1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

hr/.osjećaje i uvjerenja.3 Načela verbalne komunikacije4: 1./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv. Značenje je vezano uz kontekst. tempo. 2. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. 5.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade. 38% vokalno i 55% facijalno. 3.2.odnosno da bismo iskazali svoje ideje. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji.Govorom utječemo na ponašanje ljudi. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. na radiju televiziji. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice.html http://www. u slobodnom vremenu. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante.hr/p-verbalna-komunikacija/210590. No. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). filmu.aspx 4 pecijalisticki.stajališta.mojblog. boju i neke druge sastavnice govora). kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.odnosno riječima. Značenje je kulturalno uvjetovano. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. 5 2 3 http://violette.scribd. 4. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu.ppt 5 http://www. a ne u riječima.com/doc/15860042/Komunikacija 2 . Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije.psiholog-rijeka.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima.tvz.. Značenje je u ljudima. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329. odnosno paralingvistički (vezan uz ton..

te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. 3 . Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. puno je adekvatnija za područje odnosa. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. No. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa. Ljudi svojim ponašanjem. tj. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu.1991. Nedostaci su joj višeznačnost. no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. Jako je važna “struktura pozornosti”.). čak i na temelju slika ili crteža. Watzlawicka.Gledano. tj. Npr. nejasnost.

(1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. 2 4 . preko primata i pračovjeka. lice. Međutim. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima. način odjevanja. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting.. raspoloženja i stvarne namjere. kao što su ljubav i mržnja. 4. trajnost. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima.3. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu. str. Tjelesni pokreti. izgovorenih ili napisanih. Sveučelište u Zagrebu.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. hod. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. već cijelim svojim bićem. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. tačnost. a i uključujući čovjeka slične. memorisanja. spoljni izgled. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ).. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke. oči. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. držanje.

interakcija govornika i pulike. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. 93 5 . prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. To se naziva posturalna 7 Beganović S. Sarajevo. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. izbjebavanje pogleda. JAVNI PROSTOR-od 370cm. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm. Prema Hall E. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose.. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4.. I dr. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu. Bujanović J. dodira). (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. Save the children Norway. str. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava.

gesti rukama i klimanja glavom. kao i njegov oblik. za razliku toplog stiska ruke. a pravokutni za hijerarhijske organizacije. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. distanciranost i sigurnost u sebe. Isto tako položaj stola u radnom okruženju. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. pa čak nameću i određeni način ponašanja. 6 . Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo.kongruencija. Dodir ili općenito tjelesni kontakt.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. orjentacije tijela. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. Najčešći je način rukovanje. držanj atijela. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. a odmicanje. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi.

Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. podižemo obrve i slično. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. poput ljubavi i ljubomore. Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu.za pobjedu. iznenađenje. gađenje. uvijanje kose.html Ibidem 10 http://www. trljanje čela ili glađenje brade.10 8 9 http://www.4. načina govora. tugu.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. od crta lica do (pokvarenih zuba). spojen palac i kažiprst za odlično). Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. situacije su složenije. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. Tu se ubraja: trljanje dlanova. gnjev (ljutnju). jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. oblačenje i slično. koja nem se sviđa ili ne. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt. Većinom gledamo vanjski izgled osobe.moravek.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine. To.org/kla/48-005. To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. izvan laboratorija. posebno pri prvom susretu s određenom osobom. strah. Međutim. u laboratoriskim uvjetima.naslovi. Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. boje glasa. U procjeni nečijeg izraza lica. stvaramo sud o čitavom čovjeku. na osnovi izraza lica.

pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati.ppt 8 . Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi. 11 www.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. Raširene zjenice. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. laganje).astro.

kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. poruka i primalac. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju. kod i dekoder. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije.81. To su pošiljalac. potrebna je prisutnost triju obilježja. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. Jasno je da će karakteristike primaoca. a tumači je druga osoba (dekoder). odnosno koder. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. komunikacija se odvija pomoću znakova. 12 Bratanić M. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. 9 . No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. st. A kao što je već rečeno.5. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. Školska knjiga. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. Bilo da je verbalna ili neverbalna.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb.

5. Izražavanje emocija 2. 3.1982). neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja.1.13 6. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. 2. ZAKLJUČAK 13 10 . neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. 4. 1. Izražavanje uzajamnih stavova 3. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. Prezentiranje vlastitih osobina 4. Praćenje. Konvencionalno izražavanje M. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot.

) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja.netoleranciju i sl.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.uzajamno vrijeđanje. LITERATURA 11 . Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju.ružne riječi.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.ponižavanja.To neznači napustiti svoje misli .pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje.svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu .biti empatičan. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.U zatvorima . 7.I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom. Nažalost.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.

org/kla/48-005. I dr.html 6. 4. Save the children Norway. 5. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.hr/Poslovno-komuniciranje.1.. Beganović S.gendar. 3. Bratanić M. Bujanović J.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.:(2001):“Psihologija“. Zagreb.(1993):“Mikropedagogija“.aspx 12 . Školska knjiga. www.ppt 8.(1994):“Govor lica“. http://www. treće izdanje.moravek. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Zagreb. Young L. http://www. Sarajevo 2.astro.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. Ćatić R. http://www.naslovi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful