1.

UVOD Termin komunikacija potiče od latinske riječi comunicare i znači učiniti zajedničkimsaopštiti,dok imenica commonicatio sadrži značenje zajednice i obraćanja.Osnovna određenja ovih pojmova nisu ništa drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.društvenosti. U tom smislu može se reći da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao što su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit ćemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Međutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih riječi čine još i dvije komponente:korištenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoća,izgovor,pauza u govoru),i korištenje tijela (mimika i gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama,licem u lice najviše usredozočuje na svoje riječi,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.

1

da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade.ppt 5 http://www. verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju. Značenje je vezano uz kontekst. filmu.aspx 4 pecijalisticki.osjećaje i uvjerenja. u slobodnom vremenu.hr/p-verbalna-komunikacija/210590.odnosno da bismo iskazali svoje ideje. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Značenje je u ljudima. 38% vokalno i 55% facijalno.psiholog-rijeka. No. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum).tvz.2.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim činjenicama i događajima. Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.scribd. Od ukupnog sadržaja poruke 7% je verbalno.Govorom utječemo na ponašanje ljudi. Razlika između verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se očituje u ljudskom ponašanju./2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv. a ne u riječima. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo u stvari paraverbalni. ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante. Bez obzira na ideje koje želimo prenjeti komunikacijom. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu.hr/.stajališta.odnosno riječima.html http://www. tempo.. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne. boju i neke druge sastavnice govora). 4.com/doc/15860042/Komunikacija 2 . Neki istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ilii interakcije. na radiju televiziji.3 Načela verbalne komunikacije4: 1. Značenje je kulturalno uvjetovano. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice.. 5 2 3 http://violette.mojblog.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329. 2. 5. 3. odnosno paralingvistički (vezan uz ton. Riječi imaju denotativno i konotativno značenje.

Ljudi svojim ponašanjem. Nedostaci su joj višeznačnost. sklonost podređenih da više pažnje obraćaju onima koji dominiraju. svojom poozornošću usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. Npr. ta pozornost uvijek i ne znači kvalitetu odnosa.1991. čak i na temelju slika ili crteža. puno je adekvatnija za područje odnosa. Nadmoćni poojedinci uvijek nastoje biti u središtu pozornosti. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal. naročito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponašanje. tj. Jako je važna “struktura pozornosti”. neverbalni znakovi su jedino i mogući (Neill. Prosudbe o nadmočnom pooložaju moguće je donositi na temelju načina na koji je pozornost usmjerena. Watzlawicka.). u cjelini nas zanima ljudsko ponašanje unutar neverbalne komunikacije. a kako istraživači razlikuju te komunikacije vidjet ćemo na primjeru P. No. no u svakodnevnom životu ljudi imaju više povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju. te mogućnost različitih rumačenja komunikacija je uvijek logički jasna. a manje prikladna za jasno iznošenje sadržaja. Ako dijete radi na drugom kraju učionice ili ako učitelj radeći s čitavim razredom ne može pojedinačno komunicirati. nejasnost. 3 . tj.Gledano.

Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting. Ali činjenica da pri razgovoru koristimo ruke. lice. trajnost. facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju riječi koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. a i uključujući čovjeka slične. (1998-2002):“Neverbalna komunikacija“. da pomogne govoru i odslika ili „izda“ osjećanja. tačnost.Tjelesno istraživanje nekih osnovnih emocija. Na postavljeno pitanje:“Kako se sporazumjevate sa drugima „? Odgovor će biti:“Riječima“. dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjećanja. memorisanja. Međutim.. držanje. spoljni izgled. Očigledno je da se verbalna komunikacija češće praktikuje nego neverbalna. U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izražaja. ŠTA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omogućava prenos poruka bez upotrebe riječi. hod. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim životinje i ljudi saopštavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeđenog još od prvih životinja. str. raspoloženja i stvarne namjere. već cijelim svojim bićem. rezultati nekih istraživanja ukazuju na vrlo zanimljivu činjenicu.3. način odjevanja. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog značenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izražava riječima (svega 38% ). 2 4 . izgovorenih ili napisanih. Sveučelište u Zagrebu. 4.Ostatak se gubi ili izražava u formi neverbalne komunikacije. Blizak fizički kontakt može govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE 6 Stojanković M. Neverbalna komunikacija u nekom užem smislu je jezik tijela. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samo“golim riječima“ došlo bi do pitanja da li bi se moglo postići ono što se želi postići svakom komunikacijom: preciznost. pozama i pokretima tijela i izrazima lica. preko primata i pračovjeka. kao što su ljubav i mržnja.. oči. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora. ili namjere kao što su napad i odbrana ili zastrašivanje i zavođenje su za sve životinje. znači:Neverbalna komunikacija ukljućuje i glasovno i neglasovno ponašanje. tijelo govori da se nesporazumjevamo samo riječima. Jezik tijela se može koristiti i kao svjesna zamjena za govor. Tjelesni pokreti.

. ali utječe i na način na koji mi komunicirmo s drugima. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm. interakcija govornika i pulike. str. Save the children Norway. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veću distancu nego extrovetirani. dodira). stvarajući emocionalnu distancu putem ograničavanja interakcije s drugim (okretanje od njih. Žene obično lakše podnose veću fizičku blizinu drugih žena. (2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“. Kada zbog gužve i skučenosti prostora nismo u mogućnosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno. Međusobni položaj: Istraživanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu.1 Statički neverbalni znakovi U statičke neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizička udaljenost koju držimo prema drugim ljudima utječe na dojam koji drugi ljudi imaju o nama. Bujanović J. I dr. izbjebavanje pogleda. 93 5 . JAVNI PROSTOR-od 370cm. Prema Hall E. nego što muškarci podnose blizinu drugih muškaraca. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm. Sarajevo. na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko društvenih susreta i zabava. Bitno je istaknuti društvene razlike (ljudi nižeg položaja poštuju intimni i osobni prostor ljudi višeg položaja ) i kulturne razlike. prostor oko sebe čovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. To se naziva posturalna 7 Beganović S. koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose.Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : • STATIČKE I • DINAMIČKE 4..

Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira. za razliku toplog stiska ruke. Klimanje glavom često se događa pri razgovoru dvoje ljudi. a odmicanje. Dodir ili općenito tjelesni kontakt. i služi kao povratna informacija govorniku (upućujući na to da se razumije ono što se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. držanj atijela. Klimanje glavom može se koristiti i da se pokaže slušatelju da mu se „daje riječ“ (nudi mu se mogućnost da govori). a pravokutni za hijerarhijske organizacije. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam. gesti rukama i klimanja glavom. Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava. dok udaljeni poznanici to čine rjeđe. distanciranost i sigurnost u sebe. kao i njegov oblik. Isto tako položaj stola u radnom okruženju.kongruencija. Orjentacije tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju – obično orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom pričamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. pa čak nameću i određeni način ponašanja.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad. daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima. orjentacije tijela. 6 . Najčešći je način rukovanje. varira sa stupnjem intimnosti koji postoje između dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici često dodiruje jedno drugo. Tjelesni kontakt: Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost.

nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na naš sud djelovao halo-efekt.naslovi.moravek. gađenje. izvan laboratorija.10 8 9 http://www.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. strah. jer često se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. uvijanje kose. Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta. Najčešće pokazujemo rukom ili klimamo glavim. naravno smanjuje našu objektivnost i ne da se izbjeći. od crta lica do (pokvarenih zuba).org/kla/48-005. boje glasa. Tu se ubraja: trljanje dlanova.2 Dinamični znakovi neverbalne komunikacije U dinamične znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. u laboratoriskim uvjetima.za pobjedu.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7 . Nije uvjek lako prepoznati složene emocije. oblačenje i slično. podižemo obrve i slično. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno određenim značenjem. na osnovi izraza lica. gnjev (ljutnju). načina govora. To. spojen palac i kažiprst za odlično). To su fiksirane kulturno naučene i definirane geste (V. dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost. Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu.html Ibidem 10 http://www. trba voditi računa o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt. situacije su složenije. Većinom gledamo vanjski izgled osobe. koja nem se sviđa ili ne.4. trljanje čela ili glađenje brade. stvaramo sud o čitavom čovjeku. poput ljubavi i ljubomore. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome. a ne sviđaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatično „obojena“ u našim očima. Međutim.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine. iznenađenje. U procjeni nečijeg izraza lica. tugu. posebno pri prvom susretu s određenom osobom.

Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u području očiju bez obzira na to uzvraća li druga osoba pogled ili ne. Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi. laganje).ppt 8 . Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB. Gledanje i kontakt očima sinkronizirani su s govorom. pokazuju emocionalno uzbuđenje ( sviđanje. treba ju gledati oko tri četvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda.Kontakt očima: Gledanje i kontakt očima dugo se smatraju najvažnijim znakovima neverbalne komunikacije. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji. posebno s izmjenama govornika između dvoje ljudi. daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. Raširene zjenice. Također je važan i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Kontakt očima događa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u područje očiju. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka.11 Želimo li da osoba ima dojam da ju pozorno slušamo.astro. 11 www. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjerlosti.

događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. poruka i primalac.(1993) : „Mikropedagogija“ Zagreb. 12 Bratanić M. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije.81. Bilo da je verbalna ili neverbalna. odnosno koder. A kao što je već rečeno. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama. znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumjevaju. komunikacija se odvija pomoću znakova. 9 .5. a tumači je druga osoba (dekoder).“12 Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije. st. „Uspješno komunicirati sa sadržajnog aspekta znači da znakovima kojima međusobno komuniciramo pridajemo isto značenje. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno. drugi dio se odnosi na izražavanje stavova. Jasno je da će karakteristike primaoca. kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on predati nekom primljenom znaku. potrebna je prisutnost triju obilježja. a treći je vežan za izražavanje emocionalnih stanja. neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. kod i dekoder. To su pošiljalac. Školska knjiga. PRENOŠENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omogućavaju socijalnu interakciju jest mogućnost komuniciranja. No kada je riječ o neverbalnom ponašanju. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri razgovoru. To znači da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumijevaju oba sudionika.

5. Konvencionalno izražavanje M.1.1982). neverbalnim znakovima je ponekad moguće bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima. podrška i dopuna verbalne komunikacije 5. 2. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. Prezentiranje vlastitih osobina 4. 1. pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira. neverbalni znakovi manje su kontrolirani.13 6. ZAKLJUČAK 13 10 . 3. neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja. Izražavanje uzajamnih stavova 3. Izražavanje emocija 2. Praćenje. Arglej navodi pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije (Rot. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. 4. neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima.

pažljivo slušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjećaje.U zatvorima .biti empatičan.netoleranciju i sl.Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.I osobni i profesionalni uspijeh nam često ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono što mi želimo prenijeti komunikacijom.razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade.ponižavanja.uzajamno vrijeđanje.ružne riječi. 7. Sve što činimo u živozu zahtijeva komunikaciju.samice se koriste kao kazne jer spriječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.To neznači napustiti svoje misli .svoje stavove ili osjećanja ali znači razumijeti i onu drugu stranu . LITERATURA 11 . Nažalost. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju.) Postavlja se pitanje:Kako izaći iz tog začaranog kruga?Mi možda nemožemo promjenuti druge ali svatko od nas može naučiti jezik prihvatanja.

(2009):“Osnovno pravo na obrazovanje“.astro.. Sarajevo 2. Young L. treće izdanje. Školska knjiga.ppt 8.(1993):“Mikropedagogija“. www.gendar. Zagreb. http://www.moravek. Bratanić M. Beganović S. Ćatić R.1.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. 5.naslovi.org/kla/48-005.html 6. http://www. I dr.(1994):“Govor lica“.hr/Poslovno-komuniciranje. Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 3.aspx 12 . http://www. Zagreb. Bujanović J. Save the children Norway.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.:(2001):“Psihologija“. 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful