1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. Značenje je kulturalno uvjetovano.psiholog-rijeka. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju.3 Načela verbalne komunikacije4: 1.tvz. u slobodnom vremenu.osjećaje i uvjerenja.odnosno da bismo iskazali svoje ideje.. odnosno paralingvistički (vezan uz ton.stajališta. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum).Govorom utječemo na ponašanje ljudi. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu..scribd.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima. na radiju televiziji. 2.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade.ppt 5 http://www.odnosno riječima.aspx 4 pecijalisticki. 4. 38% vokalno i 55% facijalno. a ne u riječima. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. 5 2 3 http://violette. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv. Značenje je u ljudima. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje.com/doc/15860042/Komunikacija 2 .html http://www. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice.hr/. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. tempo. No. 5. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju.2. boju i neke druge sastavnice govora).mojblog.hr/p-verbalna-komunikacija/210590. Značenje je vezano uz kontekst. filmu. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno. 3. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329.

nejasnost. tj. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. tj.1991. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. Jako je važna “struktura pozornosti”. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. Npr. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. Ljudi svojim ponašanjem. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa.Gledano. Watzlawicka.). Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja. Nedostaci su joj višeznačnost. čak i na temelju slika ili crteža. puno je adekvatnija za područje odnosa. 3 . no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. No.

NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. spoljni izgled. već cijelim svojim bićem. preko primata i pračovjeka. memorisanja. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. držanje. raspoloženja i stvarne namjere. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. Tjelesni pokreti. str. Sveučelište u Zagrebu. trajnost.3. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. a i uključujući čovjeka slične. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima. Međutim. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. 4. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu.. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). tačnost. kao što su ljubav i mržnja. (1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. izgovorenih ili napisanih. lice..6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. hod. 2 4 . Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. način odjevanja. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna. oči.

Save the children Norway. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. interakcija govornika i pulike. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno. 93 5 . str. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. To se naziva posturalna 7 Beganović S.. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava. izbjebavanje pogleda.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. dodira). I dr. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih. Prema Hall E.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4. Bujanović J. JAVNI PROSTOR-od 370cm. Sarajevo.. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu.

kongruencija. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. Dodir ili općenito tjelesni kontakt. Isto tako položaj stola u radnom okruženju. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo. orjentacije tijela. a odmicanje. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima. za razliku toplog stiska ruke. držanj atijela. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. pa čak nameću i određeni način ponašanja. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). Najčešći je način rukovanje. kao i njegov oblik. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. gesti rukama i klimanja glavom.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. 6 . distanciranost i sigurnost u sebe. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. a pravokutni za hijerarhijske organizacije.

Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. Međutim. Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. tugu. oblačenje i slično. trljanje čela ili glađenje brade. uvijanje kose. strah. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt. spojen palac i kažiprst za odlično). u laboratoriskim uvjetima. situacije su složenije. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. od crta lica do (pokvarenih zuba).html Ibidem 10 http://www.za pobjedu. koja nem se sviđa ili ne.org/kla/48-005. stvaramo sud o čitavom čovjeku. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude.4. To. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. boje glasa. Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim. gađenje. na osnovi izraza lica. poput ljubavi i ljubomore. nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. iznenađenje. podižemo obrve i slično. posebno pri prvom susretu s određenom osobom.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine. To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. U procjeni nečijeg izraza lica. gnjev (ljutnju). načina govora.moravek. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. Tu se ubraja: trljanje dlanova. izvan laboratorija.naslovi.10 8 9 http://www.

daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda.astro. Raširene zjenice. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne. 11 www. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.ppt 8 . laganje). Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji.

znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. odnosno koder. potrebna je prisutnost triju obilježja. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. kod i dekoder. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. st. a tumači je druga osoba (dekoder). PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. Jasno je da će karakteristike primaoca.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. Bilo da je verbalna ili neverbalna. poruka i primalac.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije.81. komunikacija se odvija pomoću znakova.5. 9 . 12 Bratanić M. To su pošiljalac. Školska knjiga. A kao što je već rečeno. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku.

Prezentiranje vlastitih osobina 4. 2. ZAKLJUČAK 13 10 . 1. neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. 4. 3. Konvencionalno izražavanje M.13 6. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. Praćenje. 5. Izražavanje uzajamnih stavova 3. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot.1982).1. Izražavanje emocija 2. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima.

To neznači napustiti svoje misli .razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju.netoleranciju i sl. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju. LITERATURA 11 .svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu . 7.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.ružne riječi.U zatvorima . Nažalost.biti empatičan.uzajamno vrijeđanje.I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.ponižavanja.) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja.

Bujanović J. Zagreb. 4.(1993):“Mikropedagogija“. treće izdanje. 3. http://www. Ćatić R.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. Save the children Norway.naslovi. I dr.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje. Beganović S. http://www.:(2001):“Psihologija“.org/kla/48-005. www.. http://www.aspx 12 . (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.moravek.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. Zagreb.astro. Školska knjiga.ppt 8.1. Young L. Bratanić M. 5.html 6. Sarajevo 2.(1994):“Govor lica“. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.