1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga. odnosno paralingvistički (vezan uz ton.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno. 2. a ne u riječima.aspx 4 pecijalisticki. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju. u slobodnom vremenu. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. 38% vokalno i 55% facijalno. No. Značenje je vezano uz kontekst. filmu.ppt 5 http://www.psiholog-rijeka. 3.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje. boju i neke druge sastavnice govora).hr/.Govorom utječemo na ponašanje ljudi.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima. tempo./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv. 5 2 3 http://violette. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum).com/doc/15860042/Komunikacija 2 . 4. 5..odnosno da bismo iskazali svoje ideje. Značenje je u ljudima.mojblog.stajališta.odnosno riječima. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.2.hr/p-verbalna-komunikacija/210590.osjećaje i uvjerenja. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. na radiju televiziji.tvz.3 Načela verbalne komunikacije4: 1. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju.. Značenje je kulturalno uvjetovano.html http://www.scribd.

No. Nedostaci su joj višeznačnost. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. 3 . Ljudi svojim ponašanjem. no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. Jako je važna “struktura pozornosti”. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. Watzlawicka. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. tj. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju.). Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti.1991. tj. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. nejasnost. Npr. puno je adekvatnija za područje odnosa. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. čak i na temelju slika ili crteža.Gledano.

trajnost. lice. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima.. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. 2 4 . Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke. a i uključujući čovjeka slične. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. memorisanja. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. preko primata i pračovjeka. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu. hod. spoljni izgled. raspoloženja i stvarne namjere. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. držanje. Međutim.3. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. 4. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. kao što su ljubav i mržnja. str. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. već cijelim svojim bićem. način odjevanja. oči. Sveučelište u Zagrebu. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. (1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. izgovorenih ili napisanih.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija.. Tjelesni pokreti. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. tačnost. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima.

. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. interakcija govornika i pulike.. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose. I dr. 93 5 . OSOBNI PROSTOR-od 120 cm. Bujanović J.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4. Prema Hall E. dodira). Sarajevo. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. str. JAVNI PROSTOR-od 370cm. To se naziva posturalna 7 Beganović S. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. Save the children Norway. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno. izbjebavanje pogleda. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu.

6 . dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima. Najčešći je način rukovanje. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. držanj atijela. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. orjentacije tijela. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela.kongruencija. kao i njegov oblik. za razliku toplog stiska ruke. gesti rukama i klimanja glavom. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. a odmicanje. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). a pravokutni za hijerarhijske organizacije. pa čak nameću i određeni način ponašanja. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. Dodir ili općenito tjelesni kontakt. Isto tako položaj stola u radnom okruženju. distanciranost i sigurnost u sebe.

posebno pri prvom susretu s određenom osobom.html Ibidem 10 http://www. uvijanje kose. podižemo obrve i slično. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. gađenje. izvan laboratorija.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. koja nem se sviđa ili ne. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt. jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. načina govora. spojen palac i kažiprst za odlično).10 8 9 http://www. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći. Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim. na osnovi izraza lica. od crta lica do (pokvarenih zuba). a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. iznenađenje. trljanje čela ili glađenje brade. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. U procjeni nečijeg izraza lica. To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. Tu se ubraja: trljanje dlanova. boje glasa. tugu. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. To. u laboratoriskim uvjetima.naslovi.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. stvaramo sud o čitavom čovjeku.moravek.4. strah.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. gnjev (ljutnju). Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. oblačenje i slično.za pobjedu. Međutim. situacije su složenije. poput ljubavi i ljubomore.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine.org/kla/48-005.

Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. laganje). 11 www. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi.astro. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti. Raširene zjenice. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi.ppt 8 .

drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. Jasno je da će karakteristike primaoca. A kao što je već rečeno. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika.5. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. komunikacija se odvija pomoću znakova. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju.81. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. poruka i primalac.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. kod i dekoder. st. Bilo da je verbalna ili neverbalna. odnosno koder.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. 12 Bratanić M. potrebna je prisutnost triju obilježja. 9 . No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. To su pošiljalac. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. Školska knjiga. a tumači je druga osoba (dekoder).

neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. 2. Izražavanje uzajamnih stavova 3. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. 5. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot. 1. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. 3.1. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. 4. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. ZAKLJUČAK 13 10 .1982).13 6. Praćenje. Prezentiranje vlastitih osobina 4. Konvencionalno izražavanje M. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. Izražavanje emocija 2.

LITERATURA 11 .samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.To neznači napustiti svoje misli .I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu .ružne riječi.) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja. Nažalost. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje.biti empatičan.uzajamno vrijeđanje. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju. 7.netoleranciju i sl.U zatvorima .Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.ponižavanja.

4.(1994):“Govor lica“.aspx 12 . Sarajevo 2. Bratanić M.naslovi. treće izdanje. Beganović S. Školska knjiga.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. Young L.html 6.gendar.org/kla/48-005.hr/Poslovno-komuniciranje. 5. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.:(2001):“Psihologija“.moravek. http://www.(1993):“Mikropedagogija“.astro. http://www.ppt 8. Bujanović J. Zagreb. I dr.1. Save the children Norway.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. http://www.. Zagreb. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ćatić R. 3. www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful