1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

odnosno paralingvistički (vezan uz ton.tvz.2. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329.stajališta. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. tempo.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade.. u slobodnom vremenu.psiholog-rijeka.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji.mojblog. filmu. a ne u riječima. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.aspx 4 pecijalisticki.hr/.scribd. 3. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju. 5. 2./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv.odnosno da bismo iskazali svoje ideje. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu.com/doc/15860042/Komunikacija 2 .hr/p-verbalna-komunikacija/210590. 4. 38% vokalno i 55% facijalno. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. Značenje je kulturalno uvjetovano.Govorom utječemo na ponašanje ljudi. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija..3 Načela verbalne komunikacije4: 1. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno.html http://www. Značenje je vezano uz kontekst.osjećaje i uvjerenja.odnosno riječima. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. Značenje je u ljudima. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju. No. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje.ppt 5 http://www. 5 2 3 http://violette. na radiju televiziji. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. boju i neke druge sastavnice govora).

Jako je važna “struktura pozornosti”. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. tj. Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti. tj. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja.1991. No. 3 .Gledano. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. Nedostaci su joj višeznačnost. čak i na temelju slika ili crteža. Npr. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. Watzlawicka. Ljudi svojim ponašanjem. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju.). puno je adekvatnija za područje odnosa. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. nejasnost. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena.

lice. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. memorisanja. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke.. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima. str. Sveučelište u Zagrebu. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. Međutim. hod. tačnost. (1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. oči.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija.3. Tjelesni pokreti. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. raspoloženja i stvarne namjere. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting.. kao što su ljubav i mržnja. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. trajnost. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu. držanje. već cijelim svojim bićem. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. izgovorenih ili napisanih. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. spoljni izgled. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). a i uključujući čovjeka slične. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. 4. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna. način odjevanja. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. preko primata i pračovjeka. 2 4 .

na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. JAVNI PROSTOR-od 370cm. Bujanović J. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. Prema Hall E. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. str. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno. izbjebavanje pogleda. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih.. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4. interakcija govornika i pulike. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose. Save the children Norway. 93 5 . Sarajevo. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. To se naziva posturalna 7 Beganović S. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. I dr. dodira).. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm.

Dodir ili općenito tjelesni kontakt. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). Najčešći je način rukovanje. orjentacije tijela. 6 .Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. držanj atijela. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. Isto tako položaj stola u radnom okruženju. gesti rukama i klimanja glavom. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo. za razliku toplog stiska ruke. a pravokutni za hijerarhijske organizacije. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. distanciranost i sigurnost u sebe. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. pa čak nameću i određeni način ponašanja. kao i njegov oblik. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. a odmicanje.kongruencija. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima.

Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. trljanje čela ili glađenje brade. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. od crta lica do (pokvarenih zuba).moravek.4. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. oblačenje i slično. Međutim. Tu se ubraja: trljanje dlanova. nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. boje glasa. situacije su složenije.10 8 9 http://www. To. Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. načina govora.naslovi.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. koja nem se sviđa ili ne.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. gađenje.org/kla/48-005. podižemo obrve i slično.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine. tugu. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt.html Ibidem 10 http://www. uvijanje kose. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. spojen palac i kažiprst za odlično).za pobjedu. U procjeni nečijeg izraza lica. posebno pri prvom susretu s određenom osobom. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. poput ljubavi i ljubomore. stvaramo sud o čitavom čovjeku. Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. strah. na osnovi izraza lica. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. u laboratoriskim uvjetima. iznenađenje. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći. izvan laboratorija. gnjev (ljutnju).

Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje.ppt 8 .astro. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. 11 www. laganje). Raširene zjenice. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju.

12 Bratanić M. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. a tumači je druga osoba (dekoder).(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. potrebna je prisutnost triju obilježja. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. 9 . Bilo da je verbalna ili neverbalna. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. odnosno koder. A kao što je već rečeno. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. Jasno je da će karakteristike primaoca. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru.81. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. Školska knjiga. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. To su pošiljalac. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju. st. kod i dekoder. komunikacija se odvija pomoću znakova.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije. poruka i primalac.5.

2.1982). podrška i dopuna verbalne komunikacije 5.13 6. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. 4. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. 5. Konvencionalno izražavanje M. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. Praćenje.1. 3. ZAKLJUČAK 13 10 . Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. Izražavanje uzajamnih stavova 3. Prezentiranje vlastitih osobina 4. 1. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. Izražavanje emocija 2. neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima.

U zatvorima .ponižavanja. LITERATURA 11 .To neznači napustiti svoje misli .ružne riječi.pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje.netoleranciju i sl.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. 7. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju.I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu . Nažalost.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja.biti empatičan. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.uzajamno vrijeđanje.

(1994):“Govor lica“. Beganović S.naslovi.(1993):“Mikropedagogija“.org/kla/48-005. Young L. http://www.html 6. I dr. Ćatić R.hr/Poslovno-komuniciranje.astro.1. Zagreb. Bratanić M.moravek. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. Zagreb.. http://www.aspx 12 . Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Školska knjiga.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.gendar. Sarajevo 2. Bujanović J. Save the children Norway. www. treće izdanje. 5. 3. http://www.:(2001):“Psihologija“. 4.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7.ppt 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful