P. 1
ljudska prava

ljudska prava

|Views: 175|Likes:
Published by Stankovic Darko
skripta
skripta

More info:

Published by: Stankovic Darko on Jan 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/05/2013

pdf

text

original

LJUDSKA PRAVA

1. ŠTO SU LJUDSKA PRAVA? Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojem svako ljudsko biće samim činom roĎenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče odreĎena neotuĎivih prava. Nije svako pravo ljudsko pravo. Objektivno pravo je skup pravila po kojima se ljudi imaju vladati, stvorenog od nadležnog zakonodavca i podržanog autoritetom države ili meĎunarodne zajednice i sankcijama zbog kršenja prava koje država i meĎunarodne organizacije mogu nametati. Za objektivno pravo u nekim jezicima postoji poseban izraz (eng. law), kojim se ono odvaja od subjektivnih prava koja imaju subjekti prava, fizička i pravna lica (eng. right). U našem jeziku ovo razlikovanje ne postoji. Subjektivna prava počivaju na normi objektivnog prava koja im ta prava daje i zajamčuje. Ustav i zakoni jedne države uspostavljaju se za vrlo širok krug ljudi, sve punoljetne državljane, neka prava kao npr. pravo na učešće u izborima. Subjektivna prava potječu od države, od njenog ustavodavca i zakonodavca, bilo da je demokratski ili nedemokratski, i zavise od njene volje. MeĎu subjektivnim pravima izdvajaju se ona prava koja se ne duguju državi i njenoj volji, već ih ljudsko biće ima samim tim što je ljudsko biće, dakle, nezavisno od države i bez države. Ova prava nazivaju se ljudskim pravima – moralnog su porijekla, što znaći da potječu iz normativnog porijekla koji je iznad države i država ih mora poštovati bez obzira da li je na to pristala. Njih podržava liberalno shvaćanje da čovjek kao autonomno i racionalno biće ulazi u državnu zajednicu s nekim pravima koja mu se ne mogu oduzeti. Ljudska prava imaju još neka obilježja: pripadaju svim ljudima bez razlike, njihov broj je manji od sume svih mogućih subjektivnih i moralnih prava u svakoj datoj državi, zasnovana su na vrijednosti koja se priznaje svakom čovjeku, a ne na drugim osobinama, uključujući tu i njihove zasluge. nisu sva moralna prava koja pripadaju svakoj osobi ljudska prava. Ljudska prava su politička jer se ostvaruju u državi i odnose na državu.

najveći broj ljudskih prava usmjeren je isključivo na državu: njima se ona ograničava ili se od nje traži konkretno djelovanje. Najbolji primjer su slobode (sloboda izražavanja, kretanja i okupljanja) gdje se država ne smije miješati i činiti nešto što bi sputavalo ljude da koriste ove slobode. Obaveza države da se ograničava ili suzdržava karakteristična je za graĎanska i politička prava, a da bude aktivna za ekonomska i socijalna prava. Osnovna svrha države je da štiti prava svojih graĎana – osnovna prava mogu se shvatiti kao načela koja nadahnjuju sva ljudska prava. Najpoznatiji su oni proglašeni u Francuskoj revoluciji, koji su poslužili kao inspiracija za Deklaraciju o pravima čovjeka i graĎanina 1789.god., a to su sloboda, jednakost i bratstvo! Katalozi ljudskih prava do sada su se utvrĎivali političkim dogovorom i imali oblik osnovnih političkih deklaracija, ustava, zakona i meĎunarodnih ugovora. 2.IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA O LJUDSKIM PRAVIMA Izvori meĎunarodnog prava o ljudskim pravima isti su kao i drugi izvori meĎunarodnog javnog prava. Prema suvremenim shvaćanjima to su: međunarodni običaji, međunarodni ugovori, opća pravna načela prosvijećenih naroda i odluke međunarodnih organizacija. 2 3. MEĐUNARODNI OBIĈAJ MeĎunarodni običaji primjenjuju se na sve subjekte meĎunarodnog prava bez obzira da li su oni prihvatili običaje svojim unutrašnjim pravom ili ne. S druge strane, ugovori obavezuju samo one meĎunarodne subjekte koji su pristupili meĎunarodnim ugovorima. Običaj je nepisan izvor prava, koji svoje važenje nalazi u neproturječnoj praksi subjekata i u njihovom uvjerenju da su dužni postupati po običajnom pravilu. U meĎunarodnom pravu običajna pravima su mnogo češća i važnija nego u većini unutrašnjih pravnih sistema. Neka ljudska prava i neka pravila u vezi s njihovim uživanjem zagarantirana su meĎunarodnim običajnim pravom. To se odnosi na: apsolutnu zaštitu čovjekovog tjelesnog integriteta (zabrana torture) i na zabranu genocida, ropstva i rasne diskriminacije. MeĎunarodno pravo ne pravi razliku izmeĎu priznatih i nepriznatih subjekata i de facto i de iure vlada, sve države vezane su i običajima koja se tiču garancija ljudskih prava. Važenje meĎunarodnog običaja za jednu državu ne zavisi od njene volje. Običajna pravila u punoj mjeri stupaju na snagu stvaranjem nove države.

pisani izvori meĎunarodnog javnog prava. Svima im je zajedničko da se ugovorni subjekti moraju pridržavati načela pacta sunt servanta (ugovori se moraju poštovati). i protokolima uz nju. Važni su i regionalni sistemi zaštite ljudskih prava. i protokolima uz nju.11. Postojeći ugovori o ljudskim pravima – Glavni izvori suvremenog meĎunarodnog prava o ljudskim pravima su meĊunarodni ugovori. studenog (11. jer poštovanjem ovog načela osigurava se. otvorenim za države jednog kontinenta ili dijela svijeta.11.6. a potpisalo još 6. U Africi – Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda od 27. pa i šefovi država – ali oni u državama u čije ime su sklopljeni ne prolaze kroz postupak usvajanja meĎunarodnih ugovora. To ima razne poslijedice. tj.Američkom konvencijom o ljudskim pravima od 22.1950. . a potpisalo još 3 države. Konvencija o rasnoj diskriminaciji koju je u istom trenutku bilo ratificiralo 150 država. koje čovjek uživa kao ljudsko biće. na to hoće li ugovor o ljudskim pravima obvezati sukcesore države koja je ratificirala ugovor. tj. Priroda ugovora o ljudskim pravima – ugovor o ljudskim pravima je u pravnom smislu riječi ugovor-zakon. Navedeni višestrani ugovori su univerzalne prirode. 3 Politiĉki sporazumi – „meko pravo“ – njih sklapaju politički organi (vlada). nazivaju „meko pravo“. MEĐUNARODNI UGOVOR Ugovori mogu biti bilateralni i multilateralni (konvencije). uspostavljen Europskom konvencijom o ljudskim pravima od 4. MeĎu njima najvažniji su višestrani ugovori. koju je ratificiralo 195. provodivost meĎunarodnih normi. koji se uspostavljaju regionalnim višestranim ugovorima.U tradicionalnom meĎunarodnom pravu bolje su bili zaštićeni stranci. Države imaju prema strancima obzira radi države čiji su oni državljani. njime države uspostavljaju objektivni režim ljudskih prava.1969. ne podliježu ratifikaciji. otvoreni su svim državama na svijetu kako bi uspostavile svjetski režim ljudskih prava. stvoreni suglasnošću država. Imamo još jedan razvijen sistem stvoren u Latinskoj Americi . Krajem lipnja 1996. najviše država okupljala je Konvencija o pravima djeteta od 20. U suvremenom meĎunarodnom pravu se sve norme bez pravnih sankcija. od kojih neki obvezuju velik broj država. ali je zasjenjeno naglim razvojem ljudskih prava..) 1989. npr. meĎu kojima je i ona koja se odnosi na sukcesiju takvih ugovora. a ne kao pripadnik svoje države. na još jedan efikasan način. pa i one iz ovakvih sporazuma.1981.. na koji svatko može da se poziva. Najrazvijeniji takav sistem je u Europi. 4. To važi i danas.

OPĆA NAĈELA KOJA PRIZNAJU PROSVIJEĆENI NARODI Ovaj izvor meĎunarodnog prava je opće prirode. „najteža kaznena djela“ itd. U tom smislu. u kojoj su iznešeni pogledi na priznanje novonastalih država. npr. jer ne sadrži konkretna pravila nego načela koja treba primjenjivati ako podobnijih pravila nema i na osnovu kojih treba postupati pri tumačenju drugih normi. Prema Deklaraciji o Jugoslaviji. LJUDSKA PRAVA I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE Napredak u područja ljudskih prava ne može se zamisliti bez meĎunarodnih organizacija. o ljudskim pravima i pravima nacionalnih i etničkih manjina.12. Ovaj izvor prava smatra se precedentom. U području ljudskih prava od velike je važnosti Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. Irak. demokracije i ljudskih prava. za koju se smatra da je jedan od najvažnijih dokumenata 20. nastale od MeĎunarodnog suda pravde. naročito u području ljudskih prava. tj. i kao takav on nastaje kao samostalan izvor prava. „razuman“. svjetskog rata. Te države su dužne poštovati odredbe Povelje UN-a i obveze prihvaćene u Helsinškom završnom aktu i Pariškoj povelji. Neke države su na taj način. kao da je donešena iz nekog drugog izvora meĎunardonog prava. načinom donošenja i općom atmosferom podari posebnu važnost. 7.stoljeća. 8. proizvodile su pravno djelovanje prema subjektima koji su bili stranke u sporu. baltičke zemlje). one koje stvaraju . svečane preporuke Generalne skupštine UN – one preporuke kojima taj organ UN hoće da nazivom. osobito poglevlje II. poslije 2. 16. U područja ljudskih prava najvažnija je primjena ovih načela da bi se objasnili i opisali standardi. osobito u pogledu vladavine prava. ODLUKE MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA Sudske odluke. Njihov utjecaj na meĎunarodno pravo u novije vrijeme je sve veći. donešena je Deklaracija o Jugoslaviji. time što daje odgovarajuću izjavu. Ovakvi akti se odnose i na priznavanje država. ukoliko one same to zatraže. pojmovi koji norme meĎunarodnog prava sadrže bez posebnog definiranja. novonastale države su morale prihvatiti i odredbe Konvencije. spada u tzv.1991. 6. Ona je obvezatna. zaštitile manjine (Albanija.5. U posljednje vrijeme njihova važnost se proteže i na druge subjekte. JEDNOSTRANI AKTI DRŢAVE Država može jednostrano preuzeti meĎunarodnopravne obveze. Ova se načela izvode iz principa zajedničkih svim ili veći priznatih pravnih sistema svijeta.

te odlučuje o proračunu Organizacije. fondova i programa kao npr. MeĎ. doprinose zaštiti LJP tako što njihovi organi. U sastavu UN-a djeluje 18 organa. Unapređenje LJP je djelatnost meĎ. UNHCR. pa i za ljudska prava. Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). koji se podnose članicama organizacije i dr. to najčešće čine tako što donose odluke i preporuke (deklaracije) u kojima se definiraju ljudska prava. širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove meĎu narodima. Ugovorna tijela dužna su da podnose izvještaje ovome organu. unapređivanjem i zaštitom ljudskih prava. A) UJEDINJENI NARODI Staranje o ljudskim pravima je jedan od osnovnih zadataka najvažnije univerzalne meĎ. ekonomsku suradnju. priprema i usvajanje nacrta ugovora o ljudskim pravima. usmjerena na širenje ideje o LJP. Ujedinjeno Kraljevstvo.org. Organi meĎ. UN ima 193 države članice (2011. ovakva nastojanja imala su svoje uspone i padove. ugovore radi podnošenja Generalnoj . ili organi stvoreni pod njihovim okriljem. Ujedinjenih nacija. postojanja UN. UNIVERZALNE ORGANIZACIJE – 10. Tokom 50 god.). U nju ulaze predstavnici svih država-članica UN. MeĎunarodne organizacije se bave normiranjem. razvijanje dobrosusjedskih odnosa.org. Priprema meĎ. 4 Normiranje se može usporediti s zakonodavnom djelatnošću i predstavlja učešće meĎunarodne organizacije u stvaranju meĎunarodnih pravila i standarda. može stvarati pomoćne organe za svako područje. prihvaćanje obaveza država da štite i poštuju LJP i stvaranje preduvjeta za uživanje LJP.. 2 glavna organa UN za obavljanje funkcija iz područja LJP su: 1. Vijeće za ekonomska i socijalna pitanja UN-a (EKOSOK) je prema Povelji UN opskrbljen najširim ovlaštenjima u području LJP. državama na ratifikaciju i pristupanje. 9. nadziru poštovanje meĎunarodnih obaveza država da štite i poštuju LJP.države i čije su članice države (meĎudržavne. meĎuvladine organizacije).org.org. FAO i UNESCO. UN ne mogu da učine ništa što ne želi većina njihovih članica. Sjedište Ujedinjenih naroda je u New Yorku. ugovora o LJP. 2. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD. UNICEF. Generalna (opća) skupština – odlučuje o nacrtima meĎ. Francuska. UN je meĎunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu.

godine pod EKOSOK. Glavni organ MOR je Konferencija – usvaja nacrte meĎ. ugovorna tijela – to su komiteti uspostavljeni posebnim ugovorima o LJP radi nadzora nad njihovom implementacijom. nastala je 1946. odn. prati sva pitanja iz ovog područja i daje odgovarajuće preporuke. koje bira Generalna skupština. godine. ILO). zabranu prinudnog rada. Komitet za ljudska prava. Glavni cilj je doprinos miru i . plaćene odmore.skupštini. utemeljena 1945. Komisija za status žena i Komitet (odbor) za ekonomska. Komitet za ukidanje rasne diskriminacije. političko je tijelo jer je sačinjavaju države – njih 53.konvencija ili preporuka po pitanjima koja nisu zrela za ugovorno reguliranje. zaštitu na radu. Članice odreĎuju tko će ih u njemu zastupati. Može da obrazuje radne grupe. U okviru Mor razvili su se i posebni postupci za zaštitu pojedinih prava. Najvažniji organ podreĎen Komisiji je Potkomisija za sprječavanje diskriminacije i zaštitu manjina – sačinjava je 26 stručnjaka. Poseban položaj u UN imaju tzv. Osnovana je na prijedlog posebne komisije Mirovne konferencije u Parizu 1919. korištenje slobodnog vremena radnika itd. sastavljeno od 54 države članice UN. politiku zapošljavanja. C) UNESCO – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje. ovim putem regulirana su pitanja koja se odnose na poboljšanje uvjeta rada. 12. je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i meĎunarodno priznata ljudska i radnička prava. višestranom ugovoru ali je istovremeno i profesionalna organizacija u kojoj predstavnici vlada. konferencije. koje se odnose na prava iz radnih odnosa i kojima je položaj radnika postao bolji. njihove članove ne biraju organi UN već samo države koje su ratificirale odgovarajući ugovor ili mu pristupile. Komitet protiv mučenja. Zasniva se na meĎ. saziva meĎ. B) MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA ( MOR ) (International Labour Organization. znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda. Komitet za ukidanje diskriminacije prema ženama i Komitet o pravima dijeteta. Ovaj organ je političko tijelo. Pored glavnog organa postoje i Administrativni savjet i Međunarodni biro rada. od kojih je najznačajniji postupak zaštite sindikalnih sloboda. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. Komisija za ljudska prava je najvažniji organ UN koji se isključivo bavi LJP. Zahvaljujući njezinom postojanju države su prihvatile veliki broj konvencija (preko 160) i preporuka (preko 170).god. 5 11. nagraĎivanje za rad. imenuje izvjestitelje itd. U ovaj postupak uključena su i dva posebna organa: Komitet za sindikalnu slobodu i Komisija za istragu i mirenje po pitanju sindikalne slobode. socijalna i kulturna prava. poslodavaca i radnika punopravno sudjeluju u donošenju odluka. godine.

Ovaj proces je naročito uznapredovao u Europi. znanosti i kulture u cilju unapreĎenja općeg poštovanja pravde. 14. E) VIJEĆE EUROPE meĎunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije. Projekti sponzorirani od strane UNESCO-a uključuju opismenjavanje. koga bira Generalna konferencija. meĎunarodne projekte zaštite svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeĎa. iako se danas regionalno ureĎenje LJP osjeća na svakom kontinentu. s više od 50 regionalnih ureda. i Tajništvo. ljudskih prava.sigurnosti promovirajući suradnju meĎu narodima na područjima obrazovanja. UNESCO provodi svoje akcije putem 5 glavnih programa: 1. promoviranje kulturoloških različitosti. 3. Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu. komunikacija s informatikom. 4. Sjedište organizacije je u Parizu. jedino je u Aziji još uvijek u embrionalnoj fazi. vladavine zakona.1950. te pokušaja prevladavanja jaza izmeĎu digitalno razvijenih i nerazvijenih zemalja. obrazovanje. Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo vladavine prava i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim graĎanima. ljudskih prava i temeljnih sloboda. programe tehničke naobrazbe. Glavni organi su: Generalna konferencija-u kojoj su zastupljene sve države članice. (Članak 1. 6 . Statuta UNESCO-a). čiji su glavni zadaci jačanje demokracije. sociologija. potpisanoj u Rimu 4. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. D) REGIONALNE ORGANIZACIJE U univerzalnim meĎ.11. institucija i centara diljem svijeta. obuke učiteljskog kadra. organizacijama razvija se i regionalni sistem zaštite ljudskih prava. kultura i 5. Izvršni odborsastavljen od 45 članova. UNESCO broji 193 države članice. meĎunarodne znanstvene programe. prirodne i društvene znanosti. godine (13 država članica Vijeća) i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava. regionalne i kulturne projekte povijesti. 13. zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Odgovarajuće regionalne organizacije uspostavile su i pokrenule mehanizme zaštite na osnovu posebnih ugovora usvojenih za zadovoljavanje regionalnih potreba. 2.

u Beču 1986. usvajanjem završnog akta Helsinške konferencije. a to su: Savjet KESS-a – sastoji se od ministara vanjskih poslova zemalja članica i Odbor starijih službenika – sastavljen od stručnjaka koji pripremaju sastanke Savjeta. 3. „ Moskovski dokument o ljudskoj dimenziji KESS-a – slanje misija za istraživanje činjenica u zemlju koja je optužena za kršenje ljudskih prava .(a) Statuta: Cilj Vijeća Europe je postići bolju povezanost među svojim članova sa svrhom očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koji su im zajednička baština i koja olakšava njihov ekonomski i socijalni napredak. u Beogradu 1978. – odustaje se od socijalističkih doktrina. Moskva 1991. Vijeće se bavi: zaštitom demokracije i vladavine prava zaštitom ljudskih prava. 4. Osnovana je 1973. SIDA. posebno: socijalnih prava. u Parizu 1989. 5. razmatraju pitanja i donose odluke. zlouporabu opojnih droga i organiziranog kriminala poticanjem demokratske stabilnosti kroz reforme. ksenofobiju. Druge konferencije: 1. b) održavanje bilateralnih sastanaka c) skretanje pažnje drugim članicama KESS-a na slučaj ili situaciju d) iznošenje pitanja na konferencijama. u Kopenhagenu 1990. 1975. uključujući diskriminaciju. sastanak u Parizu (šefovi država i vlada) na kojem je usvojena Povelja za novu Europu (1990). zagaĎenje okoliša. 2. Usvojen je i Berlinski mehanizam kojim se sve zemlje članice KESS-a mogu sazvati da suraĎuju prilikom izvanrednih neprilika gdje se krše načela Helsinškog završnog akta 7. 6. u Madridu 1983. usvaja se Zaključni dokument koji je sadržavao odjeljak „Ljudska dimenzija Kess-a“ u kojem je ureĎen promatrački mehanizam koji se satoji od 4 faze: a) razmjena informacija i odgovori drugim državama na zahtjev.Članak 1. u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima promocijom europskog kulturnog identiteta i raznolikosti. uspostavljeni su organi KESS-a. 15. u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina problemima kojima se suočava europsko društvo. – nakon raspada istočnog bloka. godine pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS). u skladu s Europskom socijalnom poveljom jezičnih prava. u skladu s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima slobodom medija. F) ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS) jest meĎunarodna organizacija.

jednak tretman muškaraca i žena. G) EUROPSKA UNIJA Europska unija (kratica EU) jedinstvena je meĎuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država. Najznačajnija su: kontrola naoružanja. Iako je EU ekonomska organizacija. nacionalnost. godine. a u njoj se nabrajaju osnovna prava radnika: sloboda kretanja. 17. vjeroispovijest. ali donešena odluka nije pravno obvezujuća. nadzor izbora i privrede te zaštita okoliša. sukazivanje na socijalna i ekonomska prava u pogledu zaštite radnika te slobodnog prometa dobara i usluga. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. MeĎu 56 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz Europe. koji se brine da se poštuju prava i osnovne slobode predviĎene Europskom konvencijom. diplomacija. sloboda kretanja i nastanjivanja. ljudska prava.1995. Francuske. Europska unija danas broji 27 država članica. sloboda udruživanja.). a garantira osnovna prava pojedinaca bez razlike na rasu. donešena je 1989. godine izmeĎu šest država (Belgije. Ameriĉki sustav za zaštitu ljudskih prava -odnosi se na dva pravna izvora: 1) Povelja organizacije američkih država (OAD) – odnosi se na sve države članice 2) Američka konvencija o ljudskim pravima – obvezuje samo članice ugovornice Povelja OAD: usvojena je 1948. središnje Azije i Sjeverne Amerike. nagraĎivanja. Europski sud je osnovan 1952. zaposlenja. – u okviru OAD-a je formirana i MeĎuamerička komisija za ljudska prava..Bavi se nizom sigurnosnih pitanja. socijalna i zdravstvena zaštita. 1989. 7 studenoga 1993. osiguranje radnih i životnih uvjeta. Njemačke. mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti. preimenovana u OESS 16.. koja kontrolira da . KESS je 1. demokratizacija. Povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika. Europska unija formalno je uspostavljena 1. Stvoren je i Europski sud pravde. nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. Luksemburga i Nizozemske).1. Europski parlament usvojio je Deklaraciju o osnovnim ljudskim pravima i slobodama. spol. ali koju Europski sud nije dužan primjenjivati. Italije. godine i ima sjedište u Luxembourgu. područje ljudskih prava je u odreĎenoj mjeri dotaknuto u pitanjima: zabrana svakog oblika diskriminacije. stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta 1992. svaki graĎanin EU može podnijeti zahtjev Europskom parlamentu za kršenje prava.

Protokolom iz San Salvadora (1988) garantiraju se još neka ekonomska. a na daljnje razmatranje šalje (Skupštini šefova država i OAJ) pitanja koja se odnose na postojanje niza ozbiljnih i masovnih kršenja ljudskih prava. Klasifikacija prava na osnovu njihove društvene prirode: GraĊanska i politiĉka prava tiču se u prvom redu odnosa pojedinca i države.. 1981. iako nema organa za izvršenje. za davanje savjetodavnih mišljenja (mogu ih tražiti i zemlje OAD-a). koji zaključuje sporazume na temelju konzultacija sa nevladinim organizacijama. pr. (izraĎena po uzoru na Europsku konvenciju). – može joj se obratiti svatko kome su kršena prava po konvenciji.1963. Obraćanje komisiji je moguće. mir. člankom 71 Povelje UN-a je omogućeno sudjelovanje nevladinih udruga u radu vladinih organizacija putem EKOSOK-a. Afričkom poveljom je osnovana i Afrička komisija za ljudska prava (ali ne i sud). 20. Štiti pravo naroda na razvoj. zdravu životnu okolinu.. 1990. neosporne i obvezne. iako ju SAD nikad nisu potpisale. ali i drugu. MeĎunarodna komisija pravnika. KLASIFIKACIJA LJUDSKIH PRAVA LJP i slobode mogu se klasificirati na razne načine. 8 19. (1965. Nevladine organizacije i ljudska prava Npr. Druga posebnost je da navodi dužnosti pojedinca u odnosu na obitelj. Afriĉki sustav zaštite ljudskih prava Organizacija afričkog jedinstva (OAJ). i društvenu i državnu zajednicu. Svjetsko vijeće crkava. pravo na privatnu sferu i prava vezana za krivični postupak. su pravo na život. naglašavaju autonomiju čovjeka u odnosu na državu. Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda (Bandžulska povelja) – sadrži prvu generaciju ljudskih prava. u Buenos Airesu je postala i formalni organ. Mogu im se obraćati samo države ugovornice i komisija. usvojena je Američka konvencija o ljudskim pravima. MeĎunarodni helsinški odbor. .zemlje članice poštuju osnovna ljudska prava. najvažnije je da ukažemo na razvrstavanje prava i sloboda na osnovu njihove društvene prirode i vrste njihovih nosilaca. GraĎ. ali i svaka treća zainteresirana stranka (osobe i nevladine organizacije). usvojen Protokol o ukidanju smrtne kazne. Tipična graĎ. pr. Amnesty International. 18. presude suda su konačne. 1969. MeĎuamerički sud za ljudska prava – ima 7 članova koji se biraju meĎu uglednim pravnicima. i djelomično treću. Protokolom uz Povelju). socijalna i kulturna prava. MeĎunarodni odbor crvenog križa.

9 24. generacija – obuhvaćaju se prava i zahtjevi za pravima nastali poslije 2. zato se pojam diskriminacije u prvom redu mora graditi na osnovu opisa u nekim posebnim ugovorima. aktivno i pasivno biračko pravo i pravo na pristup javnoj službi. i početkom 19. socijalna i kulturna prava. svjetskog rata. Ova su prava u prvom redu zasnovana na načelima jednakosti i solidarnosti. Načelo jednakosti se ispostavlja kao načelo nediskriminacije. koja je preuzeta iz lat. GraĎ. . pravo na hranu itd. i politička prava zasnovana su na načelu slobode. INDIVIDUALNA I KOLEKTIVNA PRAVA Individualna prava su ona koja pripadaju osobi kao pojedincu. jeste „razlikovanje“. Ekonomska. OPĆI UVJETI POD KOJIMA SE UŢIVAJU LJUDSKA PRAVA --23. jezika. generacija . 2. „Generacije“ ljudskih prava – neki autori i organizacije ljudska prava dijele u generacije: 1. pravedan društveni položaj kako bi stvarno mogli da uživaju graĎ. pravo na zdravu životnu okolinu. kao zabrana diskriminacije meĎu ljudima. ograničavanje ili davanje prvenstva“ koje se zasniva na nekom nedozvoljenom razlogu i „ima za cilj ili poslijedicu ugrožavanje ili onemogućavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. vjerske) grupe ljudi koja imaju neka zajednička obilježja. To su prava koja posjeduju ljudska bića zato što su ljudska bića.to su prava nabrojana u velikim dokumentima graĎanskih revolucija s kraja 18.. a Kolektivna ljudska prava – su ona koja pripadaju skupini ljudi ( tipično kolektivno pravo je pravo na samoopredjeljenje) prava manjine su isto tako kolektivna prava (nacionalne. NAĈELO JEDNAKOSTI Osnovno načelo suvremenog prava o ljudskim pravima jeste da su svi ljudi jednaki. Ona je „svako razlikovanje. Zabrana diskriminacije je jedno od najvažnijih kolektivnih prava. prava čovjeka da učestvuju u upravljanju državom i zajednicom.Politička prava su prava participacije. dakle graĎ. POJAM DISKRIMINACIJE Opći instrumenti o ljudskim pravima ne definiraju u potpunosti diskriminaciju. i politička prava. generacija – ekonomska. Prihvaćanje nejednakosti ljudi ruši se cijeli koncept ljudskih prava. socijalna i kulturna prava su usmjerena na to da ljude dovedu u sličan. Originalno značenje riječi „diskriminacija“. 3. 21. i politička prava.st. isključivanje. U suštini svako pravo ima kolektivnu dimenziju 22. tj. IzmeĎu ta dva prava formira se i pravo pojedinca da u zajednici uživa s drugima neko pravo. kao što su pravo na razvoj.

nacionalnog i socijalnog porijekla. Cilj ovakvih mjera je da se ispravi povijesna nepravda i da se svi ljudi postepeno dovedu u stanje stvarne jednakosti.U području LJP diskriminacija predstavlja razlikovanje u pogledu posjedovanja i opsega prava koje nije dozvoljeno zbog osnova i načina razlikovanja. vrijeĎaju ih i ucjenjuju. vojska. ovakve odredbe su postavljene i u čl. prestaju se kriti iz straha od prijezira okoline. U suvremenom meĎunarodnom pravu zabranjeno je razlikovanje na osnovu rase.). No u novije vrijeme takav stav prema tim osoba se promijenio. koja je najčešće zemlja njihovog državljanstva. tj. spola. roĎenja i drugog statusa. Države su ovlaštene da u korist povijesnih zapostavljenih grupa preduzimaju pozitivne mjere. Osim tamo. Ove mjere moraju biti privremene. i čl. Neke društvene grupe ulaze u eru nediskriminacije s teretom prošlosti. zato im je položaj čak i teži od položaja apatrida. boje. 25. zarobljenike i civilno stanovništvo. 26. Ova se vrsta diskriminacije propisuje otvoreno.5 PGP-a.. Čak i kada im ga njihova država ne oduzme. Takve osobe isključuju se iz nekih zanimanja (školstvo. imovine. diskriminaciji i kažnjavanju. oni su samo formalno njeni državljani jer od nje ne mogu očekivati zaštitu. političkog ili drugog uvjerenja. ruganju. dopušta im se sklapanje braka i posvajanje djece (Danska.). oni počinju slobodno izlaziti na ulice. vjeroispovijedi. UGROŢENE KATEGORIJE Osobe ukljuĉene u oruţane sukobe – u ratu izvjesne kstegorije ljudi gube zaštitu i podršku svoje države kada se naĎu u vlasti neprijateljske strane. pravnim normama. Ţene – u mnogim društvima se osobe ženskog spola stavljaju u nepovoljniji položaj od muškarca. Švedska. a još češće provodi u praksi. zato je zaštita LJP počela u ovoj područja i odnosila se na ranjenike. gdje se .17 Europske konvencije. Seksualni odnos istog spola smatrao se kaznenim djelom. koje se često nazivaju preferencijalni tretman ili afirmativna akcija. Izbjeglice – to su osobe koje zbog straha od proganjanja napuste zemlju u kojoj prebivaju. O tome vodi računa Univerzalna deklaracija. Zaštitom osnovnih prava i interesa tih kategorija bavi se humanitarno pravo. da traju dok se pripadnici zanemarene grupe ne izjednače s ostalima. Osobe bez drţavljanstva ( apatridi ) – su u teškom pravnom i faktičnom položaju jer su svugdje stranci i ne uživaju zaštitu ni jedne države. Osobe drukĉije seksualne orijentacije – homoseksualci i lezbijke su u skoro svim država svijeta izloženi napadima. jezika.. „Pozitivna diskriminacija“ – mjere za ispravljanje posljedica ranije diskriminacije. Norveška. smatraju ih „nenormalnima“ i bolesnima. ZABRANA ZLOPORABE LJUDSKIH PRAVA Korištenje prava i sloboda s jasnom namjerom da se ona ukinu..

Nitko ne može biti samovoljno lišen života. mora biti izrečena u skladu sa zakonom koji je važio u trenutku kada je krivično djelo izvršeno. Ovo pravo mora biti zaštićeno zakonom. Ako je pobačaj dobrovoljan. žele da okončaju nepodnošljiv život ali. u okvir prava na život spada i pravo svakog osuĎenika da traži pomilovanje i zamjenu kazne. apsolutno je zabranjeno izricanje smrtne kazne osobi mlaĎoj od 18 god. kao neizlječivi bolesnici. PRAVO NA ŢIVOT Ako bi se postavilo koje ljudsko pravo je najvažnije. 27. Ovo će se pravo štititi zakonom. ZABRANA MUĈENJA I SVIREPIH. može se koristiti amnestijom. odgovor bi sigurno bio: pravo na život! Bez zaštite samog života. bez obzira kada se sudi. uživanje drugih prava je ugroženo pa i nezamislivo. pravo nje i njenog bračnog druga da planiraju obitelj dolazi u sukob s pravom zametka na život. Pobaĉaj ( abortus ) predstavlja nasilni prekid trudnoće uz žrtvovanje ploda ( fetusa ). Npr. . tj. Svako ima pravo da mu se poštuje pravo na život. U vezi s pravom na život nastaju brojna pitanja. kojima bi se demokracija otklonila. ne može se izvršiti nad trudnom ženom. obavljen uz pristanak ili na zahtjev trudne žene. 28. Pri tom se uglavnom misli na one koji. pravo žene da raspolaže svojim tijelom.još dodaje da se države ne mogu pozivati na meĎunarodne ugovore da bi ukinule postojeća prava zbog toga što u njima nisu spomenuta. Svako ljudsko biće ima uroĎeno pravo na život. Opasnost od uvoĎenja teokracije ili demagogije u nekim zemljama. ili da se prava manjina mogu smanjiti jer su bila iznad 10 meĎunarodnih standarda. bitan je uzrast u trenutku izvršenja kaznenog djela. od kojih najveću pažnju izazivaju pobačaj i eutanazija. ne može se tvrditi da se jednom ukinuta smrtna kazna može ponovno uvesti samo zato što ju PGP donekle tolerira. ne može biti izrečena a da se pritom povrijedi neko drugo zaštićeno PGP ili Konvencijom o genocidu. NEĈOVJEĈNIH ILI PONIŢAVAJUĆIH POSTUPAKA I KAZNI Muĉenje ( tortura ) je jedan od najstarijih i nažalost danas najraspostranjenijih vidova unižavanja ljudskog dostojanstva i povrede ljudskih prava. za razliku od samoubojstva. koja predstavlja kolektivno pomilovanje.. traže od drugoga (najčešće liječnika) da im u tome pomognu. Smrtna kazna: može se izreći samo za najteža kaznena djela ( umišljajni zločini sa smrtnim i krajnje teškim posljedicama). u načelu od trenutka začeća! Eutanazija je lišavanje života ljudskog bića na njegov vlastiti zahtjev.

st.Mučenje se dugo priznavalo kao sasvim zakonit dio istražnog postupka u želji da se doĎe do priznanja okrivljenoga. Svako javno izvršenje smrtne kazne je nečovječno i ponižavajuće. PGP s osobama lišenim slobode „ima se postupati čovječno i s poštovanjem uroĎenog dostojanstva ljudske osobnosti“. Postupanje s osobama lišenim slobode – te osobe su bolesnici u psihijatrijskim ustanovama. . neĉovjeĉno ili poniţavajuće postupanje i kaţnjavanje – ostali zabranjeni postupci i kazne nisu precizno opisani. Ovo pravo ne može se ukinuti ni ograničiti proglašenjem izvanrednog stanja. zatvorenici i pripadnici oružanih snaga u onoj mjeri u kojoj im je sloboda ograničena. Mučenje ne može zakonito ni z akoga da proizvede nikakve povoljne poslijedice: korištenje iskaza datih pod prinudom protivno je njegovoj zabrani i predstvalja povredu prava na ispravno suĎenje. ali ne kao što se to nekada činilo diskriminiranjem zbog statusa udate žene ili izvanbračnog djeteta. Jamajka) osuĎenici na smrt godinama u posebnim zatvorskim krilima tzv. Ovakvo neprekidno iščekivanje smrti je psihički nepodnošljivo i sve se češće smatra povredom ljudskih prava osuĎenika. kao što su maloljetnost ili duševna bolest. Izraz „mučenje“ označava svaki čin kojim se nekoj osobi nanosi velika bol ili patnja. PRAVO NA DRŢAVLJANSTVO Državljanstvo se stječe roĎenjem ili priroĎenjem (naturalizacijom). 29. fizička ili duševna. ratni zarobljenici. koje se smatralo krunskim dokazom njegove krivice. koja može biti ograničena iz uobičajenih razloga. 10. PRAVO NA STATUS ---30. 11 Zabrana nedobrovoljnog podvrgavanja znanstvenim eksperimentima – podvrgavanje osoba medicinskim ili znanstvenim opitima bez njenog slobodnog pristanka izjednačava se s mučenjem. a kada je ponižavanje u pitanju naglasak je više na psihičkom trpljenju zbog povrede dostojanstva nego na fizičkoj patnji. Prema čl. PRAVO NA LIĈNOST (OSOBNOST) Ovo pravo podrazumijeva pravnu. 31. „hodnicima smrti“ čekaju na izvršenje kazne. ali ne i uvijek i poslovnu sposobnost. RoĎenjem se stječe na 2 načina: 1. iste su prirode kao i mučenje ali je nanesena bol manjeg inteziteta. U nekim zemljama (SAD. da bi se mogla kazniti za dijelo koje je izvršila ili se sumnja da je izvršila. s ciljem da se od nje ili neke treće osobe dobiju obavijesti ili priznanje. 1. Surovo.

pruža usluge vlasniku a da svoj položaj ne može da promijeni.8 PGP. 29 smatra svaki rad ili usluga koji se iziskuju od nekog bez njegovog pristanka i pod prijetnjom kazne. S ropstvom se izjednačavaju i slijedeće situacije: ropstvo zbog duga koje nastaje tako što se dužnik obvezuje da otplatu duga zajamči svojim uslugama ili uslugama osoba nad kojima se stara. dijete dobije državljanstvo one države na teritoriju koje je roĎeno (pravo tla). mogućnost tjelesnog kretanja u širokom prostoru i po slobodnom izboru. U SAD je ropstvo bilo dozvoljeno sve do 1863. 33. 1926. 12 kmetstvo poznato kao „normalno“ stanje u doba feudalizma. PRAVO NA (FIZIĈKU) SLOBODU Sloboda je širok pojam i obuhvaća bar mogućnost da se uživaju sva ljudska prava. Prema ovim ugovorima: rob je ljudsko biće nad kojim postoji. sloboda okupljanja itd. Naturalizacijom stranac dobije novo državljanstvo na osnovi molbe i uz dokaz ispunjenih nekih zakonskih uvjeta. poslije 2. ZABRANA ROPSTVA Nastojanja da se ukine ropstvo označavaju početak meĎunarodne suradnje za obranu osnovnih ljudskih prava. Svako dijete ima pravo da stekne državljanstvo. trgovine robljem i ustanova i prakse sličnih ropstvu iz 1956. rata potpisana je Dopunska kovencija o ukidanju ropstva.dijete naslijeĎuje državljanstvo roditelja (pravo krvi) i 2. postoji još i danas i ispostavlja se kao dužnost onoga koji radi na zemlji koja pripada drugome. ali se zabrana samovoljnog i nezakonitog . ZABRANA NEZAKONITOG I SAMOVOLJNOG LIŠAVANJA SLOBODE Lišenje slobode je najčešće povezano s kaznenim postupkom.). pravo vlasništva. 32. no sve ovisi hoće li mu dotične države to dopustiti. ne smije se miješati s pripadnošću naciji (nacionalnošću). Čovjek može imati 2 (bipatrid) ili više državljanstva. u Briselu je 1890. potpisan Akt protiv ropstva. 34. U najužem smislu riječi pod slobodom se u prvom redu podrazumijeva fizička sloboda. u potpunosti ili djelomično. Državljanstvo. kao veza s državom. i čl. prinudni rad se prema Konvenciji br. prodaju i prevoženje robova. koja se često formuliraju i kao „slobode“ (sloboda kretanja.svj. pod okriljem Društva naroda usvojena je Konvencija o ukidanju ropstva i trgovine robljem. Trgovina robljem obuhvaća stjecanje roba silom ili kupovinom.. Državljanstvo se gubi: voljom državljanina ili kaznom gubitka državljanstva. da uz nagradu ili bez nje.

kakve se npr. kontrole useljavanja. Iako izgleda sasvim prirodno ovo pravo se mnogo ograničavalo i još se ograničava. jer se u tom pogledu još uvijek nalazi u nadležnosti svoje države. Pravo ulaska na teritorij strane države ne postoji. pa čak i ako je izbjeglica. Protjerivanje stranca koji nezakonito boravi na teritoriju države u načelu je uvijek dozvoljeno. sprječavanja zaraza. kao što se slobodno može napustiti teritorij vlastite države. Prava osoba lišenih slobode – čak i kada je lišavanje slobode samo po sebi ispravno. Ako je u pitanju kazneni postupak. država ima pravo da protjeruje i strance koji su zakonito na njenom teritoriju. ali pri tome mora poštovati neke proceduralne uvjete. a u najkraćem roku i za što ga se optužuje. 35. Protjeranome se ostavlja mogućnost da ode u drugu zemlju po svom izboru. pravosudni postupak u kojem sudbena vlast neke zemlje predaje sudbenoj vlasti druge zemlje osobu radi kaznenog postupka ili radi izdržavanja već pravomoćne kazne. Države ljubomorno čuvaju svoje suverene ovlasti da odlučuju o ulasku i nastanjenju stranaca. uhićeniku se odmah mora priopćiti razlog uhićenja. . Lišenje slobode nije zakonito ako zakonom nisu propisani razlozi za njega i postupak po kojem se provodi. SLOBODA KRETANJA Sloboda kretanja unutar drţavnog teritorija – državljani i stranci (kojima je dopušten ulazak na teritorij države) mogu se slobodno kretati i odlučiti gdje će se nastaniti unutar teritorija države. Nekada se ova ograničenja odnose samo na strance. tako se i u nju slobodno može vratiti. Sloboda meĊunarodnog kretanja – u stara vremena granice na kopnu nisu bile jasno obilježene i stogo kontolirane pa njihov prelazak nije bio otežan. Državljanin ima pravo na putovnicu i onda kada duže živi u inozemstvu. On mora u najkraćem roku (od nekoliko dana što se često ne poštuje i uhićenik duže ostaje u rukama policijskih organa ) biti doveden pred sud ili drugog službenika sa sudskim ovlaštenjima i mora mu se u razumskom roku suditi. Ekstradicija je izručenje. primjenjuju radi liječenja. uhićenik ili osoba u sličnom položaju treba da što manje trpi zbog lišenja slobode koje nije definitivno i razlikuje se od izdržavanja vremenske kazne.ponašanja vlasti odnosi i na ostale oblike ograničavanja fizičke slobode. Protjerivanje stranaca – je nareĎenje državnog organa strancu da napusti teritorij države u odreĎenom roku. može se ograničiti zakonom samo iz uobičajenih razloga koji se odnose i na većinu drugih prava.

U tom pogledu ne može biti nikakvog razlikovanja čak ni kada je riječ o strancima. sveto mjesto. Ako je poslije izvršenja djela kazna zakonom ublažena. da bi se u 20. Ovo je jedno od osnovnih načela kaznenog prava. PRAVO AZILA ( PRAVO NA UTOĈIŠTE) U meĎunarodnom pravu se pod „pravom azila“ podrazumijeva pravo države da na svom teritoriju ili na mjestu koje je pod njenom kontrolom pruži utočište strancu za koga smatra ugroženim. kada se svatko mogao spasiti opasnosti i kaznenog gonjenja ako se skloni na neko zaštićeno. Nije svaka država koja se zove „sud“ dostojna toga imena.). 39. Ono se ubraja u prava koja se ne mogu ukidati ni ograničavati ni kada je proglašeno izvanredno stanje. Prikrivena ekstradicija postoji onda kada se stranac jednostavno predaje organima strane države radi provoĎenja kaznenog postupka. Pravo azila može se promatrati i kao pravo čovjeka da dobije utočište. PRAVO NA PRAVNU SIGURNOST I PRAVEDNO POSTUPANJE --38. PredviĊenost kazne (nulla poena sine lege) – nitko ne smije biti osuĎen na kaznu koja nije bila zakonom propisana u trenutku izvršenja ili na kaznu koja je stroža od nje.Većina država zabranjuje izdavanje vlastitih državljana. tj. čovječnosti. PRAVO NA PRISTUP SUDU I POŠTENO SUĐENJE Suvremeno pravo o ljudskim pravima polazi od toga da o stvarnom uživanju ljudskih prava mogu najbolje da prosuĎuju nezavisni i nepristrani sudovi. pa se ekstradicija u pravilu odnosi samo na strance. ZABRANA RETROAKTIVNOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA Uvjet da kazneno djelo bude zakonom utvrĊeno (nullum crimen sine lege) – načelo prema kojem nitko ne može da bude kazneno odgovoran zbog postupka koji u vrijeme izvršenja nije bio zakonom opisan kao kazneno djelo. Nitko ne može da se poziva na ova prava i pogodnosti ako je izvršio meĎunarodno kazneno djelo (zločin protiv mira. Uloga suda je veoma važna ako prava pojedinca ugrožava sama država. *Pravo na ravnopravan pristup sudu – svatko ima pravo da se obrati sudu pod jednakim uvjetima. Pojam takvog prava potječe iz pradavnih vremena. 37.st. pojavio zahtjev da se ovo pravo prizna na teritoriju strane države. 13 36. ratni zločin itd. počinitelj kaznenog djela će biti osuĎen na blažu kaznu. . Ovaj se običaj izgubio. izvršna vlast.

*Pravo na poštovanje obiteljskog ţivota – značenje izraza „obiteljski život“ teško je precizno odrediti. Presuda se mora javno priopćiti.svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. *Naĉelo javnosti – postupak pred sudom mora da bude dostupan javnosti. Prisutnost publike i novinara može se ograničiti kada to iziskuju interesi morala. Teret dokaza je na tužiocu. radi poštovanja prava na privatni život. 40. s jedne strane. pravo na uspostavljanje i njegovanje odnosa s drugim ljudskim bićima. Ovaj izraz se može odnositi i na telefonske . *Pravo na naknadu štete zbog neosnovane osude *Zabrana ponovnog suĊenja (ne bis in idem) – nikome se ne može ponovno suditi zbog istog kaznenog djela ako je već bio osuĎen ili osloboĎen odgovornosti konačnom presudom. postupak treba da bude takav da ih poštedi traumatičnih iskustava i da ih za uvijek ne obilježi kao prijestupnike. zaštićen od javnosti. da budu prisutne suĎenju i da jednako raspolažu pravnim lijekovima. obiteljskog života. PRAVO NA POŠTOVANJE PRIVATNOSTI Pravo na privatnost predstvalja zbirni naziv za zaštitu nekoliko raznorodnih prava. *Prava maloljetnika – država u postupku pred sudom mora voditi računa o uzrastu maloljetnika. PRAVO NA OSOBNO DOSTOJANSTVO ---14 41. seksualni život itd. *Pravo na privatni ţivot – privatni život predstavlja privatnu sferu. ako bi škodilo interesima pravde. pravo čovjeka da živi kako želi. javnog poretka. Dozvoljena su fakultativna ograničenja. što znači da mora biti usmen i otvoren. *Pravo na poštovanje prepiske – komunikacija pisanjem. jer se obiteljski život zasniva na prefinjenim kombinacijama emocija. i to prava na poštovanje privatnog života. one mora da doĎu do riječi. kao kad su u pitanju privatni. *Pravo na poštovanje doma (stana) – stan svakog čovjeka i obitelji je nepovrediv. i osobnih i društvenih dužnosti. osim kada to nije u interesu maloljetnika ili ako je riječ o bračnom sporu ili starateljstvu nad djecom. nepovredivosti doma i prepiske. kao i časti i ugleda pojedinca. nacionalne sigornosti. *Pretpostavka nevinosti . Pravo na privatni život zaštićeno je svim meĎunarodnim instrumentima. s druge strane.Ravnopravnost mora da postoji i izmeĎu stranaka tijekom cijeloga postupka. obiteljski život i prepiska.

Pravo na udruživanje je pravo pojedinca. 42. Pravo na formiranje sindikata uključuje pravo sindikata da donose vlastita pravila. kao i njegovo pravo na državljanstvo.. individualno pravo a ne pravo bilo kakve grupe. Specifičnost eko. U vezi s brakom. *PESK se bavi pitanjima prava na obrazovanje sindikata i time slobodu udruživanja uvodi u krug ekonomskih i socijalnih prava. Ako štrajk nije dozvoljen ili je bitno ograničen onda sindikati gube svoju svrhu. soc. EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA Ekonomska i socijalna prava su ona ljudska prava kojima se štiti ekonomski i socijalni položaj pojedinca. 45. u atmosferi sreće. Prepiska svakog pojedinca je načelno zaštićena. 44. Dijete ima pravo na ime odmah po roĎenju.razgovore. jer su sredstva za njihovo provoĎenje ograničena i zavise o stupnju ekonomske razvijenosti jedne države. iako kao političko pravo ne bi bilo ostvarljivo bez zajednice s drugima.. ljubavi i razumijevanja. da upravljaju svojim poslovima i da osnivaju sindikalne saveze. treba rasti u obiteljskoj sredini. PRAVO NA OBRAZOVANJE SINDIKATA *Pojedinac će svoja individualna prava. i kulturnih prava je u tome da se ova prava ne mogu u potpunosti provesti za kratko vrijeme.). Zato ovo pravo mora biti zaštićeno i najvišim pravnim aktima svake zemlje. najbolje moći ostvariti i obraniti udružen s drugima. Univerzalna deklaracija zajedno sa slobodom udruživanja jamči pravo na slobodu mirnog okupljanja. Ova prava imaju za svrhu da svima osiguraju život dostojan čovjeku i da osiguraju ekonomsku nezavisnot. Pridjev „mirno“ ograničava pravo na okupljanje. POSEBNA ZAŠTITA OBITELJI I DJETETA Brak i obitelj uživaju posebnu društvenu zaštitu. kao i na prijenos informacija putem telekomunikacijskih sredstava (faksovi.. predstavlja manje formalan skup od „udruživanja“. Ukoliko bi nadležni organi imali razumne razloge da vjeruju da planirano okupljanje neće imati „miran“ karakter oni bi mogli zabraniti takve manifestacije. 43. SLOBODA MIRNOG OKUPLJANJA „Okupljanje“ označava susretanje s ljudima. PGP pak ne jamči svakome ovo pravo. 15 . nego samo priznaje pravo mirnog okupljanja. *Pravo na štrajk – ovo pravo predstavlja svojevrsnu garanciju istinitog sindikalnog udruživanja. supružnici su ravnopravni u pogledu meĎusobnih graĎanskopravnih prava i obveza i u svom odnosu prema djeci. u toku braka i u slučaju njegovog raskida. elektronska pošta. SLOBODA UDRUŢIVANJA. pa i ona meĎunarodno garantirana. ima pravo na mišljenje i izražavanje.

pri čemu rad jednake vrijednosti treba da bude jednako nagraĎen.znači da svaki pojedinac ima pravo da uživa najviši dostupni standard fizičkog i mentalnog zdravlja. 47. izbor rada i mjesta gdje će se taj rad obavljati. poboljšanje ishrane. Socijalna pomoć podrazumijeva naknadu koju pojedinci dobivaju na osnovu svog položaja (npr. povrede na radu ili umirovljenje. čiji je značaj u tome što omogućava ekonomsku nezavisnost pojedinca. Kod socijalnog osiguranja radnici izdvajaju odreĎeni dio svoje plaće da bi oni i članovi njihove obitelji kasnije imali pravo na odreĎenu naknadu. 50.. nezaposleni. stanovanje. pravo na besplatnu pomoć prilikom traženja posla). 49. razumna ograničenja dužine radnog vremena. *Pravo na pravedne i povoljne uvjete rada – radnici imaju pravo na pravednu plaću.u najširem smislu podrazumijeva pravo na socijalno osiguranje i pravo na socijalnu pomoć. U PESK-u se navodi da: Države ugovornice priznaju pravo svakome na životni standard dovoljan za njega i njegovu obitelj. PRAVO NA DOSTOJAN ŢIVOTNI STANDARD Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima govori da svatko ima pravo na standard života koji osigurava zdravlje i blagostanje. Ono podrazumijeva pravo da svatko ima mogućnost da osigura sredstva za život radom koji je slobodno izabrao ili prihvatio (pravo na izbor zanimanja. u slučaju bolesti. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST .) mnogo važnije za poboljšanje zdravlja nego što je to neposredna medicinska zaštita. Radnici imaju pravo na odmor i slobodno vrijeme. što je jedan od preduvjeta slobode. odjevanje. podrazumijevajući odgovarajuću ishranu. osigurati im dnevni i nedjeljni odmor. a posebno ne podrazumijeva pružanje besplatne zdravstvene zaštite.. Pravo na zdravlje ne podrazumijeva da država treba jamčiti zdravstvenu zaštitu. Smatra se da je poboljšanje općih uvjeta života (npr. Na taj se način neposredno povezuje zaštita ljudskog dostojanstva kao temeljnog ljudskog prava.46. Nije dozvoljeno praviti razlike izmeĎu muškarca i žene u pogledu plaće za isti rad. PRAVO NA RAD I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA *Pravo na rad – predstvalja jedno od osnovnih socijalnih prava. povremeno plaćeno odsustvo i plaćene državne praznike. 48.) a čiji su izvor javni fondovi koji se popunjavaju iz poreza. PRAVO NA ZDRAVLJE . prostitucijom itd. invalidi itd. Pravo na standard bi trebalo osigurati da nitko ne bude u situaciji da se mora izlagati poniženjima da bi preživio (prosjačenjem.. i stalno poboljšanje životnih uvjeta.). POSEBNA ZAŠTITA MAJKI I DJECE .. npr. čista voda itd.

MeĎunarodna organizacija rada je zaštitila majčinstvo na meĎunarodnom nivou (1919. kao i da se trude da postepeno uvedu besplatnu nastavu. Posebna zaštita majkama je u prvom redu: osiguranje odsustva prije i poslije poroĎaja. 53. Tako PESK propisuje da osnovno obrazovanje mora biti obavezno. (UN 1989) 16 51. pravo na uživanje rezultata znanstvenog napretka. političkih. Osnovna svrha ovog prava je da spriječi indoktrinaciju djece od strane države. PRAVO NA UĈEŠĆE U KULTURNOM ŢIVOTU .. kao i pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa autora znanstvenih i umjetničkih djela. Prije samog razvoja koncepta ljudskih prava. Danas se smatra da zaštita majki prije.godine potrebne za rad. moraju biti zaštitćeni od društvenog i gospodarskog iskorištavanja. graĎ.su usmjerena na očuvanje. Zaštita djece: po ESP. ekonomskih i socijalnih. Ona obuhvaćaju pravo na sudjelovanje u kulturnom životu. razvoj i širenje kulture i nauke. pa je nedozvoljeno praviti bilo kakvu diskriminaciju u tom pogledu. države imaju obvezu da ga učine općim i dostupnim svima. 12 tjedana. KULTURNA PRAVA .Obitelji se kao „osnovnoj i prirodnoj ćeliji društva“ daje veliki značaj. te zabrana rada djece na poslovima koji su štetni za njihovo zdravlje i moral. dovode ih u opasnost ili mogu sprječiti njihov normalan razvoj. moralno ili filozofsko gledište. Što se tiče srednjeg obrazovanja.). ESP (Eur. nego daje doprinos ravnopravnosti žena. njegov značaj je mnogo veći. od fizičkih i moralnih rizika. U tom smislu se traži min. socijalna povelja) navodi duljinu trajanja porodinskog odsustva na min. besplatno i dostupno svima.. Na prvom mjestu podrazumijeva pravo da se stekne obrazovanje. tijekom odgoja i razvoja djece. PRAVO NA OBRAZOVANJE Iako se pravo na obrazovanje obično promatra kao jedno od kulturnih prava. Prava djeteta su posebno zaštićena Konvencijom o pravima djeteta. država ne smije u školama da promovira nijednu posebnu religiju. budući da obrazovanje predstavlja preduvjet za potpuno uživanje drugih ljudskih prava. 52. tijekom i nakon poroda ne zaštićuje samo obitelj kao takvu. Posebno se ističe važnost zaštite u doba zasnivanja obitelji. Pravo na obrazovanje obuhvaća i jednak pristup obrazovanju. sigurnost prihoda tijekom porodinskog razdoblja..

Njegova suština je u tome da država ima obvezu da poštuje pravo pojedinca da izražava i razvija svoju kulturu.. te se tu svrstavaju i prava solidarnosti . 55. Pripadnici jedne kulture mogu sprječavati pripadnike druge u sudjelovanju u kulturnom životu. ali kao pravo naroda. proklamativna prava. Zato se danas ne može zamisliti ni jedan moderan politički program u ekonomski razvijenim zemljama.je opće kulturno pravo. a ne država. USTAVNI TRETMANI LJUDSKIH PRAVA U BIH .. posebno pravo na život i prava na zdravlje. 54. *Pravo na upravljanje nacionalnim resursima – ovo pravo se može promatrati i kao sastavni dio prava na samoopredjeljenje naroda. kao i da koristi proizvode kulture. pošto se pojedinac samo posredno mogao nazreti kao njegov nosilac. po prvi put izričito. koji kao jedan od ciljeva ne proglašava i borbu za zdravu životnu okolinu. Pravo na mir i sigurnost je definirano. predstavlja pravo pojedinca da sudjeluje u društvenom životu jedne zajednice. MeĎutim. resursima. Načela solidarnosti i prijateljskih odnosa ureĎivat će odose izmeĎu država. *Pravo na zdravu ţivotnu okolinu (sredinu) – ekološke katastrofe koje su potresle čovječanstvo su pokazale da bez zdrave životne okoline nema uživanja ni drugih ljudskih prava.. Univerzalna deklaracija: Svatko ima pravo na društveni i meĎunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni. to još uvijek nije dovoljno da se tvrdi da ona nisu ljudska prava. Ovo pravo mogu da ugroze i drugi ljudi. Ovakvo gledište se brani time što narod teško može slobodno odlučivati o svom političkom statusu bez kontrole nad svojim nac. PRAVA SOLIDARNOSTI – POJAM. ZNAĈAJ I PRAVNA PRIRODA Prava „treće generacije“ su po našoj sistematizaciji tzv. u Afričkoj povelji: Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i sigurnost. POJEDINA PRAVA SOLIDARNOSTI *Pravo na mir i meĊunarodnu sigurnost – osnovu suvremenog meĎunarodnog prava predstavlja načelo zabrane rata i upotrebe nasilnih sredstava u rješavanju meĎunarodnih sporova. *Pravo na razvoj – ovo je jedno od prava solidarnosti čija je pravna priroda najviše osporavana. dakle prava koja se još uvijek ne mogu efikasno vršiti. zato što njihovu kulturu smatraju „neprihvatljivom“ ili „neprijateljskom“. U tom pogledu država ima obavezu da štiti svačije pravo na učešće u kulturnom životu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->