P. 1
Masline

Masline

|Views: 281|Likes:
Published by TopoLina
Sadnja i uzgoj masline
Sadnja i uzgoj masline

More info:

Published by: TopoLina on Jan 09, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/14/2014

pdf

text

original

Sections

  • 1. UVOD
  • 2.1. Potrebna mehanizacija
  • 2.2. Morfološka svojstva masline
  • 2.3. Fiziološka svojstva maslina
  • 2.4. Razmnožavanje maslina
  • 2.5.1. Izbor položaja i priprema tla za sadnju
  • 2.5.2. Sadnja
  • 2.5.3. Njega nasada
  • 2.5.4. Agrotehničke mjere
  • 3.1. Troškovi podizanja i održavanja nasada prve 4 godine
  • 3.2. Račun dobiti i gubitaka (Puna rodnost)
  • 4. ZAKLJUČNA OCJENA

Sadnja maslina u vrtovima i okućnicama

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30. Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti. Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice. Najbolja je kasnojesenska sadnja Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica. Osim izbora, vrlo su važne biološke prednosti takve sadnje. Poznato je da korijen voćke, za razliku od nadzem nog dijela, raste cijele godine ako su povoljni vlaga, temperatura i opskrbljenost hranjivima. Kad se sadnica posadi u jesen, lakše se primi, jer iskoristi taj jesenski rast korijena i formira bezbroj sitnih korijenovih dlačica. Maslina i druge voćke posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena. Rezidba Neka osnovna pravila rezidbe masline:

Rezidbu provodimo zbog osiguranja obilnog i kvalitetnog uroda. Time nastojimo

uspostaviti ravnotežu između lisnate mase-vegetacije i uroda.

Rezidbom stvoriti mogućnosti: lake i dohvatljive obrade mehanizacijom, rezidbe,

prskanja, berbe... pa predvidjeti stanje stabla, ne za godinu-dvije, nego za 5 ili 20 godina.

Stalnom rezidbom spuštati pobjegle grane na dohvat ruke ili manjih skala –

ljestvi.

Težiti formiranju krošnje u obliku kotla (jedna od mogućnosti), s račvanjem

grana na 90 do 120 cm. Kao kod kotla ili lijevka, sredina treba biti čista, da se u krošnji odrasle masline čovjek nesmetano može pokretati. Maslina će godinama pod teretom grana i ploda spustiti grane ka zemlji, pa će ih trebati podrezivati.

Formirati stablo od prve godine uzgoja, pa se neće kasnije morati praviti radikalni

rezovi.

Ne podkresivati sporedne grane odozdo, jer će se stvoriti beskorisne i visoke

«metle», nego ravnomjernim rasporedom obući grane od početka do kraja.
• • •

Rezidbu po mogućnosti provoditi svake godine. Bez straha odstraniti neku granu, jer maslina ima odličnu moć obnavljanja. Nije neophodno tražiti rodne i nerodne grane, jer se teško razlikuju, nego vršiti

prorjeđivanje gustih grana, ili jednoreznim zahvatima jače ili slabije prikraćivati cijele skupove ili dijelove grana. Vršno ostavljene grane iza tih rezove ne ostavljati prema unutrašnjosti krošnje, nego prema vani.
• • • •

Odstranjivati suhe grane, koje su posljedica zapuštenosti. Odstranjivati unutarnje, snažne, vertikalne grane, tzv. vodopije, zimi ili još ljeti. Neuhranjena, oštećena i stabla nakon rodnije godine jače rezati. Maslina je zimzelena kultura, pa bez velike potrebe ne odstranjivati 60 ili 80 %

vegetacije. To se radi samo kod zapuštenih stabala, koja iza rezidbe izgledaju gola, ali se brzo obnove, i rezidbu stalno treba provoditi, da se ubrzo ne vrati isto stanje.

Zbog regeneracije iza požara ili starosti, procijeniti dali izrezati cijelo deblo iz

zemlje (ne pri zemlji) i ostaviti oko 3 mladice iz guka, ili prikratiti još uvijek solidno postojeće stablo, kako bi nove mladice krenule na 100 do 120 cm. visine.

Za rezidbu koristiti pravi voćarski alat, voćarske škare (bolje voćarske škare s 2

sječiva, nego vinogradarske) i specijalne profi pilice s tzv. «turbo zubom», iza kojih ostaje gladak rez, pa time izbjegavati korištenje velikih škara za grane, koje djelomično gnječe grane. Loš alat zna izazivati slabije zarastanje rana. Kod nekih voćaka izaziva smolarenje.

Ne ostavljati dugačke čepove dijela grane, koji ostaje na stablu. Duljina čepa

treba odgovarati polovici debljine odrezane grane ili nešto kraće. Sve veće grane premazati voćarskim voskom.

Kalendarsko vrijeme rezidbe odgovara periodu zimskog mirovanja kao

najprikladnije, ili vrijeme sredine ljeta, kada maslina prividno miruje, i to spada u dopunsku rezidbu. U pravilu nema ograničenja za rezidbu, jer je maslina uvijek dobro

podnosi.

I vrlo važno pravilo: «bolje je rezati nestručno i loše, nego nikako». Sorte maslina

Na maslinarskom području Hrvatske nalaze se mnoge sorte maslina, a neke od njih zadržale su i do danas svoje izvorne nazive i time nas podsjećaju na povezanost naših jadranskih prostora sa starim mediteranskim civilizacijama. Od starogrčkih sorata što su se u Istri i Kvarneru održale do danas, spominje se Orcola, dok su se u doba Mletačke Republike u 16. i 17.stoljeću, širile sorte Rossignolo, Buga, Carbona, Morasolo, Susino i druge. U novije doba introducirane su suvremene sorte maslina, kao Leccino, Picholine, Pendolino, Carolea, Coratina, Frantoio, Itrana, Cucco i dr., koje su zasađene na različitim maslinarskim područjima Hrvatske.

Prema uvjetima podneblja, Istra se nalazi u trećoj podzoni, također i u pretposljednjoj klimatskoj zoni uzgoja maslina – u području u kojem se mora brinuti o niskim temperaturama. Oštre zime pojavljuju se svakih 25-30 godina, a češće se javljaju niske temperature (od 7 do 8 C ispod ništice) koje mogu prouzročiti stanovite štete. U takvim uvjetima održale su se sorte maslina otporne na niske temperature.

Istarska bjelica (sinonimi:Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana)

Istarska bjelica vuče svoje podrijetlo iz područja Boljunca kod Trsta. Najviše je rasprostranjena na ankaranskom području u Sloveniji, a sve se više širi i na hrvatskom dijelu Istre (Buje, Tar, Poreč).

Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.

Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.

Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.

Odlične je rodnosti.

Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.

Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.

Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)

Vjerojatno je to varijetet crnice ženske vodnjanske (Carbonera femmina di Dignano). Vrlo je raširena oko Peroja i Fažane, manje oko Vodnjana.

Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.

List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.

Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.

Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.

Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.

Buža (Vodnjanska)

Ova je sorta slična maslini Leccia di Toscana.

Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća

List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.

Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo. Plod je elipsoidalnog oblika. S gornje strane je svijetlozelene boje.Plod je velik i ovalan. Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja. Krošnja je široka i gusta. često nakrivljen na jednu stranu.stoljeću. Krčka krupna) Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja. Stablo je srednje bujnosti. Ulje je visoke kakvoće. a sivosrebrnast s donje strane. pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača. Debela (sinonimi: Lošinjka. Zahtijeva tople i zaštićene položaje. Leccino (sinonim: Leccio) Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane. Razvija srednje bujno stablo. Ulje je visoke kakvoće. crne boje. Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina. srednje veličine. Leccino je autosterilna sorta. s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine. List je duguljasto-okruglog oblika. . Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda. srednje veličine. Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. najvjerojatnije u 18. ljubičastozelene boje.

Količina ulja dosiže 18-19 posto. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje. List je uzak i duguljast. List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu. Poznata je prvenstveno kao uljarica. Stablo raste uspravno. Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska) Stablo je srednje veličine. . a ponekad vrlo širok. Ulje je visoke kakvoće. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku. vrlo mali. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. Osjetljiva je na hladnoću i buru. Ova sorta je otporna na vjetar. bujno je i visoko. Plod je krupan.List je dugačak. ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. Ulje nije osobito cijenjeno. S gornje strane je sjajno zelene. krošnja je skupljena i slabo razgranata. Naška Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka. vrlo mesnat. a s donje sive boje. s tendencijom rasta u visinu. sušu i niske temperature. Plod je okruglasto izduženog oblika. Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje.

dok je s donje svijetle boje. Stablo je razmjerno niskog rasta. Vrlo je otporna na mraz i hladnoću. . Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto. Plod je vrlo mesnat i zašiljen. oblog oblika ploda. malo razgranjene. u prosjeku oko 16 posto.Plod je srednje veličine i okrugao. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje. Ova sorta daje visoke prirode. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. Prosječni postotak ulja je 19. Razvija srednje bujna stabla. Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni. List je srednje širine. Ova sorta je osjetljiva na buru.40 posto. na vrhu zašiljen i skoro trnovit. Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana) Uzgaja se na otoku Krku od davnih vremena. Oblica (sinonimi: Orgula. Ulje je dobre kakvoće. Grančice su viseće i duge. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka. okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana. Količina ulja u plodu je niska. a vjerojatno je donesena iz Plomina. Orkula) Ime joj potječe od okruglastog. Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo.

Plod je okruglasto izdužen. sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana. zaobljenog vrha. Lastovka Uzgaja se na cijelom otoku Korčula. s velikim i prostranim deblom. Otporna je na sušu. bujno i visoko stablo. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta.40 do 21. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke. boje prije zriobe svijetlo zelenkaste. simetričan. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti. srednje krupan. a u zriobi tamnoljubičaste.List je tamnozelene boje.80 do 22. Razvija uspravno. ujednačena. osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu. vjetrove i hladnoću.10 posto. Količina ulja seže od 17. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja. Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove.10 posto. Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16. Plod je okruglast. Drobnica Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. . zimu i sušu. rijetke krošnje. gdje se nalaze najstarija i najveća stabla. zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. Oblica je rana sorta. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu.

ovise prvenstveno o čimbenicima koji prate primarnu proizvodnju: ekološki uvjeti uzgoja maslina. ali također i o tehnološkim postupcima prerade maslina. Plod je duguljast. količina ulja te glavni i prateći sastojci ulja (količina lipida. kao proizvod metabolizma stabla masline jako pod utjecajem sorte. odnos oleinske i linolne kiseline. u istim uvjetima podneblja. sortiment. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta. Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. obično račvastog debla. Položaj i tlo. Meso je tamnocrveno. a u zriobi tamno ljubičasta do crna. Slabo je otporna na niske temperature.Razvija srednje bujno stablo. zbog čega je visoko cijenjena. organoleptička svojstva. Donosi redovite i obilate prirode svake godine. Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja. Uzgoj masline Kemijski sastav. okruglasto. prehrambena i tržišna vrijednost prirodnih maslinovih ulja. agrotehničke mjere.). Jednako tako i svaka sorta maslina ima svoju genetsku predodređenost. pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu. odnos mesa ploda i koštice. koje je nešto gorkastijeg okusa. Dostatno je samooplodna. veličina. . O sortama ovise svojstva ploda: zrioba. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16. Stoga je ulje. bačvast i simetričan. utječu također na proces zriobe plodova i sastava ulja. stupanj zrelosti ploda. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. Ekološki uvjeti i sorte Ulja iz sjevernijih uzgojnih područja bogatija su nezasićenim masnim kiselinama i imaju skladniji odnos tih kiselina u odnosu na ulja iz južnih područja. Također. a za nju dobar je drobnica. stupanj nezasićenosti i dr. te načinu skladištenja i dorade ulja. srednje čvrsto. transporta i čuvanja ploda.40 do 24 posto. način berbe.

Maslina ima najveće zahtjeve za dušikom u fazi cvatnje. te pomaže asimilaciji drugih hranjivih sastojaka. ako su racionalno aplicirana. berba. nije jednostavno pronaći neposredan odnos između gnojidbe i dobivenih prinosa. proteina. ili se prakticiraju tradicionalno. Ujedno. Fosfor Fosfor je vrlo značajan element mnogih enzima. od kojih su neke dostigle visoki stupanj razvoja. dok su druge još uvijek gotovo nepoznate. Postoje tehnička sredstva koja. Dušik Dušik ima jednu od glavnih uloga u hranjivim elementima. kao i kod drugih voćnih vrsta. Radi se o agrotehničkim mjerama – gnojidba. dobro pognojene masline potenciraju biološku snagu stabla. ako se iskoriste mogu pravodobno limitirati negativni utjecaj podneblja. navodnjavanje. ali bez znanstvene osnove. Prevelike količine dušika povećavaju osjetljivost masline na niže zimske temperature kao i na napade štetočina. Potrošnja fosfora kod maslina je veoma . Gnojidba i obrada Kod maslina. iz čega proizlaze i razlike u sastavu ulja. Stimulira vegetativni rast kao sastavni dio klorofila. Čini se da pomaže cvatnji i oplodnji plodova a ubrzava procese zriobe. Maslina veoma brzo reagira na dodani dušik odličnim rezultatima prinosa. i iskoristivost gnojiva za vrijeme biološkog ciklusa. U svakom slučaju. te igra primarnu ulogu u fotosintezi. Djelovanje gnojiva ovisno je o agrotehničkim zahvatima (na primjer navodnjavanju) koji mijenjaju apsorpciju a vezano s time. Iako je vezan na sve procese metabolizma.sadržaj polifenola i značajnijih sterola pokazuje znatnije razlike po pojedinim sortama. rezidba. do okoštavanja sjemenki. balansirajući eventualne prevelike količine dušika. kultivacija. Plodovi različitih sorti maslina nisu podjednako zreli u određenom razdoblju zriobe. njegova specifična uloga do danas nije poznata. odnosno prinose ulja. mogu utjecati na bolje prilagođavanje biljke ekosistemu na račun kvalitete i kvantitete. pa ga se u toj fazi mora dodavati prihranom.

Bor Čini se da je biološka aktivnost bora vezana za metabolizam ugljikohidrata. selidbi ugljikohidrata. listovi poprimaju klorotičnu boju. pomanjkanje magnezija se pojavljuje veoma rijetko. Manje je izražena zelena boja s eventualnom pojavom prijevremenog opadanja listova – filoptoza. Simptomi pomanjkanja kalija očituju se na starijim listovima s nekrozom lisnih vrhova. može doći do sušenja cijelih grana. Organska tvar . U slučajevima jačeg pomanjkanja bora. Plodovi imaju ograničen razvoj. U praksi. Kalcij Kalcij kontrolira ulogu pojedinih enzima. Pomaže otpornosti masline na negativne klimatske uvjete. Među ostalim voćnim vrstama. Kalij Kalij je najmobilniji element u maslini i igra veoma značajnu ulogu u njenom metabolizmu. te kasnije opadaju. Pomanjkanje fosfora je veoma rijetka pojava. do tamnjenja kore i drvnog tkiva. Simptomi pomanjkanja očituju se na listovima u blijedozelenoj boji sa slabijom klorozom na vršnom dijelu listova. sastavni je dio stanice. permeabilitetu citoplazme. povećava njenu otpornost na bolesti i štetnike (posebice paunovog oka). Iza toga pojavljuju se nekrotične pojave na vrhovima listova do početka njihova opadanja. Pomanjkanje bora nadoknađuje se dodavanjem boraksa 200-400 grama po stablu. Magnezij Kod pomanjkanja magnezija vegetativna aktivnost masline se reducira. maslina je najosjetljivija kultura u odnosu prema pomanjkanju kalcija.malena i razina sadržaja u lišću ne varira. Njegovo eventualno pomanjkanje rješava se dodavanjem 2 kg magnezijevog sulfata po stablu ili tretiranjem istim proizvodom u koncentraciji od 2 posto. pomaže diobi stanice. Plodovi su deformirani.

dok se nakon četvrte godine količina dušika preračunava na temelju priroda u toj godini.Pozitivni efekti organske tvari poznati su – na laganim terenima povećava koheziju između čestica zemlje. a 50 posto koncem ožujka. aktivira mikrobiološku aktivnost i pomaže asimilaciji ostalih hranjivih elemenata koji se nalaze u tlu. pa se dodaje tlu približno 20-30 kg dušika po hektaru radi nadoknade. bakterije koriste određenu količinu dušika.8-3 kg za svakih 100 kg plodova masline. kao što su dušik. Aproksimativno se mogu odrediti količine po hektaru koje variraju od 2-3. poboljšava strukturu teških terena. a danas se u svijetu prakticira u toku plodonošenja dodavanje tlu količine od 4-5 q /ha svakih 5-6 godina. Oni budu malo upotrebljivi i to u veoma dugom vremenskom razdoblju. postaju pristupačniji biljci.5 q dušika kod priroda od 20-50q maslina po 1 ha ili 2. Tamo gdje se vrši obrada terena korjenov sustav nalazi se približno na dubini od 15-20 centimetara. korjenov sustav se nalazi u površinskim slojevima. Gnojidba u odnosu na razmještaj korjenova sustava Kod drvenastih kultura. i to približno u količini od 4-5 q superfosfata i 4-5 q kalijevog sulfata po 1 ha zemlje. u trećoj godini 250 gr UREA 46 posto po sadnici. Stoga se fosforna i kalijeva gnojiva dodaju tlu prije rigolanja po čitavoj površini. i to 50 posto koncem veljače. Raznošenjem umjetnih gnojiva površinom. fosfor i kalij vežu se na čestice zemlje i tako inaktiviraju. kalij s mnogo mikroelemenata. Raspadanjem organske materije hranjivi elementi. koji se svakih 5-6 godina unošenjem fosforno-kalijevih dubokom . Što se tiče fosfornih i kalijevih gnojiva nakon sadnje. Dušik možemo dodavati i putem lišća u koncentraciji od 1-6 posto UREA 46 postotne. Plitkom obradom kroz dugi niz godina stvara se na određenoj dubini sloj zemlje. Razgradnja ove materije obavlja se relativno brzo. Dušik se u sjevernim područjima dodaje tlu u dva navrata. u četvrtoj godini 350 gr UREA 46 posto po sadnici. on se dodaje godišnje na način da se u prvoj godini doda 60 gr UREA 46 posto po sadnici. također postoji mogućnost tretiranja putem lišća u koncentraciji 3-4 posto kalijevog sulfata ili nitrata. fosfor. Među organskim gnojivima stajnjak ostaje uvijek najbolji. regulira pH terena. međutim kod razgradnje. u drugoj godini 150 gr UREA 46 posto po sadnici. Što se tiče gnojidbe dušikom.

djelomično ili potpuno sušenje pojedinih grana. odstranjivanje slabijih grana (a spaljivanje već zaraženih grana). korijena. Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb. Crveno ulje koncentracije 3%. Oleoultracid koncentracije 0.5%. Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr. kod starijih biljaka uništavaju se napadnuti dijelovi.3%. Suzbijanje: kod mladih biljaka uništavanje insekticidima na bazi fosalona.) Simptomi: izgriženi mladi listovi i zapredeni tankim nitima. te se stvaraju bolji uvjeti za rast korijena s istovremenim unošenjem u taj dio tla fosforno-kalijevih gnojiva.) Simptomi: crvenosmeđi tragovi na kori. Značaj ove dublje brazde (po mogućnosti svaki drugi red) sastoji se i od toga što se rezanjem korijena stimulira rast masline obnavljanjem. Najčešći štetnici masline Crni maslinin medič (Saissetia oleae Olivier) Simptomi: izlučena medna rosa na kojoj se nastanjuju gljive čađavice.brazdom na 20-30 cm razbija. triklorfona.) Simptomi: kanali u deblu. . Granotoč (Zeuzera pyrina L. diazinona. Suzbijanje: Folidol ulje koncentracije 0. Suzbijanje: prvenstveno preventivne mjere. upravo.

Ličinka buši plod i izjeda sjemenku. ili kemijski. ili kemijski insekticidi na bazi triklorfona.) Simptomi: Na plodu mali smeđi otvor. čiju unutrašnjost nagriza ličinka. izgrižena sjemenka. Suzbijanje: primjenom insekticida protiv moljca.Suzbijanje: bioinsekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. Suzbijanje: mikrobiološki insekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. deltrametrina. Maslinin moljac (Prays oleae Bern. oštećenja na spoju peteljke i ploda.) Simptomi: izgriženi cvjetovi. s dubokim rupicama u kojima svrdlas polaže jaja. Plodovi postaju ljubičasti i opadaju. kolovozu i rujnu. kemijska zaštita prskanjem. Suzbijanje: preventivno snopove manjih grana masline vješati na stabla kao mamce. Suzbijanje: mehanička metoda hvatanja muha ljepljivim trakama. deltametrina.) Simptomi: izbušeni hodnici u mladim grančicama. te potom spaliti. . dimetoata. Napadnuti plodovi smežurani su i otpadaju. ali i dimetoatom i fosalonom. Maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern.vijugavi hodnici na listovima. Plodovi opadaju u srpnju. Napadnute grane odstraniti i spaliti. Maslinin svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr. Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel. triklorfona. metoda zatrovanih mamaca. na bazi djelatne tvari tiakloprida.) Simptomi: izgriženi cvjetovi i lišće. deformirani plodovi.

suzbijanje ušiju.Maslinin trips (Liothrips oleae Costa) Simptomi: svjetle pjege na deformiranim listovima.) Simptomi: početkom bolesti zelenkaste izrasline. Suzbijanje: pripravci na osnovi bakra.) Simptomi: na gornjoj strani lista okruglaste tamnozelene pjege koje postaju smeđe i crne. list požuti i opada. Suzbijanje: bakrena sredstva. odrvenjavju i pucaju. Rak masline (Pseudomonas syringae pv. Olovna bolest masline Simptomi: grančice i peteljke lista i ploda sa sivim pjegama. Najčešće bolesti masline Čađavica Simptomi: crno-sive gljivice koje parazitiraju na mednoj izlučevini. Suzbijanje: gnojidba. Paunovo oko (Spilocaea oleaginea Cast. . Savastanoi Smith. ubodeni plodovi opadaju. koje se kasnije povećavaju. Suzbijanje: u slučaju pojave jakog tripsa tretira se insekticidima cijela krošnja. na plodovima crvenkastosmeđe pjege.

ogleda se u opadanju plodova. dezinfekcija alata nakon tuče. Navodnjavanje uljnih sorti masline u Hrvatskoj (i Italiji) nije znatnije prošireno. a rezidba inače traje sve do početka vegetacije. premazivanje rana voćarskim voskom. Maslina je produktivna kad rezidbom reguliramo prirodni razvoj i zajedno s ostalim agrotehničkim zahvatima omogućujemo pravilniju ravnotežu vegetativnih i generativnih organa. koje na kraju poprimaju okomiti piramidalni položaj.) s vremenom uvjetovali i oblik i način rezidbe. koji može jamčiti stalan rod s primjernim randmanom ulja. s većim randmanom ulja. kao i kod drugih voćki. takvi se plodovi mogu naći samo na vanjskoj strani krošnje. Tim uzgojnim oblikom formira se deblo visine 90-100 cm. potičući stvaranje „uniformnih“ plodova s manjim košticama (povoljniji odnos koštica-meso). kad prođe opasnost od niskih temperatura. primjerice u sjevernim zonama. naziva se polikonična vaza. počinju rezati u ožujku. Navodnjavanje Pomanjkanje vode kod maslina. Češćim navodnjavanjem. Područja na kojima se uzgajaju masline svojom su tradicijom i klimatskim uvjetima (oborine. na dobro osvijetljenim i prozračnim mjestima. S unutarnje i vanjske strane svake od osnovnih . temperature. rezidbe.Suzbijanje: modra galica u proljeće i jesen. Redovitom i pravilnom rezidbom postiže se bolja osvijetljenost maslinika i kvalitetniji i veći plod. rast plodova i proces stvaranja ulja odvija se kontinuirano. Plodovi se smežuraju a ulje postaje pikantnije i gorče. bez ljetnog zastoja. Rezidba Pravilnom rezidbom postiže se vegetativno-generativna ravnoteža. Jedan od uzgojnih oblika. Važne su preventivne mjere. na kojem se izdvajaju tri osnovne grane pod kutom od 40 do 50 stupnjeva. Ako je rezidba nepravilna. vjetrovi itd. osigurava stalnost roda i uklanja opasnost od zaraze. Masline se. berbe.

prozorima. te se vremenom garnirati sekundarnim i tercijarnim granama njihovim skraćivanjem prema provodnici (vrhu). Prema načelu roventinia.grana nalaze se sekundarne i tercijarne grane. radi kolanja sokova i reguliranja rasta čitave osnovne grane. provodnica se svake godine prikraćuje na slabije razvijenu granu koja poprima ulogu provodnice. odakle i potječe naziv. Najrazvijenije grane s najboljim položajem . a okruglasti uzgojni oblici u južnijem podneblju prijeko su potrebni da bi se spriječile opekline kambijalnog sloja osnovnih grana. a smanjuje se klorofil. da bismo olakšali njihov razvoj pri deblu. s negativnom posljedicom kod prijenosa vibracije pri strojnoj berbi maslina. Rezidbom se odstranjuju i izrođene grane. Takav se uzgojni položaj dobiva tako da se u prvim godinama nakon sadnje pušta slobodan rast mladice. Berba maslina Zriobom maslina povećavaju se antocijani. a poslije se oblikuju u nagib. Ako se ne uklone. imaju niz negativnosti. jer sadržavaju vitamine A i E. Mladice iz središnjeg dijela krošnje moraju se odstraniti kako ne bi ometale rast ostalih grana. na visini od otprilike jednog metra u početku puštaju se da slobodno rastu. U sjevernom podneblju zatvoreni uzgojni oblici krošnje. poprima obrise polikonične vaze. Istodobno se rezidbom odstranjuju konkurentske grane. Rezidba se treba provoditi sukladno uvjetima podneblja u određenim maslinarskim područjima. s trima osnovnim granama piramidalnog izgleda. a poslije ih se usmjeruje u okomit položaj. a pojačavaju i opasnost od zaraza i napada štetnika (štitaste uši i čađavica). Vrhove budućih osnovnih grana prorjeđujemo. Ako neka od osnovnih grana slabo raste. one za nekoliko godina ogoljuju. osobito polifenoli. . „suncobran“. svaka od triju osnovnih grana mora se razvijati točno u određenom smjeru. sastojci o kojima ovisi aroma i okus maslinova ulja. Kad ostale grane dosegnu željenu visinu (4-5 metara) i razvoj. Osnovne se grane prorjeđuju od provodnice prema bazalnom dijelu krošnje kako vegetacija gornjeg ne bi nadmašila vegetaciju donjeg dijela krošnje. tako da se obnavljaju i vraćaju na jednogodišnje grančice. ona se reže radi usmjerenja. Tako preuzimaju ulogu osnovnih grana. Nagnute grane puštaju se da rastu u širinu. Tako razvijeno stablo masline. koncentrirajući vegetaciju pri vrhu. međusobno odvojenim tzv. Također smetaju boljoj osvijetljenosti krošnje. sastojci koji sprečavaju oksidacijske procese. Tijekom zriobe također se smanjuju i karoteni.

Hranidbene značajke vezane za kiselinski sastav i omjer oleinske i linoleinske kiseline. Za . Ulja dobivena od površno pigmentiranih plodova sadržavaju homogenija organoleptička svojstva. Nakon tog stadija zriobe (potpuna površna pigmentacija) količina ulja s u apsolutnu iznosu ne povećava. Postiže se bolja diferencijacija cvjetnih pupova. a dvije trećine zelene boje. Izbjegava se kasni napad maslinove muhe. Razlozi ranije berbe maslina: Postiže se bolja kakvoća ulja. Pomaže se maslini sačuvati hranu za sljedeći rod. do stadija površne pigmentacije. U zriobi plodova postotak ulja se u odnosu prema suhoj tvari postupno povećava. Berba ploda sa stabla U našim maslinicima još uvijek se najviše primjenjuje način ručne berbe maslina. koji sprječava oksidativne procese u ulju. Izbjegava se fiziološko opadanje plodova. Berbu maslina treba početi kad je trećina ploda crne. Na temelju tih spoznaja jasno je da nakon početka površne pigmentacije nije potrebno odgađati berbu maslina jer to nije ekonomski neopravdano. odnosno bolje cvjetanje. te hidroksitirosol. Znači. što daju osnovu za tipičnost ulja nekog područja. Smanjuje se alternativnost roda masline i postiže stalnost u rodu. koji je uočljiviji i skladniji kod ranijih berba. Postiže se veća efikasnost berača. kao što je vanilinska kiselina koja daje ulju miris i okus.Fenolni se sastojci. koja se zriobom plodova gube. smanjuju zriobom maslina. uz gubitak vode u plodovima. ukoliko se želi zadržati mirisne tvari u ulju. mora se početi s ranijom berbom.

već da se beru u košare ili torbe i odlažu u odgovarajuću ambalažu za prijevoz do uljare. višestoljetnim maslinicima obično rastu stabla s deblom i krošnjom velikih dimenzija. prirodnog opadanja. što povećava cijenu ulja.dobivanje ulja visoke kakvoće najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. Za manje površine maslinika na terasastim terenima konstruirani su mali. U suvremenim nasadima maslina na većim površinama primjenjuje se mehanizirana berba maslina pomoću posebnih strojeva – tresača. U praksi to uvijek nije moguće. Takav način rada zahtijeva veći utrošak vremena i daje manje iskorištenje. Posljedice su: duže razdoblje dozrijevanja i opadanja plodova. Ručna berbe zahtijeva mnogobrojne sudionike. Oni rade na principu vibracije. ali ima i svojih prednosti: omogućuje dobivanje svježeg i zdravog ploda te smanjuje količinu otpadnog lišća. proberu lišće i drugi otpaci. te se nakon što je stablo obrano. Za brže branje i veću učinkovitost upotrebljavaju se odgovarajuće alatke: češljevi i nazubljene škare kojima se brste plodovi koji tako padaju na plastičnu mrežu prostrtu ispod krošnje stabla. što se prenosi na deblo i glavne grane stabla. U svrhu sprječavanja oštećenja plodova i ubrzanja berbe. te njihovo višednevno . prostiru se plastične mreže ispod krošnje stabla. Za učinkovitu primjenu tih strojeva potrebni su odgovarajući uvjeti: Uzgojni oblik stabla treba biti takav da lako prenosi vibracije stroja Prilagodljivost terena za primjenu stroja Berbu valja obavljati u povoljnom stupnju zrelosti ploda Najbolja učinkovitost tresača postiže se kada je moguće prenijeti vibraciju preko debla stabla. lako prenosivi strojevi za berbu maslina. U tom slučaju nije moguće primijeniti opisane načine berbe. pa se primjenjuje vibracija na granama. Što su plodovi zreliji. lakše opadaju. Tako se samo jednom primjenom obavi berba. Skupljanje plodova s tla U starim. pa se stoga plodovi skupljaju s tla nakon spontanog.

a topla pospješuju kvarenje. Svrha je tih postupaka da se na odgovarajući način izvrši pripravka maslinova tijesta te da se iz njega izluči ulje. Ulja od plodova sakupljenih s tla. pravilo je da se plodovi maslina nakon berbe prerade istog dana ili sutradan. pod uvjetom da se njima stručno rukuje i da se poštuju propisani parametri rada. najčešće se ne ubrajaju u jestiva . jer mogu biti štetna za zdravlje. Što je sloj maslina deblji i skladištenje dulje. Za prijevoz najbolje je obrane plodove puniti u plastične sanduke s rupičastim stjenkama za cirkulaciju zraka. ovisno o uvjetima skladištenja. pa ih je potrebno uskladištiti. separacije uljnog mošta na ulje i vodu. svedeni na najmanju moguću mjeru. s negativnim posljedicama za kakvoću ulja. U takvim uvjetima nastaju promjene u mesu ploda. Prerada maslina Suvremena se preradba maslina sastoji od: čišćenja i pranja plodova. danas su u suvremenim postrojenjima. Za skladištenje dostatna je prirodna temperatura od oko 10 stupnjeva Celzija. Tako uskladištene masline potrebno je svaki dan jedan ili više puta promiješati. Najčešće nije moguće ubrane plodove preraditi odmah. odvajanja čvrstog od tekućeg dijela. Ako se želi proizvesti ulje visoke kakvoće. Na taj način sprječava se štetno zagrijavanje ploda. Prijevoz i skladištenje Da bi se sačuvala svojstvena kakvoća plodova u trenutku berbe. Čišćenje i pranje plodova . Jako hladna skladišta štetno djeluju na plodove maslina. pa se ovakav način berbe ne preporučuje. Eventualni negativni učinci preradbe na kvalitetu ulja. Pravilan postupak skladištenja sastoji se u prostiranju plodova maslina na pod u sloju od najviše 10-15 cm. štete su veće.ostajanje na tlu prije sakupljanja. U pravilu prostori za skladištenje maslina trebaju biti zatvoreni ili natkriti. miješanja tijesta. prema normama EU. oni se odmah pakiraju u odgovarajuću ambalažu i otpremaju u uljaru na preradbu. mljevenja.

Kameni mlin ima sljedeće prednosti: priprema tijesto tako da su sačuvana sva prirodna svojstva ploda. smežurane. ne utječe na stvaranje emulzije. koje se sastoji od vode. i usitnjava plod masline tako da se dobije homogena masa – maslinovo tijesto. Prednosti metalnih mlinova su: visoki radni kapacitet. Mljevenje Mljevenjem se drobi. izbjegava se zagrijavanje tijesta. pomaže spajanje sitnih kapljica ulja. cijena i dimenzija stroja znatno su smanjene. ulja i čvrstog dijela (komine). oštećene i trule plodove. s diskovima. odstranjujući sitne.). kamenčići itd. Mljevenje maslina kamenim mlinovima predstavlja tradicionalni. ostvaruje učinkovito razbijanje stanica ploda i oslobađanje ulja. . Na principu usisavanja uklanjaju se primjese vegetabilne prirode (lišće i grančice). pijesak. Metalni mlinovi mogu biti različitog tipa: fiksni ili pokretni čekićari.Obavlja se pomoću automatskih strojeva. Mljevenje plodova obavlja se kamenim mlinovima (tradicionalni način). Ako se želi proizvesti ulje osobite vrijednosti. neprekidni i automatizirani rad. Obično su valjkastog oblika. Nedostaci su: visoka cijena. zauzimanje dosta prostora. zupčasti i dr. samljeveno tijesto zahtijeva poseban postupak miješanja. Mljevenje stoga ne treba biti dulje od 20-30 minuta. i metalnim mlinovima (mlin čekićar i dr.) uklanjaju pomoću stroja za pranje uz stalno otjecanje vode. Sastoje se od metalnog dijela koji se okreće velikom brzinom i drobi plod uz fiksnu ili pokretnu metalnu ili rupičastu površinu. koji čine sastavni dio postrojenja. uputno je prije čišćenja i pranja obaviti prebiranje maslina. teže se održava čistoća stroja i prostora. pa na taj način dijelom zamjenjuje rad mjesilice tijesta. s nazubljenom površinom da bi se izbjeglo pretjerano usitnjavanje koštice. Nedostaci su: postupak mljevenja je brz i nasilan te ne osigurava zadovoljavajuće razbijanje stanica ploda. spor rad s prekidima. različitih veličina i težina. Obavlja se kamenima od granita. vrlo star postupak. može doći do stvaranja emulzije i zagrijavanja tijesta. koja služi kao drenažni materijal prilikom cijeđenja ulja. dok se primjese strane prirode (zemlja.

TO je vrlo značajan postupak pripravka tijesta za učinkovito odvajanje čvrstog od tekućeg dijela. osobito njihovih bitnih sastojaka. u svrhu postizanja što boljeg oslobađanja ulja iz stanica ploda masline. a uljare s kontinuiranom preradbom vraćaju se ponekad na primjenu kamenog mlina.Uljare s hidrauličnim presama u pravilu imaju kamene mlinove. To sve skupa može utjecati na veće ili manje promjene organoleptičke i prehrambene vrijednosti ulja. pospješujući spajanje sitnih kapljica ulja u veće kapi. Zapaža se povećanje alkohola. svojstvima plodova maslina – masline koje se „teško“ prerađuju u pravilu imaju veliku . Miješenje tijesta Nakon mljevenja dobiva se malinovo tijesto koje dolazi u stroj za miješenje. Također. kako bi se vrijeme mljevenja smanjilo. ili dovodom i cirkulacijom tople vode u dvostrukim stijenkama stroja. Strojevi za miješenje tijesta izrađeni su od nehrđajućeg čelika. koji su značajni za zaštitu ulja od oksidacije. Ove promjene prvenstveno ovise o temperaturama i vremenu trajanja postupka. Odvajanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta Prešanje se obavlja pomoću hidrauličnih presa visokog pritiska. Postupak se sastoji od neprekidnog i sporog miješenja tijesta. Isto tako smanjuje se i količina hlapivih aromatskih sastojaka. U postupku miješenja tijesta dolazi do smanjenja ukupnih polifenola. tako da se mogu odvajati u neprekidnom procesu te da se smanji stanje emulzije ulje/voda. dok one s kontinuiranim postrojenjima rade s metalnim mlinovima. Brzina cijeđenja i iskorištenje ulja ovise o 1. Opremljeni su sustavom zagrijavanja pomoću električne energije (kod manjih kapaciteta). aldehida i klorofila. u praktičnu proizvodnju uvode se i sljedeći načini: uljare koje rade sustavom prešanja imaju metalni predmlin prije kamenog mlina. Svrha mu je da poveća količinu „slobodnog ulja“.

tijesto maslina (pomiješano s vodom) unutar dekantera nema prostora ni dovoljno vremena za čistu separaciju. Centrifugiranjem se izlučivanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta ostvaruje se centrifugalnom silom. a smjesa komine i biljne vode u drugi dio. Pripravljeno se tijesto pomoću posebne crpke uz dodavanje tople vode. 4. Primjenom tog postupka smanjuje se količina vode u komini na 50 posto. vode i ulja. Specifični pritisak može se kretati od 80-250 kg/cm2. Iskorištenje ulja ovim postupkom kreće se u količini od 40-45 posto (kod plodova koji se „teško“ prerađuju). brzini podizanja klipa i trajanju prešanja – nakon postizanja najvišeg pritiska. korisno je primijeniti dodatna postrojenja za „drugu obradu“ tijesta. Da bi se poboljšala preradba takvih maslina. jer kada se radi iznad propisanog kapaciteta. 3. do 70-75 posto (kod plodova koji se „lakše“ . a ukupno se iskorištenje ulja povećava na 93-97 posto. najvišem postignutom pritisku i specifičnom pritisku u komini – najviši pritisak koje suvremene preše mogu postići iznosi 350-450 kg/cm2. U svrhu smanjenja količine vode u kominama i što boljeg iskorištenja ulja.količinu vode i nizak sadržaj ulja. Maslinovo tijesto razdvaja na dva dijela: ulje se izlučuje u zaseban dio. 2. potrebno je da se stup tijesta drži pod tim pritiskom u trajanju od 30 do 60 minuta. Selektivna filtracija temelji se na razlici površinskih napetosti između ulja i vegetabilne vode. korisno je povećati temperaturu i vrijeme miješenja tijesta ili dodati suhi materijal (kominu) za drenažu. Treba voditi računa o kapacitetu dekantera. proizveden je novi tip dekantera koji je prilagođen za rad bez dodavanja tople vode. zahvaljujući razlikama specifične težine između komine. a posljedica je nedovoljno izlučivanje ulja. pri čemu se izlučivanje ulja obavlja u posebnom stroju pomoću odgovarajućih lamela od nehrđajućeg čelika. U svrhu unapređenja centrifugalnog izlučivanja ulja. načinu slaganja elemenata s tijestom na stup kolica hidraulične preše – najbolji se rezultati postižu s dva ili tri sloja tijesta. koji se pomoću transportera izvozi iz uljare. dovodi u dekanter koji razdvaja tijesto na tri spomenuta dijela.

lošije je kakvoće. Pravilo je da se proizvedeno ulje uskladišti u homogenoj masi. ulje je dugo u dodiru s vegetabilnom vodom. a mogu biti opremljeni i posebnom crpkom za dovod uljnog mošta. Ovaj sustav povećava cijenu postrojenja. razvrstano po grupama kakvoće. To je brz postupak. zahtijeva ograničenu radnu snagu i dopušta učinkovito uklanjanje nečistoća. Nakon izlučivanja dijela ulja ovim postupkom.5 posto. Zbog toga se. odvajanje obavezno obavlja pomoću centrifugalnih separatora. Separatori su različitog kapaciteta. . a dio ulja koji se izlučuje nakon selektivne filtracije. Prirodno odvajanje je sporo. dviju tekućina različite specifične težine. prozračni i zamračeni s temperaturom 14-15 stupnjeva Celzija. Razlučivanje uljnog mošta Uljni mošt se sastoji od smjese ulja i vegetabilne vode. Ti sastojci pospješuju hidrolitičke promjene u sastavu ulja. od 10 do 20 i više hl na sat). pa se njihovo razlučivanje može obaviti prirodnim odvajanjem (dekantacijom) ili pomoću centrifugalnog separatora. čuvanje i pripremanje ulja za potrošnju Tek proizvedeno prirodno maslinovo ulje nije potpuno čisto i još uvijek sadrži promjenjive količine drugih sastojaka (male količine vegetabilne vode. Veće temperature i duže trajanje miješanja tijesta utječu na bolje iskorištenje ulja. jer ih ulje lako upija. što omogućuje kvarenje ulja. a samo u iznimnim slučajevima duže vrijeme (za ulje lampante koje je namijenjeno za rafiniranje). Prirodno se maslinovo ulje obično čuva u razdoblju između dviju sezona preradbe maslina. dobije se jako vlažna i uljasta komina koju treba još jednom preraditi postupkom prešanja ili centrifugiranja. organske i mineralne primjese i aktivne tvari) koje obično ne prelaze 0. radi dobijanja ulja visoke kakvoće. a posljedice su povećanje slobodnih masnih kiselina i drugih proizvoda kvarenja.prerađuju). Neophodno je da budu oslobođeni bilo kakvih izvora stranih mirisa. Prostori za čuvanje ulja trebaju biti svježi.

Za čuvanje ulja u većim količinama sve su više u uporabi spremnici od nehrđajućeg čelika (inoxa). prema potrebi se filtrira. Maslinovo ulje Prirodno maslinovo ulje. kao i sva ostala jestiva ulja i masti. Tijekom čuvanja ulja nužno je izbjeći sljedeće promjene u njegovu sastavu: · promjene koje nastaju dodirom ulja s neprikladnim metalnim površinama. ulja visoke kakvoće razvrstavaju se na: Novo ulje – do 4 mjeseca nakon proizvodnje. s manje intenzivnim voćnim mirisom i okusom Mlado ulje – do 12 mjeseci od proizvodnje. ne tako prikladan način čuvanja ulja u kamenicama s drvenim poklopcem. · oksidacijske promjene. · promjene nastale zbog dugotrajnog dodira s vodenim talogom. U našim krajevima održao se. pripada značajnoj skupini spojeva koji se zajednički nazivaju lipidi. izrazitog voćnog (od ploda masline) mirisa i okusa Svježe ulje – do 8 mjeseci nakon proizvodnje. Oni obuhvaćaju mnogobrojne kemijske spojeve . Kada se prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće priprema za potrošnju. s više skladnim mirisom i okusom od svježeg ulja.Na temelju trajanja razdoblja čuvanja. a obično pakira u boce sa zatamnjenim staklom. Tradicionalni način čuvanja ulja u ukopanim cisternama još uvijek se primjenjuje u mnogim maslinarskim zemljama.

U prirodnom maslinovom ulju nalaze se masne kiseline s 12 do 24 ugljikova atoma. glikolipidi. steroli. estera masnih kiselina i glicerola (u prosjeku 99%). U svrhu boljeg razumijevanja sastava i biološko-prehrambene vrijednosti maslinova ulja. najvećim dijelom sastoji se od triglicerida. kao predstavnik skupine jednostavnih lipida. Lipide se dijeli u sljedeće skupine: Jednostavni lipidi: trigliceridi masnih kiselina (ulja i masti) i esteri viših alkohola s masnim kiselinama (voskovi).različitih svojstava i podrijetla. alifatski i terpenski alkoholi. Zajedničko im je da su netopivi u vodi. aminolipidi. ugljikovodici. slijedi opis njegovih najvažnijih sastojaka. a lako se otapaju u organskim otapalima. liposulibilni vitamini. koji se nazivaju negliceridni ili neosapunjivi sastojci. te lipide koji sudjeluju u izgradnji stanica organizma (fosfolipidi. . Molekula svake masne kiseline građena je od lanca ugljikovodika sa svojstvenom kiselinskomkarboksilnom skupinom – COOH. glikolipidi kolesterol i dr. sulfolipidi Derivati lipida: masne kiseline. Mogu biti zasićene ili različitog stupnja nezasićenosti. U ovu skupinu ubrajaju se također prirodni prooksidansi i antioksidansi. Maslinovo ulje. lipokromi. S prehrambenog stajališta lipidi se razvrstavaju u rezervne lipide (trigliceridi) koji se u organizmu talože u posebnim tkivima i imaju energetsko djelovanje. a najviše one s 16 i 18 C-atoma. Složeni lipidi: fosfolipidi. pa je zbog toga njihova glavna podjela na zasićene i nezasićene masne kiseline. tj. U pratnji triglicerida uvijek je i manja količina lipida iz drugih skupina.). Masne kiseline Masne kiseline zastupljene su s 95 % u trigliceridima maslinova ulja.

Prirodno maslinovo ulje sadrži umjerene količine palmitinske kiseline.pripadaju skupini nezasićenih masnih kiselina. što se pripisuje prvenstveno palmitinskoj kiselini. Masti bogat zasićenim kiselinama povećavaju količinu kolesterola u krvi. s 55 do 83%.5 do 5. a također i ukupnih zasićenih masnih kiselina. koje imaju visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina. s 0. najviše s 0. Naziv nezasićene proizlazi iz nestabilnosti dvostrukog veza. i višezasićene (s dva i više dvostrukih vezova). i zbog toga su životinjske masti.4% od ukupnih količina masnih kiselina u gliceridima maslinova ulja. u krutom stanju na sobnoj temperaturi.Zasićene masne kiseline U trigliceridima maslinova ulja najviše su zastupljene palmitinska u količini od 7. što ovisi o ekološkim uvjetima uzgoja maslina i drugim čimbenicima. Gadoleinska kiselina zastupljena je u malim količinama.0 %.5 do 20 %. Nezasićene masne kiseline Masne kiseline koje u molekuli imaju jedan ili više dvostrukih vezova -C=C.5 %. . i stearinska kiselina s 0. koji lako puca i lako se spaja s drugim atomima ili slobodnim spojevima. Jednonezasićene masne kiseline Oleinska kiselina bogato je zastupljena u maslinovom ulju.5 do 21%. nezasićene masne kiseline dijele se na jednozasićene (s jednim dvostrukim vezom). Točka topljenja zasićenih masnih kiselina visoka je. Višenezasićene . Ovisno od prisutnog broja dvostrukih vezova.3 do 3. Palmitoleinska kiselina je redovito prisutna u gliceridima maslinova ulja. Lako je probavljiva kiselina i ima visoku biološko-prehrambenu vrijednost. u količinama od 3.esencijalne masne kiseline Linolna kiselina je redovito zastupljena u gliceridima maslinova ulja.

gliceridi. Količina zasićenih masnih kiselina u položaju 2 glicerola. esteri su masnih kiselina i trovaljanog alkohola glicerola. a zatim one na položaju 1 i 3. a kad su različite. Linolna i linolenska kiselina također se nazivaju i esencijalnim masnim kiselinama zbog toga što ih ljudski organizam ne može biosintetizirati. kod prirodnih maslinovih ulja. nastaju jednostavni gliceridi.9%. pa ovisno o tome nastaju mono. Poznavanje zastupljenosti pojedinih masnih kiselina u sastavu jestivih ulja i masti od osobitog je značenja za ocjenu njihove prehrambene vrijednosti. Esterifikacija može biti na jednom.5 %. Ono se zbog toga bitno razlikuje od drugih jestivih ulja i masti. Njihova je prisutnost u odgovarajućoj količini neophodna za normalno odvijanje značajnih bioloških procesa u organizmu. nastaju mješoviti gliceridi.Linolenska kiselina dolazi u malim količinama. Negliceridni sastojci U negliceridni dio prirodnoga maslinova ulja uvrštavaju se svi lipidni sastojci koji nisu . već ih mora dobiti u gotovom obliku putem hrane. Naime. visoki sadržaj oleinske kiseline (od 70 do 80%). Ako su sve tri masne kiseline iste u molekuli glicerola. dva ili na sva tri hidroksila glicerola. Razmještaj masnih kiselina u prirodnim uljima nije slučajan. Prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće ima umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina (u prosjeku oko16%). te najpovoljniju količinu višenezasićenihesencijalnih masnih kiselina (u prosjeku od 8 do 10%). na atom ugljika u poziciji glicerola uglavnom se vezuju nezasićene masne kiseline. najviše 0. di i trigliceridi. Naziv pojedinog glicerida ovisi o vrsti masnih kiselina i njenom položaju u molekuli. može biti najviše 1. ili kako se uobičajeno nazivaju. Kod naziva se najprije navodi masna kiselina koja se nalazi na položaju 2 molekule glicerola. Trigliceridi Trigliceridi (suvremenijeg naziva acigliceroli).

ali značajne količine metilskih i etilskih estera. Tokoferoli se nazivaju vitaminom E. Zastupljeni su u količini između 150 i 180 mg/100g ulja ( u sjemenskim uljima ima ih manje od 100mg na 100g ulja). negliceridni sastojci pokazuju značajnije razlike u zastupljenosti njihove količine i kakvoće. Tokoferoli su poznati i kao dobri antioksidansi. To su prvenstveno derivati lipida (osim masnih kiselina). Negliceridni esteri Alifatski alkoholi. prisutnih također kao sastojci arome. Esteri alifatskih n-alkohola. također i svih steroidnih hormona (žučnih kiselina. Skvalen je temeljni prethodnik u biosintezi kolesterola i fitosterola. Tokoferoli Redoviti su sastojci u negliceridnom dijelu maslinova ulja. smetnje u živčanom sustavu i dr. hormona nadbubrežne žlijezde i spolnih žlijezda). . Prirodna maslinova ulja sadrže 125-750mg skvalena na 100 grama ulja (sjemenska ulja imaju manje od 100mg skvalena na 100 grama ulja).5 posto količine ulja. a u prosjeku je 1%. što najčešće ovisi o kakvoći ploda. smanjenje reprodukcije i otpornosti prema hemolizi. Njihov sadržaj zauzima od 0. Naime. Nedostatak tokoferola u prehrani uzrokuje distrofiju mišića. osim nekih količinskih odstupanja. a u manjoj mjeri nalaze se složeni lipidi (fosfolipidi i glikolipidi) i drugi spojevi. steroli i triterpenski alkoholi prisutni su u prirodnom maslinovu ulju slobodni ili esterificirani. Količina tokoferola kod iste vrste ulja može imati znatna odstupanja.5 do 1. Dok je gliceridini dio gotovo jednak kod svih maslinovih ulja. Ugljikovodici U prosjeku ugljikovodici sudjeluju s oko 50-60% u ukupnom sadržaju neosapunjivog dijela.gliceridi masnih kiselina. pojavu anemije. U ulju su prisutni u malim količinama. Od većeg značenja je prisutnost višenezasićenog ugljikovodika skvalena. Ovi sastojci imaju osobitu biološko-prehrambenu vrijednost i specifičnog su sastava u pojedinim uljima i mastima. Utvrđene su i male. sprečavaju autooksidaciju ulja – vezanje kisika iz zraka na nezasićene vezove u lancu masne kiseline. pa se također nazivaju i „sastojci u malom“. sterola i triterpenskih alkohola s masnim kiselinama utvrđeni su u negliceridnom dijelu ulja.

načinu prerade i čuvanju ulja. tokoferoli lako oksidiraju i prelaze u tokokinone. 4-alfa-metilsteroli Ukupni sadžaj 4-alfa-metilsterola kreće se u količini između 8-20 mg/100 g ulja. koji povezuju skvalen i triterpenske alkohole sa sterolima.25 posto. Alifatski alkoholi Alifatski alkoholi su prisutni u prirodnom maslinovu ulju kao slobodni ili esterificirani. pa se i ukupna količina ovih spojeva povećava do stupnja najvećeg sadržaja ulja u plodu masline. Znatnije razlike sastava ove skupine spojeva izražene su kod različitih sorti maslina. dok su bitne promjene ustanovljene u slučaju dužeg skladištenja maslina prije preradbe. Njihova ukupna količina u prosincu je oko 15mg na 100g ulja. Spojevi ove skupine značajni su posrednici u biosintetskom procesu. Njihovo je nastajanje povezano s biosintezom ulja u plodu. pa je stoga vrlo značajno da se odgovarajućim tehnološkim postupcima onemoguće oksidacijski procesi. a nakon toga se povećava. U tijeku dozrijevanja plodova. Steroli Steroli količinski predstavljaju značajniju skupinu spojeva u neosapunjivom dijelu. dok se kod dužeg čuvanja plodova ne očituju promjene. Naime. Njihove količine u maslinovim uljima kreću se od 0. Sorta kao čimbenik ne utječe značajnije na promjene sastava alifatskih alkohola. Triterpenski alkoholi Ukupan sadržaj triterpenskih alkohola u neosapunjivom dijelu prirodnih maslinovih ulja dolazi u količini između 100-300mg / 100g ulja. Ova skupina praktično nije prisutna u prvim fazama razvoja ploda. količina alifatskih alkohola smanjuje se sve do razdoblja kada je u plodu najveći sadržaj ulja. U visokom postotku među sterolima zastupljen je beta-sitosterol.10 do 0. kojemu se pripisuje značajna biološka uloga .

5% od ukupne količine sterola. u vrlo skromnim količinama. ulje od sjemenki grožđa i dr). Ukupan sadržaj karotenoida u maslinovom ulju ovisi o brojnim biloškim i tehnološkim čimbenicima tijekom zrenja ploda.ograničavanja crijevnog upijanja viška kolesterola.5%) u odnosu na ulja koja se dobivaju ekstrakcijom iz maslinovih komina (najmanje 12%). od ulja što su dobivena organskim otapalima iz maslinovih komina. Pigmenti (obojeni sastojci) Obojeni sastojci predstavnici su dviju skupina spojeva: karotenoida i klorofila. One su: maslinska. pošto se u organizmu. betulinska i druge. uključujući i kategoriju lampante. Tako značajna odstupanja njihova sadržaja koriste se za razlikovanje ulja dobivenih mehaničkim postupcima iz ploda masline. redoviti su sastojci biljnih ulja. Količina klorofila u ulju prvenstveno ovisi o stupnju zrelosti ploda. dok klorofili dolaze samo u nekim uljima (maslinovo. nego ulja od zrelih i prezrelih plodova. ursolna. a u manjim količinama i u ostalim dijelovima ploda. Promjene u sastavu sterolinskih sastojaka mogu nastati prigodom dužeg razdoblja skladištenja plodova maslina. utjecajem odgovarajućih enzima. koji se prvenstveno nalaze u kožici ploda. oleanolna. znatno je niži (najviše 4. načinu prerade i čuvanja ulja. izlučivanja i čuvanja ulja. Može ga biti najviše 0. Triterpendioli U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja prisutna su dva triterpenska diola: eritrodiol i uvaol. Karotenoidi su vrlo rašireni u prirodi. Stoga su ulja dobivena od maslina ubranih na početku sezone prerade bogatija ovim sastojcima. Ulje dobiveno od zelenih plodova masline sadrži više klorofila. sojino. pretvaraju u vitamin A. Sadržaj eritrodiola i uvaola kod prirodnih maslinovih ulja. U prirodnom maslinovom ulju prisutan je i kolesterol. Hidroksi i Dihidroksiterpenske kiseline Spomenute terpenske kiseline također su ustanovljene među sastojcima prirodnoga maslinova ulja. Karoteni imaju provitaminsko djelovanje. Liposolubilni vitamini .

K čine značajnu skupinu negliceridnih sastojaka. Fosfolipidi Prirodna maslinova ulja sadrže skromne količine fosfolipida. Sadržaj voskova u negliceridnom dijelu maslinova ulja vrlo je nizak. pigmenta neophodnog za vid. D3. potreban za stvaranje vidnog purpura. trajanje uskladištenja prije preradbe. a osobito o starosti ulja. što ovisi o biološkim i tehnološkim čimbenicima. D. Vitamin A ima niz vrlo značajnih funkcija u organizmu: značajan je za razvitak organizma. Ovaj se parametar stoga koristi za kontrolu čistoće prirodnih maslinovih ulja. otpornost od infekcija. U biljnim uljima nalaze se karotenoidi (alfa i beta karoten) koji su provitamini vitamina A. D4 i drugi. . koji su po biloškom djelovanju vrlo slični – reguliraju apsorpciju kalcija u organizmu. Vitamin D U ovu skupinu spada veći broj vitamina: D2. Na promjene njihovih količina u ulju utječe više čimbenika: sorta. te način preradbe i čuvanje ulja. Voskovi Voskovi su esteri viših masnih kiselina i viših alifatskih alkohola pa njihove molekule sadrže veliki broj ugljikovih atoma. stupanj zrelosti ploda. E. Fenolni sastojci Prirodno maslinovo ulje sadrži promjenjive količine fenolnih sastojaka (općenito izeđu 50 i 500 mg/kg ulja). Međunarodnim normama propisano je da prirodna maslinova ulja mogu imati najviše 250mg voskova na 1kg ulja.Liposolubilni (topljivi u mastima) vitamini A. Vtamin A Dolazi samo u životinjskim mastima.

alifatski alkoholi. TI procesi počinju već u plodu masline. a također i u izlučenom ulju. Ni.Prisutnost fenolnih sastojaka u prirodnom maslinovom ulju od velikog je značaja. Ova razgradnja nastaje prvenstveno u ulju unutar ploda . U prirodnom maslinovom ulju nalaze se različite skupine aromatski sastojaka: aromatski ugljikovodici. odnosno kvarenju. Složeni fenolni sastojci mesa ploda također su i antocijani i flavonidi. ili ljubičastocrnu).). esteri. Antocijani u razdoblju pigmentacije daju plodu svojstvenu boju (crvenu. proizlazi i iz njegove svojstvene arome. Odvijaju se u odgovarajućim uvjetima. djelovanjem enzima. prisutan je i sastojakkoji pripada skupini ubikinona ili koenzima Q. ljubičastu. Također. Cu. podložno je razgradnji. Njihova prisutnost i u malim količinama pospješuje autooksidacijske procese kvarenja ulja. kojemu se pripisuje svojstvo antioksidanta. U prirodnim maslinovim uljima često se nalaze i različiti metali (fe. ketoni i drugi. Hidrolitička razgradnja je proces oslobađanja masnih kiselina iz molekule glicerida. nastavljaju se u razdoblju čuvanja plodova do prerade. Od njegove nazočnosti ovisi jačina gorkosti ploda i ulja. Svojstveni i glavni fenolni sastojak ploda masline je složeni glukozid oleuropein. oni utječu i na organoleptička svojstva ulja. Mn i dr. Sastojci arome Osobita kakvoća prirodnoga maslinova ulja. pored opisanih prednosti. kao i ostala ulja i masti. jer su oni prirodni antioksidanti koji zaštićuju ulje od autooksidacijskih promjena. Tijekom zrenja ploda njegova se količina smanjuje. Co. aldehidi. Ostali sastojci U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja. u prisutnosti vode i enzima lipaze. Proizvodi razgradnje ulja Maslinovo ulje. mikroorganizama i kemijskih reakcija.

koja se nakon ekstrakcije podvrgavaju postupku rafiniranja. Kemijskim analizama utvrđuju se sljedeća mjerila kakvoće: sadržaj slobodnih masnih kiselina. djelovanjem mikroorganizama (neke vrste gljivica i bakterija) u prisutnosti kisika iz zraka. svjetlo i tragovi metala. određivanjem spektrofotometrijske apsorbancije u UV području utvrđuje se stupanj oksidacije ulja (ovim mjerilima utvrđuje se i eventualno rafiniranje ulja ili patvorenje dodavanjem rafiniranog ulja). Mjerila kakvoće Kakvoća prirodnih maslinovih ulja određuje se na temelju dobivenih rezultata organoleptičkih i kemijskih analiza te propisanih vrijednosti pojedinih svojstava. dolazi do tzv. glicerol). beta-ketooksidacije. ali i u izlučenom ulju. . a usporavaju antioksidanti. Najbrojniji su antioksidanti fenolnih spojeva koji su u prirodnom maslinovom ulju zastupljeni u dovoljnim količinama. ako je u dodiru s vodom i ako se čuva u neprikladnim uvjetima. koja se osnivaju na tehnici panel testa. nastaju beta-keto kiseline.masline. Autooksidacija ulja ogleda se u lančanoj reakciji stvaranja slobodnih radikala u više faza. Naime. Posljedica je povećanje slobodnih masnih kiselina u ulju i nastajanje novih proizvoda razgradnje (mono i digliceridi. izražene kao oleinska. po čemu se razlikuje od drugih jestivih ulja. Na taj način kao primarni proizvodi reakcije. Započeti se proces autooksidacije ne može zaustaviti. Njihova je zadaća da suzbiju početak reakcije i blokiraju proces stvaranja slobodnih radikala. Zbog toga su od strane COI-a i EU propisane objektivne metode o vrednovanju organoleptičkih svojstava prirodnih maslinovih ulja. kojim se izražava količina hidroperoksida – primarnih proizvoda autooksidacije u ulju. Autooksidacija ulja nastaje djelovanjem kisika iz zraka na nezasićene masne kiseline. Naime. gube prirodna svojstva mirisa i okusa. Ulja s većom količinom višenezasićenih masnih kiselina podložnija su autooksidacijskim promjenama. Prisutnost metil ketona u ulju uzrokuje neprijatan miris i okus kao po užeglosti. peroksidni broj. ali se može ubrzati ili usporiti. Biooksidacija ulja nastaje u slučaju pljesnivih plodova. sjemenska i druga biljna ulja. i metil ketoni kao sekundarni proizvodi reakcije. Ubrzavaju ga povišene temperature. Senzorijalne analize Prirodno maslinovo ulje ima izražena specifična svojstva mirisa i okusa (flavor).

Dobiveni pojedinačni rezultati statistički se preračunavaju i u konačnoj ocjeni uzorka ulja uzimaju se prosjeci. ali utječu na voćnu aromu Jabuka: flavor maslinova ulja što podsjeća na jabuku. ne smatraju se nedostacima. trpko i pikante. . ovisno o stupnju izraženosti. miris je najčešće ublažen.Organoleptička svojstva ulja određuje skupina specijaliziranih ocjenjivača. kušanjem. svojstven uljima dobivenih na početku prerade maslina. Oni pojedinačno. Voćni flavor zelenog ploda: ulje dobiveno od zelenih plodova Svojstva više ili manje prijatna. Gorko: okus svojstven ulju dobivenom od zelenih ili djelomično zelenih plodova. ubran u najpovoljnijem stupnju zrelosti Voćni flavor zrelog ploda: ulje dobiveno od zrelih plodova. Može biti više ili manje prijatan. Pozitivna svojstva Voćni flavor ploda masline: miris i okus podsjeća na zdrav i svjež plod masline. ocjenjuju svojstva mirisa i okusa. a svoja zapažanja i ocjenu vrijednosti unose u propisani profilni list i tablicu bodovanja. Zeleno lišće (gorko): flavor ulja dobivenog od pretjerano zelenih plodova ili kojih su samljeveni s lišćem ili grančicama maslina. a okus slatkast. Trava: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na svježe pokošenu travu. u kojem se ne osjećaju svojstva gorko. Oporo: svojstveno ze neka ulja koja prilikom kušanja proizvode osjećaj trpkosti. Slatko: okus ulja je prijatan – slatkast. na čelu s voditeljem. Pikante: osjećaj oštrog okusa.

Komina: flavor koji podsjeća na maslinove komine. a u vezi je s fenolnim sastojcima.osobito još zelenih maslina. Neprijatna svojstva. Bademasti: ovaj flavor može biti izražen na dva načina: tipičan za svježi plod badema ili onaj svojstven suhom i zdravom plodu. Crvljivo: flavor svojstven ulju dobivenom od plodova jako napadnutih ličinkama maslinove mušice. smatraju se kao organoleptički nedostaci: Zemlja: flavor svojstven za ulja dobivena od maslina skupljenih sa zemlje. zbog gubitka aromatskih sastojaka. i kada je njihova izraženost manje primjetljiva. . Staro: flavor svojstven uljima kada se dugo drže u spremnicima kao zaliha. Metalan: svojstven je uljima što su dugo u dodiru s metalima u tijeku prerade ili skladištenja. a uzrokuje ga dugotrajniji dodir ulja sa zrakom. Sijeno: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na više ili manje suhu travu. Upaljeno: kod ulja dobivenog od maslina skladištenih u stanju razvijene fermentacije. Salamura: flavor ulja od maslina čuvanih u slanoj vodi. Užeglo: kod ulja u kojima je izražen autooksidacijski proces. Ublažen i lagan: flavor maslinovog ulja s vrlo slabo izraženim organoleptičkim svojstvima. koji se može zamijeniti s početnom užeglošću ulja. Pljesnivost-vlaga: ulja dobivena od plodova u kojima su obilno razvijene plijesni i kvasci zbog skladištenja u vlažnim prostorima. ili onečišćenih.

isključujući ulja dobivena s otapalima ili pomoću postupaka reesterifikacije i bilo kakvog miješanja s uljima druge prirode.Sapunjiv: flavor s mirisom i okusom što podsjeća na onaj od zelenog sapuna. Maslinovo ulje je ulje koje potječe isključivo od ploda pitome masline (Olea europea sativa). te ulja od maslinovih komina. službeno su prihvaćene od Međunarodnog savjeta za maslinovo ulje (COI-a). Kuhan ili prekuhan: flavor ulja koji se dobije pretjeranim zagrijavanjem tijekom prerade. Naziv maslinovo ulje ne može se ni u kojem slučaju primijeniti za ulja od maslinovih komina. Međunarodne norme za maslinova ulja U proizvodnji i prometu na tržištu. Kontrola podrijetla. „Međunarodne komercijalne norme za maslinova ulja i ulja od maslinovih komina“. Vinski-octikav: flavor koji podsjeća na vino i kiselinu. a potječe od stvaranja octene kiseline. Po krastavcu: flavor ostaje prilikom dugog skladištenja u hermetičkim posudama. posebice toplinskim. Europske unije i ostalih njegovih članica. uz prirodna dolaze i druga maslinova ulja. u uvjetima. koji ne . Prihvaćene se norme primjenjuju na maslinova ulja i ulja od maslinovih komina u međunarodnoj trgovini ili poslovima u području koncesija i unapređenja prehrane. čistoće i raspoređivanje prirodnih maslinovih ulja prema stupnju kakvoće obavljaju se sukladno s međunarodnim normama. Virgin olive oil – prirodno maslinovo ulje je ono dobiveno od ploda masline jedino pomoću mehaničkih ili drugih fizikalnih načina. a uzrokuje ga nastajanje 2-6 nonadienala. etil acetata i etanola. Vegetabilna voda: flavor što ulje poprima prilikom loše dekantacije i produženog dodira s vegetabilnom vodom. Po talogu: svojstven ulju što se prikuplja u preljevnim taložnicama.

Prodaje se pod sljedećim nazivima i opisima: Ulje od maslinovih komina. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. nije prikladno za neposrednu potrošnju: prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom nižom od 3. koji ne djeluje na promjene prvobitnog sustava glicerida. pretakanja. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće što su propisana normama.3 grama na 100 grama ulja. Namijenjeno je za industriju rafiniranja i za tehničku uporabu.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 2 grama na 100 grama ulja. isključujući ulja dobivena reesterifikacijom.3 grama na 100 grama ulja.uzrokuju promjene u ulju. te bilo kakva miješanja s uljima druge prirode. Maslinovo ulje je ulje koje se dobiva križanjem rafiniranoga maslinova ulja i prirodnoga maslinova ulja.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 3. u svrhu uporabe . Maslinovo ulje rafinirano je ulje dobiveno od prirodnih maslinovih ulja primjenom postupka rafiniranja. Virgin olive oil – Prirodno maslinovo ulje (izraz fino može se upotrebiti u trgovini na veliko): prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom 5. Virgin olive oil lampante – Prirodno maslinovo ulje lampante.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 1 gram na 100 grama ulja. Po kakvoći prirodno maslinovo ulje obuhavaća: Virgin olive oil extra – Prirodno maslinovo ulje ekstra: ulje s organoleptičkom ocjenom 6. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće koja su propisana Normama. te se takvo stavlja u promet. sirovo jest ulje namijenjeno za rafiniranje. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. Virgin olive oil ordinary – Prirodno maslinovo ulje obično: prirodno maslinovo ulje s organoleptičnom ocjenom 3.5 boda i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) višim od 3. Ulje od maslinovih komina je ulje koje se dobiva pomoću organskih otapala iz maslinovih komina. centrifugiranja i filtriranja. i koje nije bilo izloženo nijednom drugom postupku osim pranja.

koja su inače poznata kao tradicionalni potrošači drugih masnoća.za ljudsku prehranu ili tehničke primjene. Ulje od maslinovih komina. uzgoj će biti poluintenzivan. pa s tim u svezi i nešto lošiji prinos i financijski rezultat. koji ne izaziva promjene prvobitnog sustava glicerida. Značajni proizvođači su i Grčka. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. što podrazumijeva manji broj stabala po hektaru. te ukazati na određene ekonomske pokazatelje isplativosti ove vrste proizvodnje. . te visoka cijena ulja. Australija. Ovdje ćemo kratko opisati tehničko-tehnološke karakteristike podizanja maslinika i njegove njege i održavanja. strpljivosti i marljivog rada. razlog su za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. Da bi posve uspjeli u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja. te prihvaćanja suvremenih načela proizvodnje maslinova ploda i ulja. U svijetu se danas uzgaja više od 800 milijuna stabala maslina na površini od oko 9 600 000 ha. broj stabala 200. Na području Mediterana nalazi se oko 786 milijuna stabala i ostvaruje se 98% svjetskog priroda. Ekonomskom analizom prikazat ćemo maslinik na prostoru od 1 ha u intenzivnom nasadu. Ova mješavina ne može ni u kojem slučaju imati naziv maslinovo ulje. je ulje koje se sastoji od križanja rafiniranog ulja maslinovih komina i prirodnog maslinova ulja. rafinirano je ulje dobiveno od sirovog ulja maslinovih komina postupkom rafiniranja. tradicija uzgoja maslina u našem priobalju. Tunis i Turska. postignuti su značajni pomaci u potrošnji maslinova ulja i na velikim svjetskim tržištima – SAD. Na prostorima gdje nije moguća intenzivna proizvodnja. UZGOJ MASLINA 1. Ulje od maslinovih komina. Japan. trajnost nasada 50 godina. UVOD Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste. hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja. Bilo bi moguće osim na vlastitim površinama pokrenuti ovu proizvodnju i na dijelovima prostora Hrvatskih šuma omogućujući poduzetnicima dugogodišnju koncesiju zemljišta. Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Također. Kanada.

· · · · · · Male i velike škare za rezidbu Malu ručnu pilu Leđnu prskalicu Mreže za berbu Leđni raspršivač Veliki motokompresor s malim i velikim škarama. te motokultivator s priključcima za obradu tla ovisno o terenu · Prijevozno sredstvo za odvoz i dovoz materijala Maslinari koji imaju više od 200 stabala moraju imati profesionalniju opremu. Jame se kopaju bagerom ili pikamerom na jako skeletnim tlima. U tlima tzv. riperima. priprema tla obavlja se jakim traktorima snage od 80-200 KS. kamenjarima može se također obavljati duboko oranje snažnim traktorima. gdje se može obaviti duboko oranje. berbu i zaštitu većih kapaciteta. Morfološka svojstva masline Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stablašica ili grm. rigolanje na 60-90 cm dubine. tj. a formira se rezidbom. Ovi strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi. Potrebna mehanizacija Ako se maslinik podiže na tlima.1. tzv. kvrgasto. Krošnju formiramo ovisno o sorti i uzgojnom obliku. a smješteno je između panja i krune krošnje. . Za agrotehniku održavanja maslinika do 200 stabala potrebno je imati slijedeću opremu i strojeve. Korijen je razgranat i nalazimo ga na dubini 15-80 cm. nakon čega slijedi usitnjavanje kamena koji pri oranju izbije na površinu. tresač grana sa štapom. 2. Maslinari ne moraju imati sve potrebne strojeve. Listovi su duguljasto-eliptičnog oblika nasuprotno raspoređeni i imaju ulogu asimilacije. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE UZGOJA MASLINA 2.2. ovisno o osobinama tla. Kamen se usitnjava s pomoću snažnih traktora od najmanje 100-250 KS i drobilice kamena radnog zahvata 1-2 m u širini i 20-30 cm u dubini. strojeve za rezidbu.2. jer ih mogu koristiti iz usluge ili udruživanjem kroz udruge ili zadruge. Deblo je krivo. te se u pripremi tla koriste iz usluge. a za obradu tla traktor najmanje 40 KS s potrebnim priključcima. tzv.

dijelom panja. Dozrijevanje plodova počinje u listopadu. Neproizvodno razdoblje do 5. 2. Razmnožavanje maslina Generativno sa sjemenom. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo nekoliko dana.4. do 50. na prozračnim i procjeditim ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi pažnju. Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno prenose svojstva roditelja. do 30. Izbor položaja i priprema tla za sadnju Položaj maslinika određuje se na temelju dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u južnim dispozicijama. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovišta je najvažnije razdoblje. 2. ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi do cvatnje. udruženi u uspravne cvatove-rese. godine je razdoblje smanjene rodnosti. Podizanje nasada i uzgoj maslina 2. pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo oprašivača. do 7. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova. U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i može se podijeliti na nekoliko razdoblja. bijeli. Plod je koštičasta bobica jajasta oblika dug 1-3 cm. Pripada neplodnim voćnim vrstama. S obzirom da stablo masline tla potrebno je pokloniti posebnu . Pupovi izbijaju pri temperaturi od 10 °C. godine je razdoblje početne rodnosti. utjecaja tlu.5. izdankom. Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom. Maslina stvara normalne cvjetove i „morfološki-sterilne“ cvjetove. Od 7. a) Čišćenje terena raspoloživog zemljišta. a berba se nekad produži i do siječnja.1. Od 6. lipnja do 15. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. Oprašivanje se vrši vjetrom. godine. Fiziološka svojstva maslina Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C. 2. kad dozrije crvenkaste do crne boje. pa se ono u praksi jedino primjenjuje.5. pa raspored oprašivača u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u određenom mikroklimatu. listopada. Cvjetovi su dvospolni.3. tada je potrebno vršiti navodnjavanje. debeo 1-5 cm u početku je zelene boje.disimilacije i transpiracije. Listovi ostaju na maslini 2-3 godine. Od 30. Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko 7 °C. reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). u ovom periodu zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu. primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje. Stoga maslinu valja saditi na tlima.

Obradu zemljišta potrebno je vršiti na cijeloj površini maslinika. Tijekom lipnja. iskopati korijenje i poravnati površinu tla.2. . na temelju pedološke analize dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30. 2. Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće.Potrebno je očistiti sav korov. 2. na dno jame razaspe 20 dkg mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu. Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula. radi uništavanja korova i održavanja vlage u tlu. Carolea. drvenaste kulture. Sitnica. Razmak između redova i razmak između sadnica je 7 m. Ako ne uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan dovoziti vodu i zalijevati nasad. Njega nasada Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. c) Rigolanje i duboko oranje Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm. Leccino. jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Zatim se sadnica u gornjoj trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. obavlja se plitka obrada tla. lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice. kada prestanu oborine. regulira vodo-zračni kapilaritet. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina-intenzivna proizvodnja. količinu gnojiva povećavamo. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20 kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N. Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla. b) Melioracijska gnojidba U cilju povećanja plodnosti tla. dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sistem za samostalno odupiranje suši. KAN-om i NPK gnojivom. vodeći računa da korjenov vrat sadnice bude zasađen kako je prije rasla. gnojiti sa stajskim gnojem. Pendolino…).5. Sadnja Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug.5. do prvog uroda – peta godina. To je potrebno činiti i u drugoj vegetacijskoj godini. Na osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje.3. Coratina. grmlje. Zatim se u jamu doda nove zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe. U narednim godinama. što je preduvjet intenzivne proizvodnje. U sklopu je potrebno posaditi 10% oprašivača . Na pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuće veličine.

5. pri zaštiti u svibnju i srpnju ). te očuvanja vlage u tlu. kalij.). Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 . kao i mikro elemente u manjim količinama (bor. željezo i sumpor ). ovisno o plodnosti tla. silicij i natrij ). Maslina donosi cvjetne pupove na jednogodišnjim grančicama. fosfor. koji pozitivno utječe na razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva. kemijskih i mikrobioloških svojstava tla. Svi navedeni mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim količinama i međusobno uravnoteženi. molibden.4. u jesen ) Zelena gnojidba Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N. Za izgradnju tkiva i životne funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih elemenata (dušik. c) Navodnjavanje Maslina za održavanje života. pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti.2. Agrotehničke mjere a) Obrada tla Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih. 60 kg/ha P2O5. bakar. klor. kalcij. 2 kg po rodnom stablu ). mangan. starosti biljke i planirane rodnosti. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla. magnezij. Proljetna gnojidba ( UREA 46% N. cink. Obradu tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade. Imamo slijedeće vrste gnojidbe: · · · · · · Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha. Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu. aluminij. jod. . 2 kg po stablu ). oplodnju i plodonošenje zahtjeva optimalne količine vlage u tlu i u zraku. U praksi provodimo slijedeće obrade tla: · · · Jesenska duboka obrada Proljetna plitka obrada Ljetna obrada (prašenje) b) Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine. 100 kg/ha K2O u jes. i pro.prihranjivanje ( UREA 1 kg na 100 l otopine. Dopunska gnojidba.

Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu. Po potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova. formiranje krošnje. prstenovane i oštećene grane i izboje iz panja. S obzirom na mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja: • • kap po kap mikroorošivači d) Rezidba Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke. usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti. Zaštitu svakako provoditi u suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja. jer tada sadrže najveću količinu ulja. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu smo podijelili: • • • Tijekom listopada i studenog odstranjujemo suhe grane. rak masline. ne može se očekivati urod. Posude u kojima se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka. da maslina dobro i što duže rađa. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. Po završetku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom. a ujedno su najkvalitetniji.pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila. ručnim. e) Zaštita maslina Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. potkornjaci. U siječnju i početkom veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije stabla. Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu temperaturu i biti zasjenjeno. Tijekom ožujka nakon diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda. tj. crni medič. crna uš. f) Berba i prerada maslina Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju. rezidbu na rod i rezidbu radi pomlađivanja i regeneracije. suvišne grane. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se rezidbom. Ove radnje se obavljaju nakon berbe. što podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o opredjeljenju za način proizvodnje. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese grane ili cijelo stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod krošnje. jačini i vrsti štetnika. maslinin moljac. Rezidba se vrši voćarskim škarama. odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela stabla. električnim ili motornim pilama. . siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica. Zreli plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o osobinama sorte. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim pokazateljima ovisno o vremenu.

2.200 l 70.000.00 16.000. Kamata 4 god.3.400.00 75.00 Zakup zemljišta za 4 god.000. FINANCIJSKA PODIZANJE MASLINIKA OPRAVDANOST ULAGANJA U (intenzivna proizvodnja) 3. 9.00 16.000.00 kn 7.500. Sveukupno troškovi Izvanredni prihod (poticaj) Razlika za 4 god.00 8.00 .00 4.1. Radovi u masliniku III god.00 6. Troškovi podizanja i održavanja nasada prve 4 godine TROŠKOVI RADOVA IZNOS kn/ha Priprema tla Sadnja Radovi u masliniku I god.00 8.000.00 kn 84. do rodnosti 102. Račun dobiti i gubitaka (Puna rodnost) PRIHODI KOLIČINA PROIZVODA CIJENA IZNOS Djevičansko ulje 1.600.500.00 Amortizacija 4god.000.000.000.00 4. Ukupno radovi 79.00 kn . Radovi u masliniku II god.000.00 kn Poticaj za preradu 200 stabala 35. Radovi u masliniku IV god.00 21.000.00 9.000.27. Ostali troškovi 4 god.000.00 3.

000.00 kn Sredstva za zaštitu bilja 400. ovisno o izboru proizvodnje.500.90 kn/kg 6.00 kn RASHODI Mineralno gnojivo 1.00 kn Različiti radovi (obrada.450. te osigurava egzistenciju i slijedećim generacijama. Do 200 stabala je hobi proizvodnja.550. ZAKLJUČNA OCJENA Iz navedenog možemo zaključiti: • • • • • Ulaganje se vraća za dvije godine pune rodnosti maslina. te ekološke zaštite. stoga preporučujemo poduzetnicima povećanje proizvodnje na 2 ha i više. nema opasnosti od zagađenja okoliša.UKUPNI PRIHODI - - 91. komercijalizirati se i zaposliti nove djelatnike. ali isto daje dobre financijske rezultate. .00 kn Amortizacija god.000 kg 0. vijek trajanja nasada 50 Kamata na sredstva zaduženja (3% godišnje) 2.) linearna (stopa 2% 1.400. SADNJA MASLINA: TLO: Za uzgoj masline najprikladnija su duboka pjeskovito-ilovasta tla. slabo alkalne ili slabo kisele reakcije.00 kn godišnje. čime će akumulirati dodatna financijska sredstva.000.500.00 kn Napomena: Kod poluintenzivnog nasada imamo manji broj stabala po hektaru.500. berba) 20. 4. neutralne. rezidba. Mala su ulaganja u osnovna sredstva mehanizacije.300.00 kn Plastične vreće 250.00 kn DOBIT 55. Uz primjenu integrirane.600. dovoljno drenirana i opskrbljena humusom i mineralnim hranivima.00 kn Ostali troškovi - - 1.450.00 kn Stajski gnoj 1. Maslinik je trajni nasad koji traje 50 godina.00 kn UKUPNI RASHODI 31.00 kn SVEUKUPNO BRUTO RASHODI 35. kao i manji prinos.00 kn Usluga prerade ploda 7.

5 .1 kg mineralnog gnojiva NPK . VRIJEME SADNJE: Maslinu je najbolje posaditi u vrijeme mirovanja vegetacije. odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima.najbolje prema analizi tla. Ova voćna vrsta je kserofit (prilagođena sušnim uvjetima) pa dobro podnosi sušu. u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0. oko i iznad korijena se stavlja sloj rahle zemlje. u jesen ili u rano proljeće. . u vrijeme intenzivnog rasta plodova. NAČIN UZGOJA: Razmak između voćaka masline može biti 6 -8 m. Kontejnirane sadnice maslina mogu se saditi tijekom cijele godine te su pogodne za nadopunjavanje postojećih maslinika. Preporučuje se proljetna sadnja. SAVJETI ZA SADNJU: Kod kontejniranih sadnica masline. a također i tijekom cijele godine. Ispod. ali i osigurati krošnji što više svijetla i prozračnosti. korijen se u pravilu ne dira. GNOJIDBA: Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima. eventualno nekoliko centimetara dublje. koji se izmiješa sa cca. Potrebno je paziti da gnojiva nisu u izravnom kontaktu s korijenom. 20 kg stajskog gnoja i 0. Sadnica mora biti posađena na istu dubinu kao što je bila u kontejneru. Sva dodana gnojiva se prekriju sa zemljom te se voćka zalije s 20 -30 litara vode.7m). ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih. a kritično razdoblje za vodom je kolovoz i rujan. te položaji gdje nema velikih kolebanja temperature tijekom dana i noći. REZIDBA: Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast.KLIMA: Maslini odgovara maritimna klima. Sadnica masline se sadi u svježe iskopanu jamu. najbolje u kasnu jesen. Uz svaku sadnicu preporuča se staviti potporni kolac i uz njega povezati sadnicu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->