You are on page 1of 38

ZATITA

(prema tome i vrstu zatite od direktnog dodira delova pod naponom)

IP X1 X2 (International Protection)
Zatvaranje elektrinih ureaja u kuite koje spreava prodor stranih tela i praine X1 i prodor tenosti X2. Zatita provodnika pod naponom od prekomernih struja
Od struja preoptereenja Od struja kratkih spojeva

Zatitni ureaji (prema JUS N.B2.743)


Ureaji koji obezbeuju zatitu i od preoptereenja i ks.
Prekidai i osigurai

Ureaji koji obezbeuju zatitu od preoptereenja


Zatitni ureaji sa inverznim kanjenjem

Ureaji koji obezbeuju zatitu od ks.


Prekidai i osigurai

04.05.2009.

2 od 38

Zatita od struje preoptereenja


Zatitni ureaji moraju prekinuti svaku struju preoptereenja pre nego to ta struja pruzrokuje poveanje temperature tetno za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu.

Trajno dozvoljena struja Iz Projektovana struja IB

1,45 Iz Karakteristika PROVODNIKA Karakteristika

Nazivna struja delovanja zatitnog ureaja In Struja delovanja I2

ZATITNOG UREAJA Radna karakteristika ureaja koji titi provodnik od preoptereenja mora da ispuni 2 uslova: 1. IB In IZ
04.05.2009. 3 od 38

2. I2 1.45 IZ

Zatita od struje kratkog spoja


Zatitni ureaji moraju prekinuti svaku struju kratkog spoja pre nego to ta struja prouzrokuje poveanje temperature tetno za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu Zbog toga se mora znati oekivana struja kratkog spoja u svakoj taki instalacije Ovo se odreuje proraunom ili merenjem

04.05.2009.

4 od 38

Svaki zatitni ureaj mora da zadovolji:


Mo prekidanja ne sme biti manja od oekivane struje ks. Struja ks se mora prekinuti unutar vremena koje dovodi provodnike do dozvoljene granine temperature Za kratke spojeve koji traju do 5 sekundi vreme koje dovodi provodnik do granine temperature priblino se izraunava formulom

S t k I ks

trajanje ks [s ]

S presek mm 2 k = 115 Cu + PVC k = 135 Cu + G, XPE , k = 74 Al + PVC


04.05.2009. 5 od 38

Smatra se da su provodnici zatieni od preoptereenja i struje ks kada se napajaju iz izvora ija struja ne moe da premai podnosivu struju provodnika (transformatori za zvonca, transformatori za zavarivanje...)

04.05.2009.

6 od 38

Selektivnost zatite
Selektivnost zatite moe se definisati kao sposobnost zatitnog ureaja prekomerne struje da prekine strujno kolo u kome se desio kvar bez uticaja na ispravna strujna kola istog sistema
t
F2 F2 F1 F1

I
Iks

04.05.2009.

7 od 38

Zatitni ureaj diferencijalne struje ZUDS


napajanje

Uravnoteen trofazni sistem

L1 L2 L3

iL1 (t ) + iL 2 (t ) + iL3 (t ) = 0 iN (t ) = 0
Neuravnoteen trofazni sistem struja neutralnog voda predstavlja nesimetriju ali i dalje je

I />

iL1 (t ) + iL 2 (t ) + iL3 (t ) + i N (t ) = 0
Ukoliko se pojavi struja koja protie van konture obuhvaene magnetnim torusom javie se fluks u jezgru srazmeran toj diferencijalnoj struji
N L1 L2 L3

iN iL1 iL2 iL3


ka potroau

iL1 (t ) + iL 2 (t ) + iL3 (t ) + iN (t ) = i (t )
04.05.2009.

8 od 38

Zatitni ureaj diferencijalne struje ZUDS


Dodatni zatitni ureaj Iskljuuje instalaciju ukoliko se javi diferencijalna struja vea od unapred definisane vrednosti Ne reaguje pri pojavi simetrinih kratkih spojeva ZUDS u strujnim kolima bez zatitnog voda PE se ne smatra za dovoljnu zatitu od indirektnog dodira

Otpor uzemljenja zatitnog provodnika i iznos diferencijalne struje moraju biti takvi da je zadovoljen izraz:

Ra I n 50 V
04.05.2009. 9 od 38

Izrauju se za struje do 125 (200) A. Nazivna struja In Nazivna difrencijalna struja delovanja In Nazivna difrencijalna struja nedelovanja In0 Nazivni napon Un Nazivna frekvencija fn

Izvedbe
Tip S sa kanjenjem 0,5s pri In odnosno 0,15s pri 5In Tip G sa trenutnim isklj. 0,3s pri In odnosno 0,04s pri 5In

Vrednosti za In
20, 10, 5, 1 A, 500, 300, 100 mA, 30, 12, 6 mA
04.05.2009. 10 od 38

Diferencijalna FID sklopka 40/4

04.05.2009.

11 od 38

ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA


Pod elektrinim udarom podrazumeva se proticanje struje kroz oveije telo Do proticanja struje dolazi kada se izmeu pojedinih delova oveijeg tela javi potencijalna razlika Ovo se moe dogoditi:
Pri dodiru elektroprovodnih delova koji se u normalnom pogonu nalaze na nenultom potencijalu (DIREKTAN DODIR) Pri dodiru elektroprovodnih delova koji se na potencijalu razliitom od nultog mogu nai u sluaju kvara (INDIREKTAN DODIR)

Najee se potencijalna razlika javlja izmeu ruku ili izmeu ruke i take oslonca (stajalita). Ovo se naziva NAPON DODIRA Zatitne mere koje se preduzimaju se baziraju na osnovu posledica fiziolokog dejstva struje na oveka. Do ovakvih saznanja se dolo statistikim istraivanjima i vae za odreenu populaciju i za odreene uslove koji se javljaju u ovakvim neeljenim situacijama

04.05.2009.

12 od 38

Zatita je definisana standardom JUS N.B2.741 Zatita se postie primenom odgovarajuih mera koje mogu biti:
Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira Zatita od direktnog dodira Zatita od indirektnog dodira

Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira


Bezbednosno mali napon SELV (Safety extra low voltage) i Uzemljeni bezbednosno mali napon PELV (Protective extra low voltage) Mali radni napon FELV (Functional low voltage)

04.05.2009.

13 od 38

Prikaz upotrebe strujnih kola SELV, PELV i FELV

04.05.2009.

14 od 38

Zatita od direktnog dodira


Zatita izolovanjem
Uloga zatitnog izolovanja je da sprei svaki dodir sa delovima pod naponom. Delovi pod naponom moraju biti potpuno pokriveni izolacijom koja se moe ukloniti samo njenim razaranjem NAPOMENA: Boje, lakovi, emajli i sl. se ne smatraju dovoljnom izolacijom

Zatita pregradama ili kuitima - minimalno IP2x Zatita preprekama spreava sluajan dodir, a ne i nameran pristup zaobilaenjem prepreke Zatita postavljanjem van dohvata ruke
spreava sluajan dodir rukom. Istovremeno pristupani delovi koji su na razliitim potencijalima ne smeju se nalaziti unutar prostora dohvata ruke.

Dopunska zatitna mera ZUDS do 30mA - ovo je samo dopunska mera gde se sumnja da prethodne mere nisu dovoljne
04.05.2009. 15 od 38

Zatita od indirektnog dodira


Zatita automatskim iskljuenjem napajanja Zatita ureajima klase II ili odgovarajuom izolacijom

Zatita postavljanjem u neprovodne prostorije


Namera je da se sprei istovremeni dodir delova razliitih potencijala u sluaju kvara izolacije -otpornost izolacije zidova i podova mora biti najmanje 50k za napone instalacije do 500V i 100k za vie napone -izloeni provodni delovi moraju biti dovoljno razmaknuti da se ne mogu istovremeno dodirnuti -ne smeju se upotrebljavati zatitni provodnici

Zatita lokalnim izjednaenjem potencijala bez spajanja sa zemljom


Provodnici za izjednaenje potencijala moraju spajati sve istovremeno pristupane provodne delove i strane provodne delove Takvo lokalno izjednaenje potencijala ne sme biti povezano sa zemljom niti direktno niti preko izloenih ili stranih provodnih delova

Zatita elektrinim odvajanjem


Umnoak napona mree i duine strujnog kola ne bude vei od 100 000Vm, za duine do 500m. Strujno kolo se napaja iz izvora za odvajanje TR, mot-gen.isl. 04.05.2009. 16 od 38

ZATITNE MERE

Zatita spreavanjem istovremenog dodira delova pod naponom Zatita primenom drvene prepreke

Zatita postavljanjem van dohvata ruke

Prostor dohvata ruke S-povrina na kojoj se kree osoblje


04.05.2009. 17 od 38

ZATITA AUTOMATSKIM ISKLJUENJEM NAPAJANJA


U sluaju kvara na izolaciji automatsko iskljuenje napajanja ima za cilj da sprei nastajanje napona dodira takve vrednosti i u takvom trajanju da ne predstavlja opasnost u smislu tetnog fiziolokog dejstva OPTI PRINCIPI:
Uzemljenje -izloeni provodni delovi moraju se spojiti sa zatitnim provodnikom.
Istovremeno pristupani delovi moraju se spojiti na isti sistem uzemljenja

Glavno izjednaenje potencijala povezuje sve metalne mase Iskljuenje napajanja zatitni ureaj kojim se iskljuuje napajanje u sluaju kvara na izolaciji u odreenom vremenu koje spreava dugotrajno odravanje napona veeg od 50V. Ovo vreme ne sme prelaziti 5s. Po potrebi se primenjuje i lokalno izjednaenje potencijala.
04.05.2009. 18 od 38

Tipovi razvoda
s obzirom na odnos prema uzemljenju TN sistem napajanja TT sistem napajanja IT sistem napajanja
Slovne oznake Prvo slovo odnos sistema napajanja prema zemlji:
T direktan spoj sa zemljom u jednoj taki I svi provodnici pod naponom izolovani prema zemlji ili jedna taka spojena sa zemljom preko impedanse
04.05.2009. 19 od 38

Drugo slovo odnos izloenih provodnih delova instalacije prema zemlji:


T direktan spoj izloenih provodnih delova sa zemljom nezavisno od uzemljenja bilo koje take sistema napajanja N direktan elektrini spoj izloenih provodnih delova sa uzemljenom takom sistema napajanja (u naizmeninim sistemima uzemljena taka je normalno neutralna taka)

Ostala slova (ako postoje) znae poloaj neutralnih i zatitnih provodnika;


S neutralna i zatitna funkcija obezbeene posebnim provodnicima C neutralna i zatitna funkcija objedinjene u jednom provodniku (PEN provodnik)

04.05.2009.

20 od 38

TN - sistem napajanja
Jedna direktno uzemljena taka sistema napajanja, a svi izloeni provodni delovi moraju se spojiti sa uzemljenom takom sistema pomou zatitnog provodnika
L1 L2 L3 N PE

Uzemljenje sistema

Izloeni provodni delovi

TN - S kroz ceo sistem su razdvojeni neutralni (N) i zatitni provodnik (PE) 04.05.2009. 21 od 38

TN - C kroz ceo sistem su neutralna i zatitna funkcija objedinjene u jednom provodniku (PEN)
L1 L2 L3 PEN

Uzemljenje sistema

Izloeni provodni delovi

04.05.2009.

22 od 38

TN-C-S sistem - neutralna i zatitna funkcija objedinjene su u jednom provodniku (PEN) samo u jednom delu sistema
L1 L2 L3 PEN

N PE

Uzemljenje sistema

Izloeni provodni delovi

04.05.2009.

23 od 38

TT sistem jedna taka napajanja je direktno uzemljena a izloeni provodni delovi su spojeni sa zemljom preko uzemljenja koje je elektriki nezavisno od uzemljenja sistema napajanja
L1 L2 L3 N

PE

Uzemljenje sistema

Izloeni provodni delovi


04.05.2009. 24 od 38

IT sistem sistem napajanja nema nijednu direktno uzemljenu taku, a izloeni provodni delovi instalacije su uzemljeni
L1 L2 L3

impedansa PE

Uzemljenje sistema

Izloeni provodni delovi


04.05.2009. 25 od 38

TN - C
L1 L2 L3 PENN O

Id

04.05.2009.

26 od 38

TN - C
L1 L2 L3 PEN O

Uc = Id Z
Id

Id =

Uo ( RT + R A + RPEN ) 2 + ( X T + X A + X PEN ) 2 C
U o RPEN 2 + X PEN 2
U ( RT + R A + RPEN ) + ( X T + X A + X PEN ) 2

Z = RPEN 2 + X PEN 2

Uc =

Ud

Uc

04.05.2009.

27 od 38

TN - S
L1 L2 L3 N PE O

Ip

04.05.2009.

28 od 38

TN - S
L1 L2 L3 N PE O

Zs Id

Ud

Iz

04.05.2009.

29 od 38

TN -C- S
L1 L2 L3 N PEN O PE

Ip

04.05.2009.

30 od 38

TN -C- S
L1 L2 L3 N PE O Zs Id

Ud

Iuz Iz

04.05.2009.

31 od 38

TT
L1 L2 L3 N PE O

Ip

04.05.2009.

32 od 38

TT
L1 L2 L3 N PE O Zs Ik

U C = I d ( Ra + RPE + Rd )

Ud

Iz

04.05.2009.

33 od 38

IT
L1 L2 L3 PE

Ip

04.05.2009.

34 od 38

IT
L1 L2 L3 PE

Ud

Id1

04.05.2009.

35 od 38

L1 L2 L3 O N PE

Id1

Ud

04.05.2009.

36 od 38

Z0

Z0

M L1 L2 L3 PE

Z0m1

Za

Zb

Zbm2

BV

04.05.2009.

37 od 38

L1 L1 N PE Ik L2 L3 N PE

ZUDS ZUDS

T R T

Ik

Ud

Ud

04.05.2009.

38 od 38

You might also like