LJUDSKA PRAVA

1. TO SU LJUDSKA PRAVA? Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i politiku ideju prema kojem svako ljudsko bie samim inom roenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili dravljanstvo, stie odreena neotuivih prava. Nije svako pravo ljudsko pravo. Objektivno pravo je skup pravila po kojima se ljudi imaju vladati, stvorenog od nadlenog zakonodavca i podranog autoritetom drave ili meunarodne zajednice i sankcijama zbog krenja prava koje drava i meunarodne organizacije mogu nametati. Za objektivno pravo u nekim jezicima postoji poseban izraz (eng. law), kojim se ono odvaja od subjektivnih prava koja imaju subjekti prava, fizika i pravna lica (eng. right). U naem jeziku ovo razlikovanje ne postoji. Subjektivna prava poivaju na normi objektivnog prava koja im ta prava daje i zajamuje. Ustav i zakoni jedne drave uspostavljaju se za vrlo irok krug ljudi, sve punoljetne dravljane, neka prava kao npr. pravo na uee u izborima. Subjektivna prava potjeu od drave, od njenog ustavodavca i zakonodavca, bilo da je demokratski ili nedemokratski, i zavise od njene volje. Meu subjektivnim pravima izdvajaju se ona prava koja se ne duguju dravi i njenoj volji, ve ih ljudsko bie ima samim tim to je ljudsko bie, dakle, nezavisno od drave i bez drave. Ova prava nazivaju se ljudskim pravima moralnog su porijekla, to znai da potjeu iz normativnog porijekla koji je iznad drave i drava ih mora potovati bez obzira da li je na to pristala. Njih podrava liberalno shvaanje da ovjek kao autonomno i racionalno bie ulazi u dravnu zajednicu s nekim pravima koja mu se ne mogu oduzeti. Ljudska prava imaju jo neka obiljeja: pripadaju svim ljudima bez razlike, njihov broj je manji od sume svih moguih subjektivnih i moralnih prava u svakoj datoj dravi, zasnovana su na vrijednosti koja se priznaje svakom ovjeku, a ne na drugim osobinama, ukljuujui tu i njihove zasluge. nisu sva moralna prava koja pripadaju svakoj osobi ljudska prava. Ljudska prava su politika jer se ostvaruju u dravi i odnose na dravu.

najvei broj ljudskih prava usmjeren je iskljuivo na dravu: njima se ona ograniava ili se od nje trai konkretno djelovanje. Najbolji primjer su slobode (sloboda izraavanja, kretanja i okupljanja) gdje se drava ne smije mijeati i initi neto to bi sputavalo ljude da koriste ove slobode. Obaveza drave da se ograniava ili suzdrava karakteristina je za graanska i politika prava, a da bude aktivna za ekonomska i socijalna prava. Osnovna svrha drave je da titi prava svojih graana osnovna prava mogu se shvatiti kao naela koja nadahnjuju sva ljudska prava. Najpoznatiji su oni proglaeni u Francuskoj revoluciji, koji su posluili kao inspiracija za Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina 1789.god., a to su sloboda, jednakost i bratstvo! Katalozi ljudskih prava do sada su se utvrivali politikim dogovorom i imali oblik osnovnih politikih deklaracija, ustava, zakona i meunarodnih ugovora. 2.IZVORI MEUNARODNOG PRAVA O LJUDSKIM PRAVIMA Izvori meunarodnog prava o ljudskim pravima isti su kao i drugi izvori meunarodnog javnog prava. Prema suvremenim shvaanjima to su: meunarodni obiaji, meunarodni ugovori, opa pravna naela prosvijeenih naroda i odluke meunarodnih organizacija. 2 3. MEUNARODNI OBIAJ Meunarodni obiaji primjenjuju se na sve subjekte meunarodnog prava bez obzira da li su oni prihvatili obiaje svojim unutranjim pravom ili ne. S druge strane, ugovori obavezuju samo one meunarodne subjekte koji su pristupili meunarodnim ugovorima. Obiaj je nepisan izvor prava, koji svoje vaenje nalazi u neproturjenoj praksi subjekata i u njihovom uvjerenju da su duni postupati po obiajnom pravilu. U meunarodnom pravu obiajna pravima su mnogo ea i vanija nego u veini unutranjih pravnih sistema. Neka ljudska prava i neka pravila u vezi s njihovim uivanjem zagarantirana su meunarodnim obiajnim pravom. To se odnosi na: apsolutnu zatitu ovjekovog tjelesnog integriteta (zabrana torture) i na zabranu genocida, ropstva i rasne diskriminacije. Meunarodno pravo ne pravi razliku izmeu priznatih i nepriznatih subjekata i de facto i de iure vlada, sve drave vezane su i obiajima koja se tiu garancija ljudskih prava. Vaenje meunarodnog obiaja za jednu dravu ne zavisi od njene volje. Obiajna pravila u punoj mjeri stupaju na snagu stvaranjem nove drave.

U tradicionalnom meunarodnom pravu bolje su bili zatieni stranci. Drave imaju prema strancima obzira radi drave iji su oni dravljani. To vai i danas, ali je zasjenjeno naglim razvojem ljudskih prava, koje ovjek uiva kao ljudsko bie, a ne kao pripadnik svoje drave. 4. MEUNARODNI UGOVOR Ugovori mogu biti bilateralni i multilateralni (konvencije). Svima im je zajedniko da se ugovorni subjekti moraju pridravati naela pacta sunt servanta (ugovori se moraju potovati), jer potovanjem ovog naela osigurava se, na jo jedan efikasan nain, provodivost meunarodnih normi. Postojei ugovori o ljudskim pravima Glavni izvori suvremenog meunarodnog prava o ljudskim pravima su meunarodni ugovori, pisani izvori meunarodnog javnog prava, stvoreni suglasnou drava. Meu njima najvaniji su viestrani ugovori, od kojih neki obvezuju velik broj drava. Krajem lipnja 1996., najvie drava okupljala je Konvencija o pravima djeteta od 20. studenog (11.) 1989., koju je ratificiralo 195, a potpisalo jo 3 drave. Konvencija o rasnoj diskriminaciji koju je u istom trenutku bilo ratificiralo 150 drava, a potpisalo jo 6. Navedeni viestrani ugovori su univerzalne prirode, tj. otvoreni su svim dravama na svijetu kako bi uspostavile svjetski reim ljudskih prava. Vani su i regionalni sistemi zatite ljudskih prava, koji se uspostavljaju regionalnim viestranim ugovorima, otvorenim za drave jednog kontinenta ili dijela svijeta. Najrazvijeniji takav sistem je u Europi, uspostavljen Europskom konvencijom o ljudskim pravima od 4.11.1950. i protokolima uz nju. Imamo jo jedan razvijen sistem stvoren u Latinskoj Americi - Amerikom konvencijom o ljudskim pravima od 22.11.1969. i protokolima uz nju. U Africi Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda od 27.6.1981. Priroda ugovora o ljudskim pravima ugovor o ljudskim pravima je u pravnom smislu rijei ugovor-zakon, njime drave uspostavljaju objektivni reim ljudskih prava, na koji svatko moe da se poziva. To ima razne poslijedice, meu kojima je i ona koja se odnosi na sukcesiju takvih ugovora, tj. na to hoe li ugovor o ljudskim pravima obvezati sukcesore drave koja je ratificirala ugovor. 3 Politiki sporazumi meko pravo njih sklapaju politiki organi (vlada), pa i efovi drava ali oni u dravama u ije ime su sklopljeni ne prolaze kroz postupak usvajanja meunarodnih ugovora, npr. ne podlijeu ratifikaciji. U suvremenom meunarodnom pravu se sve norme bez pravnih sankcija, pa i one iz ovakvih sporazuma, nazivaju meko pravo.

5. OPA NAELA KOJA PRIZNAJU PROSVIJEENI NARODI Ovaj izvor meunarodnog prava je ope prirode, jer ne sadri konkretna pravila nego naela koja treba primjenjivati ako podobnijih pravila nema i na osnovu kojih treba postupati pri tumaenju drugih normi. Ova se naela izvode iz principa zajednikih svim ili vei priznatih pravnih sistema svijeta. U podruja ljudskih prava najvanija je primjena ovih naela da bi se objasnili i opisali standardi, tj. pojmovi koji norme meunarodnog prava sadre bez posebnog definiranja, npr. razuman, najtea kaznena djela itd. 6. ODLUKE MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Sudske odluke, nastale od Meunarodnog suda pravde, proizvodile su pravno djelovanje prema subjektima koji su bili stranke u sporu. U posljednje vrijeme njihova vanost se protee i na druge subjekte. Ovaj izvor prava smatra se precedentom, i kao takav on nastaje kao samostalan izvor prava. Njihov utjecaj na meunarodno pravo u novije vrijeme je sve vei, naroito u podruju ljudskih prava. U podruju ljudskih prava od velike je vanosti Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, za koju se smatra da je jedan od najvanijih dokumenata 20.stoljea, spada u tzv. sveane preporuke Generalne skuptine UN one preporuke kojima taj organ UN hoe da nazivom, nainom donoenja i opom atmosferom podari posebnu vanost. 7. JEDNOSTRANI AKTI DRAVE Drava moe jednostrano preuzeti meunarodnopravne obveze, time to daje odgovarajuu izjavu. Ona je obvezatna, kao da je doneena iz nekog drugog izvora meunardonog prava. Neke drave su na taj nain, poslije 2. svjetskog rata, zatitile manjine (Albanija, Irak, baltike zemlje). Ovakvi akti se odnose i na priznavanje drava. U tom smislu, 16.12.1991. doneena je Deklaracija o Jugoslaviji, u kojoj su izneeni pogledi na priznanje novonastalih drava, ukoliko one same to zatrae. Te drave su dune potovati odredbe Povelje UN-a i obveze prihvaene u Helsinkom zavrnom aktu i Parikoj povelji, osobito u pogledu vladavine prava, demokracije i ljudskih prava. Prema Deklaraciji o Jugoslaviji, novonastale drave su morale prihvatiti i odredbe Konvencije, osobito poglevlje II, o ljudskim pravima i pravima nacionalnih i etnikih manjina. 8. LJUDSKA PRAVA I MEUNARODNE ORGANIZACIJE Napredak u podruja ljudskih prava ne moe se zamisliti bez meunarodnih organizacija, one koje stvaraju

drave i ije su lanice drave (meudravne, meuvladine organizacije). Meunarodne organizacije se bave normiranjem, unapreivanjem i zatitom ljudskih prava. 4 Normiranje se moe usporediti s zakonodavnom djelatnou i predstavlja uee meunarodne organizacije u stvaranju meunarodnih pravila i standarda. Organi me.org. to najee ine tako to donose odluke i preporuke (deklaracije) u kojima se definiraju ljudska prava, priprema i usvajanje nacrta ugovora o ljudskim pravima, koji se podnose lanicama organizacije i dr. dravama na ratifikaciju i pristupanje. Unapreenje LJP je djelatnost me.org. usmjerena na irenje ideje o LJP, prihvaanje obaveza drava da tite i potuju LJP i stvaranje preduvjeta za uivanje LJP. Me.org. doprinose zatiti LJP tako to njihovi organi, ili organi stvoreni pod njihovim okriljem, nadziru potovanje meunarodnih obaveza drava da tite i potuju LJP. 9. UNIVERZALNE ORGANIZACIJE 10. A) UJEDINJENI NARODI Staranje o ljudskim pravima je jedan od osnovnih zadataka najvanije univerzalne me.org., Ujedinjenih nacija. Tokom 50 god. postojanja UN, ovakva nastojanja imala su svoje uspone i padove. UN ne mogu da uine nita to ne eli veina njihovih lanica. UN je meunarodna organizacija za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, irenje tolerancije i promicanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda ovjeka. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjednikih sila u nadi da e sprijeiti budue sukobe i ratove meu narodima. UN na neki nain i dalje podsjea tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne lanice Vijea sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). UN ima 193 drave lanice (2011.). Sjedite Ujedinjenih naroda je u New Yorku. 2 glavna organa UN za obavljanje funkcija iz podruja LJP su: 1. Generalna (opa) skuptina odluuje o nacrtima me. ugovora o LJP, moe stvarati pomone organe za svako podruje, pa i za ljudska prava, te odluuje o proraunu Organizacije. Ugovorna tijela duna su da podnose izvjetaje ovome organu. U nju ulaze predstavnici svih drava-lanica UN. 2. Vijee za ekonomska i socijalna pitanja UN-a (EKOSOK) je prema Povelji UN opskrbljen najirim ovlatenjima u podruju LJP. Priprema me. ugovore radi podnoenja Generalnoj

skuptini, prati sva pitanja iz ovog podruja i daje odgovarajue preporuke, saziva me. konferencije. Ovaj organ je politiko tijelo, sastavljeno od 54 drave lanice UN, koje bira Generalna skuptina. lanice odreuju tko e ih u njemu zastupati. Komisija za ljudska prava je najvaniji organ UN koji se iskljuivo bavi LJP, politiko je tijelo jer je sainjavaju drave njih 53, nastala je 1946.godine pod EKOSOK. Moe da obrazuje radne grupe, imenuje izvjestitelje itd. Najvaniji organ podreen Komisiji je Potkomisija za sprjeavanje diskriminacije i zatitu manjina sainjava je 26 strunjaka. Komisija za status ena i Komitet (odbor) za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Poseban poloaj u UN imaju tzv. ugovorna tijela to su komiteti uspostavljeni posebnim ugovorima o LJP radi nadzora nad njihovom implementacijom; njihove lanove ne biraju organi UN ve samo drave koje su ratificirale odgovarajui ugovor ili mu pristupile. Komitet za ukidanje rasne diskriminacije, Komitet za ljudska prava, Komitet protiv muenja, Komitet za ukidanje diskriminacije prema enama i Komitet o pravima dijeteta. 5 11. B) MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA ( MOR ) (International Labour Organization, odn. ILO), je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i meunarodno priznata ljudska i radnika prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. godine. Osnovana je na prijedlog posebne komisije Mirovne konferencije u Parizu 1919.god. Zasniva se na me. viestranom ugovoru ali je istovremeno i profesionalna organizacija u kojoj predstavnici vlada, poslodavaca i radnika punopravno sudjeluju u donoenju odluka. Zahvaljujui njezinom postojanju drave su prihvatile veliki broj konvencija (preko 160) i preporuka (preko 170), koje se odnose na prava iz radnih odnosa i kojima je poloaj radnika postao bolji. Glavni organ MOR je Konferencija usvaja nacrte me.konvencija ili preporuka po pitanjima koja nisu zrela za ugovorno reguliranje; ovim putem regulirana su pitanja koja se odnose na poboljanje uvjeta rada, zatitu na radu, zabranu prinudnog rada, nagraivanje za rad, politiku zapoljavanja, plaene odmore, koritenje slobodnog vremena radnika itd. Pored glavnog organa postoje i Administrativni savjet i Meunarodni biro rada. U okviru Mor razvili su se i posebni postupci za zatitu pojedinih prava, od kojih je najznaajniji postupak zatite sindikalnih sloboda. U ovaj postupak ukljuena su i dva posebna organa: Komitet za sindikalnu slobodu i Komisija za istragu i mirenje po pitanju sindikalne slobode. 12. C) UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine. Glavni cilj je doprinos miru i

sigurnosti promovirajui suradnju meu narodima na podrujima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapreenja opeg potovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda. (lanak 1. Statuta UNESCO-a). Glavni organi su: Generalna konferencija-u kojoj su zastupljene sve drave lanice; Izvrni odborsastavljen od 45 lanova, koga bira Generalna konferencija; i Tajnitvo. UNESCO broji 193 drave lanice. Sjedite organizacije je u Parizu, s vie od 50 regionalnih ureda, institucija i centara diljem svijeta. UNESCO provodi svoje akcije putem 5 glavnih programa: 1. obrazovanje, 2. prirodne i drutvene znanosti, 3. sociologija, 4. kultura i 5. komunikacija s informatikom. Projekti sponzorirani od strane UNESCO-a ukljuuju opismenjavanje, programe tehnike naobrazbe, obuke uiteljskog kadra, meunarodne znanstvene programe, regionalne i kulturne projekte povijesti, promoviranje kulturolokih razliitosti, meunarodne projekte zatite svjetskog kulturnog i prirodnog naslijea, ljudskih prava, te pokuaja prevladavanja jaza izmeu digitalno razvijenih i nerazvijenih zemalja. 13. D) REGIONALNE ORGANIZACIJE U univerzalnim me. organizacijama razvija se i regionalni sistem zatite ljudskih prava. Odgovarajue regionalne organizacije uspostavile su i pokrenule mehanizme zatite na osnovu posebnih ugovora usvojenih za zadovoljavanje regionalnih potreba. Ovaj proces je naroito uznapredovao u Europi, iako se danas regionalno ureenje LJP osjea na svakom kontinentu, jedino je u Aziji jo uvijek u embrionalnoj fazi. 14. E) VIJEE EUROPE meunarodna organizacija 47 drava lanica ire europske regije, iji su glavni zadaci jaanje demokracije, zatite ljudskih prava i pravne drave na europskom kontinentu. Najvei doseg Vijea Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj u Rimu 4.11.1950. godine (13 drava lanica Vijea) i koja slui kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava. Sjedite Vijea Europe je u Strasbourgu. lanstvo u Vijeu Europe otvoreno je svim europskim demokratskim dravama koje su prihvatile naelo vladavine prava i koje jame temeljna ljudska prava i slobode svojim graanima. 6

lanak 1.(a) Statuta: Cilj Vijea Europe je postii bolju povezanost meu svojim lanova sa svrhom ouvanja i ostvarivanja ideala i naela koji su im zajednika batina i koja olakava njihov ekonomski i socijalni napredak. Vijee se bavi: zatitom demokracije i vladavine prava zatitom ljudskih prava, posebno: socijalnih prava, u skladu s Europskom socijalnom poveljom jezinih prava, u skladu s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima slobodom medija, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima promocijom europskog kulturnog identiteta i raznolikosti, u skladu s Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina problemima kojima se suoava europsko drutvo, ukljuujui diskriminaciju, ksenofobiju, zagaenje okolia, SIDA, zlouporabu opojnih droga i organiziranog kriminala poticanjem demokratske stabilnosti kroz reforme. 15. F) ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS) jest meunarodna organizacija. Osnovana je 1973. godine pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS), 1975. usvajanjem zavrnog akta Helsinke konferencije. Druge konferencije: 1. u Beogradu 1978. 2. u Madridu 1983. 3. u Beu 1986. odustaje se od socijalistikih doktrina, usvaja se Zakljuni dokument koji je sadravao odjeljak Ljudska dimenzija Kess-a u kojem je ureen promatraki mehanizam koji se satoji od 4 faze: a) razmjena informacija i odgovori drugim dravama na zahtjev, b) odravanje bilateralnih sastanaka c) skretanje panje drugim lanicama KESS-a na sluaj ili situaciju d) iznoenje pitanja na konferencijama. 4. u Parizu 1989. 5. u Kopenhagenu 1990. nakon raspada istonog bloka. 6. sastanak u Parizu (efovi drava i vlada) na kojem je usvojena Povelja za novu Europu (1990), uspostavljeni su organi KESS-a, a to su: Savjet KESS-a sastoji se od ministara vanjskih poslova zemalja lanica i Odbor starijih slubenika sastavljen od strunjaka koji pripremaju sastanke Savjeta, razmatraju pitanja i donose odluke. Usvojen je i Berlinski mehanizam kojim se sve zemlje lanice KESS-a mogu sazvati da surauju prilikom izvanrednih neprilika gdje se kre naela Helsinkog zavrnog akta 7. Moskva 1991. Moskovski dokument o ljudskoj dimenziji KESS-a slanje misija za istraivanje injenica u zemlju koja je optuena za krenje ljudskih prava

Bavi se nizom sigurnosnih pitanja. Najznaajnija su: kontrola naoruanja, diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzor izbora i privrede te zatita okolia. OESS je najvea regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Meu 56 zemalja koje sudjeluju nalaze se drave iz Europe, sredinje Azije i Sjeverne Amerike. KESS je 1.1.1995. preimenovana u OESS 16. G) EUROPSKA UNIJA Europska unija (kratica EU) jedinstvena je meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. 7 studenoga 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta 1992.). Europska unija danas broji 27 drava lanica. Iako je EU ekonomska organizacija, podruje ljudskih prava je u odreenoj mjeri dotaknuto u pitanjima: zabrana svakog oblika diskriminacije, sukazivanje na socijalna i ekonomska prava u pogledu zatite radnika te slobodnog prometa dobara i usluga, sloboda kretanja i nastanjivanja. Stvoren je i Europski sud pravde, koji se brine da se potuju prava i osnovne slobode predviene Europskom konvencijom. Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedite u Luxembourgu. Povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika, doneena je 1989., a u njoj se nabrajaju osnovna prava radnika: sloboda kretanja, zaposlenja, nagraivanja, osiguranje radnih i ivotnih uvjeta, socijalna i zdravstvena zatita, sloboda udruivanja, jednak tretman mukaraca i ena. 1989. Europski parlament usvojio je Deklaraciju o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, ali koju Europski sud nije duan primjenjivati, svaki graanin EU moe podnijeti zahtjev Europskom parlamentu za krenje prava, ali doneena odluka nije pravno obvezujua. 17. Ameriki sustav za zatitu ljudskih prava -odnosi se na dva pravna izvora: 1) Povelja organizacije amerikih drava (OAD) odnosi se na sve drave lanice 2) Amerika konvencija o ljudskim pravima obvezuje samo lanice ugovornice Povelja OAD: usvojena je 1948., a garantira osnovna prava pojedinaca bez razlike na rasu, nacionalnost, vjeroispovijest, spol. u okviru OAD-a je formirana i Meuamerika komisija za ljudska prava, koja kontrolira da

zemlje lanice potuju osnovna ljudska prava. (1965. u Buenos Airesu je postala i formalni organ, Protokolom uz Povelju). 1969. usvojena je Amerika konvencija o ljudskim pravima, iako ju SAD nikad nisu potpisale. (izraena po uzoru na Europsku konvenciju). moe joj se obratiti svatko kome su krena prava po konvenciji, ali i svaka trea zainteresirana stranka (osobe i nevladine organizacije). Protokolom iz San Salvadora (1988) garantiraju se jo neka ekonomska, socijalna i kulturna prava. 1990. usvojen Protokol o ukidanju smrtne kazne. Meuameriki sud za ljudska prava ima 7 lanova koji se biraju meu uglednim pravnicima. Mogu im se obraati samo drave ugovornice i komisija, za davanje savjetodavnih miljenja (mogu ih traiti i zemlje OAD-a), presude suda su konane, neosporne i obvezne, iako nema organa za izvrenje. 18. Afriki sustav zatite ljudskih prava Organizacija afrikog jedinstva (OAJ)- 1963. 1981. Afrika povelja o pravima ovjeka i naroda (Bandulska povelja) sadri prvu generaciju ljudskih prava, ali i drugu, i djelomino treu. titi pravo naroda na razvoj, mir, zdravu ivotnu okolinu. Druga posebnost je da navodi dunosti pojedinca u odnosu na obitelj, i drutvenu i dravnu zajednicu. Afrikom poveljom je osnovana i Afrika komisija za ljudska prava (ali ne i sud). Obraanje komisiji je mogue, a na daljnje razmatranje alje (Skuptini efova drava i OAJ) pitanja koja se odnose na postojanje niza ozbiljnih i masovnih krenja ljudskih prava. 8 19. Nevladine organizacije i ljudska prava Npr. Meunarodna komisija pravnika, Meunarodni odbor crvenog kria, Amnesty International, Svjetsko vijee crkava, Meunarodni helsinki odbor... lankom 71 Povelje UN-a je omogueno sudjelovanje nevladinih udruga u radu vladinih organizacija putem EKOSOK-a, koji zakljuuje sporazume na temelju konzultacija sa nevladinim organizacijama. 20. KLASIFIKACIJA LJUDSKIH PRAVA LJP i slobode mogu se klasificirati na razne naine, najvanije je da ukaemo na razvrstavanje prava i sloboda na osnovu njihove drutvene prirode i vrste njihovih nosilaca. Klasifikacija prava na osnovu njihove drutvene prirode: Graanska i politika prava tiu se u prvom redu odnosa pojedinca i drave. Gra. pr. naglaavaju autonomiju ovjeka u odnosu na dravu. Tipina gra. pr. su pravo na ivot, pravo na privatnu sferu i prava vezana za krivini postupak.

Politika prava su prava participacije, prava ovjeka da uestvuju u upravljanju dravom i zajednicom, aktivno i pasivno birako pravo i pravo na pristup javnoj slubi. Gra. i politika prava zasnovana su na naelu slobode. Ekonomska, socijalna i kulturna prava su usmjerena na to da ljude dovedu u slian, pravedan drutveni poloaj kako bi stvarno mogli da uivaju gra. i politika prava. Ova su prava u prvom redu zasnovana na naelima jednakosti i solidarnosti. Generacije ljudskih prava neki autori i organizacije ljudska prava dijele u generacije: 1. generacija - to su prava nabrojana u velikim dokumentima graanskih revolucija s kraja 18. i poetkom 19.st., dakle gra. i politika prava; 2. generacija ekonomska, socijalna i kulturna prava; 3. generacija obuhvaaju se prava i zahtjevi za pravima nastali poslije 2. svjetskog rata, kao to su pravo na razvoj, pravo na zdravu ivotnu okolinu, pravo na hranu itd. 21. INDIVIDUALNA I KOLEKTIVNA PRAVA Individualna prava su ona koja pripadaju osobi kao pojedincu, a Kolektivna ljudska prava su ona koja pripadaju skupini ljudi ( tipino kolektivno pravo je pravo na samoopredjeljenje) prava manjine su isto tako kolektivna prava (nacionalne, vjerske) grupe ljudi koja imaju neka zajednika obiljeja. Izmeu ta dva prava formira se i pravo pojedinca da u zajednici uiva s drugima neko pravo. Zabrana diskriminacije je jedno od najvanijih kolektivnih prava. U sutini svako pravo ima kolektivnu dimenziju 22. OPI UVJETI POD KOJIMA SE UIVAJU LJUDSKA PRAVA --23. NAELO JEDNAKOSTI Osnovno naelo suvremenog prava o ljudskim pravima jeste da su svi ljudi jednaki. Prihvaanje nejednakosti ljudi rui se cijeli koncept ljudskih prava. To su prava koja posjeduju ljudska bia zato to su ljudska bia. Naelo jednakosti se ispostavlja kao naelo nediskriminacije, tj. kao zabrana diskriminacije meu ljudima. 9 24. POJAM DISKRIMINACIJE Opi instrumenti o ljudskim pravima ne definiraju u potpunosti diskriminaciju, zato se pojam diskriminacije u prvom redu mora graditi na osnovu opisa u nekim posebnim ugovorima. Ona je svako razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prvenstva koje se zasniva na nekom nedozvoljenom razlogu i ima za cilj ili poslijedicu ugroavanje ili onemoguavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Originalno znaenje rijei diskriminacija, koja je preuzeta iz lat. jezika, jeste razlikovanje.

U podruju LJP diskriminacija predstavlja razlikovanje u pogledu posjedovanja i opsega prava koje nije dozvoljeno zbog osnova i naina razlikovanja. U suvremenom meunarodnom pravu zabranjeno je razlikovanje na osnovu rase, boje, spola, jezika, vjeroispovijedi, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, imovine, roenja i drugog statusa. Pozitivna diskriminacija mjere za ispravljanje posljedica ranije diskriminacije. Neke drutvene grupe ulaze u eru nediskriminacije s teretom prolosti. Drave su ovlatene da u korist povijesnih zapostavljenih grupa preduzimaju pozitivne mjere, koje se esto nazivaju preferencijalni tretman ili afirmativna akcija. Cilj ovakvih mjera je da se ispravi povijesna nepravda i da se svi ljudi postepeno dovedu u stanje stvarne jednakosti. Ove mjere moraju biti privremene, tj. da traju dok se pripadnici zanemarene grupe ne izjednae s ostalima. 25. UGROENE KATEGORIJE Osobe ukljuene u oruane sukobe u ratu izvjesne kstegorije ljudi gube zatitu i podrku svoje drave kada se nau u vlasti neprijateljske strane, zato je zatita LJP poela u ovoj podruja i odnosila se na ranjenike, zarobljenike i civilno stanovnitvo. Zatitom osnovnih prava i interesa tih kategorija bavi se humanitarno pravo. Osobe bez dravljanstva ( apatridi ) su u tekom pravnom i faktinom poloaju jer su svugdje stranci i ne uivaju zatitu ni jedne drave. Izbjeglice to su osobe koje zbog straha od proganjanja napuste zemlju u kojoj prebivaju, koja je najee zemlja njihovog dravljanstva. ak i kada im ga njihova drava ne oduzme, oni su samo formalno njeni dravljani jer od nje ne mogu oekivati zatitu; zato im je poloaj ak i tei od poloaja apatrida. ene u mnogim drutvima se osobe enskog spola stavljaju u nepovoljniji poloaj od mukarca. Ova se vrsta diskriminacije propisuje otvoreno, pravnim normama, a jo ee provodi u praksi. Osobe drukije seksualne orijentacije homoseksualci i lezbijke su u skoro svim drava svijeta izloeni napadima, ruganju, diskriminaciji i kanjavanju. Seksualni odnos istog spola smatrao se kaznenim djelom. Takve osobe iskljuuju se iz nekih zanimanja (kolstvo, vojska..), vrijeaju ih i ucjenjuju, smatraju ih nenormalnima i bolesnima. No u novije vrijeme takav stav prema tim osoba se promijenio, oni poinju slobodno izlaziti na ulice, prestaju se kriti iz straha od prijezira okoline, doputa im se sklapanje braka i posvajanje djece (Danska, vedska, Norveka...). 26. ZABRANA ZLOPORABE LJUDSKIH PRAVA Koritenje prava i sloboda s jasnom namjerom da se ona ukinu. O tome vodi rauna Univerzalna deklaracija. Osim tamo, ovakve odredbe su postavljene i u l.17 Europske konvencije, i l.5 PGP-a, gdje se

jo dodaje da se drave ne mogu pozivati na meunarodne ugovore da bi ukinule postojea prava zbog toga to u njima nisu spomenuta. Npr. ne moe se tvrditi da se jednom ukinuta smrtna kazna moe ponovno uvesti samo zato to ju PGP donekle tolerira, ili da se prava manjina mogu smanjiti jer su bila iznad 10 meunarodnih standarda. Opasnost od uvoenja teokracije ili demagogije u nekim zemljama, kojima bi se demokracija otklonila. 27. PRAVO NA IVOT Ako bi se postavilo koje ljudsko pravo je najvanije, odgovor bi sigurno bio: pravo na ivot! Bez zatite samog ivota, uivanje drugih prava je ugroeno pa i nezamislivo. Svako ljudsko bie ima uroeno pravo na ivot. Ovo pravo mora biti zatieno zakonom. Nitko ne moe biti samovoljno lien ivota. Smrtna kazna: moe se izrei samo za najtea kaznena djela ( umiljajni zloini sa smrtnim i krajnje tekim posljedicama). mora biti izreena u skladu sa zakonom koji je vaio u trenutku kada je krivino djelo izvreno. ne moe biti izreena a da se pritom povrijedi neko drugo zatieno PGP ili Konvencijom o genocidu. apsolutno je zabranjeno izricanje smrtne kazne osobi mlaoj od 18 god., bitan je uzrast u trenutku izvrenja kaznenog djela, bez obzira kada se sudi. ne moe se izvriti nad trudnom enom. u okvir prava na ivot spada i pravo svakog osuenika da trai pomilovanje i zamjenu kazne; moe se koristiti amnestijom, koja predstavlja kolektivno pomilovanje. U vezi s pravom na ivot nastaju brojna pitanja, od kojih najveu panju izazivaju pobaaj i eutanazija. Pobaaj ( abortus ) predstavlja nasilni prekid trudnoe uz rtvovanje ploda ( fetusa ). Ako je pobaaj dobrovoljan, tj. obavljen uz pristanak ili na zahtjev trudne ene, pravo ene da raspolae svojim tijelom, pravo nje i njenog branog druga da planiraju obitelj dolazi u sukob s pravom zametka na ivot. Svako ima pravo da mu se potuje pravo na ivot. Ovo e se pravo tititi zakonom, u naelu od trenutka zaea! Eutanazija je liavanje ivota ljudskog bia na njegov vlastiti zahtjev. Pri tom se uglavnom misli na one koji, kao neizljeivi bolesnici, ele da okonaju nepodnoljiv ivot ali, za razliku od samoubojstva, trae od drugoga (najee lijenika) da im u tome pomognu. 28. ZABRANA MUENJA I SVIREPIH, NEOVJENIH ILI PONIAVAJUIH POSTUPAKA I KAZNI Muenje ( tortura ) je jedan od najstarijih i naalost danas najraspostranjenijih vidova uniavanja ljudskog dostojanstva i povrede ljudskih prava.

Muenje se dugo priznavalo kao sasvim zakonit dio istranog postupka u elji da se doe do priznanja okrivljenoga, koje se smatralo krunskim dokazom njegove krivice. Izraz muenje oznaava svaki in kojim se nekoj osobi nanosi velika bol ili patnja, fizika ili duevna, s ciljem da se od nje ili neke tree osobe dobiju obavijesti ili priznanje, da bi se mogla kazniti za dijelo koje je izvrila ili se sumnja da je izvrila. Muenje ne moe zakonito ni z akoga da proizvede nikakve povoljne poslijedice: koritenje iskaza datih pod prinudom protivno je njegovoj zabrani i predstvalja povredu prava na ispravno suenje. Surovo, neovjeno ili poniavajue postupanje i kanjavanje ostali zabranjeni postupci i kazne nisu precizno opisani, iste su prirode kao i muenje ali je nanesena bol manjeg inteziteta, a kada je poniavanje u pitanju naglasak je vie na psihikom trpljenju zbog povrede dostojanstva nego na fizikoj patnji. Svako javno izvrenje smrtne kazne je neovjeno i poniavajue. U nekim zemljama (SAD, Jamajka) osuenici na smrt godinama u posebnim zatvorskim krilima tzv. hodnicima smrti ekaju na izvrenje kazne. Ovakvo neprekidno iekivanje smrti je psihiki nepodnoljivo i sve se ee smatra povredom ljudskih prava osuenika. 11 Zabrana nedobrovoljnog podvrgavanja znanstvenim eksperimentima podvrgavanje osoba medicinskim ili znanstvenim opitima bez njenog slobodnog pristanka izjednaava se s muenjem. Postupanje s osobama lienim slobode te osobe su bolesnici u psihijatrijskim ustanovama, ratni zarobljenici, zatvorenici i pripadnici oruanih snaga u onoj mjeri u kojoj im je sloboda ograniena. Prema l. 10. st. 1. PGP s osobama lienim slobode ima se postupati ovjeno i s potovanjem uroenog dostojanstva ljudske osobnosti. 29. PRAVO NA STATUS ---30. PRAVO NA LINOST (OSOBNOST) Ovo pravo podrazumijeva pravnu, ali ne i uvijek i poslovnu sposobnost, koja moe biti ograniena iz uobiajenih razloga, kao to su maloljetnost ili duevna bolest, ali ne kao to se to nekada inilo diskriminiranjem zbog statusa udate ene ili izvanbranog djeteta. Ovo pravo ne moe se ukinuti ni ograniiti proglaenjem izvanrednog stanja. 31. PRAVO NA DRAVLJANSTVO Dravljanstvo se stjee roenjem ili priroenjem (naturalizacijom). Roenjem se stjee na 2 naina: 1.

dijete naslijeuje dravljanstvo roditelja (pravo krvi) i 2. dijete dobije dravljanstvo one drave na teritoriju koje je roeno (pravo tla). Svako dijete ima pravo da stekne dravljanstvo. Naturalizacijom stranac dobije novo dravljanstvo na osnovi molbe i uz dokaz ispunjenih nekih zakonskih uvjeta. Dravljanstvo, kao veza s dravom, ne smije se mijeati s pripadnou naciji (nacionalnou). Dravljanstvo se gubi: voljom dravljanina ili kaznom gubitka dravljanstva. ovjek moe imati 2 (bipatrid) ili vie dravljanstva, no sve ovisi hoe li mu dotine drave to dopustiti. 32. PRAVO NA (FIZIKU) SLOBODU Sloboda je irok pojam i obuhvaa bar mogunost da se uivaju sva ljudska prava, koja se esto formuliraju i kao slobode (sloboda kretanja, sloboda okupljanja itd.). U najuem smislu rijei pod slobodom se u prvom redu podrazumijeva fizika sloboda, mogunost tjelesnog kretanja u irokom prostoru i po slobodnom izboru. 33. ZABRANA ROPSTVA Nastojanja da se ukine ropstvo oznaavaju poetak meunarodne suradnje za obranu osnovnih ljudskih prava. U SAD je ropstvo bilo dozvoljeno sve do 1863., u Briselu je 1890. potpisan Akt protiv ropstva, 1926. pod okriljem Drutva naroda usvojena je Konvencija o ukidanju ropstva i trgovine robljem, poslije 2.svj. rata potpisana je Dopunska kovencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i prakse slinih ropstvu iz 1956. i l.8 PGP. Prema ovim ugovorima: rob je ljudsko bie nad kojim postoji, u potpunosti ili djelomino, pravo vlasnitva. Trgovina robljem obuhvaa stjecanje roba silom ili kupovinom, prodaju i prevoenje robova. S ropstvom se izjednaavaju i slijedee situacije: ropstvo zbog duga koje nastaje tako to se dunik obvezuje da otplatu duga zajami svojim uslugama ili uslugama osoba nad kojima se stara. 12 kmetstvo poznato kao normalno stanje u doba feudalizma, postoji jo i danas i ispostavlja se kao dunost onoga koji radi na zemlji koja pripada drugome, da uz nagradu ili bez nje, prua usluge vlasniku a da svoj poloaj ne moe da promijeni. prinudni rad se prema Konvenciji br. 29 smatra svaki rad ili usluga koji se iziskuju od nekog bez njegovog pristanka i pod prijetnjom kazne. 34. ZABRANA NEZAKONITOG I SAMOVOLJNOG LIAVANJA SLOBODE Lienje slobode je najee povezano s kaznenim postupkom, ali se zabrana samovoljnog i nezakonitog

ponaanja vlasti odnosi i na ostale oblike ograniavanja fizike slobode, kakve se npr. primjenjuju radi lijeenja, sprjeavanja zaraza, kontrole useljavanja. Lienje slobode nije zakonito ako zakonom nisu propisani razlozi za njega i postupak po kojem se provodi. Prava osoba lienih slobode ak i kada je liavanje slobode samo po sebi ispravno, uhienik ili osoba u slinom poloaju treba da to manje trpi zbog lienja slobode koje nije definitivno i razlikuje se od izdravanja vremenske kazne. Ako je u pitanju kazneni postupak, uhieniku se odmah mora priopiti razlog uhienja, a u najkraem roku i za to ga se optuuje. On mora u najkraem roku (od nekoliko dana to se esto ne potuje i uhienik due ostaje u rukama policijskih organa ) biti doveden pred sud ili drugog slubenika sa sudskim ovlatenjima i mora mu se u razumskom roku suditi. 35. SLOBODA KRETANJA Sloboda kretanja unutar dravnog teritorija dravljani i stranci (kojima je doputen ulazak na teritorij drave) mogu se slobodno kretati i odluiti gdje e se nastaniti unutar teritorija drave. Iako izgleda sasvim prirodno ovo pravo se mnogo ograniavalo i jo se ograniava; moe se ograniiti zakonom samo iz uobiajenih razloga koji se odnose i na veinu drugih prava. Nekada se ova ogranienja odnose samo na strance. Sloboda meunarodnog kretanja u stara vremena granice na kopnu nisu bile jasno obiljeene i stogo kontolirane pa njihov prelazak nije bio otean. Dravljanin ima pravo na putovnicu i onda kada due ivi u inozemstvu, pa ak i ako je izbjeglica, jer se u tom pogledu jo uvijek nalazi u nadlenosti svoje drave. kao to se slobodno moe napustiti teritorij vlastite drave, tako se i u nju slobodno moe vratiti. Pravo ulaska na teritorij strane drave ne postoji. Drave ljubomorno uvaju svoje suverene ovlasti da odluuju o ulasku i nastanjenju stranaca. Protjerivanje stranaca je nareenje dravnog organa strancu da napusti teritorij drave u odreenom roku. Protjeranome se ostavlja mogunost da ode u drugu zemlju po svom izboru. Protjerivanje stranca koji nezakonito boravi na teritoriju drave u naelu je uvijek dozvoljeno; drava ima pravo da protjeruje i strance koji su zakonito na njenom teritoriju, ali pri tome mora potovati neke proceduralne uvjete. Ekstradicija je izruenje, pravosudni postupak u kojem sudbena vlast neke zemlje predaje sudbenoj vlasti druge zemlje osobu radi kaznenog postupka ili radi izdravanja ve pravomone kazne.

Veina drava zabranjuje izdavanje vlastitih dravljana, pa se ekstradicija u pravilu odnosi samo na strance. Prikrivena ekstradicija postoji onda kada se stranac jednostavno predaje organima strane drave radi provoenja kaznenog postupka. 13 36. PRAVO AZILA ( PRAVO NA UTOITE) U meunarodnom pravu se pod pravom azila podrazumijeva pravo drave da na svom teritoriju ili na mjestu koje je pod njenom kontrolom prui utoite strancu za koga smatra ugroenim. Pravo azila moe se promatrati i kao pravo ovjeka da dobije utoite. Pojam takvog prava potjee iz pradavnih vremena, kada se svatko mogao spasiti opasnosti i kaznenog gonjenja ako se skloni na neko zatieno, sveto mjesto. Ovaj se obiaj izgubio, da bi se u 20.st. pojavio zahtjev da se ovo pravo prizna na teritoriju strane drave. Nitko ne moe da se poziva na ova prava i pogodnosti ako je izvrio meunarodno kazneno djelo (zloin protiv mira, ovjenosti, ratni zloin itd.). 37. PRAVO NA PRAVNU SIGURNOST I PRAVEDNO POSTUPANJE --38. ZABRANA RETROAKTIVNOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA Uvjet da kazneno djelo bude zakonom utvreno (nullum crimen sine lege) naelo prema kojem nitko ne moe da bude kazneno odgovoran zbog postupka koji u vrijeme izvrenja nije bio zakonom opisan kao kazneno djelo. Ovo je jedno od osnovnih naela kaznenog prava. Ono se ubraja u prava koja se ne mogu ukidati ni ograniavati ni kada je proglaeno izvanredno stanje. Predvienost kazne (nulla poena sine lege) nitko ne smije biti osuen na kaznu koja nije bila zakonom propisana u trenutku izvrenja ili na kaznu koja je stroa od nje. Ako je poslije izvrenja djela kazna zakonom ublaena, poinitelj kaznenog djela e biti osuen na blau kaznu. 39. PRAVO NA PRISTUP SUDU I POTENO SUENJE Suvremeno pravo o ljudskim pravima polazi od toga da o stvarnom uivanju ljudskih prava mogu najbolje da prosuuju nezavisni i nepristrani sudovi. Uloga suda je veoma vana ako prava pojedinca ugroava sama drava, tj. izvrna vlast. Nije svaka drava koja se zove sud dostojna toga imena. *Pravo na ravnopravan pristup sudu svatko ima pravo da se obrati sudu pod jednakim uvjetima. U tom pogledu ne moe biti nikakvog razlikovanja ak ni kada je rije o strancima.

Ravnopravnost mora da postoji i izmeu stranaka tijekom cijeloga postupka; one mora da dou do rijei, da budu prisutne suenju i da jednako raspolau pravnim lijekovima. *Naelo javnosti postupak pred sudom mora da bude dostupan javnosti, to znai da mora biti usmen i otvoren. Prisutnost publike i novinara moe se ograniiti kada to iziskuju interesi morala, javnog poretka, nacionalne sigornosti, ako bi kodilo interesima pravde, radi potovanja prava na privatni ivot. Presuda se mora javno priopiti, osim kada to nije u interesu maloljetnika ili ako je rije o branom sporu ili starateljstvu nad djecom. *Pretpostavka nevinosti - svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Teret dokaza je na tuiocu. *Prava maloljetnika drava u postupku pred sudom mora voditi rauna o uzrastu maloljetnika, postupak treba da bude takav da ih potedi traumatinih iskustava i da ih za uvijek ne obiljei kao prijestupnike. *Pravo na naknadu tete zbog neosnovane osude *Zabrana ponovnog suenja (ne bis in idem) nikome se ne moe ponovno suditi zbog istog kaznenog djela ako je ve bio osuen ili osloboen odgovornosti konanom presudom. 40. PRAVO NA OSOBNO DOSTOJANSTVO ---14 41. PRAVO NA POTOVANJE PRIVATNOSTI Pravo na privatnost predstvalja zbirni naziv za zatitu nekoliko raznorodnih prava, i to prava na potovanje privatnog ivota, obiteljskog ivota, nepovredivosti doma i prepiske, kao i asti i ugleda pojedinca. *Pravo na privatni ivot privatni ivot predstavlja privatnu sferu, pravo ovjeka da ivi kako eli, zatien od javnosti, pravo na uspostavljanje i njegovanje odnosa s drugim ljudskim biima, seksualni ivot itd. Pravo na privatni ivot zatieno je svim meunarodnim instrumentima. *Pravo na potovanje obiteljskog ivota znaenje izraza obiteljski ivot teko je precizno odrediti, jer se obiteljski ivot zasniva na prefinjenim kombinacijama emocija, s jedne strane, i osobnih i drutvenih dunosti, s druge strane. *Pravo na potovanje doma (stana) stan svakog ovjeka i obitelji je nepovrediv. Dozvoljena su fakultativna ogranienja, kao kad su u pitanju privatni, obiteljski ivot i prepiska. *Pravo na potovanje prepiske komunikacija pisanjem. Ovaj izraz se moe odnositi i na telefonske

razgovore, kao i na prijenos informacija putem telekomunikacijskih sredstava (faksovi, elektronska pota...). Prepiska svakog pojedinca je naelno zatiena. 42. POSEBNA ZATITA OBITELJI I DJETETA Brak i obitelj uivaju posebnu drutvenu zatitu. Dijete ima pravo na ime odmah po roenju, kao i njegovo pravo na dravljanstvo, treba rasti u obiteljskoj sredini, u atmosferi sree, ljubavi i razumijevanja, ima pravo na miljenje i izraavanje. U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obveza i u svom odnosu prema djeci. 43. SLOBODA MIRNOG OKUPLJANJA Okupljanje oznaava susretanje s ljudima, predstavlja manje formalan skup od udruivanja. Pridjev mirno ograniava pravo na okupljanje. Ukoliko bi nadleni organi imali razumne razloge da vjeruju da planirano okupljanje nee imati miran karakter oni bi mogli zabraniti takve manifestacije. Univerzalna deklaracija zajedno sa slobodom udruivanja jami pravo na slobodu mirnog okupljanja. PGP pak ne jami svakome ovo pravo, nego samo priznaje pravo mirnog okupljanja. 44. SLOBODA UDRUIVANJA. PRAVO NA OBRAZOVANJE SINDIKATA *Pojedinac e svoja individualna prava, pa i ona meunarodno garantirana, najbolje moi ostvariti i obraniti udruen s drugima. Pravo na udruivanje je pravo pojedinca, individualno pravo a ne pravo bilo kakve grupe, iako kao politiko pravo ne bi bilo ostvarljivo bez zajednice s drugima. *PESK se bavi pitanjima prava na obrazovanje sindikata i time slobodu udruivanja uvodi u krug ekonomskih i socijalnih prava. Pravo na formiranje sindikata ukljuuje pravo sindikata da donose vlastita pravila, da upravljaju svojim poslovima i da osnivaju sindikalne saveze. 45. EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA Ekonomska i socijalna prava su ona ljudska prava kojima se titi ekonomski i socijalni poloaj pojedinca. Ova prava imaju za svrhu da svima osiguraju ivot dostojan ovjeku i da osiguraju ekonomsku nezavisnot. Specifinost eko., soc. i kulturnih prava je u tome da se ova prava ne mogu u potpunosti provesti za kratko vrijeme, jer su sredstva za njihovo provoenje ograniena i zavise o stupnju ekonomske razvijenosti jedne drave. *Pravo na trajk ovo pravo predstavlja svojevrsnu garanciju istinitog sindikalnog udruivanja. Ako trajk nije dozvoljen ili je bitno ogranien onda sindikati gube svoju svrhu. Zato ovo pravo mora biti zatieno i najviim pravnim aktima svake zemlje. 15

46. PRAVO NA RAD I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA *Pravo na rad predstvalja jedno od osnovnih socijalnih prava, iji je znaaj u tome to omoguava ekonomsku nezavisnost pojedinca, to je jedan od preduvjeta slobode. Ono podrazumijeva pravo da svatko ima mogunost da osigura sredstva za ivot radom koji je slobodno izabrao ili prihvatio (pravo na izbor zanimanja, izbor rada i mjesta gdje e se taj rad obavljati, pravo na besplatnu pomo prilikom traenja posla). *Pravo na pravedne i povoljne uvjete rada radnici imaju pravo na pravednu plau, pri emu rad jednake vrijednosti treba da bude jednako nagraen. Nije dozvoljeno praviti razlike izmeu mukarca i ene u pogledu plae za isti rad. Radnici imaju pravo na odmor i slobodno vrijeme, razumna ogranienja duine radnog vremena, osigurati im dnevni i nedjeljni odmor, povremeno plaeno odsustvo i plaene dravne praznike. 47. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST ...u najirem smislu podrazumijeva pravo na socijalno osiguranje i pravo na socijalnu pomo. Kod socijalnog osiguranja radnici izdvajaju odreeni dio svoje plae da bi oni i lanovi njihove obitelji kasnije imali pravo na odreenu naknadu, npr. u sluaju bolesti, povrede na radu ili umirovljenje. Socijalna pomo podrazumijeva naknadu koju pojedinci dobivaju na osnovu svog poloaja (npr. nezaposleni, invalidi itd.) a iji su izvor javni fondovi koji se popunjavaju iz poreza. 48. PRAVO NA DOSTOJAN IVOTNI STANDARD Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima govori da svatko ima pravo na standard ivota koji osigurava zdravlje i blagostanje. U PESK-u se navodi da: Drave ugovornice priznaju pravo svakome na ivotni standard dovoljan za njega i njegovu obitelj, podrazumijevajui odgovarajuu ishranu, odjevanje, stanovanje, i stalno poboljanje ivotnih uvjeta. Pravo na standard bi trebalo osigurati da nitko ne bude u situaciji da se mora izlagati ponienjima da bi preivio (prosjaenjem, prostitucijom itd.). Na taj se nain neposredno povezuje zatita ljudskog dostojanstva kao temeljnog ljudskog prava. 49. PRAVO NA ZDRAVLJE ...znai da svaki pojedinac ima pravo da uiva najvii dostupni standard fizikog i mentalnog zdravlja. Smatra se da je poboljanje opih uvjeta ivota (npr. poboljanje ishrane, ista voda itd.) mnogo vanije za poboljanje zdravlja nego to je to neposredna medicinska zatita. Pravo na zdravlje ne podrazumijeva da drava treba jamiti zdravstvenu zatitu, a posebno ne podrazumijeva pruanje besplatne zdravstvene zatite. 50. POSEBNA ZATITA MAJKI I DJECE

Obitelji se kao osnovnoj i prirodnoj eliji drutva daje veliki znaaj. Posebno se istie vanost zatite u doba zasnivanja obitelji, tijekom odgoja i razvoja djece. Prije samog razvoja koncepta ljudskih prava, Meunarodna organizacija rada je zatitila majinstvo na meunarodnom nivou (1919.). Posebna zatita majkama je u prvom redu: osiguranje odsustva prije i poslije poroaja, sigurnost prihoda tijekom porodinskog razdoblja. ESP (Eur. socijalna povelja) navodi duljinu trajanja porodinskog odsustva na min. 12 tjedana. Danas se smatra da zatita majki prije, tijekom i nakon poroda ne zatiuje samo obitelj kao takvu, nego daje doprinos ravnopravnosti ena. Zatita djece: po ESP, moraju biti zatiteni od drutvenog i gospodarskog iskoritavanja, od fizikih i moralnih rizika. U tom smislu se trai min.godine potrebne za rad, te zabrana rada djece na poslovima koji su tetni za njihovo zdravlje i moral, dovode ih u opasnost ili mogu sprjeiti njihov normalan razvoj. Prava djeteta su posebno zatiena Konvencijom o pravima djeteta. (UN 1989) 16 51. KULTURNA PRAVA ...su usmjerena na ouvanje, razvoj i irenje kulture i nauke. Ona obuhvaaju pravo na sudjelovanje u kulturnom ivotu, pravo na uivanje rezultata znanstvenog napretka, kao i pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa autora znanstvenih i umjetnikih djela. 52. PRAVO NA OBRAZOVANJE Iako se pravo na obrazovanje obino promatra kao jedno od kulturnih prava, njegov znaaj je mnogo vei, budui da obrazovanje predstavlja preduvjet za potpuno uivanje drugih ljudskih prava, gra., politikih, ekonomskih i socijalnih. Na prvom mjestu podrazumijeva pravo da se stekne obrazovanje. Tako PESK propisuje da osnovno obrazovanje mora biti obavezno, besplatno i dostupno svima. to se tie srednjeg obrazovanja, drave imaju obvezu da ga uine opim i dostupnim svima, kao i da se trude da postepeno uvedu besplatnu nastavu. Pravo na obrazovanje obuhvaa i jednak pristup obrazovanju, pa je nedozvoljeno praviti bilo kakvu diskriminaciju u tom pogledu. Osnovna svrha ovog prava je da sprijei indoktrinaciju djece od strane drave, drava ne smije u kolama da promovira nijednu posebnu religiju, moralno ili filozofsko gledite. 53. PRAVO NA UEE U KULTURNOM IVOTU

...je ope kulturno pravo; predstavlja pravo pojedinca da sudjeluje u drutvenom ivotu jedne zajednice. Njegova sutina je u tome da drava ima obvezu da potuje pravo pojedinca da izraava i razvija svoju kulturu, kao i da koristi proizvode kulture. Ovo pravo mogu da ugroze i drugi ljudi, a ne drava. Pripadnici jedne kulture mogu sprjeavati pripadnike druge u sudjelovanju u kulturnom ivotu, zato to njihovu kulturu smatraju neprihvatljivom ili neprijateljskom. U tom pogledu drava ima obavezu da titi svaije pravo na uee u kulturnom ivotu. 54. PRAVA SOLIDARNOSTI POJAM, ZNAAJ I PRAVNA PRIRODA Prava tree generacije su po naoj sistematizaciji tzv. proklamativna prava, dakle prava koja se jo uvijek ne mogu efikasno vriti; te se tu svrstavaju i prava solidarnosti . Meutim, to jo uvijek nije dovoljno da se tvrdi da ona nisu ljudska prava. 55. POJEDINA PRAVA SOLIDARNOSTI *Pravo na mir i meunarodnu sigurnost osnovu suvremenog meunarodnog prava predstavlja naelo zabrane rata i upotrebe nasilnih sredstava u rjeavanju meunarodnih sporova. Univerzalna deklaracija: Svatko ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni. Pravo na mir i sigurnost je definirano, po prvi put izriito, ali kao pravo naroda, u Afrikoj povelji: Svi narodi imaju pravo na unutranji i meunarodni mir i sigurnost. Naela solidarnosti i prijateljskih odnosa ureivat e odose izmeu drava. *Pravo na zdravu ivotnu okolinu (sredinu) ekoloke katastrofe koje su potresle ovjeanstvo su pokazale da bez zdrave ivotne okoline nema uivanja ni drugih ljudskih prava, posebno pravo na ivot i prava na zdravlje. Zato se danas ne moe zamisliti ni jedan moderan politiki program u ekonomski razvijenim zemljama, koji kao jedan od ciljeva ne proglaava i borbu za zdravu ivotnu okolinu. *Pravo na razvoj ovo je jedno od prava solidarnosti ija je pravna priroda najvie osporavana, poto se pojedinac samo posredno mogao nazreti kao njegov nosilac. *Pravo na upravljanje nacionalnim resursima ovo pravo se moe promatrati i kao sastavni dio prava na samoopredjeljenje naroda. Ovakvo gledite se brani time to narod teko moe slobodno odluivati o svom politikom statusu bez kontrole nad svojim nac. resursima.

USTAVNI TRETMANI LJUDSKIH PRAVA U BIH