1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum).odnosno da bismo iskazali svoje ideje.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji.ppt 5 http://www. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. 5.stajališta. 5 2 3 http://violette. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice..3 Načela verbalne komunikacije4: 1./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv.psiholog-rijeka. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. a ne u riječima. Značenje je kulturalno uvjetovano.tvz. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno.hr/.aspx 4 pecijalisticki. odnosno paralingvistički (vezan uz ton. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju.scribd. filmu.. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. 3. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.mojblog. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje.2.da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade. Značenje je u ljudima. Značenje je vezano uz kontekst. u slobodnom vremenu.com/doc/15860042/Komunikacija 2 . na radiju televiziji. boju i neke druge sastavnice govora). No.osjećaje i uvjerenja. 2. 4.Govorom utječemo na ponašanje ljudi. Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju. 38% vokalno i 55% facijalno.odnosno riječima.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329.hr/p-verbalna-komunikacija/210590. tempo. Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.html http://www.

čak i na temelju slika ili crteža.Gledano.1991. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa. Watzlawicka. tj. 3 . no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. puno je adekvatnija za područje odnosa. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. Ljudi svojim ponašanjem. tj. Nedostaci su joj višeznačnost. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu.). Jako je važna “struktura pozornosti”. Npr. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. nejasnost. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. No. Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti. u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill.

(1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. preko primata i pračovjeka. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima. a i uključujući čovjeka slične. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). Tjelesni pokreti..6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. spoljni izgled. hod. 4. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu. kao što su ljubav i mržnja. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna. 2 4 . ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. lice.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. raspoloženja i stvarne namjere. Međutim. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. memorisanja.3. Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting. izgovorenih ili napisanih. način odjevanja. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke. držanje. Sveučelište u Zagrebu.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija. tačnost. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu.. trajnost. oči. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima. str. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. već cijelim svojim bićem.

Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. dodira). (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. izbjebavanje pogleda. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno.. interakcija govornika i pulike. Prema Hall E. str. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. 93 5 . ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4. Save the children Norway.. JAVNI PROSTOR-od 370cm. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. I dr. To se naziva posturalna 7 Beganović S. Bujanović J. Sarajevo. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm.

Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima.kongruencija. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost. orjentacije tijela. a odmicanje. Najčešći je način rukovanje. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. za razliku toplog stiska ruke. a pravokutni za hijerarhijske organizacije. 6 . Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). distanciranost i sigurnost u sebe. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo. kao i njegov oblik. držanj atijela. Dodir ili općenito tjelesni kontakt. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. gesti rukama i klimanja glavom. pa čak nameću i određeni način ponašanja. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Isto tako položaj stola u radnom okruženju.

Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim. Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. na osnovi izraza lica. Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. gnjev (ljutnju). Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt.org/kla/48-005. situacije su složenije. u laboratoriskim uvjetima. To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. uvijanje kose. načina govora. trljanje čela ili glađenje brade. izvan laboratorija.za pobjedu. To. tugu. boje glasa. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. Međutim.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. iznenađenje. gađenje. strah. spojen palac i kažiprst za odlično). stvaramo sud o čitavom čovjeku. koja nem se sviđa ili ne. Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći.4.html Ibidem 10 http://www. posebno pri prvom susretu s određenom osobom. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. od crta lica do (pokvarenih zuba). Tu se ubraja: trljanje dlanova. U procjeni nečijeg izraza lica.10 8 9 http://www. poput ljubavi i ljubomore.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine.moravek. oblačenje i slično.naslovi. podižemo obrve i slično.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 .

Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje.astro.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. 11 www. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti. Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju.ppt 8 . treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. Raširene zjenice. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi. laganje).

Bilo da je verbalna ili neverbalna. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. potrebna je prisutnost triju obilježja. No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. Školska knjiga. To su pošiljalac. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. A kao što je već rečeno. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. 12 Bratanić M. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. 9 . odnosno koder. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. Jasno je da će karakteristike primaoca. a tumači je druga osoba (dekoder). a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. kod i dekoder. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju.5. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. poruka i primalac. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije.81. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika.“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. st. događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. komunikacija se odvija pomoću znakova.

13 6. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot. 5. neverbalni znakovi manje su kontrolirani. ZAKLJUČAK 13 10 . Praćenje. neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima. 4. Izražavanje emocija 2. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. 1. 3.1. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. Izražavanje uzajamnih stavova 3. Prezentiranje vlastitih osobina 4.1982). neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. Konvencionalno izražavanje M. 2.

pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje. LITERATURA 11 . Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju.svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu . Nažalost. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.biti empatičan.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.netoleranciju i sl.ružne riječi.) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja.uzajamno vrijeđanje.U zatvorima .ponižavanja.To neznači napustiti svoje misli . 7.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.

http://www. Školska knjiga.gendar.1. 5. Young L.aspx 12 .:(2001):“Psihologija“.hr/Poslovno-komuniciranje. Ćatić R.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. Zagreb.(1994):“Govor lica“. I dr. Beganović S.naslovi. http://www..astro. 4. Bujanović J. Bratanić M. 3. Sarajevo 2. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. http://www. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.org/kla/48-005.html 6. treće izdanje. Save the children Norway. Zagreb.ppt 8.moravek.(1993):“Mikropedagogija“. www.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.