P. 1
verbalna i neverbalna komunikacija

verbalna i neverbalna komunikacija

|Views: 566|Likes:
seminarski rad
seminarski rad

More info:

Published by: Nermin Sanela Burzić on Jan 04, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/28/2015

pdf

text

original

1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade. Značenje je u ljudima. Značenje je kulturalno uvjetovano.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329.stajališta. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. na radiju televiziji. 5 2 3 http://violette. u slobodnom vremenu.Govorom utječemo na ponašanje ljudi. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju.tvz. filmu.odnosno riječima. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije.hr/p-verbalna-komunikacija/210590. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice.ppt 5 http://www.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima. boju i neke druge sastavnice govora).2. Značenje je vezano uz kontekst. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno. tempo.odnosno da bismo iskazali svoje ideje. a ne u riječima.aspx 4 pecijalisticki. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom.scribd. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante. 3.psiholog-rijeka.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji...osjećaje i uvjerenja. 38% vokalno i 55% facijalno. 2.html http://www. odnosno paralingvistički (vezan uz ton.3 Načela verbalne komunikacije4: 1. 5. 4.com/doc/15860042/Komunikacija 2 . VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom.hr/. No. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.mojblog. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija.

Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. Jako je važna “struktura pozornosti”. puno je adekvatnija za područje odnosa. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. nejasnost. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. Npr. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. Nedostaci su joj višeznačnost. tj. No. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja.1991. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. tj. 3 . čak i na temelju slika ili crteža. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. Watzlawicka. Ljudi svojim ponašanjem. no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju.Gledano.). Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti.

. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna. Međutim. memorisanja. a i uključujući čovjeka slične. spoljni izgled. način odjevanja. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima. 2 4 . Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. trajnost. 4. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. (1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. Sveučelište u Zagrebu. preko primata i pračovjeka. lice.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. držanje. oči. str.. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. izgovorenih ili napisanih. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. već cijelim svojim bićem. tačnost. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. hod. kao što su ljubav i mržnja. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi.3. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. Tjelesni pokreti. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu. raspoloženja i stvarne namjere. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting.

OSOBNI PROSTOR-od 120 cm. Prema Hall E. To se naziva posturalna 7 Beganović S. izbjebavanje pogleda. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. dodira).. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima. JAVNI PROSTOR-od 370cm. Bujanović J. interakcija govornika i pulike. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih. I dr. str. 93 5 .Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4. Sarajevo. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. Save the children Norway. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose.

gesti rukama i klimanja glavom.kongruencija. 6 . orjentacije tijela. za razliku toplog stiska ruke. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). Najčešći je način rukovanje. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. distanciranost i sigurnost u sebe. Isto tako položaj stola u radnom okruženju. a odmicanje. a pravokutni za hijerarhijske organizacije. kao i njegov oblik. Dodir ili općenito tjelesni kontakt. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. pa čak nameću i određeni način ponašanja. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. držanj atijela. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo.

iznenađenje. trljanje čela ili glađenje brade. Međutim. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. posebno pri prvom susretu s određenom osobom. od crta lica do (pokvarenih zuba). na osnovi izraza lica. koja nem se sviđa ili ne. načina govora. tugu.html Ibidem 10 http://www.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. oblačenje i slično. gađenje. poput ljubavi i ljubomore. strah. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. Tu se ubraja: trljanje dlanova. Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim.za pobjedu. stvaramo sud o čitavom čovjeku. podižemo obrve i slično. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt. nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. uvijanje kose. izvan laboratorija.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine. To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. u laboratoriskim uvjetima. U procjeni nečijeg izraza lica. spojen palac i kažiprst za odlično).org/kla/48-005. boje glasa. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. situacije su složenije.4. To.moravek. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima.10 8 9 http://www. Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta.naslovi. gnjev (ljutnju).

pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati. laganje).ppt 8 . Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne.astro. 11 www. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi. Raširene zjenice. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda.

Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. Bilo da je verbalna ili neverbalna. To su pošiljalac. a tumači je druga osoba (dekoder). A kao što je već rečeno.81. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. 9 . Jasno je da će karakteristike primaoca. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika. odnosno koder. poruka i primalac. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. potrebna je prisutnost triju obilježja. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. kod i dekoder. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije.5. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. komunikacija se odvija pomoću znakova. 12 Bratanić M. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. st. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. Školska knjiga.

neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. ZAKLJUČAK 13 10 . pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. 1.13 6. 2.1982). Izražavanje uzajamnih stavova 3. Izražavanje emocija 2. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. Prezentiranje vlastitih osobina 4. Konvencionalno izražavanje M. 4. 3. Praćenje. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6.1. 5.

I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.ponižavanja.pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje. Nažalost.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.biti empatičan.To neznači napustiti svoje misli .) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja. LITERATURA 11 .netoleranciju i sl.ružne riječi. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju. 7.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.U zatvorima . Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu .uzajamno vrijeđanje.

net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7.(1993):“Mikropedagogija“. I dr.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. www.astro. 5. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.html 6.:(2001):“Psihologija“. http://www. Školska knjiga.naslovi. Sarajevo 2. Young L. Beganović S. Save the children Norway.aspx 12 . treće izdanje.(1994):“Govor lica“. Zagreb. Bujanović J.org/kla/48-005. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.hr/Poslovno-komuniciranje. 3. 4. http://www.. Ćatić R.1. Zagreb.moravek.gendar. Bratanić M.ppt 8. http://www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->