpuna i nepotpuna kongruencija 2.3. vrste reenica
2.3. Uoava i razumije odnos prostih i proirenih reenica u sloenoj. Osposobljava se da: razumije sistem zavisnih i nezavisnih reenica; uoava razliite vrste reenica i razumije njihovu informativnu i stilsku vrijednost, pravilno i jasno, koristei razliite vrste reenica, izrazi misao.
82
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica u tekstu uoava i razumije pojmove i njihovu funkciju u jeziku. Osposobljava se da razumije i koristi: glagolska vremena i naine, pomone, modalne, fazne i perifrazne glagole; glagolske naine i njihovu razliku u odnosu na glagolska vremena; prepoznaje neline glagolske oblike, razumije njihovu sintaksiku funkciju; razlikuje indikativnu, relativnu i modalnu upotrebu glagolskih oblika; zapaa stilske vrijednosti. 3.1.Razvija sposobnost uspjene komunikacije i osposobljava se da: izrazi misao na vie naina; razumije da svaki reenini lan moe imati posebnu informativnu vrijednost; uoi informativno teite reenice (predikat, subjekat, objekat...); shvata da se reenice povezuju u jednu smisaonu cjelinu; poznaje strukturu nepotpunih reenica i njihovu upotrebnu vrijednost.
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: prepoznaju glagolska vremena i naine, odreuju upotrebu; uoavaju i objanjavaju stilska obiljeja relativne i modalne upotrebe; preoblikuju tekst koristei razliita vremena i naine; analiziraju stilski uinak.
Pojmovi sadraji
3. glagolska vremena i naini nelini glagolski oblici
Korelacija
3.1. Uoavaju stilski neobiljeen (obian) i stilski obiljeen red rijei; mijenjaju ga; razlikuju istaknuto od neistaknutoga u govoru i pisanome tekstu; preformuliu misli odnosno reenice (preoblikuju tekstove); pravilno rasporeuju enklitike i proklitike; objanjavaju veze meu djelovima teksta; izbjegavaju dvosmislenosti;
3.1. rasporeivanje sintaksikih jedinica informativna aktuelizacija reenice komunikativna kohezija specijalni tipovi nepotpunih reenica
83
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Aktivnosti
razgovaraju i prenose informacije povezujui ih s razgovornim stilom; izostavljaju suvine djelove, tj. ve reeno; postiu ekonominost reenice; slau reenice izgovarajui rijei pojedinano (uenik/uenica po uenik/uenica).
Pojmovi sadraji
Korelacija
4. Uenik/uenica razumije i primjenjuje pravopisna pravila. Osposobljava se da: pravilno upotrebljava i pie negaciju; pravilno primjenjuje dvostruku negaciju. 4.1. Razvija sposobnost uspjene komunikacije i osposobljava se da: poznaje govorne inove; razumije ulogu jezika u raznim sferama ivota (ideologija, propaganda); razumije ulogu vanjezikih elemenata u komunikaciji; pravi razliku izmeu verbalne i neverbalne komunikacije; razumije na emu poiva jezika kultura pojedinca i drutva; razumije to podrazumijeva pojam narodna lingvistika; usavrava konverzaciju.
84
4. Uenici/uenice: afirmativne reenice pretvaraju u odrine i obrnuto; formiraju reenice s dvostukom negacijom; piu tekstove uvaavajui pravopisna pravila. 4.1. Razgovaraju o upotrebi i zloupotrebi jezika; o masovnoj komunikaciji; navode primjere; simuliraju situacije u kojima primjenjuju govorne inove; ocjenjuju razgovor, prikladnost dijaloga u odreenim situacijama.
4. negacija
4.1. pragmatika govorni inovi vanjeziki elementi u komunikaciji neverbalna komunikacija jezika kultura narodna lingvistika
4.1. Sociologija (sociolingvistika)
Zavod za kolstvo

Operativni ciljevi
1. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: ita i razumije knjievne tekstove iz savremene knjievnosti (pozni modernizam, postmoderna i knjievnost u pokretu). 2. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: analizira knjievno djelo istiui posebnosti vrste kojoj pripada; na primjeru teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; formulie temu djela i razloi ga na tematsko-motivske cjeline; objasni svojstva pjesnikog izraza (stilske figure, stih, kompozicionu organizaciju pjesme); uoi odlike epskoga prostora, vremena i zbivanja; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela; razumije esej, memoare i autobiografiju kao knjievno-naune vrste i njihove odlike.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
1. Sociologija Psihologija Filozofija (metode tih nauka kao modeli pristupa knjievnome djelu) Muzika umjetnost (sinkopiranje i ritam, dez) Sociologija (otuenje)
2. Uenici/uenice: itaju knjievno djelo; analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe; formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju; objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika.
2. i 3. Filozofija (egzistencijalizam) Graansko vaspitanje Sociologija Filozofija Sociologija kulture Filozofija (religijska etika i egzistencijalizam) Sociologija (manipulacija masom) Istorija (Bosna)
85
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
3. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom, napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie komentar djela zasnovan na samostalnom uoavanju i promiljanju; napie prikaz proitanoga djela.
86
Aktivnosti
3. Uenici/uenice: analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripreme i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
Pojmovi sadraji
Korelacija
Istorija (NOB u Crnoj Gori) Psihologija (udvajanje linosti, alter ego) Sociologija (otuenje) Filozofija (manihejstvo) Muzika umjetnost (kompozicija i numerike strukture) Istorija (NOB u Crnoj Gori) Istorija civilizacije (seobe naroda) Sociologija (velike religije, susret Istoka i Zapada
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4. Uenik/uenica razumije postupke i naine kojima se ostvaruje prouavanje knjievnosti (metodologiju prouavanja knjievnosti). Osposobljava se da razumije: znaaj prouavanja knjievnoga djela; odlike metodinosti (sistematinost, pouzdanost, provjerljivost, svjesnost); da metodologija obuhvata razliite pristupe ili metode u prouavanju knjievnoga djela i koristi ih. 4.1. Razumije da pristup knjievnom djelu moe biti spoljanji i unutranji. Osposobljava se da: prepoznaje i koristi metode oba pristupa; objanjava prednosti i nedostatke metoda unutranjeg i spoljanjeg pristupa; ukazuje da unutranji pristup djelu poiva na analizi tematike, likova, jezika, vremena, prostora i strukture; ukazuje da se spoljanji pristup djelu temelji na prouavanju izvantekstovnih sadraja.
Aktivnosti
4. Uenici/uenice: tumae knjievni tekst primjenjujui vie metoda. 4.
Pojmovi sadraji
metodologija prouavanja knjievnosti
Korelacija
4. Filozofija (ideja o vjenom vraanju) Istorija (primjeri genocida u istoriji, faizam, staljinistike istke, Goli otok) Sociologija (dravna represija, diktatura, totalitarizam)
4.1. Ilustruju metode pristupa na knjievnom tekstu; kritiki procjenjuju njihove domete; navode metode spoljanjega pristupa (pozitivizam, biografizam, sociologizam, psihologizam i istoricizam); unutranji pristup povezuju s metodama: nova kritika, ruski formalizam, strukturalizam, fenomenoloki pristup, novi istorizam; ostvaruju razliite nivoe pristupa knjievnome djelu (osvrt, prikaz, interpretacija).
4.1. spoljanji i unutranji pristup djelu
87
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
4.2. Razumije pluralizam metoda kao pristup djelu s vie razliitih aspekata. Osposobljava se da: razumije neophodnost primjene i prednosti vie metoda u pristupu djelu; objasni znaenje termina otvoreno djelo; primjenjuje pluralizam metoda prilikom itanja i interpretacije djela. 4.3. Razumije razliite pristupe djelu. Osposobljava se da: estetiku recepcije doivljava kao dio nauke o knjievnosti koji u sredite interesovanja stavlja itaoca; razumije da nova kritika poiva na okretanju djelu i tumaenju djela iz njega samoga; razumije ruski formalizam kao metod koji se bavio formom knjievnoga djela; shvata znaaj arhetipske kritike u prouavanju knjievnoga djela.
Aktivnosti
4.2. Tumae knjievno djelo koristei razliite metode.
Pojmovi sadraji
4.2. pluralizam metoda otvoeno djelo
Korelacija
4.3. Saoptavaju svoj italaki doivljaj knjievnoga djela; pronalaze informacije o prijemu odreenoga djela u razliitome vremenu od strane italaca/itateljki; analiziraju unutranju strukturu djela; u knjievnome tekstu uoavaju dogaaje i objanjavaju kako su povezani u cjelinu; komentariu formu djela; objanjavaju uticaj forme na umjetniki doivljaj; uspijevaju da nau i objasne osnovne arhetipove i prisustvo mitoloke grae; trae arhetipske likove.
4.3.
estetika recepcije nova kritika ruski formalizam arhetipska kritika
88
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
5. Uenik/uenica razumije da u strukturi djela postoji vie slojeva (zvuanje, znaenje, ideja, predmetnost, aspekt). Osposobljava se da: slojevitost prevashodno vezuje za poeziju; razumije denotativno i konotativno znaenje jezikih iskaza; u pjesnikome jeziku uoava ekspresivnost, eufoninost, vieznanost, ritam; razumije umjetniku funkciju mjesta neodreenosti.
Aktivnosti
5. Uenici/uenice: na tekstu uoavaju slojeve znaenja; porede komunikativni i pjesniki tekst i odreuju denotativno i konotativno znaenje; u jeziku pjesme pronalaze ekspresivnost, eufoninost i ritam; pronalaze i dopunjavaju mjesta neodreenosti u djelu. 5.
Pojmovi sadraji
slojevita struktura knjievnoga djela
Korelacija
5. Istorija (otomanski sistem uprave) Sociologija (represija, mehanizmi vlasti) Filozofija (ciklinost kao slika istorijskoga kretanja) Istorija (revolucije koje jedu svoju ecu) Filozofija (mogunost pojedinca da utie na istoriju)
6. Uenik/uenica naratologiju razumije kao novu oblast teorije knjievnosti i: razumije da su predmet prouavanja naratologije oblici, naini i mogunosti pripovijedanja; usvaja i koristi termine fokalizacija, fokalizator, diskurs.
6. Uenici/uenice: naraciju povezuju s pripovijedanjem; primjenjuju znanja o naratologiji na sve vidove narativnih struktura (film, strip, knjievno djelo).
6. naratologija
6. Psihologija (linost, frustracije i konflikti, Edipov kompleks, uloga oca)
89
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
7. Uenik/uenica prepoznaje odlike antidrame i modernoga romana. Osposobljava se da: objasni razliku izmeu antidrame i klasine drame; povezuje antidramu s motivom apsurda i objanjava ga; razumije znakovni sistem moderne drame antidrame; uoi i obrazloi postmodernistiki postupak na dramskom tekstu; razumije transformacije romanesknog anra: romanfilozofska parabola, polifonijski roman, roman toka svijesti, monoloko-asocijativni roman, roman zasnovan na poetici mitologizovanja, filozofskorealistiki roman, roman-rjenik, roman-inventar, postmodernistiki roman... 8. Uenik/uenica pojam savremena knjievnost razumije kao literarne karakteristike djela a ne kao knjievnu epohu. Osposobljava se da: shvati potrebu preciznog odreenja pojava savremenosti u knjievnosti i drugim umjetnostima;
Aktivnosti
7. Uenici/uenice: ukazuju na elemente karakteristine za antidrame u datom tekstu; gledaju pozorinu predstavu ili snimak; gledaju klasinu crnogorsku antidramu: . Nikoli: ekna jo nije umrla, a ka' e ne znamo. 7.
Pojmovi sadraji
antidrama moderni roman
Korelacija
7. Istorija (Rusija u XlX vijeku) Psihologija (nagonsko, frustracije, konflikti) Sociologija (otuenje) Filozofija (idealizam, religijska etika, materijalizam)
8. Uenici/uenice: na tekstu tumae estetske funkcije karakteristinih izraajnih sredstava.
8.
savremena knjievnost
8. Muzika umjetnost (polifonija) Muzika (eufonija, melodija, ritam, ponavljanja, lajtmotivi) Muzika umjetnost (nacionalne kole) Likovne umjetnosti (zaviajna inspiracija, crnogorski slikari)
90
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
pravi razliku izmeu pojmova moderno i savremeno; pojam savremena knjievnost povezuje s odrednicama postmoderna i knjievnost u pokretu; prepoznaje odlike savremene knjievnosti.
Aktivnosti
Pojmovi sadraji
Korelacija
Istorija (poslijeratna Jugoslavija, oblici politikih progona, verbalni delikti)
9. Uenik/uenica pozni modernizam povezuje s knjievnim djelima nastalim neposredno poslije II svjetskog rata. Osposobljava se da: uoi novine u poetici djela u odnosu na avangardnu knjievnost; pozni modernizam shvati kao sintezu tradicionalnog i modernog; realistiki pristup obradi teme razumije kao metod, a ne pravac; razumije da se teite interesovanja pomjera na unutranji svijet junaka. 10. Uenik/uenica postmodernizam razumije kao knjievnost osobene i prepoznatljive poetike. Osposobljava se da: razumije ulogu medija, globalizaciju, informatiku djelatnost, informacione tehnologije, industrijsko potroako drutvo u kreiranju postmodernistikoga pogleda na svijet; prepoznaje obiljeja postmodernistikoga stila u knjievnosti.
9. Uenici/uenice: u tekstu odvajaju tradicionalne od modernih elemenata; u djelu prepoznaju i objanjavaju realistiki metod; o djelu piu esej.
9.
pozni modernizam
9. Istorija (faizam i NOB) Sociologija (drutvene uloge) Psihologija Filozofija (dualizam) Graansko vaspitanje (ivot sa drugima)
10. Uenici/uenice: na tekstu uoavaju i objanjavaju dekonstrukciju, intertekstualnost transformaciju, transfiguraciju, mapiranje, metatekst, citatnost, hipertekst, fragmentarnost, fakta i fikciju, pasti, metafikcionalnost, multianrovske strukture.
10. postmodernizam dekonstrukcija intertekstualnost multianrovske strukture
91
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
11. Uenik/uenica knjievnost u pokretu shvata kao knjievnost koja upravo nastaje i prema kojoj jo nije uspostavljen vrijednosni sud. Osposobljava se da: odredi pojam knjievnost u pokretu prema pojmu savremena knjievnost; knjievnost u pokretu vezuje za posljednju deceniju i za autore koji se tek pojavljuju; shvata da njena raznovrsnost ne znai i kvalitet; razumije uticaj medija na knjievnost u pokretu; shvata da ta knjievnost, osim putem knjige, do italaca/itateljki dolazi putem interneta, audiozapisa, video-zapisa; razumije njen anrovski pluralizam (hibridni anrovi i podanrovi). 12. Uenik/uenica doivljava film kao rezultat savremenog umjetnikog izraza i kao umjetnost koja u sebi objedinjuje izraajna sredstva vie umjetnosti.
Aktivnosti
11. Uenici/uenice: navode djela i autore knjievnosti u pokretu; donose na as audio- ili video-zapis djela; pronalaze veb-adrese na kojima se nalaze djela knjievnosti u pokretu; raspravljaju o knjievnim nagradama i njihovim dobitnicima. 11.
Pojmovi sadraji
knjievnost u pokretu
Korelacija
12. Uenici/uenice: na filmu nalaze motive iz knjievnoga djela; porede filmski scenario s tekstom djela; prave razliku izmeu ekranizacije i adaptacije knjievnoga djela; piu knjigu snimanja; piu dijalog listu;
12. film i knjievnost
92
Zavod za kolstvo
Operativni ciljevi
Osposobljava se da: razumije filmska izraajna sredstva (scenario, kadar, montaa, gluma, scenografija, fotografija, kostimografija, muzika) i naine njihova ostvarivanja; poznaje izradu sinopsisa, dijalogliste, scenarija, knjigu snimanja; razumije odnos filma i knjievnosti; pravi razliku izmeu originalnoga filmskog scenarija i scenarija koji nastaje povodom knjievnoga djela; prepoznaje i objanjava direktnu ekranizaciju knjievnoga djela. 13. Uenik/uenica Internet shvata kao savremeni vid komunikacije. Na Internetu pronalazi i knjievne sadraje. Osposobljava se da: koristi internetske sadraje; shvata Internet kao jednu od mogunosti itanja knjievnoga djela, odnosno drugaiji vid prezentovanja knjievnoga djela.
Aktivnosti
prave scenario; prave sinopsis; objanjavaju transformaciju knjievnoga djela u filmsko.
Pojmovi sadraji
Korelacija
13. Uenici/uenice: pronalaze veb-adrese; koriste veb-stranice; koriste internetske pretraivae; pronalaze knjievna djela i itaju; govore o prednostima i nedostacima itanja djela iz knjige i s Interneta.
13. Internet i knjievnost
93
Zavod za kolstvo
POZNI MODERNIZAM / POSTMODERNIZAM Mihailo Lali: Lelejska gora Ivo Andri: Prokleta avlija Vladan Desnica: Proljee Ivana Galeba Sreten Asanovi: Igra Horhe Luis Borhes: Vavilonska biblioteka, ekanje Milovan ilas: Besudna zemlja Viljem Fokner: Krik i bijes Alber Kami: Stranac Mea Selimovi: Dervi i smrt Miodrag Bulatovi: Crveni petao leti prema nebu Dragan Nikoli: Ulite Danilo Ki: Enciklopedija mrtvih (izbor), Esej (izbor) Borislav Peki: Novi Jerusalim (izbor ovek koji je jeo smrt), Esej (izbor) Zuvdija Hodi: Davidova zvijezda Semjuel Beket: ekajui Godoa Ljubomir urkovi: Otpad Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita Vasko Popa: Kora (izbor) Stevan Raikovi: Kamena uspavanka Branko Miljkovi: Balada Ali Podrimlija: Vrati se stihu Homerovu, Itaka Radovan Zogovi: Instrukcija maslini, Kosa KANON Vilijam ekspir: Hamlet P.P. Njego: No skuplja vijeka Radovan Zogovi: Instrukcija maslini Mihailo Lali: Lelejska gora Ivo Andri: Prokleta avlija Alber Kami: Stranac Mea Selimovi: Dervi i smrt Zuvdija Hodi: Davidova zvijezda Semjuel Beket: ekajui Godoa 94 KNJIEVNOST U POKRETU Bala Brkovi: Jedan dan Antonija Adia Dragan Radulovi: Auschwitz caffe (odlomak) Ognjen Spahi: Hansenova djeca (odlomak) Andrej Nikolaidis: Mimezis (odlomak)

DJELA KLASINE KNJIEVNOSTI Vilijam ekspir: Hamlet Njego: Lua mikrokozma (posveta), No skuplja vijeka F. M. Dostojevski: Braa Karamazovi
Zavod za kolstvo
5. DIDAKTIKE PREPORUKE Opte preporuke

Uenici/uenice rade u koli ukupno etiri pismena zadatka u jednome razredu. U prvome razredu zadatke rade jedan as, a u ostalim razredima po dva kolska asa. Ispravka se radi jedan kolski as, a ukoliko nastavnik/nastavnica procijeni da je potrebno, i vie. Uenik/uenica u jednome klasifikacionom periodu radi test iz gradiva toga perioda (jezik i knjievnost). Na testu treba nastojati da budu pitanja po uzoru na pitanja s maturskog ispita. Uenik/uenica radi jedan domai zadatak vezan za djelo ili autora po svojem izboru. Taj zadatak predstavlja osobenu, razredu prilagoenu formu seminarskoga rada. Djela o kojima e se pisati domai zadatak (u treem i etvrtom razredu esej) na poetku godine najavljuje nastavnik/nastavnica i uenik/uenica najkasnije u prvome tromjeseju prijavljuje svoj izbor. O odabranome djelu uenik/uenica u stanju je da pripremi i realizuje govorni nastup. Uenik/uenica u toku godine odabira i izraajno napamet kazuje najmanje jedan odabrani umjetniki tekst. Uenici/uenice vode dnevnike itanja o djelima iz programa i onima koja itaju van nastavnoga programa. U dnevnik itanja unose se: anotacija djela, uenikovi/ueniini doivljaji, saznanja i ocjene, kratke biljeke vezane za fabulu, likove, jezik djela, ideje i odabrani krai odlomci. To biljeenje smatramo veoma vanim, jer ako ono izostane uenik/uenica na djelo reaguje samo emocionalno, to nije dovoljno za uspostavljanje obostranoga djelovanja izmeu djela i itaoca. Navikom biljeenja, pored emocionalnoga, dobijamo i estetski i intelektualni nivo. Cilj je da se zabiljeeni sadraji do IV razreda priblie formi svojevrsnih eseja, pratei uenikova/ueniina saznanja i mogunosti analize i povezivanja gradiva. Dobro bi bilo i da uenici/uenice za etiri godine prave sopstvenu antologiju pjesama (pjesnici/pjesnikinje od staroga vijeka do najsavremenijih), ili, manje ambiciozno, antologiju jedne epohe. Za nju bi pisali/pisale i predgovor u kojem bi objasnili/objasnile kriterijume kojih su se drali/drale pri odabiru pjesama. Budui da postoji determiniui problem nastave ovoga predmeta ugroena funkcionalna pismenost naih uenika/uenica, razvoju kulture usmenoga i pismenog izraavanja u okviru obje oblasti predmeta i nastave jezika i nastave knjievnosti treba posvetiti vie asova.
95
Zavod za kolstvo
Nastava jezika
Izuavanje jezika povezano je s uenikovim/ueniinim iskustvom i znanjem iz osnovne kole i ono je vie nadogradnja i utemeljivanje znanja, te nastavak sticanja funkcionalne pismenosti. S obzirom na to da se izuavanje jezikih pojmova i pojava vri na neumjetnikim tekstovima, uenici/uenice uz pomo i sugestije nastavnika/nastavnice trae adekvatne tekstove za odreene operativne ciljeve i aktivnosti (na Internetu, u medijima: TV, radio, asopisi...). Ti tekstovi trebaju biti aktuelni i pratiti interesovanja uenika/uenica. Iz razreda u razred samostalnost uenika/uenica u odabiranju treba da bude sve vea. Tekstovi trebaju biti razliite informacione vrijednosti i stila. Jedan tekst moe posluiti za realizaciju vie operativnih ciljeva (govorne vjebe, uoavanje ili vjebanje pravopisnih i gramatikih pravila itd.). Uzrastu su prilagoene i tehnike pisanja (od naracije, preko deskripcije do sloenijih zahtjeva tipa rasprave, polemike, knjievnih paralela i sl.). Preporuuje se da i teme za pismene zadatke prate uzrast i interesovanja uenika/uenica 1 i omoguavaju im da pokau svoje jeziko i stilsko umijee, svoju kreativnost, slobodu iskaza i izraza. Sve etiri aktivnosti sporazumijevanja (pisanje, sluanje, itanje i govor) zastupljene su ravnopravno i veinom istovremeno. Jedna aktivnost za jedan operativni cilj ne mora biti i jedina, kao to ne mora biti vezana iskljuivo i samo za jedan operativni cilj. Jezik se izuava sistematski, a jezika pravilnost u govoru i pisanju kontrolie se u svakom razredu i o njoj se intenzivno vodi rauna. Potrebno je podsticati grupni rad i rad u paru radi uzajamne pomoi i saradnje. Jednom ili dva puta godinje treba dozvoliti uenicima/uenicama da sami/same kreiraju as (s odreenim operativnim ciljem). Uenici/uenice trebaju biti svjesni da su govor, sluanje, itanje i pisanje sloeni misaoni i radni procesi koji trae stalnu kontrolu i nadgradnju. Preporuuje se ee kontrolisanje putem razliitih vrsta pismenih ili kontrolnih vjebi (bez ocjenjivanja) da bi uenici/uenice korigovali/korigovale svoje greke i vrednovali/vrednovale svoje radove. Radi efikasnosti treba ee primjenjivati razliita nastavna sredstva: rad s diktafonom, Power Point prezentacije, filmove i sl.
Nastava knjievnosti
U sklopu nastave knjievnosti uvjebavaju se sve etiri aktivnosti sporazumijevanja: sluanje, govor, itanje i pisanje. U toj nastavi poseban naglasak treba biti na kulturi izraavanja usmenoj i pisanoj.
1
Interesantno bi bilo dati iste teme u I i IV razredu i pratiti uenikovo/ueniino sazrijevanje i funkcionalnu pismenost.
96
Zavod za kolstvo
Nastavnik/nastavnica uvijek nastoji da provjeri da li uenik/uenica razumije tekst koji slua / ita. Takoe, uenici/uenice izrauju tekstove razliitih funkcionalnih stilova i tako stiu funkcionalnu pismenost. Nastavni program za gimnaziju u izvjesnoj mjeri pomjeren je u pravcu izuavanja anrova, odnosno on je pokuaj kombinacije anrovskog i istorijskog pristupa knjievnosti. Tako je prvo polugodite prvoga razreda predvieno za izuavanje pristupa knjievnome djelu. Takva teorijski zasnovana oblast postoji u sklopu naredna dva razreda, dok je etvrti razred u cjelini planiran kao izuavanje i ovladavanje modernim nainima pristupa knjievnome djelu. Budui da se u prvom razredu gimnazije izuava teorija knjievnosti i epohe koje su vremenski udaljene i hermetine za dananjeg uenika/dananju uenicu, trebalo bi obezbijediti pomona sredstva kojima bi se taj problem premostio. Treba birati primamljive oblike predstavljanja grke mitologije, biblijskih pria, pria iz Kur'ana, Danteova spjeva, Servantesova romana. Preporuuje se da se svi kratki tekstovi itaju na asu, pod kontrolom i s uputstvima nastavnika/nastavnice, da uenici/uenice rade u manjim grupama na istraivakim zadacima. asovi se vie ne dijele na klasine asove analize i ponavljanja. Obino su to kombinovani asovi. S obzirom na specifinosti knjievnoistorijskih epoha i pomak ka vremenu romana, broj stranica koje bi uenici/uenice u svakome razredu trebali da savlauju treba unaprijed rasporediti, zadati dnevnike itanja, eseje i govorne nastupe, ali broj zadataka ne smije biti suvie veliki. Ostavljena je mogunost izbora izmeu dva obimna djela, ili su ona preobimna odstranjena iz programa. Inae, u toku nastave lako je uoiti koliko je gomilanje injenica i zadataka neproduktivno, dok je obimom maleno djelo, na kojem se valjano ilustruje knjievnoumjetniki postupak, veoma pogodno za oblikovanje sposobnosti koje e uenik/uenica trajno zadrati. Rad u biblioteci trebalo bi da pobuuje interesovanje za knjigu i svijest o moguem bogatstvu znanja. Valjalo bi, takoe, da uenici/uenice umiju da prirede tekst na raunaru. Korienje razliitih izvora znanja: rjenika, leksikona, enciklopedija, Interneta imperativ su nastave, budui da sutina informatike civilizacije, kojoj ne moemo da ne pripadamo, poiva na saznanju e su informacije, a ne na njihovu memorisanju. Opti cilj nastave knjievnosti i jezika jeste razvoj uenikove/ueniine linosti, razvoj sposobnosti za drutveni ivot i svrsishodno djelovanje, odnosno za aktivan ivot u demokratskome drutvu koje se neprestano razvija. Upoznavanje sa savremenim metodama izuavanja jezika i knjievnosti tei da se one mogu primjenjivati i u svakodnevnome ivotu, za sticanje sposobnosti da se razumiju opta i struna znanja, da im se prie kao sistemu, da se o njima moe misliti, govoriti i pisati.
97
Zavod za kolstvo
Udbeniki kompleti trebali bi biti kreirani tako da olakaju koncept aktivne nastave. Kroz rad treba nastojati na razvijanju saradnje meu uenicima/uenicama, planski podsticati timski rad, korienje izvora znanja, traenje alternativnih rjeenja, inventivnu upotrebu materijala i vrednovanje rezultata.
6. KORELACIJA MEU PREDMETIMA

Korelacije meu predmetima date su u tabelama.
7. STANDARDI ZNANJA
NASTAVA JEZIKA 2
1. Opta znanja o jeziku

Uenik/uenica zna: to je jezik, njegova svojstva i funkcije; da objasni razvoj jezika; to je jezika konvencija; razvoj i vrste pisma; porodicu jezika kojoj pripada crnogorski jezik i njemu slini jezici (srpski, bosanski i hrvatski jezik); da odredi mjesto crnogorskoga jezika u porodici jezika; da odredi mjesto svojega maternjeg jezika u porodici jezika; to je viejezinost, a to vie imenovanja jednoga jezika; kako se normira i standardizuje jezik; da upotrebljava rjenike, gramatiku i druge prirunike, tj. da pronae informaciju; jezike i pisma do pojave Vuka, Vukov rad i savremenu jeziku situaciju, knjievne dogovore;
2
Standardi znanja iz jezika nijesu razloeni prema godinama, budui da je jezik svojevrsna cjelina. Ipak, u sluaju da nastavnik/nastavnica, ili sluba koja prati nastavu, treba da izvri provjeru minimalnih standarda znanja, u tekstu je lako nai segmente koji bi pokazivali postignue na nivou jednoga razreda.
98
Zavod za kolstvo dijalekte; vrste raslojavanja jezika i termine vezane za njih.
2. Gramatika
Uenik/uenica zna: jeziku strukturu i nauke koje se bave jezikom; glasovne promjene i njihovu pravilnu upotrebu u govoru i pisanju; da pravilno akcentuje (kvantitet i mjesto akcenta); vrste rijei i njihove osobine (gramatike kategorije i sintaksike funkcije); pravilnu upotrebu razliitih oblika rijei u govoru / pisanju; kako da rijei jeziku nedoumicu analogijom ili upotrebom rjenika, gramatike, pravopisa; kako se tvore rijei; da pravilno pie sloenice s crticom ili bez nje; leksikoloke termine (leksikografija, leksema); da razlikuje rijei po porijeklu i rijei prema upotrebi; da prepozna tip i karakter teksta na osnovu leksema; to su fraze, termini, kalkovi, kliei; da pravilno i jasno izrazi misao, tj. da sklapa reenine djelove; da preoblikuje (izrazi misao na vie naina); da uoi informativnu i stilsku vrijednost reenice; padeni sistem i sinonimiju padea; da pravilno upotrijebi padene oblike u govoru i pisanju; da pravilno koristi prijedloko-padene konstrukcije; da pravilno izgovori i napie negaciju; pravila kongruencije; glagolska vremena i naine; da pravilno izgovori i napie glagolske oblike; da razlikuje indikativnu, modalnu i relativnu upotrebu glagolskih vremena i naina; da uoi njihovu stilsku funkciju; to je pragmatina strana jezika i poznaje govorne inove.
99
Zavod za kolstvo
3. Poznavanje pravopisa
Uenik/uenica zna da: upotrijebi veliko slovo u pisanju; pie skraenice; pravilno pie ijekavicu; pravilno rastavlja i sastavlja rijei u pisanju; rastavlja rijei na kraju reda; koristi interpunkciju i pravopisne znake e je potrebno; prilagoava rijei iz stranih jezika crnogorskome jeziku; strane rijei pravilno mijenja i pie (transkripcija).
4. Kultura itanja, pisanja, sluanja i govora

4.1. Sluanje i govor Uenik/uenica:
100
zna da slua i razumije sluani tekst; razumije odsluano, odgledano; umije da ponovi, prepria sadrinu; moe da odgovori na pitanja vezana za sadrinu (zapaa detalje); umije da komentarie (kritiki procijeni) tekstove; moe da prepozna namjenu, stil, razumljivost, jeziku pravilnost, stav autora teksta; moe da ispravi nepravilnost i nerazumljivost; umije da ispria dogaaj; umije da ga obogati deskripcijom i emocijama; moe da prepozna funkcionalne stilove, njihove vrste i da ih kritiki doivljava; umije samostalno da pripremi govorni nastup i da govorno nastupa; umije da koristi podetnik i da improvizuje; umije izraajno da govori; umije da rezimira; sposoban je da razgovara, polemie; umije da argumentuje stavove; sposoban je da racionalno upotrijebi vrijeme;
Zavod za kolstvo uvaava sagovornika/sagovornicu; zna da na osnovu sluanja prepozna biografiju, putopis, reportau, esej.
3.1. itanje Uenik/uenica: umije da ita pravilno, teno i izraajno; umije pravilno da akcentuje, intonira, pravi pauze; razumije proitano; umije da ita vodei rauna o stilu i o namjeni proitanoga. 3.2. Pisanje Uenik/uenica: zna samostalno da napie sastav; zna da napie esej; zna da napie rezime; zna da pie biljeke, podetnik, zapisnik; zna da koristi naraciju, deskripciju, refleksiju i raspravu; prepoznaje i pie razliitim funkcionalnim stilovima i koristi njihove oblike: a) krai tekst naunog stila (struni), b) publicistike vrste: vijest, informaciju, intervju, reportau, c) administrativne tekstove: molbu, albu, estitku, konkurs, oglas, zahvalnicu, d) zna da napie putopis, biografiju kao umjetniki i neumjetniki tekst, e) zna da lektorie tekst, koristei osnovne lektorske znake, f) moe da stilizuje tekst; zna da primijeni gramatika i pravopisna pravila; zna da normira odreeni tekst; zna da jasno, razumljivo i pravilno govori i pie. 4. Medijsko obrazovanje Uenik/uenica: razumije pojam i svrhu medija; zna da prepoza i uporedi tip poruke / informacije koji moe nai u pojedinoj vrsti medija;
101
Zavod za kolstvo
zna da napravi razliku izmeu zbivanja u empirijskom svijetu i naina predstavljanja tih zbivanja u medijima, tj. da su svi medijski tekstovi konstrukti.
NASTAVA KNJIEVNOSTI Opti standardi:

Uenik/uenica: u stanju je da odslua, proita i interpretira knjievne tekstove od antike do kraja XX vijeka; nakon itanja teksta u stanju je da izrazi svoj doivljaj: oeanja, predstave, miljenja i saznanja; u stanju je da ralani knjievni tekst koristei osnovne knjievnoteorijske pojmove; sposoban/sposobna je da vrednuje estetske, etike i saznajne domete proitanoga djela; nastavu knjievnosti u stanju je da dovede u vezu sa sopstvenim iskustvima i znanjima iz drugih oblasti; sposoban/sposobna je da pripremi i kazuje ono to je pripremio/pripremila (o svojem doivljaju, o proitanome djelu, da komentarie djelo, da naini knjievnu paralelu, da vrednuje djela prema kvalitetima); sposobnost doivljavanja lijepe knjievnosti dokazuje i izraajnim kazivanjem i kazivanjem napamet nauenih kraih literarnih oblika; u stanju je da napie pismeni sastav o proitanome djelu, da tekst parafrazira, prepria, prikae, analizira i vrednuje; u stanju je da napie tekst u kojem prikazuje junaka, odreeni problem, izvjetaj o domaem itanju, dnevnik itanja, interpretaciju, esej i, izuzetno, da sam/sama stvaralaki pie; poznaje knjievne epohe i pravce, moe da ih poredi i vrednuje njihove domete; povezuje teoriju i istoriju knjievnosti u koherentan sistem znanja; smisleno i samostalno upotrebljava teorijska znanja o knjievnosti.
Standardi prema godinama uenja: I razred

Uenik/uenica zna da:
102
s razumijevanjem ita knjievnoumjetniki tekst (odnosno odlomak teksta) iz savremene knjievnosti i tekstove od antike zakljuno s renesansom; izrazi svoj doivljaj, oeanja, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom;
Zavod za kolstvo
na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu, te da svoje odreenje obrazloi; jasno formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline; uoi i objasni svojstva pjesnikoga jezika: slikovitost, emocionalnost, ritminost, preobraaj i punou znaenja; u lirskome tekstu uoi i izdvoji stilske figure u skladu s programom; odreuje versifikaciju pjesme (cezuru, strofu, rimu, stih); kompozicionu organizaciju pjesme dovede u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika), glavni i sporedni motiv; prepozna i odredi lirske vrste, stalne lirske oblike (sonet); prepozna i odredi baladu i njene odlike; napravi razliku izmeu epike u stihu i epike u prozi; epske pjesme i epa; pripovijetke, novele i romana; uoi odlike strukturnih elemenata epskog prostora, vremena i zbivanja; razlikuje termine sadraj, fabula i sie; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije, retardaciju i retrospekciju; razumije i razlikuje motiv i motivaciju; uoi odlike epskoga stila na primjeru epske pjesme i epa; uoi poziciju pripovjedaa: er- i ich-forma, pouzdani i nepouzdani pripovjeda; razlikuje dramski tekst i didaskalije i u stanju je da kompoziciono razloi dramu prema trodjelnoj / petodjelnoj shemi; uoi etape u razvoju dramske radnje; objasni pojam katarze; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu ili na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu; izraajno napamet kazuje krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; napie tekst o proitanome djelu: opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu; napie literarni tekst o svojem doivljaju knjievnoga djela, dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.
ll razred Uenik/uenica zna da:

u tekstu koji pripada lirici razumije i moe da objasni promjenu senzibiliteta koju donosi romantizam (weltschmerz, spleen) i na primjerima obrazlae odlike romantiarskog stila; naini stilsku i versifikacijsku analizu pjesama romantizma, da obrazloi njihove estetske domete i idejne vrijednosti;
103
Zavod za kolstvo
analizira pjesmu kao dinamiku strukturu slojeva zvuanja, znaenja, prikazanih predmetnosti i ideja i uoava fenomen opalizacije knjievnoga teksta; objasni formu i odlike poeme kao anrovske transformacije romantiarskoga spjeva; odlike univerzalnih likove epohe romantizma (Faust, avo, Harold, Aleko); govori o Njegoevu djelu: anrovskim odlikama, odnosu fikcije i istorije, kolektivnom i pojedinanom junaku, univerzalnom humanistikom karakteru, multikulturalnom i kulturalnom konceptu, svijetu ideja, jeziku i stilu; objasni fenomen ouenja na primjeru knjievnoga teksta; izvjetava o romanu kao cjelini i analizira ga prema slojevima; navede vrste romana, prije svih roman u stihu, drutveni roman, paralelni roman i dr.; izraajno kazuje napamet jedan knjievni tekst; pripremi i realizuje govorni nastup o odabranome knjievnom djelu; napie prikaz djela, komentar djela zasnovan na samostalnome uoavanju i promiljanju.
lll razred Uenik/uenica zna da:

104
s razumijevanjem ita knjievne tekstove epohe moderne, avangardne knjievnosti i knjievnosti poznog modernizma i razlikuje ih meusobno; kad je u pitanju djelo koje pripada lirici, objasni izmjenu pjesnikoga senzibiliteta i tradicionalnoga pjesnikog jezika u modernoj knjievnosti; objasni simbol, univerzalnu analogiju, sinesteziju, poetiku runog, liriku velegrada; naini stilsku i versifikacijsku analizu pjesme moderne, rezultate povee sa smislom pjesme, pri emu koristi znanja steena u prethodnim razredima; uoi avangardna svojstva lirike, novu leksiku i njene estetske domete; razrijei hermetinost moderne lirike kroz binarne opozicije, smjenjivanje nerazrijeene opozicije treim terminom, homologije, svoenje nizova transcendentnim terminom, razvoj asocijacija, oslukivanje margina tiine...; primijeni naela semiotskoga pristupa; obrazloi smjenjivanje taaka gledita te estetske i saznajne domete toga postupka; izloi razvoj romana, posebno psiholoki roman, lirski roman, roman-parabolu, roman-hroniku i u stanju je da na primjerima obrazloi transformacije strukturnih elemenata epskoga; uoi moderni dramski postupak: psihoanalitiki i socijalno motivisani dramski sukob; objasni odlike moderne drame i njenu posebnost u odnosu na klasinu dramu; izraajno kazuje napamet jedan knjievni tekst; napie esej o proitanome djelu.
Zavod za kolstvo
lV razred Uenik/uenica zna:

termine prototekst i metatekst; da s razumijevanjem ita knjievne tekstove iz savremene knjievnosti; da razrjeava hermetinost lirike XX vijeka (posebno poetski intelektualizam) koristei steena znanja; da uoi i izloi sloene odnose tradicionalnog i modernog senzibiliteta; da prepozna intertekstualne veze pjesama s drugim knjievnim djelima, mitologijom, istorijom, filozofijom; transformacije romanesknoga anra: roman-filozofska parabola, polifonijski roman, roman toka svijeti, monoloko-asocijativni roman, roman zasnovan na poetici mitologizovanja, filozofsko-realistiki roman, roman-rjenik, roman-inventar, postmodernistiki roman...; da razumije antidramu i poznaje njen scenski jezik; da obrazloi postmodernistiki postupak: pasti, palimpsest, montau, citatnost, intertekstualnost; razliku izmeu spoljanjeg i unutranjeg pristupa knjievnome djelu; u pristupu djelu primjenjuje razliite metode i ukazuje na njene prednosti i nedostatke; da prepozna osnovne principe savremenih knjievnih teorija i primjenjuje njihov modele analize: formalizam, semiotiku, strukturalizam, fenomenoloki pristup, arhetipski pristup; da pokae da ima opti uvid u knjievnu istoriju; da pokae da u okviru datoga anra razumije knjievnoistorijske transformacije i razvoj; da kazuje izraajno tekst po izboru; napie dui esej o djelu ili vie djela koja mogu predstavljati knjievnu paralelu.
8. NAINI PROVJERE ZNANJA I STRUNE OSPOSOBLJENOSTI

Provjera znanja i ocjenjivanje omoguavaju praenje individualnoga razvoja uenika/uenica i pospjeuju njegovu motivaciju za dalji rad i usavravanje. Provjeravanje znanja moe biti dijagnostiko, formativno (u procesu) i sumativno (na kraju klasifikacionih perioda). Dijagnostiko provjeravanje koristi se na poetku kolske godine kako bi se provjerio nivo steenih znanja i usmjerio nastavni proces ka njihovu to boljem iskoriavanju i nadgradnji. Ono se moe koristiti i u toku kolske godine kao provjera uspjenosti
105
Zavod za kolstvo
nastavnikovih/nastavniinih metoda i oblika rada. Na taj nain dijagnostiko provjeravanje omoguava korekciju metoda rada i usmjerava planiranje oblika rada. Zahvaljujui njemu i uenici/uenice i nastavnik/nastavnice stiu uvid u svoj dotadanji rad. Rezultate dijagnostikoga rada treba analizirati u odjeljenju i sa svakim uenikom/svakom uenicom posebno, ukoliko je neophodno. Rezultate dijagnostike provjere ne treba brojano ocjenjivati, ve trebaju biti korektivna smjernica za dalji rad. Redovna provjera znanja prati uspjenost i napredovanje tokom cijele godine. Uenik/uenica treba da bude upoznat/upoznata s kriterijumima na osnovu kojih se vrednuje znanje, mora da ima potrebna uputstva, a vrednovanje treba da ima prevashodno stimulativni karakter ocjenjujui uenikovo/ueniino znanje, a ne neznanje. Redovno provjeravanje moe biti pismeno i usmeno. Pitanja mogu biti otvorenoga (produktivne vjetine), poluotvorenog i zatvorenog tipa (receptivne vjetine). Za praenje napredovanja i provjeru znanja mogu se koristiti neformalni testovi poslije svake obraene oblasti. Oni moraju biti jasni, usko povezani s postavljenim ciljevima i zasnovani na tipovima zadataka i metodama koje su praktikovane na asu. Svaki uenik/svaka uenica bi, dakle, trebalo da ima svoj karton u koji bi se unosili rezultati svih provjera numeriki i opisni. Na taj bi se nain omoguilo svestranije i svrsishodnije praenje znanja i steenih vjetina uenika/uenica i planirali posebni oblici rada i pomoi ukoliko je potrebno. Konano provjeravanje koristi se da bi se utvrdilo konano znanje i sposobnost uenika/uenice na kraju kolske godine ili na kraju viegodinjega perioda. Ukoliko su sva etiri pismena zadatka u kolskoj godini ocijenjena nedovoljnom ocjenom, ueniku/uenici se na kraju ne moe zakljuiti prelazna ocjena. Isto tako, ukoliko su sva etiri usmena odgovora ocijenjena negativnom ocjenom, ueniku/uenici se ne moe zakljuiti prelazna ocjena na kraju kolske godine. Provjerava se razumijevanje sluanog i itanog teksta i produktivnih vjetina: govor i pisanje. Ocjenjuju se: pismeni i domai zadaci (etiri kolska zadatka i jedan domai); dnevnici itanja (prema nastavnikovu/nastavniinu planu); govorni nastupi (jedan govorni nastup je obavezan); recitovanje (jedno djelo po izboru kazuje se napamet); znanja i vjetine u okviru grupnoga rada.
Ocjenjivanje uenika/uenica slijedilo bi taksonomske stepene na osnovu Blumove klasifikacije (prepoznavanje, razumijevanje, upotreba, analiza, sinteza, vrednovanje), s tim to bi u okviru nastave u gimnaziji poetni stepen bio podrazumijevajui. Sutina je u upotrebljivosti znanja i njegovu kreativnom korienju.
106
Zavod za kolstvo
9. RESURSI ZA REALIZACIJU
Materijalni uslovi podrazumijevaju kvalitetne uionice, kabinet, medijateke, biblioteku, sredstva za obuku nastavnika/nastavnica. Valjalo bi da postoje i saradnici/saradnice, medijatori/medijatorke u sprovoenju reforme.
9.1. Materijalni uslovi, standardi i normativi za nastavu Crnogorskoga jezika i knjievnosti u gimnazijama
Obavezna oprema i uila su: TV, muzika linija, grafoskop, umreeni raunar i softverska podrka. Organizacioni zahtjevi tiu se izvoenja izleta, ekskurzija, gledanja pozorinih predstava. Program nije izvodljiv bez adekvatnog udbenikog kompleta (po mogunosti i prirunika za nastavnike/nastavnice).
9.2. Okvirni spisak literature i drugih izvora

Prijedlog programa raen je na osnovu svih dokumenata koji su u vidu smjernica, analiza i zakljuaka publikovani u procesu reforme. Podrazumijeva se sva tradicionalna pedagoko-metodika literatura.
Ostala literatura:
Teorijsko-metodoloka i ostala literatura koja je posluila u okviru modernih pristupa nastavi jezika i knjievnosti: (U pitanju je mogui izbor koji svaki/svaka nastavnik/ nastavnica nadograuje ili mijenja shodno sopstvenome izboru i opredjeljenju za nain na koji e ostvariti postavljene operativne ciljeve.) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Bahtin, M.: Napomene uz metodologiju nauke o knjievnosti, Trei program, br. 39, Beograd, 1978. Bahtin, M.: O romanu, Nolit, Beograd, 1989. Bandi, D.: Narodna religija Srba u 100 pojmova, Nolit, Beograd, 1991. Bari, E., Lonari, M., Mali, D., Pavei, S., Peti, M., Zeevi, V. i Znika, M.: Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1997. Bart, R.: Knjievnost, mitologija, semiologija, Nolit, Beograd, 1971. Balar, G.: Poetika prostora, Kultura, Beograd, 1969. Curtijus, E. R.: Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb, 1971. irgi, A., Sili, J., Pranjkovi, I.: Gramatika crnogorskoga jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica, 2010. irgi, A.: O klasifikaciji crnogorskih govora, Lingua Montenegrina, br. 2, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Cetinje, 2008.
107
Zavod za kolstvo
10) omski, N.: Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972. 11) Danojli, M.: Muka s reima, Biblioteka XX vek, Beograd, 1990. (lV izdanje) 12) Dimitrijevi, R.: Problemi nastave knjievnosti i maternjeg jezika I Osnove nastave knjievnosti i maternjeg jezika (sadraji i metode), Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1972. 13) Dimitrijevi, R.: Problemi nastave knjievnosti i maternjeg jezika II, Izdavaki centar studenata, Beograd, 1977. 14) Dubrovski, S.: Zato nova kritika, SKZ, Beograd, 1971. 15) Ejhenbaum, B.: Knjievnost, Nolit, Beograd, 1972. 16) Eptajn, M.: Postmodernizam, Zepter Book World, Beograd, 1998. 17) Gadamer, H. G.: Istina i metoda, Logos, Veselin Maslea, Sarajevo, 1978. 18) Jaus, H. R.: Estetika recepcije, Nolit, Beograd, 1978. 19) Jung, K.G.: ovek i njegovi simboli, Narodna knjiga Alfa, Beograd, 1996. 20) Kajzer, V.: Jeziko knjievno djelo, Knjievna misao, Beograd, 1973. 21) Kaler, D.: Strukturalistika poetika, SKZ, Beograd, 1990. 22) Kalezi, S.: Crnogorska knjievnost u knjievnoj kritici IVII, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 19902006. 23) Kasirer, E.: Filozofija simbolikih oblika, Dnevnik, Knjievna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1985. 24) Knjievno delo i njegova graa, Tekst, kontekst, intertekstualnost, Citat, montaa, kola, Trei program, br. 39. Beograd, 1978. 25) Kreativno vaspitanje, asopis, 10 brojeva, Kreativni centar, Beograd 26) Kristal, D.: Enciklopedijski renik moderne lingvistike, Nolit, Beograd, 1988. 27) Kristal, D.: Kembrika enciklopedija jezika, Nolit, Beograd, 1996. 28) Lei, Z.: Jezik i knjievno djelo, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1971. 29) Lei, Z.: Klasici avangarde, Svjetlost, Sarajevo, 1986. 30) Lotman, J.: Zapaanja o umetnikom prostoru, Knjievna kritika, Beograd, jul-avgust, 1989. 31) Mamuzi, I., Stefanovi, D.: Knjievna lektira u osnovnoj koli , Mlado pokolenje, Beograd, s.a. 32) Marinkovi, S.: Metodika kreativne nastave srpskog jezika i knjievnosti, Kreativni centar, Beograd, 1995. 33) Meletinski, E.M.: Poetika mita, Nolit, Beograd, s.a. 34) Nikevi, V.: Crnogorski jezik I i II, Matica crnogorska, Cetinje, 1993. i 1997. 35) Nikevi, V.P.: Gramatika crnogorskoga jezika, Podgorica, 2001. 36) Nikevi, V.P.: Istorija crnogorske knjievnosti od poetaka pismenosti do XIII vijeka, Cetinje, 2009. 37) Nikoli, Lj.; Stanoji, .; Klikovac, D.: Jezik i jezika kultura 1, Struna knjiga, Beograd, 1998. (lV izdanje) 38) Nikoli, Lj.; Stanoji, .; Klikovac, D.: Jezik i jezika kultura 2, Struna knjiga, Beograd, 1997. (ll izdanje) 39) Nikoli, M.: Metodika nastave srpskohrvatskog jezika i knjievnosti, Zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1988. 40) Paprenica M.: Problemi jedinstva nastave maternjeg jezika i knjievnosti, Jugoslovenski zavod za prouavanje kolskih i prosvetnih pitanja, Beograd, s.a. 41) Petkovi, N.: Od formalizma ka semiotici, BIGZ, Beograd1984. 42) Pravopis crnogorskoga jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica, 2010. 43) Radojevi, R.: Tokovima crnogorske knjievnosti, NIO Pobjeda, Titograd, 1978.
108
Zavod za kolstvo 44) 45) 46) 47) 48) 49) 50) 51) 52) 53) 54) 55) 56) 57) 58) 59) 60) 61) 62)
Renik knjievnih termina, Nolit, Beograd, 1985. Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005. Rosandi, D.: Nastava hrvatskosrpskog jezika i knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1968. Rotkovi, R.: Crnogorsko knjievno nasljee, Titograd 1976. Rotkovi, R.: Jezikoslovne studije, Cetinje 2009. Selimovi, M.: Za i protiv Vuka, Matica srpska, Novi Sad, 1967. Sili, J.: Crnogorski jezik, nauno-metodoloke osnove standardizacije crnogorskoga jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica, 2010. Sosir, F.: Opta lingvistika, Nolit, Beograd, 1977. Stanoji, ., Popovi, Lj.: Gramatika srpskog jezika za gimnazije i srednje kole, Zavod za udbenike, Beograd, 2008. (jedanaesto, preraeno izdanje) Stevanovi, M.: Savremeni srpskohrvatski jezik I i II, Nauna knjiga, Beograd, 1969. ipka, M.: Prie o rijeima, Svjetlost, Sarajevo, 1984. (Vlll izdanje) klovski, V.: Energija zablude, Prosveta, Beograd, 1981. klovski, V.: Graa i stil u Tolstojevom romanu Rat i mir, Nolit, Beograd,1984. Teorija filma, priredio Duan Stojanovi, Nolit, Beograd, 1978. Turkovi, H.: Razumijevanje filma, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1988. Uspenski, B.: Poetika kompozicije Semiotika ikone, Nolit, Beograd, 1979. Velek, R; Voren, O.: Teorija knjievnosti, Nolit, Beograd, 1974. Vukovi, N.: Uvod u knjievnost za djecu i omladinu, Unireks, Podgorica, 1996. Vukovi, N.: Putevi stilistike ideje, Jasen, Podgorica Niki, 2000.
10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA I STRUNIH SARADNIKA/SARADNICA

Nastavu Crnogorskoga jezika i knjievnosti mogu izvoditi nastavnici/nastavnice koji/koje su zavrili/zavrile studije knjievnosti i jezika, jezika i knjievnosti, uporedne (komparativne) knjievnosti i opte knjievnosti i teorije knjievnosti na filolokim ili filozofskim fakultetima u zemlji ili ukoliko poeduju komplementarne diplome s drugih univerziteta iz okruenja, uz prethodno nostrifikovanje od strane nadlenih slubi.
CIP - , ISBN 978-9940-24-020-2 COBISS.CG-ID 18215696
109

Maternji Jezik I Književnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Maternji Jezik I Književnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CRNA GORA MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA ZAVOD ZA KOLSTVO

CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

Crnogorski jezik i knjievnost

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

I razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

5. nauka o jeziku i njene discipline fonetika i fonologija (glasovni sistem) morfofonologija

Crnogorski jezik i knjievnost

5.3. akcenatski sistem proklitike enklitike

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

4.1. knjievna vrsta

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

4.3.2. jednostavni epski oblici

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

8.1. narodna knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Zavod za kolstvo PREDLOENA DJELA

Crnogorski jezik i knjievnost

Knjievnost staroga vijeka:

Uvod u knjievno djelo:

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

II razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost

Crnogorski jezik i knjievnost